22.
Na temelju članka 100. stavak (7) Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07) i Programa mjera za
unapređenje stanja u prostoru na području Grada Cresa za razdoblje 2005.-2008.
godine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 21/05), a po
pribavljenom mišljenju Zavoda za prostorno uređenje primorsko-goranske
županije, Klasa: 350-02/08-05/25 Ur. broj: 69- 03/5-10-08 od 8. ožujka 2010.
godine i suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva Klasa: 350-02/10-13/15, Ur. broj: 531-06-10-2 od 7. travnja 2010.
godine, članka 21. Statuta Grada Cresa (»Službene novine Primorsko-goranske
županije« broj 25/1, 29/01, 15/ 03 i 37/06) Gradsko vijeće Grada Cresa, na
sjednici održanoj dana 12. svibnja 2010. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja Martinšćice - građevinskog područja
naselja (NA 11) i lučkog područja luke otvorene za javni promet - lokalnog
značaja
0. OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja
Martinšćice - građevinskog područja naselja (NA 11) i lučkog područja luke
otvorene za javni promet - lokalnog značaja (u nastavku teksta: plan).
Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod
nazivom Urbanistički plan uređenja Martinšćice - građevinskog područja naselja
(NA 11) i lučkog područja luke otvorene za javni promet - lokalnog značaja,
izrađen i ovjeren od stručnog izrađivača.
Elaborat plana izradila je tvrtka
Urbanistički studio Rijeka d.o.o. iz Rijeke, registrirana za obavljanje
stručnih poslova prostornog uređenja.
I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA
Članak
2.
Plan iz članka 1. je dokument prostornog
uređenja, koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela, kako slijedi:
I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 24
1. UVJETI ODREĐIVANJA I
RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH
I DRUGIH NAMJENA 27
1.1. Stambena namjena s ograničenim
poslovnim sadržajima (SM) 27
1.2. Mješovita namjena (M) 28
1.3. Javna i društvena namjena (D) 28
1.4. Gospodarska namjena 29
1.4.1. Gospodarska namjena - poslovna,
pretežito uslužna (K1) 29
1.4.2. Ugostiteljsko-turistička namjena, (T1)
hoteli 29
1.5. Sportsko rekreacijska namjena (R) 30
1.5.1. Sportski centar (R1) 30
1.5.2. Uređena plaža - kupalište (R2) 30
1.5.3. Sportsko rekreacijska namjena u
moru - akvatorij uređene plaže (RM) 31
1.6. Javne zelene površine (Z1) 31
1.7. Zaštitne zelene površine (Z2 i Z3) 31
1.8. Površine infrastrukturnih sustava 32
1.8.1. Infrastrukturna namjena (IS) 32
1.8.2. Prometne površine 32
1.8.2.1. Prometne površine za kolni i
pješački
promet 32
1.8.2.2. Prometne površine za pomorski promet
33
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA
UNUTAR POVRŠINA NASELJA - OPĆI
UVJETI 34
2.1. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti 41
2.1.1. Uvjeti smještaja građevina
gospodarskih
djelatnosti poslovne namjene i
poljoprivrednih gospodarskih građevina 41
2.1.2. Uvjeti smještaja građevina
gospodarskih
djelatnosti ugostiteljsko-turističke namjene
45
2.1.3. Uvjeti smještaja montažne građevine 48
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA
DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 49
3.1. Gradnja građevina predškolske ustanove
(dječji
vrtići i jaslice) 50
3.2. Gradnja građevine osnovne škole 50
3.3. Gradnja građevine vjerske namjene 51
3.4. Gradnja građevine sportsko-rekreacijske
namjene - sportskog centra 51
3.5. Gradnja građevine sportsko-rekreacijske
namjene - prateće građevine uređene plaže 51
3.6. Gradnja građevine kulturne namjene 52
3.7. Gradnja građevine zdravstvene namjene 52
3.8. Gradnja građevine socijalne namjene sa
smještajem/domovi 52
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA
STAMBENE I STAMBENO-POSLOVNE
NAMJENE 53
4.1. Uvjeti i način gradnje obiteljske kuće
54
4.2. Uvjeti i način gradnje stambene
građevine 55
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA
PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I
KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM
OBJEKTIMA I POVRŠINAMA 56
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže 56
5.1.1. Cestovna mreža 56
5.1.2. Javna parkirališta i garaže 59
5.1.3. Trgovi i druge pješačke površine 61
5.1.4. Luka otvorena za javni promet 61
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže 63
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže 65
5.3.1. Uvjeti gradnje elektroopskrbne mreže i
mreže javne rasvjete 66
5.3.2. Uvjeti gradnje vodoopskrbne mreže i
mreže za odvodnju otpadnih i oborinskih
voda 67
5.3.3. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od
poplava vodotoka - bujica 69
5.3.4. Plinoopskrba i obnovljivi izvori
energije 69
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH
POVRŠINA I KUPALIŠTA 69
7. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNIH
CJELINA I GRAĐEVINA I
AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI 71
8. POSTUPANJE S OTPADOM 73
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA
UTJECAJA NA OKOLIŠ 75
9.1. Zaštita tla 76
9.2. Zaštita zraka 77
9.3. Zaštita voda 78
9.4. Zaštita od štetnog djelovanja voda 78
9.5. Zaštita mora 79
9.6. Zaštita od buke 80
9.7. Posebne mjere zaštite 81
10. MJERE PROVEDBE PLANA 84
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja 84
10.3. Uređenje građevinskog zemljišta 86
11. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 86
B. GRAFIČKI DIO:
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1: 2000
2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
2.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA 1: 2000
2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
- VODOOPSKRBA 1: 2000
2.3. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
- ODVODNJA 1: 2000
2.4. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
- ELEKTROOPSKRBA 1: 2000
2.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
- TT MREŽA 1: 2000
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
ZAŠTITE POVRŠINA 1: 2000
3.1. ZAŠTITA I SPAŠAVANJE 1: 2000
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 1: 2000
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
Članak
3.
Namjena površina u obuhvatu plana određena je
u kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:2000.
Prostor u obuhvatu plana uključuje
građevinsko područje naselja Martinšćica (NA 11) i lučko područje luke otvorene
za javni promet - lokalnog značaja.
U obuhvaćenom prostoru određene su sljedeće
namjene površina:
- stambena namjena s ograničenim poslovnim sadržajima,
- mješovita namjena,
- javna i društvena namjena,
- gospodarska namjena - poslovna,
- gospodarska namjena -
ugostiteljsko-turistička,
- sportsko-rekreacijska namjena,
- sportsko rekreacijska namjena u moru,
- javne zelene površine,
- zaštitne zelene površine,
- infrastruktura namjena,
- prometne površine za kolni i pješački
promet,
- prometne površine za pomorski promet.
Članak
4.
1.1. Stambena namjena s ograničenim poslovnim
sadržajima (SM)
Površine stambene namjene s ograničenim
poslovnim sadržajima se namjenjuju uređenju i izgradnji građevina stambene
namjene; obiteljskih kuća i stambenih građevina te pojedinačnih građevina
gospodarskih djelatnosti i pojedinačnih građevina društvenih djelatnosti.
Uz osnovnu namjenu, u sklopu građevne čestice
stambene namjene se mogu organizirati i poslovni sadržaji primjereni uvjetima
stanovanja. Najmanje 60% ukupne bruto izgrađene površine građevine treba imati
stambenu namjenu. Planira se mogućnost na izdvojenoj građevnoj čestici
izgraditi pojedinačnu građevinu ugostiteljsko-turističke namjene za smještaj
(pansion, smještaj u seoskom domaćinstvu i sl.) kapaciteta do 20 kreveta kao i
istog kapaciteta pojedinačnu građevinu društvenih djelatnosti - socijalne
namjene sa smještajem (dom za starije, dom za djecu i sl.. Ne planira se
mogućnost samostalne pomoćne građevine na izdvojenoj građevnoj čestici.
U sklopu površina stambene namjene s
ograničenim poslovnim sadržajima se mogu uređivati i graditi pristupne ceste,
parkirališta, pješački putovi i površine, trafostanice i druge građevine
infrastrukturne namjene, zelene površine, dječja igrališta i sportska
igrališta, kao i sadržaji društvenih djelatnosti kompatibilni stanovanju
(dječji vrtić i sl.) veličine građevine koja ne prelazi i veličinu građevine
stambene namjene.
1.2. Mješovita namjena (M)
Površine mješovite namjene se planiraju u
sklopu dijelova naselja s postojećim i planiranim građevinama različite
namjene, a koje međusobno nisu u suprotnosti i primjerene su stanovanju i radu
u naselju. Površine mješovite namjene se planiraju za pretežito stambenu
namjenu (M1) i za pretežito poslovnu namjenu (M2)
U okviru mješovite namjene se planira
izgradnja građevina stambene i stambeno poslovne namjene te građevina
gospodarskih djelatnosti i građevina društvenih djelatnosti (kao dječji vrtić i
sl.) veličine građevine koja ne prelazi i veličinu građevine stambene namjene.
Ovdje se mogu uređivati i graditi pristupne ceste, parkirališta, pješački
putovi i površine, trafostanice i druge građevine infrastrukturne namjene, zelene
površine, dječja igrališta i sportska igrališta.
Mješovita namjena - pretežito stambena (M1)
se planira na površinama građevnih čestica u sklopu središnjeg i obalnog dijela
naselja. Na ovim površinama je, pored građevina stambeno-poslovne (mješovite)
namjene, na izdvojenoj građevnoj čestici dozvoljeno graditi građevine
isključivo stambene te pojedinačne građevine gospodarskih djelatnosti i
pojedinačne građevine društvenih djelatnosti. Poslovni sadržaji koji se
planiraju u sklopu građevnih čestica mješovite-pretežito stambene namjene su
primjereni stanovanju i u pretežnoj mjeri se organiziraju u prizemljima
građevina, kao što su; trgovina, uslužni obrt, ugostiteljstvo i turizam,
javne službe (ljekarna,
agencije i drugo), uredi, društvene djelatnosti i sl.
Mješovita namjena - pretežito poslovna (M2)
se planira na površini u sklopu centra naselja. Na ovoj se površini planira
izgradnja građevina stambeno-poslovne (mješovite) namjene i građevina
isključivo poslovne namjene. Najmanje 60 % ukupne bruto izgrađene površine
građevine treba imati poslovnu namjenu. Način gradnje te broj i struktura
stanova odredit će se detaljnim planom uređenja. Poslovni sadržaji koji se
planiraju u sklopu površine mješovite-pretežito poslovne namjene su primjereni
središnjoj zoni naselja i uključuju atraktivne poslovne i javne sadržaje koji
će doprinijeti atraktivnosti i živosti središta naselja kao što su:
ugostiteljstvo i trgovina, izložbeni i galerijski prostori, banka, agencija,
manji uslužni obrti i sl.
U sklopu površina mješovite, pretežito
poslovne namjene (M2) koje su planirane u kontaktnom području luke se planiraju
prateći sadržaji organizacije linijskog pomorskog prometa u luci (ukoliko se
zadovoljavajuće ne riješi u sklopu postojećih građevina na obali). Nužni
sadržaji koji su potrebni za transfer putnika su: agencija-biljetarnica,
čekaonica, garderoba-spremište i prostor za lučku opremu i dokumentaciju, te
sanitarni čvor.
1.3. Javna i društvena namjena (D)
Površine javne i društvene namjene se
namjenjuju:
- centru naselja (D1) s građevinama
zdravstvene, odgojne i obrazovne - školske i predškolske, kulturne, upravne,
uslužne i druge javne i društvene namjene, što se detaljnije određuje
propisanim detaljnim planom uređenja,
- obrazovnoj namjeni-školi, kulturnoj i
socijalnoj namjeni (D2) i
- vjerskoj namjeni (D3).
Uz građevine javne i društvene namjene
planiraju se uređivati javne zelene površine i dječja igrališta.
Površine centra naselja (D1) se namjenjuje za
zdravstvene, odgojne i obrazovne - školske i predškolske, kulturne, upravne,
uslužne i druge javne i društvene namjene, obuhvaća površine s postojećim
građevinama ambulante, pošte, javnog sanitarno-servisnog objekta na kojima se
pored navedenog planira izgradnja autobusne stanice, vatrogasnog doma,
kulturnih, zabavnih, rekreacijskih i drugih javnih i društvenih sadržaja
potrebnih naselju, uz mogućnost u sklopu građevina centra planiranja poslovnih
sadržaja; trgovačkih, ugostiteljsko-turističkih bez smještaja, uslužnih i sl.
sadržaja.
Obrazovna namjena, kulturna i socijalna
namjena (D2) obuhvaća građevnu čestice postojeće područne osnovne škole gdje se
u sklopu iste građevine planiraju sadržaji kulturne i socijalne namjene. U
slučaju planiranja nove zgrade škole u sklopu centra naselja (D1) planira se
prenamjena postojeće zgrade škole u drugu javnu i društvenu namjenu.
Vjerska namjena (D3) obuhvaća građevne
čestice postojećih vjerskih građevina; župne crkve, postojeće kapele i
samostana s crkvom i pratećim sadržajima u okviru kojih je dozvoljeno planirati
kulturne, izložbene i druge primjerene sadržaje. Uz postojeće građevine vjerske
namjene dozvoljeno je planirati građevine kulturne i obrazovne javne namjene i
zelene površine.
1.4. Gospodarska namjena
Površine gospodarske namjene se u naselju
Martinšćica planiraju kao površine poslovne, pretežito uslužne namjene (K1) i
kao površine ugostiteljsko-turističke namjene, (T1) hoteli. Na površinama
gospodarske namjene se planira rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih
građevina osnovne namjene i njima pratećih građevina, prometna i komunalna
infrastruktura i hortikulturno uređenje.
1.4.1. Gospodarska namjena - poslovna,
pretežito uslužna (K1)
Gospodarska namjena - poslovna, pretežito
uslužna (K1) obuhvaća površine za organizaciju poslovnih djelatnosti vezanih uz
pomorske, ribarske, sportsko-rekreacijske i druge djelatnosti koje se odvijaju
u luci a uključuje uslužne, servisne i manje proizvodno-obrtničke sadržaje, uz
uvjet da radnim procesom ne zagađuju okoliš.
1.4.2. Ugostiteljsko-turistička namjena, (T1)
hoteli
Ugostiteljsko-turistička namjena, (T1)
hoteli, se planira se na prostoru postojeće hotelske izgradnje u naselju i na
kontaktnim neizgrađenim prostorima. Planirani sadržaji trebaju biti primjereni položaju
i značaju prostora uz osnovni prometni pristup Martinšćici. Uz hotele se
planira organizacija sportsko-rekreacijskih i drugih potrebnih pratećih
poslovnih sadržaja servisne, uslužne i trgovačke namjene. Više hotela sa
zajedničkim pratećim sadržajima može činiti kompleks koji se gradi ili
rekonstruira na jedinstvenoj građevnoj čestici.
U sklopu ovih površina nije dozvoljeno
planirati građevine stambene namjene, a dozvoljava se stan i/ili stambeni
prostor za smještaj zaposlenog osoblja na najviše 15% od ukupne bruto razvijene
površine građevine.
1.5. Sportsko-rekreacijska namjena (R)
Površine sportsko rekreacijska namjena (R) se
u naselju Martinšćica planiraju kao sportski centri (R1) i kao površine uređene
plaže - kupališta (R2) s akvatorijem uređene plaže (RM). Uz površine i
građevine sportsko rekreacijske namjene se planiraju uređivati dječja igrališta
i javne zelene površine.
1.5.1. Sportski centar (R1)
Površine sportskog centra (R1) se namjenjuju
uređenju otvorenih, zatvorenih i natkrivenih sportskih igrališta i
rekreacijskih površina.
Sportsko-rekreacijska namjena - sportski
centar (R1) se planira na dvije lokacije, sportski centar javnog korištenja
namijenjen stanovnicima i gostima naselja (R11) lociran između centra naselja i
ugostiteljsko-turističke zone i drugi, na lokaciji u zaleđu luke, uglavnom
komercijalnog korištenja, namijenjen gostima u naselju i nautičarima, koji se
planira organizirati u sklopu dvije površine (R12 i R13).
Na prostoru sportskog centra (R11) se pored o otvorenih, zatvorenih i natkrivenih
sportskih igrališta i rekreacijskih površina (igrališta za rukomet, košarku,
odbojku, tenis i sl., bazen, kuglana i sl.) planiraju dječja igrališta i
prateća građevina. Sadržaji koji se planiraju u sklopu prateće građevine
sportskog centra mogu biti različiti sportski i rekreacijski sadržaji, prostori
za sportske klubove i javne sadržaje, prostori za iznajmljivanje rekvizita i
spremište, kompatibilni uslužni i zabavni sadržaji, ugostiteljstvo i prateći
sadržaji, natkrivene terase i drugih slični sadržaji.
Na prostoru sportskog centra na lokaciji u
zaleđu luke (R12 i R13) se planiraju rekreacijski sadržaji vezani uz vodu
(bazen, aquagan i sl. sadržaji), sadržaji nautičarskih, jedriličarskih, ronilačkih
i drugih sportskih klubova kao i uređenje otvorenih sportskih, rekreacijskih i
dječjih igrališta. Sadržaji koji se planiraju u sklopu prateće građevine
sportskog centra mogu biti različiti sportski i rekreacijski
sadržaji, prostori za
klubove, prostori za iznajmljivanje rekvizita i spremište, kompatibilni uslužni
i zabavni sadržaji, ugostiteljstvo i prateći sadržaji, natkrivene terase i
drugih slični sadržaji.
1.5.2. Uređena plaža - kupalište (R2)
Sportsko-rekreacijska namjena - uređena plaža
(R2) se planira u naselju duž ukupnog istočnog dijela obale, u pojasu od ruba
obalne ceste do linije utvrđene u moru, na udaljenosti 10-25 m od morskog ruba
obalne ceste, kao prostor koji je nadziran i pristupačan svima pod jednakim
uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u
kretanju, dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te
infrastrukturno i sadržajno uređen (tuševi, kabine i sanitarni uređaji),
neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.
Na ovim se površinama planira očuvanje i
dopuna postojećeg šljunčanog žala, uređenje sunčališta, sanacija i
rekonstrukcija postojećih mulića, izgradnja obale s ulazima u more i pristanom,
i izgradnja rekreacijskih sadržaja i sl., izgradnja prateće građevine kupališta
te uređenje dječjih igrališta, hortikulturno uređenje i uređenje pješačkih i
drugih nužnih prometnih površina.
U sklopu prateće građevine kupališta se
planiraju slijedeći sadržaji: javne sanitarije, ugostiteljstvo, rekreacijski,
zabavni, uslužni i prateći sadržaji, prostori za iznajmljivanje rekreacijskih
plovila i rekvizita i spremište, natkrivena terasa i sl.
1.5.3. Sportsko-rekreacijska namjena u moru -
akvatorij uređene plaže (RM)
Površine mora izvan akvatorija luke otvorene
za javni promet se planiraju za kupanje i rekreaciju kao akvatorij uređene
plaže - kupališta (RM).
Planira se kao dio mora koji se namjenjuje
kupanju i rekreaciji koja ne remeti osnovnu namjenu kupanja. Na ovoj površini
mora je za navedenu namjenu dozvoljena izgradnja i postavljanje rekreacijskih
sadržaja i opreme (pontoni, oznake, zaštita s morske strane i drugo slično). Na
ovom dijelu mora za plovila nije dozvoljeno korištenje motornog pogona.
1.6. Javne zelene površine (Z1)
Javne zelene površine (Z1) uključuju manje
površine uz prometnice i površine u centralnom i obalnom dijelu naselja koje su
namijenjene hortikulturnom uređenju kao javne parkovne površine u funkciji
oblikovanja naselja. U sklopu javnih zelenih površina se mogu urediti dječja
igrališta, odmorišta i sl. sadržaji te pojedinačni kolni i pješački prilazi za
susjedne prostore.
1.7. Zaštitne zelene površine (Z2 i Z3)
Zaštitne zelene površine se u naselju
Martinšćica planiraju kao površine autohtonog raslinja, makije i kamenjara (Z2)
i površine postojećih maslinika i vrtova (Z3).
U sklopu zaštitnih zelenih površina se
planira mreža pješačkih putova koji su važan element pješačkog prometa u
naselju Martinšćica.
Zaštitne zelene površine (Z2) uključuju
površine postojećeg autohtonog raslinja; makije i kamenjara na kojima se čuva
postojeći pejzaž, raslinje i suhozidi. Gospodarsko korištenje tih površina se
podređuje zaštitnoj, rekreacijskoj i oblikovnoj funkciji. Površine u koridoru
ceste se planiraju za hortikulturno uređenje dopunom postojećeg raslinja
autohtonim stablašicama gdje pojasevi visokog zelenila predstavljaju zaštitni
tampon prema površinama stanovanja. U okviru ovih površina je dozvoljeno
uspostavljanje novih maslinika.
Zaštitne zelene površine (Z3) uključuju vrlo
vrijedne površine postojećih maslinika i vrtova u tkivu naselja koje se
planiraju i koriste za poljoprivrednu djelatnost i na kojima se čuva postojeći
pejzaž, kulture i suhozidi. Planira se kultiviranje, sanacija, unaprjeđenje te
na zapuštenim površinama podizanje tradicionalnih poljoprivrednih kultura
(maslinici, vrtovi, vinogradi, voćnjaci) te mogućnost korištenja u
edukativno-rekreacijske namjene. Površine postojećih maslinika se čuvaju.
Postojeće pomoćne građevine se mogu zadržati u postojećoj namjeni.
U okviru zaštitnih zelenih površina nije
dozvoljeno uređivanje i gradnja otvorenih prostora pohrane ili prodaje
građevnog materijala, suhih marina, staklenika ili plastenika i sličnih
sadržaja i građevina. Nisu dopušteni zemljani radovi preoblikovanje terena kao
ni nekontrolirana sječa visokog raslinja. Svi radovi moraju biti u funkciji
poboljšanja osnovne namjene prostora.
1.8. Površine infrastrukturnih sustava
Površine infrastrukturnih sustava su površine
na kojima se mogu graditi infrastrukturne, prometne i telekomunikacijske
građevine, površine i uređaji.
1.8.1. Infrastrukturna namjena (IS)
Površine infrastrukturne namjene (IS) se
planiraju za površine građevnih čestica postojećih i planiranih trafostanica.
Izgradnja građevina i uređaja komunalnog
infrastrukturnog sustava naselja dozvoljena je i u okviru drugih namjena,
sukladno Odredbama za provođenje ovog Plana u točki 5. Uvjeti uređenja odnosno
gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne
mreže s pripadajućim objektima i površinama.
1.8.2. Prometne površine
U naselju se planiraju prometne površine
namijenjene za kolni i pješački promet i prometne površine namijenjene za
pomorski promet.
1.8.2.1. Prometne površine za kolni i
pješački promet
Prometne površine namijenjene za kolni i
pješački promet se grade se i uređuju kao mreža ulica, kolno-pješački putovi i
prilazi, pješačke površine i putovi, javno parkiralište i autobusna stanica.
Za odvijanje kolnog prometa u naselju se
planira uređenje postojećih i izgradnja javnih i nerazvrstanih cesta, ulica,
pristupa i površina, za što se definiraju slijedeće prometne površine:
- lokalna cesta i u sklopu koridora; kolnik,
pločnik, sve pripadajuće građevine ceste, moguća biciklistička staza, zelenilo
i komunalna infrastruktura,
- glavna mjesna cesta/ulica i u sklopu
koridora: kolnik, obostrani pločnik, drvored, pripadajuće građevine ceste i
komunalna infrastruktura,
- ostale ulice; opskrbne/stambene ulice u
naselju i u sklopu koridora; kolnik, pločnik, pripadajuće građevine ulice i
komunalna infrastruktura,
- kolno pješački putovi i prilazi; što
uključuje prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu,
- autobusna stanica (AS) kao sadržaj koji se
uređuje u sklopu prometne i kontaktne površine javne i društvene namjene a
uključuje uređenje perona za autobuse lokalnog
i međugradskog prometa i
izgradnju građevine s pratećim sadržajima u sklopu površine javne i društvene
namjene i i komunalnu infrastrukturu. U sklopu prateće građevine autobusne
stanice se planiraju slijedeći sadržaji: čekaonica, ugostiteljstvo, agencija,
uslužni i prateći sadržaji, natkriveni prostor i sl.,
- javno parkiralište (P) je površina za
uređenje parkirališnih mjesta koja se mogu natkriti pergolama ili drugim
laganim nadstrešnicama, planirana za javno korištenje primarno za potrebe
centra naselja i za potrebe postojećih i planiranih javnih i društvenih
sadržaja naselja, uključuje prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu.
Pješacima se namjenjuju postojeće i planirane
površine koje se uređuju i grade; kao pločnici u sklopu ulične mreže naselja,
kolno pješački putovi i prilazi, trgovi i druge pješačke površine koji se
uređuju u sklopu prometne i druge javne namjene u naselju i u sklopu javnih i
zaštitnih zelenih površina. U hijerarhiji tokova, primarni su oni koji vode u
centar i iz centra. Od pješačkih tokova se po važnosti izdvaja obalni put. U
sklopu prometne namjene su uključene postojeće i planirane površine:
- pješačke površine i putovi; što uključuje
prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu.
1.8.2.2. Prometne površine za pomorski promet
Za odvijanje pomorskog prometa se namjenjuje:
- morska luka otvorena za javni promet
lokalnog značaja koja se planira urediti i izgraditi u okviru pripadajuće
površine na kopnu i na moru.
Površina kopnenog dijela luke se planira za
uređenje kolnih i pješačkih površina koje su integralni dio javnih prometnih
površina naselja i u funkciji su transfera osoba (putnika) i roba na sustav
pomorskog prometa.
Morski dio - akvatorij luke se namjenjuje za
privez i plovidbu u funkciji pomorskih djelatnosti planiranih luci gdje se
određuje:
1 - operativni dio luke - privez namijenjen
za obavljanje linijskog pomorskog prometa,
2 - područje za ribarski vez,
3 - područje za komunalni vez,
4 - područje za nautički vez,
5 - operativni dio luke - privez namijenjen
za povremene i izvanredne djelatnosti ukrcaja i iskrcaja i
6 - područje za plovni put.
Povremene i izvanredne djelatnosti ukrcaja i
iskrcaja uključuju privez kod popunjenosti drugih dijelova luke, privez plovila
u tranzitu, sigurni privez za nevremena, privez za izletničke brodove i za
slične potrebe.
Plovni put je u grafičkom dijelu Plana
prikazan shematski. Plovni put koji vodi do luke Martinšćica je unutarnji
plovni put za koji se koridor određuje prema regulaciji plovidbe na Jadranu kao
dužobalni plovni put za srednje i male brodove, u skladu s važećim propisima o
sigurnosti pomorskog prometa.
Članak
5.
Razgraničenje između površina pojedine
namjene međusobno i javnih površina se utvrđuje katastrom i uvjetima
rekonstrukcije i gradnje prometnih površina iz točke 5.1. »Uvjeti gradnje
prometne mreže«.
2. Uvjeti smještaja građevina unutar površina
naselja - opći uvjeti
Članak
6.
Unutar područja naselja Martinšćica se,
sukladno utvrđenoj namjeni i korištenju prostora, planira smještaj slijedećih
građevina:
- građevina gospodarskih djelatnosti -
poslovne namjene - pretežito uslužne,
- građevina gospodarskih djelatnosti -
ugostiteljsko-turističkih i njima prateće građevine,
- građevina društvenih djelatnosti,
- građevina stambene i stambeno-poslovne
namjene,
- građevina infrastrukturne i komunalne
namjene,
- montažnih građevina, kioska i štandova.
Članak
7.
Gradnja novih građevina kao i rekonstrukcija
postojećih će se na području naselja Martinšćica u pravilu i za pretežan broj
zahvata utvrditi prema općim uvjetima gradnje.
Opći uvjeti gradnje se odnose na gradnju svih
građevina na području naselja, kao i na rekonstrukcija postojećih, bez obzira
na namjenu. Primjenjuju se u svim slučajevima osim kad je zajedničkim ili
pojedinačnim uvjetima gradnje određeno drugačije.
Kod interpolacije novih i rekonstrukcije
postojećih građevina u jezgri naselja i u dovršenim dijelovima naselja, prema
lokalnim uvjetima, su moguća odstupanja od uvjeta za novu gradnju.
Lokalne uvjete čine posebnosti mikrolokacije,
urbanističko-arhitektonske, klimatske, komunalne, prometne, tipologija i
morfologija gradnje u krugu cca 100 m i sl.
Izgradnja na području centra se planira
sukladno Detaljnom planu uređenja centra naselja Martinšćica.
Članak
8.
Za gradnju na područje naselja se utvrđuju
opći uvjeti gradnje koji se odnose na naselje kao cjelinu i od kojih su odstupanja
moguća jedino sukladno zajedničkim i posebnim uvjetima gradnje koji su utvrđeni
za određeni način gradnje planiran za dio naselja.
Područje naselja Martinšćica je prema
načinima gradnje razgraničeno u 5 kategorija:
1. kategoriju oznake »o« čine područja na
kojima se planira izgradnja građevina stambene namjene kao obiteljskih kuća, te
određenih građevina poslovne ugostiteljsko-turističke namjene i određenih
građevina javne i društvene namjene. Na ovim se područjima sve građevine, bez
obzira na namjenu grade kao slobodnostojeće s najviše 2 nadzemne etaže, najveće
visine i broja etaža kao obiteljske kuće.
2. kategoriju oznake »o/s« « čine područja na
kojima se planira izgradnja građevina stambene namjene kao obiteljskih kuća i
stambenih građevina, te uz to određenih građevina poslovne
ugostiteljsko-turističke namjene i određenih građevina javne i društvene
namjene. Na ovim se područjima sve građevine, bez obzira na namjenu grade kao
slobodnostojeće, s najviše 2 nadzemne etaže, najveće visine i broja etaža kao
stambene kuće.
3. kategoriju oznake »m« čine područja
mješovite gradnje u sklopu središnjeg i obalnog dijela naselja, na kojima se
planira izgradnja građevina stambene, mješovite, poslovne i javne i društvene
namjene, koje se bez obzira na namjenu, grade kao slobodnostojeće, dvojne ili
kao građevine koje čine niz, odnosno sklop. Područja mješovite gradnje se isto
tako, bez obzira na namjenu, a s obzirom na najveći dozvoljeni broj etaža
planiraju u tri potkategorije:
- područja oznake m-1 na kojima se planira
gradnja građevina s jednom nadzemnom etažom,
- područja oznake m-2 na kojima se planira
gradnja građevina s najviše dvije nadzemne etaže i
- područja oznake m-3 na kojima se planira
gradnja građevina s najviše tri nadzemne etaže.
4. kategoriju oznake »p« čine područja
pojedinačne gradnje sa slobodnostojećim građevinama s 1-3 nadzemne etaže koje
se planiraju rekonstruirati na način da se visina i broj nadzemnih etaža
građevine ne povećava.
5. kategoriju oznake »r« čine područja
reducirane gradnje na kojima se planira izgradnja pratećih i pomoćnih
građevina, slobodnostojećih ili sklopa s najviše jednom nadzemnom etažom.
Načini gradnje na obuhvaćenom području se
određuju prema kartografskom prikazu br. br. 4 »Način i uvjeti gradnje« u
mjerilu 1:2000.
Članak
9.
Postojećom građevinom se smatra građevina
koja je izgrađena na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije
15. veljače 1968. godine. Kad se nalazi izvan područja planiranog za građenje
može se održavati u postojećim gabaritima i postojeće namjene.
Postojeće građevine se mogu rekonstruirati
ili zamijeniti novom građevinom izgrađenom na mjestu ili u neposrednoj blizini
mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice,
kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš
dotadašnje građevine ili koja se gradi sukladno svim uvjetima iz ovog plana.
Zamjena postojeće građevine koja je zaštićena ili evidentirana kao kulturno dobro
je moguća jedino u skladu s posebnim uvjetima nadležnog tijela za zaštitu
kulturnih dobara.
Rekonstrukcija postojećih građevina se
planira prema istim uvjetima kao i nova gradnja. Iznimno, ako postojeće
građevine prelaze zadane okvire i kada su sagrađene na građevnim česticama
manjim od propisanih, rekonstruiraju se u okviru postojećih gabarita i ostalih
parametara građevine.
Postojeće stambene građevine u sklopu
mješovite namjene (M1 i M2) se mogu rekonstruirati prema uvjetima za građevine
stambene namjene uz zadržavanje postojeće građevne čestice.
Sve postojeće građevine na građevnim
česticama manjim od 300 m2 se
mogu rekonstruirati unutar postojećih gabarita, što se ne odnosi na
infrastrukturne građevine.
Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih
ostataka građevina i ruševina, prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela
i prema uvjetima iz plana. Stanje građevine i ruševine se utvrđuje izvatkom iz
katastra zemljišta, zemljišno-knjižnim izvatkom i po potrebi, arhivskom građom.
Sve rekonstrukcije unutar prometnog i
infrastrukturnog koridora i zaštitnog pojasa moraju zadovoljiti i posebne
uvjete nadležnih institucija.
Oblik i veličina građevne čestice i
regulacijski pravac
Članak
10.
Oblik i veličina građevne čestice se utvrđuje
se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem katastarske čestice
ili spajanjem više čestica, a mora omogućiti smještaj građevine i propisane
udaljenosti građevine do granica građevne čestice.
Oblik i veličina građevne čestice treba
omogućiti organizaciju svih potrebnih sadržaja u građevini i na vanjskom
prostoru te parkiranje, zelenilo, građevine individualne komunalne
infrastrukture i sl. a određuje se pojedinačnim uvjetima gradnje.
Unutar površine dovršenog ili djelomično
izgrađenog dijela naselja izgradnja je moguća i na česticama manje površine od
one određene pojedinačnim uvjetima, ako se predmetna građevina interpolira u
postojeću izgrađenu strukturu naselja.
Ako je postojeća cesta/ulica u naselju širine
manje od 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet,
regulacijski će se pravac u slučaju zahvata na tom istom zemljištu utvrditi na
način da se osigura prostor za širenje ceste na 4,5 ili 5,5 m. Za zahvate
uređenja planirane na prostoru uz prometnicu prije njene rekonstrukcije ili
izgradnje, regulacijski se pravac određuje rubom njenog utvrđenog koridora.
Za izgradnju i rekonstrukciju svih građevina
u obalnom pojasu naselja se određuje udaljenost regulacijskog pravca od ruba
kolnika postojeće ceste najmanje 5,0 m.
Smještaj građevina na građevnoj čestici /
gradivi dio građevne čestice
Članak
11.
U pravilu se na površini građevne čestice
gradi jedna građevina osnovne namjene i najviše dvije ostale građevine koje
mogu biti; građevine s pratećim sadržajima, pomoćna građevina, manja građevina
poslovne namjene, poljoprivredna gospodarska građevina bez izvora zagađenja i
sl.
Iznimno, kod gradnje na površinama centra
naselja, kod gradnje građevina javne i društvene namjene te kod gradnje
građevina poslovne, ugostiteljsko-turističke i sportsko- rekreacijske namjene,
kada je na građevnoj čestici potrebno i moguće s obzirom na najveći dopušteni
koeficijent izgrađenosti i iskorištenosti, izgraditi građevinu površine veće od
maksimalno dozvoljene tlocrtne projekcije pojedine građevine, planira se
mogućnost gradnje više građevina osnovne namjene, sukladno graničnim uvjetima
za određivanje najveće veličine i površine građevine.
Za izgradnju novih građevina kao i kod
rekonstrukcije postojećih u već izgrađenim odnosno djelomično izgrađenim
dijelovima naselja, granične vrijednosti se utvrđuju u skladu s lokalnim
uvjetima.
Građevina (njeni nadzemni i ukopani dijelovi)
se na građevnoj čestici gradi u okviru gradivog dijela građevne čestice.
Gradivi dio građevne čestice se određuje građevnim pravcem i najmanjom
udaljenošću od granica građevne čestice.
Građevni pravac mora biti udaljen od
regulacijskog pravca najmanje 6,0 m. U slučaju rekonstrukcije građevina i
interpolacije novih građevina u izgrađenim dijelovima naselja moguće su i manje
udaljenosti ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti i posebni uvjeti nadležnih
institucija.
Postojeće građevine kojima je građevni pravac
udaljen od regulacijskog manje od 6,0 m pri rekonstrukciji zadržavaju postojeći
građevni pravac, ali ako je ta udaljenost manja od h/2 ne mogu pri
rekonstrukciji povećavati visinu, osim pri interpolaciji i rekonstrukciji u
jezgri naselja kada je dozvoljena izgradnja na građevnom pravcu postojećeg
niza/sklopa.
Za izgradnju i rekonstrukciju svih građevina
u obalnom pojasu naselja se određuje udaljenost građevnog pravca od
regulacijskog pravca najmanje 10,0 m i najmanje 15,0 m za građevne čestice
dubine veće od 35 m.
Građevine koje će se graditi na
slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od
susjedne građevine i ne manje od 4,0 metra od granice građevne čestice.
Građevine koje će se graditi kao dvojne, tako
da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne
čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od
granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 5,0 m od granice
građevne čestice.
Iznimno, kod građevina koje će se graditi u
jezgri naselja u sklopu s postojećim građevinama, bočnim stranama može biti
prislonjena na granice susjednih građevnih čestica, a od stražnje će granice
čestice biti udaljene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 3,0 metra.
Pri interpolaciji i rekonstrukciji građevina
u jezgri naselja je dozvoljena izgradnja na regulacijskom pravcu, odnosno na
građevnom pravcu postojećeg niza/sklopa.
Odrednice za minimalne udaljenosti od granica
građevne čestice primjenjuju se na izgradnju ostalih građevina, garaža,
spremišta i septičkih taložnica.
Izvan gradivog dijela čestice se mogu graditi
i uređivati potporni zidovi, parkirališta, komunalni objekti i uređaji i sl.
Izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
Članak
12.
Izgrađenost i iskorištenost građevne čestice
se određuje zajedničkim i pojedinačnim uvjetima gradnje za građevine određene
namjene.
Ako su postojeći koeficijenti izgrađenosti i
iskorištenosti građevne čestice veći od propisanih, oni se pri rekonstrukciji
ne smiju povećavati.
Kada se u sklopu građevine gradi potpuno
ukopani podrum i tavan, u planu iskazani najveći dozvoljeni koeficijent
iskorištenosti građevne čestice se uvećava za iznos 1,5 puta uvećanog
koeficijenta izgrađenosti iste građevne čestice.
Veličina i površina građevina
Članak
13.
Veličina građevine (njenih nadzemnih i ukopanih
dijelova) treba biti u okviru koji je određen najvećom dozvoljenom izgrađenošću
građevne čestice, najvećom dozvoljenom iskorištenošću građevne čestice,
najvećom dozvoljenom visinom i najvećim dozvoljenim brojem etaža građevine.
Površina osnovnih i ostalih građevina se
uračunava u izgrađenost i iskorištenost građevne čestice.
Najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove osnovne građevine, osim prateće građevine i građevine
infrastrukturne namjene, iznosi 60 m2.
Najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije nove pojedinačne građevine iznosi 180 m2.
Kada je na čestici potrebno i moguće s
obzirom na najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti i iskorištenosti,
izgraditi veću površinu tada se, osim za građevine stambene namjene, planira
izgradnja sklopa koji se sastoji od dvije ili više građevina na način da ni
jedna od njih ne prelazi najveću dopuštenu površinu tlocrtne projekcije koja
iznosi 180 m2. Pri tome je
moguće graditi i više odvojenih građevina uz uvjet da budu zadovoljene
propisane udaljenosti od granice građevne čestice te da građevine međusobno
budu udaljene za visinu više građevine. Kada se gradi sklop građevina
pojedinačne građevine nije dozvoljeno graditi na istom građevnom pravcu, već
pomak mora iznositi najmanje 1,5 m, odnosno građevine treba postaviti na način
da čine tlocrt »L« oblika ili na drugi način koji osigurava da se ne izgradi
jednovolumna velika građevina.
Najveći ukupan broj etaža građevine
Članak
14.
U sklopu građevina se pored određenog broja
nadzemnih etaža planira graditi tavan i ukopani podrum pod građevinom.
Tavan je vrsta potkrovlja kod kojeg visina
nadozida, od gornjeg ruba stropne konstrukcije do presjecišta unutarnjih ploha
zida pročelja i krovne konstrukcije, iznosi do 0,6 m.
Najveći ukupan broj etaža građevine se
određuje na način da je određenom najvećem broju nadzemnih etaža dozvoljeno
pribrojiti etažu tavana i etažu ukopanog podruma. Određeni broj etaža je
prikazan u sklopu kartografskog prikaza br. 4 »Način i uvjeti gradnje«.
Visina građevina
Članak
15.
Visina građevina se određuje od nivelacijske
kote do gornjeg ruba najvišeg krovnog vijenca građevine a prema najvećem
dozvoljenom broju etaža.
Nivelacijska kota od koje se mjeri visina
građevine je najniža kota uređenog platoa oko građevine.
Ako pojedinačnim uvjetima gradnje nije
drugačije određeno najveća visina građevine se određuje prema najvećem
dozvoljenom broju etaža. kako slijedi:
- 3,0 m za pomoćne i prateće (ostale)
građevine, te za infrastrukturne građevine,
- 4,5 m za građevine kod kojih je dozvoljena
najviše 1 nadzemna etaža te ukopani podrum i tavan,
- 6,0 m za građevine kod kojih su dozvoljene
najviše 2 nadzemne etaže te ukopani podrum i tavan,
- 7,5 m za građevine kod kojih su dozvoljene
najviše 3 nadzemne etaže te ukopani podrum i tavan.
Kota poda najniže nadzemne etaže može biti
najviše 1,0 m iznad nivelacijske kote.
Za nove građevine stambene ili gospodarske
namjene svjetla visina nadzemne etaže iznosi najmanja 2,6 m.
Kada se u sklopu podruma planira garaža
dozvoljava se izgraditi vanjski ulaz u garažu najveće širine 2,7 m, a kota
ulaza u garažu ne smatra se nivelacijskom kotom građevine.
Oblikovanje građevina
Članak
16.
Kod oblikovanja građevina treba voditi računa
o njihovom odnosu prema cjelini naselja i krajoliku. Građevine se oblikovno
usklađuju s elementima mikrolokacije uz uvažavanje definiranih
oblikovno-morfoloških parametara stambenih dijelova naselja. Uvjeti oblikovanja
se odnose na građenje novih i rekonstrukciju postojećih građevina. Osnovne i
ostale građevine se oblikuju primjenjujući jednako vrijedna načela oblikovanja.
Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih
gabarita, kod svih elemenata sklopa (osnovne i pomoćne građevine) treba
primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.
Oblikovanje fasada i krovišta, te
upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje
postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj gradnji:
- pročelja građevina trebaju biti žbukana
glatkom žbukom pastelnih boja uz mogućnost uporabe kamena na detaljima (kamene
erte, vijenci i istaci na pročelju, kameni sokl). Kamen na pročelju se
dozvoljava na detaljima (kamene erte, vijenci i istaci na pročelju, kameni
sokl) i kad je zid građen pravilnim klesancima,
- odnos dužine pročelja prema visini pročelja
mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja,
- ne dozvoljava se postava rashladnih i sl.
uređaja na uličnim pročeljima,
- na balkonima i terasama se izvode pune
zidane ograde,
- otvori na građevinama moraju poštivati
pravila proporcije karakteristične za arhitekturu creskog podneblja, te
moraju biti zaštićeni drvenim
dvokrilnim griljama (škurama). Otvori trebaju biti pravokutni, visine veće od
širine uokvireni kamenim gredama (erte) ili naglašeni žbukom, simetrično
raspoređeni na pročeljima. Kao zaštitu otvora predvidjeti grilje ili škure,
- krov građevine mora biti jednostavan, kosi
s nagibom krovnih ploha između 17o i 22o. U pravilu
treba biti izveden kao dvovodan te kao jednovodan ili složen od više krovnih
ploha ovisno od tlocrta građevine. Na kosom terenu sljeme krova u pravilu treba
biti paralelno sa slojnicama,
- pokrov krova mora biti kupa kanalica ili
mediteran crijep, ali i drugi materijali ako je upotrebljavan u autohtonoj
arhitekturi ovog naselja. Izvan jezgre naselja je na krovište moguće ugraditi
krovne prozore i kolektore sunčeve energije a dio krovnih ploha se može
koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja.
Pri rekonstrukcijama postojećih građevina i
interpolacijama u jezgri naselja se mora uvažavati morfološke osobitosti i
arhitektonski izraz autohtonih stambenih kuća, pri čemu treba primijeniti
tradicionalne obrasce i način građenja te karakteristične arhitektonske
elemente; tip, pokrov i nagib krova, obradu pročelja, dimnjake, vanjska
stubišta, krovne vijence, zaštitu na otvorima i drugo.
Rekonstrukciju zaštićenih građevina je
potrebno je izvesti uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine -
Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Uređenje građevnih čestica
Članak
17.
Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na
građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje
zelenih površina na građenoj čestici. Dio građevne čestice prema javnoj
prometnoj površini treba biti hortikulturno uređen autohtonim i parkovnim
vrstama.
Najmanje 30% površine građevne čestice se
uređuje se kao zelena površina.
Ograde građevnih čestica se izvode od u
završnoj obradi od kamena ili se izvode od metala (ne žičane) u kombinaciji sa
kamenom ili betonom, visine do 1,5 m i kao živice.
Ograde se grade kao metalne u kombinaciji sa
kamenom ili betonom visine do 1,5 m, iznimno, kada je to nužno radi zaštite
građevine ili načina korištenja, visine do 2,0 m kada zidani dio ograde može
biti visine do 1,0 m.
Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti
uvjeti korištenja susjednih čestica, bez obzira na namjenu. Podzidi mogu biti
visine do 1,5 m.
Obveza je unutar građevne čestice osigurati
potreban broj parkirnih-garažnih mjesta određen prema uvjetima iz plana ili
veći prema stvarnim potrebama ili prema potrebama poslovnog procesa za
gospodarske građevine.
Priključivanje na prometnu površinu
Članak
18.
Građevna čestica mora imati izravan kolni i
pješački pristup na prometnu površinu (na površinu javne namjene ili na
površinu na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza a kojom se osigurava
pristup do građevnih čestica).
Ako nije osiguran kolni pristup s postojeće
prometnice odgovarajućih karakteristika, potrebno je ishoditi lokacijsku
dozvolu, potvrditi glavni projekt i iskolčiti pristupnu prometnicu na terenu.
Posredni pristup jedne do najviše dvije
građevne čestice stambenih građevina na postojeću javnu i nerazvrstanu cestu
osigurava se pristupnim putem najmanje širine 3,0 m i najveće dužine 50,0 m.
Za građevine s poslovnom namjenom pristup
mora biti širine 5,5 m.
Uvjete priključenja građevne čestice na javnu
prometnu površinu ili za građenje novog pristupnog puta za nerazvrstane ceste
utvrđuje Grad Cres.
Priključivanje na komunalnu infrastrukturu
Članak
19.
Građevna čestica mora biti priključena na
elektroopskrbu, vodoopskrbu i na javnu kanalizaciju ako je kanalska mreža
izvedena u zoni gradnje. U protivnom se uvjetuje individualno zbrinjavanje
otpadnih voda izvedbom individualnog uređaja za pročišćavanje na način
prihvatljiv s aspekta zaštite okoliša i prema posebnim uvjetima, u kom slučaju
se za građevinu veličine do 10 ES planira mogućnost priključenja na propisanu
septičku taložnicu.
Odvodnja oborinskih voda se rješava spajanjem
čistih i pročišćenih oborinskih voda na mrežu oborinske kanalizacije naselja, a
do izvedbe mreže se čiste i pročišćene oborinske vode upuštaju u prirodni
recipijent na površini građevne čestice ili u prirodni recipijent prema
posebnim uvjetima komunalnih i javnih poduzeća.
2.1. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
2.1.1. Uvjeti smještaja građevina
gospodarskih djelatnosti poslovne namjene i poljoprivrednih gospodarskih
građevina
Članak
20.
U sklopu naselja Martinšćica se smještaj
građevina gospodarskih djelatnosti poslovne namjene - pretežito uslužne planira
u sklopu sljedećih površina:
- površine poslovne - pretežito uslužne
namjene (K1),
- površine mješovite namjene-pretežito
poslovne (M2) i
- površine mješovite namjene-pretežito
stambene (M1) i u sklopu
- montažnih građevina - štandova i kioska,
- pojedinačni sadržaji gospodarskih
djelatnosti i poljoprivredne gospodarske građevine na građevnoj čestici druge
osnovne namjene se planiraju na građevnim česticama u sklopu stambene namjene s
ograničenim poslovnim sadržajima (SM) i u sklopu površine mješovite namjene-pretežito
stambene (M1).
Mogućnost postave montažne građevine, kioska
i štandova se planira na slijedećim površinama:
- na površinama centra naselja s društvenim i
drugim javnim namjenama (D1),
- na površinama mješovite namjene-pretežito
poslovne (M2),
- na javnom parkiralištu i
- na pješačkim površinama.
Građevine gospodarske namjene se grade na
način da površinom građevne čestice, veličinom građevine, smještajem u naselju
i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu
omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš,
tj. na način da ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju.
Postojeće građevine gospodarske namjene se
zadržavaju uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.
Rekonstrukcija se planira u cilju održavanja građevina ili privođenja
primjerenoj namjeni, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete za
izgradnju nove građevine propisane ovim Planom, vrši se u postojećim gabaritima
građevine.
Uvjeti smještaja i način gradnje građevina
gospodarskih djelatnosti prikazani su u kartografskom prikazu br. 4.
»Način i uvjeti gradnje« u mjerilu 1:2000.
Oblik i veličina građevnih čestica
Članak
21.
Oblik i veličina građevne čestice za smještaj
građevine gospodarske poslovne namjene treba omogućiti organizaciju svih
sadržaja tehnološkog procesa (građevina, parkiranje, pomoćni i glavni ulazi,
građevine individualne komunalne infrastrukture i sl.).
Najmanja dopuštena veličina građevne čestice
iznosi 300 m2.
Najveća dopuštena veličina građevne čestice
iznosi 3.000 m2.
Najmanja dopuštena širina građevne čestice za
novu građevinu, mjereno uz građevni pravac iznosi 1/3 njene dužine.
Namjena građevina
Članak
22.
Osnovna namjena građevine mora biti u skladu
s uvjetima određivanja namjene površina i kartografskim prikazima br. 1
»Korištenje i namjena površina«, br. 4 »Način i uvjeti gradnje« i člankom 4.
odredbi. Uz osnovnu namjenu, u sklopu građevine se mogu organizirati pomoćni -
prateći sadržaji.
Na području obuhvaćenom planom se planiraju
građevine gospodarskih djelatnosti poslovne namjene; pretežito uslužne,
pretežito trgovačke, komunalno servisne i manje obrtničke kao i poljoprivredne
gospodarske građevine bez izvora zagađenja.
Poljoprivredne gospodarske građevine bez
izvora zagađenja su staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta
poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.
Poljoprivredne gospodarske građevine bez
izvora zagađenja se na dijelu građevne čestice od regulacijskog do građevnog
pravca ne mogu graditi u centralnom i obalnom dijelu naselja.
Gospodarski sadržaji vezani uz poljoprivrednu
proizvodnju kao što su uljara, destilerija, vinarija, sirana i sl. djelatnosti
se smatraju gospodarskim poslovnim sadržajem.
U pojasu do 70 m od obalne crte se ne može
planirati proizvodna djelatnost koja nije funkcionalno povezana s morem i
morskom obalom.
Prilikom projektiranja i odabira pojedinih
sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša
(zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja,
zagađivanja voda i mora i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i
tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere
zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama,
odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.
Sadržaji gospodarskih - poslovnih djelatnosti
koji se mogu graditi unutar površina stambene namjene s ograničenim poslovnim
sadržajima (SM) i mješovite - pretežito stambene namjene (M1), se grade na
način da su smješteni u dijelu građevine, u pravilu u sklopu prizemlja ili kao
manja izdvojena građevina u sklopu građevne čestice, prema uvjetima iz točke 4.
Uvjeti i način gradnje stambenih građevina.
Građevine i pojedinačni sadržaji gospodarskih
djelatnosti koje se smještaju u sklopu zona mješovite i stambene namjene ne
smiju predstavljati smetnju za stanovanje što uz primjereno radno vrijeme
isključuje djelatnosti s učestalim i teškim prometom, djelatnosti koje su izvor
prekomjerne buke, izvor zagađenja zraka i neugodnih mirisa, djelatnosti koje
ispuštaju agresivne otpadne i sl.
Uz osnovne građevine gospodarske namjene u
sklopu građevne čestice se mogu graditi i ostale građevine:
- nadstrešnice i trijemovi,
- prometne i manipulativne površine i
parkirališta,
- potporni zidovi,
- komunalni objekti i uređaji,
- druge građevine prema zahtjevima
tehnološkog procesa.
Veličina i površina građevina
Članak
23.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice je 0,3 dok za poljoprivredne
gospodarske građevine najveća izgrađenost iznosi 120 m2.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) građevne čestice je od
0,3 za građevine kod kojih je dozvoljena 1 etaža odnosno do 0,6 za građevine
kod kojih je dozvoljeno izgraditi do 2 etaže. Postojeći koeficijent
izgrađenosti građevne čestice veći od 0,3 može se zadržati, ali se ne smije
povećavati.
Natkriveni prostori parkirališta i sl.
veličine do 10% površine građevne čestice ne uračunavaju se u iskazanu
izgrađenost i iskorištenost građevne čestice.
Članak
24.
Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža je od
1 do 2, za poljoprivredne gospodarske građevine je 1 etaža, a najveća dopuštena
visina građevina mjerena od nivelacijske kote do visine vijenca je za:
- 1 etažu do 4,5 m, za poljoprivredne
gospodarske građevine 3,0 m,
- 2 etaže do 6,5 m.
Ispod građevine se može se graditi ukopani
podrum s garažom i pomoćnim prostorima.
Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
25.
Građevni pravac udaljen je od regulacijskog
pravca najmanje 6,0 m.
Granica gradivog dijela čestice prema ostalim
granicama građevne čestice je udaljena najmanje 1/2 visine građevine (h/2), ali
ne manje od 5,0 m od granice građevne čestice.
Unutar gradivog dijela građevne čestice
poslovne namjene veće od 1.000 m2
mogu se graditi dvije građevine osnovne namjene na međusobnom razmaku min 6 m
ili kao sklop.
Iznimno, izvan gradivog dijela čestice mogu
se graditi i uređivati:
- prometne i manipulativne površine i
parkirališta,
- potporni zidovi,
- komunalni objekti i uređaji.
Oblikovanje građevina
Članak
26.
Građevine gospodarske - poslovne namjene se
oblikuju uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru, uz upotrebu postojanih
materijala, u slogu suvremene arhitekture poslovnih građevina, uključujući
gradnju u betonu uz primjenu tradicijskih materijala i reduciranu kolorističku
obradu.
U sklopu krovne plohe se, dozvoljava
mogućnost izvedbe krovnog nadsvjetla u razini krovne plohe i postava kolektora
sunčane energije (izvan jezgre naselja).
Pročelja se skladno oblikuju ujednačenom
raščlambom ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove otvora
treba unificirati. Završna obrada pročelja se izvodi glatkom žbukom u pastelnim
tonovima, odnosno na fasadi može biti adekvatno obrađen vidljivi beton ili zid
izveden
od pravilnih klesanaca, uz
mogućnost izvedbe ostakljenih ploha.
Uređenje građevnih čestica
Članak
27.
Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica
namjenjuju se uređenju prometnih, parkirnih i manipulativnih prostora i zelenih
površina.
Građevne čestice se uređuju kao platoi, s
najvećim visinama usjeka, odnosno potpornih zidova do 2,0 m u odnosu na
prirodni teren, a veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena
(pokosima) u sklopu zelenih površina unutar građevne čestice ili izvedbom
platoa u više razina.
Ograde se grade kao metalne (ne žičane) u
kombinaciji sa kamenom ili betonom visine do 1,5 m, iznimno, kada je to nužno
radi zaštite građevine ili načina korištenja, visine do 2,0 m kada zidani dio
ograde može biti visine do 1,0 m.
Obveza je svakog investitora da osigura
unutar građevne čestice određeni broj parkirnih-garažnih mjesta prema odredbama
iz članka 70. ili prema potrebama tehnološkog procesa. Površine parkirališta
uređuju se sadnjom visokog zelenila ili nadstrešnicama od laganih materijala.
Organizacijom kolnog priključka i prometa
unutar građevne čestice, obzirom na vrstu djelatnosti i tehnološki proces, mora
se osigurati neometano odvijanje prometa na javnim prometnim površinama i
protupožarni pristupi građevini.
Građevna čestica se prema javno-prometnoj
površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa
ulaz u građevinu.
Priključenje građevne čestice na
javno-prometnu površinu
Članak
28.
Građevna čestica mora imati izravni kolni i
pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 5,5 m.
2.1.2. Uvjeti smještaja građevina
gospodarskih djelatnosti ugostiteljsko-turističke namjene
Članak
29.
U građevinskom području naselja Martinšćica
se građevine gospodarskih ugostiteljsko-turističkih djelatnosti, namijenjene
smještaju i prehrani i njima prateći sadržaji (otvoreni športski, rekreacijski,
ugostiteljski, uslužni, zabavni i drugo), mogu graditi:
- na površinama gospodarske -
ugostiteljsko-turističke namjene (T1) gdje se mogu graditi mali hoteli,
- na površinama mješovite - pretežito
stambene namjene (M1) gdje se mogu graditi pojedinačne građevine gospodarske
ugostiteljsko-turističke namjene, uključujući pojedinačnu građevinu za smještaj
kapaciteta do najviše 40 kreveta; mali obiteljski hotel, pansion, prenoćište,
smještaj u seoskom domaćinstvu i sl. ukupne bruto površine građevine do 1200 m2,
- na površinama stambene namjene s
ograničenim poslovnim sadržajima (SM) gdje se mogu graditi pojedinačne
građevine gospodarske ugostiteljsko-turističke namjene, uključujući pojedinačne
građevine za smještaj kapaciteta do najviše 20 kreveta; pansion, smještaj u
seoskom domaćinstvu i sl. ukupne bruto površine građevine do 600 m2.
Smještajne građevine trebaju biti kategorije
3 zvjezdice ili više, te položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s
obilježjem naselja i prirodnog krajolika.
Gustoća korištenja može iznositi najviše 120
kreveta/ha što znači da je za 1 krevet potrebno osigurati najmanje 83,3 m2 površine građevne čestice. Iznimno se rekonstrukcija
postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene planira tako da se ne
povećava postojeća gustoća korištenja.
Oblik i veličina građevnih čestica
Članak
30.
Oblik i veličina građevne čestice treba
omogućiti organizaciju svih sadržaja za obavljanje ugostiteljsko-turističkih
djelatnosti (građevina, terase, parkiranje, zelenilo, građevine individualne
komunalne infrastrukture i sl.).
Na površinama ugostiteljsko-turističke
namjene (T1) najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi 3.000 m2 a najveća dopuštena veličina građevne čestice se ne
ograničava.
Najmanja dopuštena širina građevne čestice
(mjereno uz građevni pravac) iznosi 30 m.
Iznimno je unutar površine dovršenog ili
djelomično izgrađenog dijela zone ugostiteljsko-turističke namjene izgradnja
građevina moguća i na česticama manje širine i veličine ali ne manje površine
od 1.600 m2 .
Na površinama stambene namjene s ograničenim
poslovnim sadržajima i mješovite namjene najmanja dopuštena veličina građevne
čestice iznosi 1.600 m2 a
najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 3.400 m2.
Iznimno je unutar površine dovršenog ili
djelomično izgrađenog dijela naselja, izgradnja građevina moguća i na česticama
manje površine i veličine.
Namjena građevina
Članak
31.
Osnovna namjena građevine mora biti u skladu
s uvjetima određivanja namjene površina i kartografskim prikazima br. 1
»Korištenje i namjena površina«, br. 4 »Način i uvjeti gradnje« i člankom 4.
odredbi. Uz osnovnu namjenu, u sklopu građevine se mogu organizirati pomoćni -
prateći sadržaji.
Uz osnovne građevine u sklopu građevne
čestice se mogu graditi i ostale građevine:
- terase, nadstrešnice i trijemovi,
- rekreacijske građevine,
- prometne površine i parkirališta,
- druge građevine prema potrebama
djelatnosti.
Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim
uvjetima kao i za izgradnju nove građevine. Postojeći hoteli, pansioni, i druge
građevine namijenjene ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti ne mogu se
prenamijeniti u građevine stambene namjene.
Veličina i površina građevina
Članak
32.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) građevne čestice je 0,2.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(kis) građevne čestice je 0,4 za građevine s najviše dozvoljene 2 etaže odnosno
0,6 za građevine s najviše dozvoljene 3 etaže.
Kad se u sklopu građevine gradi podrum i
tavan najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice
iznosi 0,8.
Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža
građevine iznosi 2 ili 3 etaže a određuje se prema kartografskom prikazu br.
br. 4 »Način i uvjeti gradnje«.
Najveća dopuštena visina građevine je 7,0 m
za građevine s najviše dozvoljene 2 etaže odnosno 8,5 m za građevine s najviše
dozvoljene 3 etaže.
Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
33.
Najmanja udaljenost građevine osnovne
(smještajne) namjene od granice građevne čestice izračunava se umnoškom broja
etaža x 3 m, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice,
uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 5,0 m od
granice čestice ne dopušta izgradnja otvora.
Rekonstrukcija postojećih građevina
Članak
34.
Postojeće građevine ugostiteljsko-turističke
namjene se mogu rekonstruirati u cilju održavanja ili podizanja kategorije
građevine.
Kod rekonstrukcije postojećih građevina
ugostiteljsko- turističke namjene, u izgrađenim i dovršenim dijelovima naselja
i u jezgri naselja, moguća su odstupanja od uvjeta za novu gradnju.
Pri tome se izgrađenost građevne čestice
pojedinačne građevine ili kompleksa ne može povećavati preko postojeće ako je
postojeća veća od 30%, a postojeći koeficijent iskoristivosti se ne može
povećavati ako je veći od 0,8.
Uređenje građevnih čestica
Članak
35.
Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica
namjenjuju se uređenju rekreacijskih, prometnih, parkirnih prostora i zelenih
površina.
U sklopu građevne čestice se mogu urediti
sportski tereni, bazeni, terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost
građevne čestice ako su na terenu (+/- 0,5 m od kote uređenog terena).
Najmanje 50% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao parkovno-pejzažno zelenilo, u što je uračunata površina
bazena, teniskih terena i sl., s time da hortikulturno uređena površina i
prirodno zelenilo iznosi najmanje 40% površine građevne čestice.
Građevna čestica se prema javno-prometnoj
površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila.
Površine parkirališta se uređuju sadnjom
visokog zelenila ili nadstrešnicama od laganih materijala i penjačicama.
Organizacijom kolnog priključka i prometa
unutar građevne čestice mora se osigurati neometano odvijanje prometa na javnim
prometnim površinama i protupožarni pristupi građevini.
Za uređenje građevne čestice građevine
ugostiteljsko- turističke namjene obavezno je idejno rješenje okoliša sa svim
potrebnim odrednicama - tip hortikulturnog rješenja, obrada partera i sl.
Priključenje građevne čestice na
javno-prometnu površinu
Članak
36.
Građevna čestica mora imati izravni kolni i
pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 5,5 m.
2.1.3. Uvjeti smještaja montažne građevine
Članak
37.
Na pogodnim i posebno određenim lokacijama,
na javnim površinama naselja ili na površinama u vlasništvu Grada, dozvoljeno
je postavljati montažne građevine - kioske, štandove i sl. namijenjene prodaji
novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih
ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.
Mogućnost postave montažnih građevina, kioska
i štandova se planira na sljedećim površinama:
- na površinama centra naselja s društvenim i
drugim javnim namjenama (D1),
- na površinama mješovite namjene-pretežito
poslovne (M2),
- na javnom parkiralištu i
- na pješačkim površinama.
Lokacije za postavu kioska na području
Martinšćice se utvrđuju planom lokacija kioska na području Grada Cresa kojeg
donosi Poglavarstvo, a kojim će se definirati urbanističko tehnički i ostali
uvjeti za svaku lokaciju pojedinačno, s utvrđenim vremenom korištenja i načinom
uklanjanja.
Kiosci se mogu postavljati na neuređenim ili
na djelomično uređenim površinama i to na javnom dobru ili površinama u
vlasništvu Grada Cresa, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može
povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.
Postavom montažnih građevina je dozvoljeno na
određeno vrijeme rješavati nužne u sklopu površina koje se uređuju, te se
ovisno o namjeni priključuju na prometnu i komunalnu infrastrukturu prema
uvjetima za poslovne i javne građevine. Na ovaj je način moguće riješiti nužne
sadržaje u sklopu sportskog centra, dijela luke za nautičke vezove, autobusne
stanice, nužne sadržaje komunalne infrastrukture i sl.
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti
Članak
38.
Na području naselja Martinšćica se sukladno
kartografskom prikazu br. 1. »Namjena i korištenje površina« planira smještaj
slijedećih građevine društvenih djelatnosti:
- D1 centar naselja s građevinama zdravstvene
i socijalne ustanove, odgojne i obrazovne - školske i predškolske, kulturne,
upravne, uslužne, sportsko-rekreacijske i druge javne i društvene namjene,
prema Detaljnom planu uređenja centra naselja Martinšćica,
- D2 građevine obrazovne namjene - škola,
kulturne i socijalne namjene,
- D3 građevine vjerske namjene,
- R1 građevine sportsko-rekreacijske namjene
i prateće građevine te prateće građevine uređene plaže i
- druge potrebne građevine javnih i
društvenih djelatnosti koje se grade u sklopu površina drugih namjena.
Građevine društvenih djelatnosti se mogu
graditi:
- na površinama javne i društvene namjene (D;
D1, D2 i D3),
- na površinama mješovite namjene (M; M1 i
M2),
- na površinama stambene namjene s
ograničenim poslovnim sadržajima (SM) i
- na površinama sportsko-rekreacijske
namjene-sportskog centra naselja (R1) i na površinama uređene plaže.
Za društvene djelatnosti koje su organizirane
u neadekvatnim postojećim građevinama planirana je izgradnja nove građevine.
Oblikovanje građevina
Članak
39.
Građevine društvenih djelatnosti moraju biti
građene kvalitetno i racionalno, prema arhitektonskom rješenju s hortikulturnim
uređenjem čestice.
Građevine javne i društvene namjene se
oblikuju u suvremenom arhitektonskom izrazu javnih građevina, uz visoku kakvoću
izvedbe. Pri tome pored funkcionalnih karakteristika pojedine namjene treba u
najvećoj mjeri uvažavati osobitosti prostora u kojem se grade, kao i
arhitektonski izraz postojećih javnih građevina u naselju.
Pročelja građevina treba u pravilu izvoditi
glatkom žbukom i kamenom ali se kvalitetni suvremeni materijali ne isključuju.
Otvori na pročeljima trebaju u pravilu biti
visine veće od širine, a glavne ulaze u zgradu treba naglasiti.
Uređenje građevnih čestica
Članak
40.
Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica
građevina društvenih djelatnosti se uređuju kao prometne površine; pješačke
površine i parkirališta i kao zelene površine.
Dio građevne čestice prema javnoj prometnoj
površini se ne ograđuje. Ostale granice građevne čestice mogu imati ogradu od
kamena, zelenila i metala, visine do 1,2 m.
Površina građevne čestice građevine društvene
namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 30% njene površine treba
hortikulturno urediti, osim u već izgrađenim dijelovima naselja (povijesnim
graditeljskim cjelinama).
Priključenje građevne čestice na
javno-prometnu površinu
Članak
41.
Građevna čestica mora imati siguran kolni i
pješački pristup na javnu prometnu površinu.
Za izgradnju građevine društvene ili javne
namjene, kao i kod rekonstrukcije postojeće građevine u izgrađenom odnosno
djelomično izgrađenom dijelu naselja, do građevne čestice treba biti izgrađena
prometnica širine minimalno 3,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za
dvosmjerni promet, najmanje s jednostranim pločnikom širine najmanje 1,5 m.
Kod građenja građevina za društvene
djelatnosti je potrebno na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini, na
javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta, koja je potrebno
graditi istovremeno s građevinom.
3.1. Gradnja građevina predškolske ustanove
(dječji vrtići i jaslice)
Članak
42.
Potreba za predškolskom ustanovom se određuje
na osnovu pretpostavljenog udjela djece predškolske dobi od 8% u ukupnom broju
stanovnika, uz obuhvat u predškolskim ustanovama od 76%.
Veličina građevne čestice
- površina građevne čestice za jednoetažnu
građevinu je najmanje 40 m2 po
djetetu,
- minimalna površina građevne čestice iznosi
2000 m2.
Smještaj građevina na građevnoj čestici
Granica gradivog dijela građevne čestice je
prema susjednim česticama udaljena najmanje pola visine građevine (h/2) od ruba
građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
Veličina građevine
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice iznosi 0,5,
- najveći dopušteni broj etaža iznosi 3 etaže
(podrum, prizemlje i tavan).
3.2. Gradnja građevine osnovne škole
Članak
43.
Potreba školskom ustanovom se određuje na
osnovu pretpostavljenog udjela djece školske dobi od 10,5 % u ukupnom broju
stanovnika.
Veličina građevne čestice
- na građevnoj čestici potrebno je osigurati
površine za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene,
zelene površine i dr.,
- površina građevne čestice se određuje
minimalno 50 m2 po učeniku.
Smještaj građevina na građevnoj čestici
Granica gradivog dijela građevne čestice je
prema susjednim česticama udaljena najmanje pola visine građevine (h/2) od ruba
građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
Veličina građevine
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice iznosi 0,5,
- najveći dopušteni broj etaža iznosi 4 etaže
(podrum, prizemlje, 1. kat i tavan),
- bruto površina građevine je oko 6 m2/učeniku.
3.3. Gradnja građevine vjerske namjene
Članak
44.
Veličina građevne čestice
- površina građevne čestice iznosi do 500 m2.
Veličina građevine
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice iznosi 0,5,
- najveći dopušteni broj etaža iznosi 4 etaže
(podrum, prizemlje, 1. kat i tavan), a za postojeće građevine se određuje
zadržavanje postojećeg broja etaža,
- crkve se planiraju kao građevine s jednom
etažom.
Uređenje građevne čestice
- najmanje 40% površine građevne čestice
treba hortikulturno urediti temeljem krajobraznog projekta, osim u već
izgrađenim dijelovima naselja (povijesnim graditeljskim cjelinama).
3.4. Gradnja građevine sportsko-rekreacijske
namjene - sportskog centra
Članak
45.
Veličina građevne čestice
- površina građevne čestice može iznositi od
1.000 m2 do 4.200 m2,
- kod građenja sportskih građevina potrebno
je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati
potreban broj parkirališnih mjesta.
Veličina građevine
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice sportskog centra iznosi 0,05 za zatvorene građevine, odnosno
0,1 uključujući i natkrivene građevine,
- najveći dopušteni broj etaža iznosi 3 etaže
(podrum, prizemlje i tavan).
3.5. Gradnja građevine sportsko-rekreacijske
namjene - prateće građevine uređene plaže
Članak
46.
Veličina građevne čestice
- površina građevne čestice može iznositi od
100 m2 do 600 m2,
- površina građevne čestice se može planirati
uključujući dio prometne površine i dio obalnog prostora planiranog za uređenje
kupališta.
Veličina građevine
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice prateće građevine uređene plaže iznosi 0,8,
- najveći dopušteni broj etaža iznosi 1 etažu
(suteren ili prizemlje) te ako ima kosi krov dozvoljava se i tavan,
- na apsolutnoj koti oko 2,0 m,
- visine do 3,0 m, uklopljena u pokos obale
ispod obalne ceste, koja je na apsolutnoj koti oko 5,0 m,
- ukupne bruto površine zatvorenog prostora
do 100 m2 i dubine do 6,0 m.
Oblikovanje građevine
- dozvoljava se ravan prohodan krov uređen
kao terasa, pješačka ili parkirališna površina,
- plašt pročelja prema moru treba biti
kvalitetno, suvremeno oblikovan, zaobljene plohe s naglaskom na uklapanje u
osjetljiv prostor obale i završno obrađen grubo klesanim kamenim blokovima.
Namjena građevine
- planirani sadržaji u građevini su: javne
sanitarije, kabine, ugostiteljstvo i zabava, spremišta i prostori za
iznajmljivanje plovila i rekreacijskih rekvizita, uslužni sadržaji, terase natkrivene
pergolama s penjačicama i drugi sadržaji u funkciji kupališta i rekreacije na
moru.
3.6. Gradnja građevine kulturne namjene
Članak
47.
Veličina građevne čestice
- površina građevne čestice iznosi do 700 m2.
Veličina građevine
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice iznosi 0,5,
- najveći dopušteni broj etaža iznosi 4 etaže
(podrum, prizemlje, 1. kat i tavan).
3.7. Gradnja građevine zdravstvene namjene
Članak
48.
Veličina građevne čestice
- površina građevne čestice iznosi najmanje
400 m2.
Veličina građevine
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice iznosi 0,5,
- najveći dopušteni broj etaža iznosi 4 etaže
(podrum, prizemlje, 1. kat i tavan).
3.8. Gradnja građevine socijalne namjene sa
smještajem/ domovi
Članak
49.
Veličina građevne čestice
- površina građevne čestice se određuje
minimalno 40 m2 po korisniku,
- površina građevne čestice iznosi najmanje
600 m2.
Smještaj građevina na građevnoj čestici
Granica gradivog dijela građevne čestice je
prema susjednim česticama udaljena najmanje pola visine građevine (h/2) od ruba
građevne čestice, ali ne manje od 6,0 m.
Veličina građevine
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice iznosi 0,5,
- najveći dopušteni broj etaža iznosi 4 etaže
(podrum, prizemlje, 1. kat i tavan).
Uređenje građevne čestice
- najmanje 40% površine građevne čestice
treba hortikulturno urediti temeljem krajobraznog projekta, osim u već
izgrađenim dijelovima naselja (povijesnim graditeljskim cjelinama).
4. Uvjeti i način gradnje građevina stambene
i stambeno- poslovne namjene
Članak
50.
Izgradnja građevina stambene, odnosno
stambeno- poslovne namjene se na području naselja Martinšćica planira
isključivo za potrebe stalnih stanovnika naselja Martinšćica.
Izgradnja građevina stambene, odnosno
stambeno- poslovne namjene se planira na dva načina, kao:
- obiteljske kuće koje sadrže najviše 3 stana
ili 2 stana i 1 poslovni prostor i kao
- stambene građevine koje sadrže najviše 4 samostalne
uporabne cjeline od kojih najmanje 2 stana.
U sklopu građevine stambene namjene se
planira mogućnost poslovnog prostora. Kada građevina stambene namjene ima
poslovni prostor planira se kao stambeno- poslovna. Izuzev namjene prostora u
građevini i uvjeta za osiguranje broja parkirališnih mjesta na površini
vlastite građevne čestice, svi ostali uvjeti za izgradnju stambenih i
stambeno-poslovnih građevina su identični.
Građevina stambene, odnosno stambeno-poslovne
namjene se u naselju Martinšćica mogu graditi:
- na površinama stambene namjene s
ograničenim poslovnim sadržajima (SM) i
- na površinama mješovite - pretežito
stambene namjene (M1).
Građenje stambenih i stambeno-poslovnih
građevina je određeno na kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
Oblik i veličina građevne čestice
Članak
51.
Najmanja dopuštena širina građevne čestice
mjereno uz građevni pravac je 15 m.
Ukoliko površina katastarske čestice od koje
se formira građevna čestica za izgradnju građevine stambene namjene ne
udovoljava kriterijima minimalne površine građevne čestice utvrđene ovim
planom, u tu se površinu dozvoljava pribrojiti površina dijela iste čestice na
kojoj je utvrđen pojas zaštitnog zelenila uz prometnicu, dok svi ostali kriteriji
za građenje ostaju prema ovim odredbama.
Postojeće građevine na građevnim česticama
manjim od 400 m2 se mogu
rekonstruirati unutar postojećih gabarita.
Namjena građevina
Članak
52.
Osim stambene, u sklopu građevine stambene
namjene omogućava se i poslovna namjena za tihe i čiste djelatnosti bez
opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju:
krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite
robe, caffei, buffeti, kao i bučnih djelatnosti: automehaničarske radionice,
limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljske građevine,
pečenjarnice i slično.
Članak
53.
Na građevnoj čestici se pored osnovne
građevine stambene i stambeno poslovne namjene mogu graditi dvije ostale
jednoetažne građevine koje moraju biti smještene unutar granica gradivog dijela
čestice i koje mogu biti:
- pomoćna građevina; garaža, drvarnica,
spremište, kotlovnica, plinska stanica, ljetna kuhinja i sl.,
- manja građevina gospodarske - obrtničke
namjene,
- poljoprivredna gospodarska građevina bez
izvora zagađenja.
Ako građevine imaju otvore prema susjednoj
građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3 metra, otvorom
se ne smatra ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm.
Pomoćne i manje građevine gospodarske -
obrtničke namjene se grade prema slijedećim graničnim uvjetima:
- visina građevine od kote konačno zaravnatog
terena do vijenca građevine može iznositi do 3,0 metra,
- tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina može
iznositi do 60 m2,
- najmanja udaljenost od susjednih građevnih
čestica se određuje kao za osnovnu građevinu,
- najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5 m, iznimno se mogu graditi i na regulacijskom pravcu,
kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav
zahvat predstavlja jedini način pristupa na cestu, odnosno uvjetuje ga položaj
ostalih građevina,
- kod građenja građevina gospodarske namjene,
odgovarajući prostor za parkiranje osigurati će se u okviru građevne čestice.
Manje poljoprivredne gospodarske građevine se
grade prema slijedećim graničnim uvjetima:
- visina od kote konačno zaravnatog terena do
vijenca građevine može iznositi do 2,5 metra,
- građevni pravac u pravilu je iza građevnog
pravca građevine osnovne namjene,
- građevine moraju biti udaljene najmanje 8 m
od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 m od
građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,
- najmanja udaljenost od susjedne građevne
čestice iznosi 3 metra.
4.1. Uvjeti i način gradnje obiteljske kuće
Članak
54.
Obiteljske kuće se mogu graditi kao
slobodnostojeće građevine dok se kao dvojne građevine mogu graditi isključivo
na prostorima naselja na kojima je dozvoljena mješovita gradnja.
Uvjeti i način gradnje obiteljske kuće kao
građevine stambene ili stambeno-poslovne namjene se određuje prema slijedećem
graničnim vrijednostima:
Obiteljske kuće mogu imati i poslovnu namjenu
tihih i čistih djelatnosti kompatibilnu stambenoj namjeni. Te djelatnosti ne
smiju ugrožavati okolinu bukom i ne smiju uzrokovati zagađenje zraka, voda i
tla, prema posebnim zakonima i propisima. Postojeće obrtničke-zanatske
djelatnosti moraju se uskladiti s odredbama sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš.
4.2. Uvjeti i način gradnje stambene
građevine
Članak
55.
Stambene građevine se mogu graditi kao
slobodnostojeće građevine a kao dvojne građevine na prostorima naselja na
kojima je dozvoljena mješovita gradnja.
Uvjeti i način gradnje stambene građevine kao
građevine stambene ili stambeno-poslovne namjene se određuje prema slijedećem
graničnim vrijednostima:
Namjena stambene građevine je stambena ili
stambeno- poslovna a uključuje stambene, poslovne i pomoćne prostore koji se
svi planiraju unutar gabarita osnovne građevine. Iznimno se kad to traži
konfiguracija terena i mogućnost kolnog prilaza dozvoljava izgradnja garaža u
izdvojenoj građevini koje se uračunavaju u izgrađenost i iskorištenost građevne
čestice.
U sklopu stambene građevine se može planirati
poslovne namjene tihih i čistih djelatnosti kompatibilnu stambenoj namjeni. Te
djelatnosti ne smiju ugrožavati okolinu bukom i ne smiju uzrokovati zagađenje
zraka, voda i tla, prema posebnim zakonima i propisima. Postojeće
obrtničke-zanatske djelatnosti moraju se uskladiti s odredbama sprječavanja
nepovoljna utjecaja na okoliš.
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama
Članak
56.
Komunalnu mreže čine infrastrukturne mreže,
uređaji i građevine; vodnogospodarskog sustava: vodoopskrba, odvodnja otpadnih
voda i sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka-bujica,
elektroopskrbna mreža i mreža javne rasvjete te objekti i uređaji lokalne
plinoopskrbe i obnovljivih izvora energije, a grade se temeljem uvjeta
nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Cestovna mreža
Članak
57.
U kartografskim prikazima br. 2.1. »Prometna
infrastruktura« u mjerilu 1:2000 definira se prometna mreža naselja i
pripadajući koridori.
Na području obuhvata plana prometnice je
potrebno projektirati i izvoditi na način da, gdje god je to moguće, os
prometnice slijedi među katastarskih čestica.
Članak
58.
Obuhvaćenim prostorom dijelom prolazi lokalna
cesta za koju se Planom određuje koridor od osi ceste širine 9,0 m prema
naselju.
Članak
59.
Određuje se koridor najmanje širine 4,5 m za
rekonstrukciju postojeće jednosmjerne ulice u naselju, najmanje širine 5,5 m za
rekonstrukciju postojeće dvosmjerne ulice u naselju i najmanje širine 16,0 m
(2x8 m) za planirane nerazvrstane ceste/ulice u naselju. Na križanjima se
širine koridora povećavaju koliko je potrebno da bi se izvelo križanje sa svim
propisanim elementima.
Postojeće građevine i uređene građevne
čestice u koridoru ulica se ne mogu rekonstruirati do izgradnje ulice. Ako
ulica nije izgrađena, prije izdavanja dozvole za planirani zahvat
rekonstrukcije, je potrebno za njenu gradnju ishoditi građevinsku dozvolu u
skladu s uvjetima iz točke 5.1. »Uvjeti gradnje prometne mreže«.
Članak
60.
Prometne površine na području naselja
Martinšćica; pješačke površine, pješačko - kolne površine; kolne površine i
ostale prometne površine se
planiraju na način kako je to propisano Prostornim planom uređenja Grada Cresa.
Minimalna širina kolnika za planirane
nerazvrstane jednosmjerne ceste iznosi 4,5 m a za dvosmjerne ceste ovisno o
značaju; 5,5 m i 5,0 m osim za rekonstrukciju već postojećih cesta čija širina
može iznositi manje od 4,5 metra.
Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine
manje od 4,5 metra za jednosmjerni promet odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet,
udaljenost regulacijskog pravca građevne čestice od osi nerazvrstane ceste
treba biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 m,
odnosno 5,5 m, uvećanu za minimalnu širinu pješačkog nogostupa od 1,5 m.
Dozvoljeno je izvoditi prilazne prometnice,
zajedničke kolne priključke za priključivanje najmanje 4 građevne čestice s
priključkom na obilaznu cestu na udaljenosti najmanje 100 m od postojećeg,
projektiranog ili ovim planom planiranog križanja.
Na svim nerazvrstanim cestama je zabranjena
motokros vožnja i 'off road' utrke.
Članak
61.
U kategoriji glavne mjesne ulice se određuju
ulica koja od lokalne ceste dolazi do centa naselja i do luke. Za planiranu glavnu
mjesnu ulice se određuje najmanja širina kolnika 2 x 2,75 m i najmanja širina
ukupnog profila 9,5 m.
Pješački nogostupi se uređuju dvostrano, s
najmanjom širinom pločnika 1,5 m. Preporuča se, gdje je to moguće, urediti
zeleni pojas a drvoredom između pješačkog nogostupa i kolnika.
Članak
62.
U kategoriji ostalih ulica se određuje:
- najmanja širina kolnika 2 x 2,75 m i
ukupnog profila 8,0 m,
- pješački nogostupi se uređuju najmanje
jednostrano, širine pločnika 1,5 m.
Članak
63.
Na postojećim prometnicama se planiraju
sljedeći zahvati uređenja:
Postojeća prometnica PO3
- na mjestu priključenja na lokalnu cestu (
naselje Martinšćica - državna cesta Porozina-Mali Lošinj D100) treba izvršiti
preregulaciju prometa na način da se zabrani lijevo skretanje s glavne ceste na
PO3 i s PO3 na glavnu cestu.
Postojeća prometnica PO4
- proširenje kolnika na min. 4,50 m
- izgradnja obostranih pješačkih nogostupa
min. širine 1,50 m.
Članak
64.
Kolni pristup s građevne čestice na
javnoprometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo
odvijanje prometa.
Neposredni pristup građevne čestice na
javnoprometnu površinu mora se osigurati kolnom prometnicom širine najmanje 3,0
m, pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,5 m.
Dozvoljeno je izvoditi prilazne prometnice,
zajedničke kolne priključke za priključivanje najmanje 4 građevne čestice,
dužine prometnice do 50 m i širine najmanje 4,5 m, s priključkom na obilaznu
cestu na udaljenosti najmanje 50 m od postojećeg, projektiranog ili ovim planom
planiranog križanja.
Članak
65.
Posebni uvjeti za priključenje na javne
ceste, gradnju i rekonstrukciju građevina i uređenje prostora u zaštitnom
pojasu određenom u Zakonu o javnim cestama moraju se ishoditi od nadležne
uprave za ceste, a za nerazvrstane ceste od nadležne gradske službe.
Članak
66.
Javni prijevoz organizira se lokalnom cestom
i glavnom mjesnom ulicom. Tehnički elementi trasa i raskrižja trebaju biti u
skladu sa zahtjevima za tu vrstu prometa.
Članak
67.
Izdvojeni pješački putovi se uređuju
minimalne širine 2,0 m.
Pješačke staze kroz površine zaštitnog
zelenila se mogu proširivati i kvalitetno nadograđivati na temelju prirodnih
vrijednosti i uz obvezno uvažavanje tradicionalnog načine izvedbe - zemljani
put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl.), kombinacija betona i
kamena i sl.
Sve pješačke staze - postojeće ili planirane
- moraju biti obilježene putokazima i drugim odgovarajućim oznakama, a mogu
sadržavati i manje prostore za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje -
drvene klupe, nadstrešnice i sl. (»pocivalići«).
Način korištenja pješačkih staza ovisit će o
budućim rekreacijskim i edukacijskim programima kao i o gospodarskom
korištenju, prvenstveno u funkciji stočarstva i maslinarstva.
Na pješačkim stazama se mogu koristiti prijevozna
sredstva samo ako su u funkciji gospodarske djelatnosti, dok se za rekreacijsko
i edukativno korištenje mogu koristiti samo kao pješačko-biciklističke staze.
Na pješačkim stazama (osim na dijelovima gdje
prate trasu nerazvrstane ceste) nije dopuštena vožnja motociklima pa na
ishodišne točke tih staza treba postaviti odgovarajuće oznake. Također, na svim
pješačkim stazama zabranjene su motokros vožnja i 'off road' utrke.
Članak
68.
Projekt izgradnje ili rekonstrukcije
prometnica treba u pravilu sadržavati projekte komunalne infrastrukture i
distribucijske telekomunikacijske kanalizacije.
Članak
69.
Kolni i pješački pristup građevinama i
površinama javne i gospodarske namjene potrebno je izvesti u skladu s
urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanističkih barijera.
5.1.2. Javna parkirališta i garaže
Članak
70.
Potreban broj parkirališnih mjesta se uređuje
na građevnoj čestici građevine.
Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta,
ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, na 1000 m2 bruto izgrađene površine određuje se kako slijedi:
|
namjena
prostora u građevinama
|
prosječna
vrijednost
|
lokalni
uvjeti
|
|
stanovanje
|
11
|
8-14
|
|
trgovine
|
30
|
20-40
|
|
drugi
poslovni sadržaji
|
15
|
10-20
|
|
restorani
i
kavane
|
40
|
30-60
|
U bruto izgrađenu površinu građevina ne
računaju se površine za garaže i jednonamjenska skloništa.
Kada se, obzirom na posebnosti djelatnosti,
potreban broj parkirališno-garažnih mjesta ne može odrediti na navedeni način,
odredit će se po jedno parkirališno- garažno mjesto za:
- stan površine do 70 m2 i 0,5 parkirališnih mjesta na svakih slijedećih 30 m2,
- gospodarsku namjenu (skladišta i sl.), na 3
do 8 zaposlenih;
- hotele, pansione, motele i sl. na 3 - 6
osoba, u skladu s propisima o vrsti i kategoriji građevine;
- ugostiteljske građevine - na 4 -12 sjedećih
mjesta;
- škole, predškolske ustanove - na 1 učionicu,
odnosno za predškolske ustanove za jednu grupu djece;
- prateće sadržaje u naseljima - na tri
zaposlena u smjeni.
Pri određivanju parkirališnih potreba za
građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto
parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito
vrijeme.
Za parkiranje osobnih vozila se može
koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno
pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih
službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima
hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.
Za proizvodne, trgovačke, poslovne, te
višesadržajne građevine čije građevne čestice zauzimaju površinu veću od 0,3
ha, potrebno je u tijeku postupka za ishođenje lokacijske dozvole utvrditi i
eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o
broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu
opskrbnog prometa kao i o načinu priključka tih parkirališta na dovoljno
propusnu cestovnu prometnicu.
Garaže, garažno-parkirna i parkirna mjesta ne
mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirno -
garažno mjesto na istoj građevnoj čestici.
Članak
71.
Parkirališta u jednoj ili više razina, a radi
zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta, mogu se graditi i u
kontaktnoj zoni osnovne građevine (u daljem tekstu: »izdvojeno parkiralište ili
garaža«).
Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog
parkirališta određuje se prema normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu za osobne
automobile, a 120 m2 prometne
površine za autobuse.
Koeficijent izgrađenosti izdvojenog
parkirališta iznosi najviše:
- za uređenje u jednoj razini: 0,8
- za uređenje u dvije razine: 0,6.
Katnost izdvojenog parkirališta regulira se
lokacijskom dozvolom i mogućnošću racionalnog korištenja građevinskog
zemljišta. Svijetla visina za smještaj osobnih vozila je 2,25 metara.
Izdvojena parkirališta koji se grade u dvije
razine mogu se graditi kao galerijski otvoreni prostori, dijelom ukopani ili
zatvoreni prostori do visine prizemlja.
Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti
najviše 15% nagiba, a nagib se mora uskladiti s tehničkim uvjetima prilazne
ceste, prometnom signalizacijom i ograničenjima brzina.
Na javnim parkiralištima treba osigurati
najmanje 5% parkirališnih mjesta za automobile invalida, a najmanje jedno
parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.
Članak
72.
Javno parkiralište i parkiralište određeno u
kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« uređuju se na
slijedeći način:
- okvirni kapacitet parkirališta iznosi 50
parkirališnih mjesta,
- izgrađene površine parkirališta mogu
zauzeti najviše 80% površine građevne čestice, a preostali dio uređuje se kao
zelena površina,
- na 4 parkirna mjesta treba zasaditi
najmanje 1 stablo,
- na površini javnog parkirališta je
dozvoljena izgradnja prizemne prateće građevine s komunalno uslužne namjene
(kontrola, pranje vozila i sl.) površine najviše do 5 % površine parkirališta
ali ne više od do 100 m2.
5.1.3. Trgovi i druge pješačke površine
Članak
73.
Trgovi i veće pješačke površine se uređuju
odgovarajućom obradom partera u osnovi uporabom kamena, oblutaka, betona te
drugog primjerenog materijala, sadnjom autohtonih stablašica; pojedinačnih
stabala, grupa i drvoreda te postavom unificirane i kvalitetno oblikovane
urbane i likovne opreme i javne rasvjete.
Članak
74.
Posebnu važnost za odvijanje pješačkog
prometa u naselju ima obalna šetnica koja se kontinuirano u jednoj razini
uređuje minimalne širine 1,5 m, kao južni pločnik obalne ceste i kao pješački
dio - riva, duž obale na prostoru luke otvorene za javni promet. Uređuje se
obradom partera u osnovi uporabom kamena, oblutaka, betona te drugog
primjerenog materijala, sadnjom autohtonih stablašica; pojedinačnih stabala ili
drvoreda te postavom unificirane i kvalitetno oblikovane urbane opreme i javne
rasvjete.
Zbog uskih prometnih koridora i površina
važno je uređenje izdvojenih pješačkih putova koji imaju funkciju povezivanja
pojedinih javnih, društvenih, uslužnih, trgovačkih i drugih sadržaja sa zonama
stanovanja. Pješački putovi i staze uređuju se i u sklopu površina javnog i
zaštitnog zelenila, primarno koristeći postojeće putove. Uz funkciju pristupa
pojedinim česticama i njihovog gospodarskog korištenja, mogu služiti rekreaciji
i povezivanju pojedinih sadržaja naselja.
Najmanja širina pješačkog puta iznosi 1,2 m,
iznimno i manje kad to određuju postojeći uvjeti na terenu; suhozidi, obala,
vrijedno zelenilo i sl.
5.1.4. Luka otvorena za javni promet
Članak
75.
U naselju Martinšćica se pomorski promet
odvija u luci otvorenoj za javni promet lokalnog značaja.
U sklopu luke se planira obavljanje
slijedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika i roba,
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica,
- privez i odvez ribarskih brodova.
Članak
76.
Razgraničenje pripadajućeg morskog dijela
luke od njenog kopnenog dijela se planira sukladno planiranom načinu korištenja
i uređenja, korigiranom obalnom crtom dok se razgraničenje kopnenog dijela luke
od ostalih površina naselja određuje moru bližim rubom kolnika obalne
prometnice koja je u funkciji i naselja i luke.
U akvatoriju luke se planiraju slijedeći
dijelovi: 1. operativni dio luke - privez namijenjen za organizaciju linijskog
pomorskog prometa, 2.
ribarski vez, 3. komunalni vez, 4. nautički vez, 5 - operativni dio luke -
privez namijenjen za povremene i izvanredne djelatnosti ukrcaja i iskrcaja i 6.
plovni put.
Prateći sadržaji luke otvorene za javni
promet i područja za organizaciju linijskog pomorskog prometa na kopnu se
planiraju u sklopu centra naselja odnosno u sklopu građevina mješovite
pretežito poslovne namjene (M2) koji su planirani u kontaktnom području luke
ili u sklopu postojećih građevina mješovite, pretežito stambene namjene (M1).
Nužni sadržaji koji bi bili potrebni za transfer putnika i druge funkcije luke
su: agencija-biljetarnica, čekaonica, garderoba-spremište i prostor za lučku
opremu i dokumentaciju, te sanitarni čvor.
Osnovni prateći sadržaji komunalnih i
ribarskih vezova se planiraju u okviru građevina i površina gospodarske-
poslovne pretežito uslužne namjene u neposrednom zaleđu luke (K1).
Osnovni prateći sadržaji nautičkih vezova će
se planirati u sklopu građevina na kontaktnom prostoru turističke zone izradom
pripadajućeg UPU-a. Do konačnog rješenja se na kopnenom dijelu planira
postaviti montažna građevina s najnužnijim i propisanim sadržajima (sanitarni
čvor, spremište i kontrola).
Članak
77.
U sklopu kopnenog i morskog dijela luke se
planiraju zahvati izgradnje, rekonstrukcije i uređenja lučkih građevina te
produbljenje dna na dijelovima luke i opremanje prostora lučkom i urbanom
opremom. Rekonstrukcijom lukobrana, obale i postojećih gatova te izgradnjom
novih građevina omogućiti će se zaštita akvatorija luke, povećanje kapaciteta
priveza kao i općenito povećanje standarda u luci. Nova obala će biti na
apsolutnoj koti 1,3 m - 1,5 m, ovisno o visini kontaktnih prostora i obalne
ceste.
Planiraju se slijedeći značajniji zahvati
izgradnje i uređenja:
- postojeći istočni lukobran - pristanišni
mul dužine 55,0 m produžiti za 25,0 m u istoj širini koja iznosi oko 5,0 m i opremiti
lučkom opremom za privez i priključnim ormarićima,
- postojeći zapadni lukobran, na Braniču,
širine 4,0 m temeljito rekonstruirati i produžiti za 60,0 m (20,0 + 40,0 m),
- »Fratarski mul« dužine 28,5 m i širine
3,5-4,5 m produžiti za 35 m i opremiti lučkom opremom za privez ribarskih
brodica i priključnim ormarićima,
- na zapadnom dijelu luke na Braniču koji i
danas koriste stanovnici Martinšćice za privez svojih plovila, ukloniti će se
improvizirani betonski i drveni pristani i mulići izgrađeni duž obale, za tu
namjenu i za iste potrebe će se na najzapadnijem i najzaštićenijem dijelu luke
urediti nova obala,
- u zaštićenom akvatoriju luke, za potrebe
stanovnika i drugih korisnika, kao i za prihvat plovila u tranzitu,
rekonstruirat će se, izgraditi ili postaviti i urediti gatovi za privez
plovila, različite dužine (50,0 m - 75,0 m) koji se opremaju opremom za privez
i priključnim ormarićima,
- postojeći manipulativni plato se proširuje
i uređuje a postojeća dizalica se planira zamijeniti novom nosivosti 5 t (50
kN) ili više,
- obala zapadnog dijela luke, koja čini
jedinstvenu prostornu, funkcionalnu i oblikovnu cjelinu s pješačkim površinama
naselja se uređuje kao javni pješački prostor koji će pored utilitarnih
maritimnih sadržaja dobiti dodatne sadržaje koji će ovaj prostor učiniti
ugodnim za šetnju i boravak na otvorenom,
- oko 330,0 m obale, između Fratarskog mula i
zapadnog lukobrana na Braniču, se rekonstruira izvedbom novog obalnog zida,
obalni zid se planira od masivnog betona sa rubnim kamenim blokom. Iskop
akvatorija uz samu obalu je u manjoj mjeri nužan, radi dobivanja potrebne
dubine mora (min. 1,5 m),
- na potezu, pred samostanom, s obje strane
Fratarskog mula se zadržava postojeći izgled obale s prirodnim žalom, novi
gatovi se ovdje izvode na stupovima koji premošćuju postojeći žal,
- planiranom korekcijom obalne linije se
osigurava prostor za nužan profil javnog dijela obale ukupne širine 7,0 - 10,0
m. Od toga se do postojeće gromače, koja je granica prema privatnim posjedima,
uređuje prometnica širine 4,5 za jednosmjerni ili 5,5 m za dvosmjerni kolni
promet prema groblju i Slatini, te za dostavu, intervenciju i servis u luci sa
zaustavnom trakom. Uz prometnicu se po mogućnosti uređuje zeleni pojas (širine
od 1,0 m do 4,5 m duž kojeg se sadi drvored). Uz samu obalu se uređuje šetnica
različite širine, od najmanje 1,5 m do 4,0 m, s koje se predviđa prilaz do
gatova i prilaz vezovima uz obalu,
- pri svim zahvatima se postojeći
»garofulini« čuvaju i uklapaju u novo rješenje,
- opremanje lučkom opremom koja uključuje
lučka svjetla i oznake, opremu za privez; bitve i polere, oznake priveza,
opremu za gašenje požara, priključne ormariće s priključcima za vodu i
elektriku i dizalicu,
- postavljanje montažne građevine na južnom
kopnenom dijelu prostora, pri korijenu zapadnog lukobrana sa slijedećim
sadržajima: kontrolom luke, sanitarijama i prostorima za potrebe nautičara,
- lučki se sadržaji priključuju mrežu mjesne
komunalne infrastrukture; vodoopskrbu, kanalizaciju, elektroopskrbu.
Ukupni okvirni kapacitet luke se planira sa
190 vezova, a za pojedine djelatnosti u luci se planira slijedeći broj vezova:
|
oznaka
|
djelatnost
|
broj
vezova
|
|
1
|
vez za linijski pomorski
promet
|
2
|
|
2
|
ribarski vez
|
6
|
|
3
|
komunalni vez
|
100
|
|
4
|
nautički vez
|
50
|
|
5
|
privez za povremene i
izvanredne djelatnosti
ukrcaja i iskrcaja
|
32
|
|
|
ukupno
|
190
|
Uvjeti i način gradnje lučkih građevina na
prostoru luke otvorene za javni promet prikazani su na kartografskom prikazu
br. 4. »Način i uvjeti gradnje«u mjerilu 1:2000. Kapacitet priveza za pojedinu
djelatnost je načelan i može se korigirati unutar ukupnog kapaciteta luke, ali
se ne može smanjivati broj vezova određen pod točkom 1- vez za linijski
pomorski promet, 2-ribarski vez i 3-komunalni vez.
Članak
78.
Luka otvorene za javni promet lokalnog
značaja Martinšćica je unutarnjim plovnim putem čije trase prolaze akvatorijem
Grada Cresa, povezana s drugim lukama otvorenim za javni promet županijskog i
lokalnog značaja.
Plovni put u unutarnjim morskim vodama koji
ulazi u luku Martinšćica prolazi uz zapadnu obalu otoka Cresa i čini morski
pojas dovoljno širok (i dubok) da omogući sigurnu plovidbu.
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak
79.
Na kartografskom prikazu br. 2.5. »Komunalna
infrastruktura - tt mreža« prikazana je postojeća TK mreža i planirana TK
kanalizacija područja, a koja predstavlja infrastrukturnu podlogu buduće TK
mreže.
Rekonstrukcija postojeće pristupne TK mreže
izvodit će se postupno, najprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta
u kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže. Za potrebe naselja su u
građevini pošte ugrađeni uređaji udaljenog pretplatničkog stupnja - UPS-a
»Martinšćica«dovoljnog kapaciteta. Izgradnja nove pristupne podzemne mreže
utvrđuje se temeljem broja potencijalnih korisnika, po načelu 1 stan = 1,5
parica.
Članak
80.
Unutar obuhvata Plana, u okviru kartografskim
prikazom određenih postojećih i novo planiranih koridora prometnica
(nogostupi), ugraditi će se TK kabel odgovarajućeg tipa i kapaciteta. Koridor
lokalne TK vodova iznosi 1,2 za postojeći vod i 1- 2 m za planirani vod.
Za izgradnju TK mreže treba u okviru
planiranih prometnih pravaca osigurati koridor širine 40-45 cm.
Prilikom paralelnog vođenja i križanja DTK sa
ostalim instalacijama treba se pridržavati propisanih minimalnih udaljenosti.
Članak
81.
Prigodom gradnje poslovne ili stambene
građevine obveza je investitora izgraditi kabelsku kanalizaciju za
pretplatničke telekomunikacijske vodove, za kabelsku distribuciju i zajednički
antenski sustav, koji su potrebni samo za tu građevinu. To podrazumijeva
polaganje adekvatnog broja cijevi od točke prihvata na granici parcele do
mjesta koncentracije telekomunikacijske instalacije unutar objekta.
Obveza investitora je izgradnja potpune
telekomunikacijske instalacije primjerene namjeni građevine, uključujući i
vodove za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav.
Članak
82.
Nova elektronička komunikacijska
infrastruktura za pružanje komunikacijskih usluga putem elektromagnetskih
valova, bez korištenja vodova, se planira izgradnjom baznih stanica i njihovih
antenskih sustava. Elektroničku komunikacijsku opremu se planira postavljati:
- na postojećim građevinama (antenski
prihvat),
- na postojećim samostojećim antenskim
stupovima,
- na planiranim samostojećim antenskim
stupovima za zajedničke sustave.
Položaj bazne stanice i antenskog stupa se
planira na lokaciji postojeće telefonske centrale i pošte te na drugoj lokaciji
uz uvažavanje slijedećih kriterija:
- antenski sustavi osnovnih postaja mogu
biti, uz suglasnost predstavničkog tijela Grada Cresa, postavljeni na antenske
prihvate na postojećim građevinama ili na samostojeće antenske stupove unutar
građevinskog područja naselja, pod uvjetom da veličinom i oblikovanjem ne
naruše ambijentalne i krajobrazne osobitosti naselja,
- kada se predviđaju u sklopu područja posebnih
krajobraznih vrijednosti i područja zaštićenih kao kulturno i prirodno dobro
mogu biti postavljeni jedino uz suglasnost i prema posebnim uvjetima nadležnih
tijela,
- obvezuju se svi korisnici elektroničke
komunikacijske infrastrukture na korištenje istog stupa od više operatera,
prije svega na korištenje postojećih stupova ili na izgradnju odgovarajućih
zamjenskih na već postojećim lokacijama,
- elektronička komunikacijska oprema se u
pravilu planira postavljati na zakonito izgrađenom postojećem antenskom stupu,
- prilikom izgradnje novih samostojećih
antenskih stupova nužno je osigurati sve preduvjete za zajedničko korištenje i
smještaj antenskih sustava svih operatera kao i interventnih službi na jednu
lokaciju, odnosno na jedan zajednički stup,
- zabranjuje se izgradnja više antenskih
stupova na jednoj lokaciji u radijusu od najmanje 300 m, iznimno, kad postojeći
stup nije takvih karakteristika da može primiti više operatera, odnosno ako
postojeći antenski stup tehnički ne zadovoljava uvjete za prihvat više novih
operatera, može se dozvoliti gradnja još jednog stupa u skladu sa posebnim
uvjetima koje uvjete utvrđuje Agencija temeljem članka 26. stavka 5. podstavka
2. Zakona o elektroničkim komunikacijama, u tom je slučaju potrebno odrediti
obuhvat zahvata radi osnivanja prava služnosti gradnje samostojećeg antenskog
stupa,
- u slučaju kada jedan od operatera u
prostoru koji nije pokriven elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom i
povezanom opremom drugih operatera, namjerava graditi novi stup to treba
učiniti prema tipskim rješenjima/projektima odobrenim od strane Ministarstva,
sve dok Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije ne dovrši
započeti posao tipizacije stupova sa visinama 36m i 42m kopno/more i iste stavi
na raspolaganje operatorima, s time da stup mora biti takvih karakteristika da
može primiti više operatera, a na drugi način samo izuzetno, kad zbog zaštite
ljudi, dobara i okoliša nije moguće koristiti tipska rješenja,
- tipske objekte za smještaj
telekomunikacijske opreme treba projektirati na način da se koriste materijali
i boje prilagođene prostornim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnom
graditeljstvu,
- za građevine baznih stanica i pripadajućih
antenskih sustava se planira priključivanje na prometnu površinu kolno-pješačkim
putem potrebne dužine, isti put treba u pravilu planirati kao dio prometnog
sustava naselja koji se koristi i za druge potrebe,
- pri izgradnji novih stupova s antenskim
sustavima, pri rekonstrukciji ili zamjeni postojećih kao i pri dodavanju novih
antenskih sustava na postojeće stupove potrebno je dokazati (sačiniti račun) da
je utjecaj svih frekvencija na ljude i okolinu u granicama zakonom propisanih
vrijednosti.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
Članak
83.
Sukladno uvjetima iz uredbe i odredbama PPU
Grada Cresa pri daljnjim zahvatima uređenja naselja se kao prvi korak planira
uređenje građevinskog zemljišta sa svim elementima optimalne razine uređenja
građevinskog zemljišta.
Nove se građevine na neizgrađenom dijelu
naselja grade na uređenoj građevnoj čestici koja ima osiguran prilazni put i
priključke na vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i osiguran dovoljan broj
parkirališnih mjesta.
5.3.1. Uvjeti gradnje elektroopskrbne mreže i
mreže javne rasvjete
Članak
84.
Sustav elektroopskrbe na području naselja
Martinšćica je prikazan je na kartografskom prikazu br. 2.4. komunalna
infrastruktura - elektroopskrba u mjerilu 1 : 2.000.
Članak
85.
Postojeće trafostanice 10(20)/0,4 kV je
moguće po potrebi rekonstruirati ili zamijeniti na istoj lokaciji novom
trafostanicom 10(20)/0,4 kV drugog tipa i većeg kapaciteta.
Trafostanice 10(20)/0,4 kV se grade kao
slobodnostojeće građevine na građevnoj čestici najmanje površine 30 m2, trebaju biti udaljene najmanje 1 m od granice
građevne čestice i najmanje 2 m od prilazne ceste te trebaju imati osiguran
stalni pristup za interventna vozila i kamion s dizalicom.
Za buduće sadržaje koji zahtijevaju vršnu
snagu koja se ne može osigurati iz postojećih i planiranih trafostanica
10(20)/0,4 kV, treba osigurati novu trafostanicu 10(20)/0,4 kV (kao samostojeću
građevinu ili kao ugradbenu u građevini) unutar iste građevinske čestice,
odnosno zahvata u prostoru.
Članak
86.
Vodovi 10(20) kV naponskog nivoa izvoditi će
se isključivo podzemnim kabelima prema planiranim trasama i povezivanjem
trafostanica.
Članak
87.
Postojeći 10(20) kV nadzemni vod TS
Martinšćica 1 - prema TS Valun, koji manjim dijelom prolazi kroz područje
plana, zadržava se u funkciji koju ima i danas. Izgradnja objekata ispod njega
ili u njegovoj blizini, ograničena je posebnim propisima i za takve slučajeve
neophodna je prethodna suglasnost vlasnika voda (HEP-ODS d.o.o. Zagreb,
Elektroprimorje Rijeka).
Članak
88.
Niskonaponska mreža će se izvoditi kao
podzemna ili kao nadzemna sa samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na
betonskim ili željeznim stupovima, u pravilu u koridoru prometnica i u sklopu
pješačkih i drugih javnih površina.
Članak
89.
Prije izrade projekta električnih instalacija
novih građevina predviđenih ovim planom, investitor je dužan zatražiti uvjete
priključenja na distributivnu mrežu od nadležne distribucije.
Članak
90.
Javna rasvjeta ulica, trgova i drugih
pješačkih površina izvodit će se prema posebnim projektima, koji će definirati
napajanje i upravljanje, traženi nivo osvijetljenosti te tip rasvjetnih tijela
i njihov razmještaj u prostoru.
5.3.2. Uvjeti gradnje vodoopskrbne mreže i
mreže za odvodnju otpadnih i oborinskih voda
Članak
91.
Gradnju vodoopskrbnih cjevovoda i odvodnih
kanala treba izvesti u skladu s tehničkim uvjetima navedenim u tekstualnom
dijelu Plana i kartografskim prikazima br. 2.2. »Vodoopskrba« i 2.3. »Odvodnja
otpadnih voda«.
Naselje Martinšćica ima izgrađen sustav
vodoopskrbe koji se za nove zone naselja dograđuje.
Način odvodnje otpadnih voda definiran je kao
razdjelni, te se planira javni sustav fekalne kanalizacije i posebno sustav
oborinske kanalizacije.
U izgradnji je sustav javne odvodnje otpadnih
voda s njima pripadajućim građevinama i instalacijama (kolektori, crpke,
uređaji za pročišćavanje, ispusti) na koji se planira priključenje naselja
Miholašćica, Vidovići i Stivan te građevinska područja za izdvojene
gospodarske-ugostiteljsko turističke namjene (T16, T23 i T32).
Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje
vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu
voda i drugih pravnih propisa.
Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni
građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno članku 122.
Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95). Uz zahtjev za izdavanje
vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene člankom 5. Pravilnika
o izdavanju vodopravnih akata (»Narodne novine« broj 28/96).
Trase vodovodne i kanalskih mreža treba gdje
god je moguće voditi javnim površinama.
Članak
92.
Koridor za vođenje lokalnog vodoopskrbnog
cjevovoda je određen u širini od 4,0 m za minimalno potreban prostor za
intervenciju na cjevovodu, odnosno za zaštitu od mehaničkog oštećenja.
Horizontalni razmak od ostalih instalacija mora biti minimalno 50 cm. Za
osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite
cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim
uvjetima iznad tjemena cijevi. U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti
potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama
na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima i to u
posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano,
što se određuje posebnim projektom.
Pri izvedbi vodovodne mreže se preferira
»Duktile« nodularni liv, tipa prema očekivanim najvećim pritiscima.
Članak
93.
Potreban koridor za cjevovode lokalnog
sustava za odvodnju se utvrđuje s obzirom na profil cjevovoda u širini od 4,0
m. Obzirom da kolektori nemaju značajne mogućnosti odstupanja pri vođenju nivelete,
kako u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog
pojedinačnog projekta određuju se mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u
slučaju potrebe treba izvršiti njihovo izmicanje i preseljenje. Svijetli razmak
između cjevovoda i ostalih instalacija je minimalno 1,0 m i proizlazi iz uvjeta
održavanja. Razmak od drvoreda, zgrada i sličnih građevina u skladu je s
lokalnim uvjetima. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je
odvodnja ispod. Radi mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava
odvodnje, kao i za oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase
u cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu
ceste).
Pri izvedbi mreže se preferiraju PVC cijevi s
betonskim oknima i poklopcima prema očekivanom opterećenju.
Cijevi se polažu u rov s pješčanom oblogom a
tek iznad cijevi se rov zatrpava ostalim materijalom iz iskopa. Nadsloj nad
vodovodnim cijevima je min. 100 cm (poželjno 110 - 130 cm).
Obje kanalske mreže se postavljaju u pravilu
niže od vodovodne. Poželjni nadsloj je 140-160 cm.
Članak
94.
Sve građevine koje se grade u naselju je
potrebno spojiti na zatvoreni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda.
U izgrađenom dijelu građevinskog područja
koje nema izgrađen sustav kanalizacije, moguće je do njegove izgradnje,
građevine s kapacitetom do 10 ES priključiti na vodonepropusnu sabirnu jamu, a
za građevine veće od 10 ES
uvjetovati izgradnju
pojedinačnih uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda s upuštanjem u
prirodni prijemnik.
Efluent mora udovoljavati graničnim
vrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u
tehnološkim otpadnim vodama propisanih člankom 2. Pravilnika o graničnim
vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne
novine« broj 40/99 ) i članku 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o
graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama
(»Narodne novine« broj 6/01) za ispuštanje u javni sustav odvodnje odnosno za
upuštanje u prirodni prijemnik.
Članak
95.
Oborinske otpadne vode s kolničkih,
parkirališnih i manipulativnih površina potrebno je najprije pročistiti na
separatoru masti i ulja pa nakon toga upustiti u javni sustav oborinske
odvodnje. Do izgradnje javnog sustava oborinske vode se, uz prethodno
pročišćavanje, upuštaju u prirodni prijemnik.
Članak
96.
Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog
pročišćavanja vode treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu na
jednom mjestu.
5.3.3. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od
poplava vodotoka - bujica
Članak
97.
Posebne mjere radi održavanja vodnog režima
provode se u skladu s člankom 106. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj
107/95 i 150/05).
Korito bujice Martinšćica je dimenzionirano
na velike vode s 50 godišnjim povratnim periodom, a kroz prostor obuhvata Plana
je uređeno, natkriveno i osigurava neškodljiv protok velikih voda od 17,00 m3/s, čime je okolni prostor zaštićen od poplava.
Zaštitni pojas natkrivenog korita iznosi 6,0
m sa svake strane od gornjeg vanjskog ruba građevine uređenog korita.
Radi preciznog utvrđivanja zaštitnog pojasa
vodotoka planira se utvrđivanje inundacijskog pojasa, te javnog vodnog dobra i
vodnog dobra.
Korištenje prostora nad koritom i unutar
zaštitnog pojasa i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se
vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.
Nad koritom i u zaštitnom pojasu se
dozvoljava mogućnost uređenja površina kao što su: parkovi, šetališta,
prometnice, sportski tereni i sl. s kojih je moguć pristup koritu radi
održavanja, dok se izgradnja zgrada ne dozvoljava.
5.3.4. Plinoopskrba i obnovljivi izvori
energije
Članak
98.
Obzirom na malu zastupljenost potrošnje
energije u gospodarstvu kao i na udaljenost budućih magistralnih plinovoda od
područja Grada Cresa, cilj je korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP). UNP se
skladišti u bocama ili spremnicima, a može se koristiti i kao umreženi energent
za opskrbu određenog broja potrošača, za što je dozvoljena izvedba spremnika i
podzemne mreže prema posebnim uvjetima.
Racionalno korištenje energije se planira
korištenjem dopunskih izvora energije. Dopunski su izvori energije prirodno
obnovljivi izvori, prvenstveno sunca i vode. U razvitku korištenja sunčeve
energije treba težiti instaliranju samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu
snage od 100 do1000 kW. More, kao velik toplinski spremnik, pogodan je kao
izvor energije, naročito kod primjene toplinskih crpki.
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina i
kupališta
Članak
99.
Javne zelene površine (Z1) u obuhvatu plana
se uređuju kao parkovne površine, sadnjom pretežno visokog zelenila i uređenjem
parternih zelenih i pješačkih površina i staza. Pri tome je potrebno sačuvati
postojeće vrijedno zelenilo te ga dopunjavati pretežno autohtonim raslinjem te
sačuvati postojeću konfiguraciju terena. Na površini javnog zelenila je moguće
urediti šetnice, dječje igralište, pojedinačno rekreacijsko igralište, trim
stazu, posebno oblikovani dio parka kao npr. park skulptura i slične sadržaje
namijenjene stanovnicima za boravak na otvorenom. Ove se površine opremaju
parkovnom i likovnom opremom (klupe, košarice za otpatke, pergole, paviljoni, fontane,
skulpture, i sl.) te javnom rasvjetom, uređajima za zalijevanje i opremom za
rekreaciju i sl.
Članak
100.
Na javnim zelenim površinama je dozvoljena
gradnja podzida visine do 1,5 m u jednoj ravnini i prateće pomoćne i
infrastrukturne građevine visine do 2, 5 m i površine do 10 m2.
Članak
101.
Zaštitne zelene površine (Z) na rubnim
dijelovima uz izgrađene zone naselja i duž pojaseva prometnih koridora se mogu
urediti kao javne zelene površine. U tom slučaju se uređenje površina uz
izgrađene zone naselja izvodi prema odredbama članka 99. i 100.
Pojasevi zelenila duž prometnih koridora se
uređuju sadnjom zelenila, uglavnom drvoreda, koje kao tampon prema ostalim
namjenama ima oblikovnu i sanitarno zaštitnu funkciju.
Članak
102.
Kupalište - uređena plaža 7. »Martinšćica«
(R2) se uređuje prema jedinstvenom idejnom projektu.
Postojeći žal se čuva i dopunjuje te su na
potezu žala zabranjeni svi drugi zahvati uređenja.
Postojeći mulići se, u funkciji su očuvanja
žala, planiraju za sanaciju i rekonstrukciju u planom definiranim prostornim
okvirima. Dodatno formiranje plaže se planira prema projektu uređenja cijele
plaže i to nasipavanjem i izvedbom novih mulića - »pera« okomitih na obalu.
Postojeći se rekonstruiraju i novi grade dužine do 20 m, širine postojeće ili
do 4 m i na najmanjem međurazmaku od 50 m. Koriste se za prilaz moru, za
pristajanje manjih rekreacijskih brodica i za sunčanje. Rekonstruiraju se i
grade na tradicionalan način izvedbe obalnih građevina, korištenjem klesanaca
za izvedbu obalnih zidova, obalnog ruba i hodne plohe. Temeljem jedinstvenog
idejnog projekta se može dozvoliti izvedba i u betonu s obveznom kamenom
poklopnicom ruba širine min. 0,6 m i debljine min. 0,3 m.
U okviru plaže se planira uređenje,
održavanje i sanacija sunčališnih površina plombiranjem škrapastih površina
obale i uređenjem postojećih mulića u okviru kojih površina će se pored
sunčališta urediti platoi s tuševima, manji rekreacijski i dječji sadržaji i
pristupi u more koji su prilagođeni i osobama s posebnim potrebama. Okvirna
površina ravnih platoa interpoliranih u prirodnu kamenu obalu može biti do 10 m2.
Za dodatne površine sunčališta i
rekreacijskih sadržaja se na obali i u moru planira postavljanje drvenih montažnih
platoa, plutača, splavi i sl. naprava.
Na manje vrijednom djelu plaže izvan poteza
žala na Planom određenoj lokaciji se planira izgradnja kupališta s obalom i
pristanom, pratećom građevinom i rekreacijskim sadržajima.
Obala se izvodi na način kako je propisano za
muliće. Prateća građevina kupališta se planira kao suterenska, poluukopana, na
apsolutnoj koti oko 2,0 m, visine do 3,0 m, uklopljena u pokos obale ispod
obalne ceste, koja je na apsolutnoj koti oko 5,0 m. Građevina može biti građena
u više segmenata, naizmjence sa zatvorenim i otvorenim prostorima, ukupne bruto
površine zatvorenog prostora do 100 m2 i dubine do 6,0 m. Ima ravan prohodan krov u razini obalne ceste koji
se koristi kao javna pješačka površina, vidikovac i parkiralište za potrebe
kupališta. Plašt pročelja prema moru treba biti kvalitetno, suvremeno
oblikovan, zaobljene plohe s naglaskom na uklapanje u osjetljiv prostor obale i
završno obrađen grubo klesanim kamenim blokovima. Planirani sadržaji u
građevini su: javne sanitarije, kabine, ugostiteljstvo i zabava, spremišta i
prostori za iznajmljivanje plovila i rekreacijskih rekvizita, uslužni sadržaji,
terase natkrivene pergolama s penjačicama i drugi sadržaji u funkciji kupališta
i rekreacije na moru.
Prostor uređenog kupalištu se pažljivo
hortikulturno uređuje autohtonim biljnim vrstama, halofitima, sukulentama,
trajnicama, penjačicama i stablašicama.
7. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina
i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak
103.
Mjere zaštite registriranih kulturnih dobara
provode se prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«
broj 69/99 i 151/03).
Ostale povijesne strukture (evidentirane)
štite se ovim Planom.
Članak
104.
Registrirana i evidentirana
kulturno-povijesna baština na području naselja Martinšćica je prikazana na
kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«, u
mjerilu 1:2.000.
Pregled kulturno-povijesne baštine prikazan
je u točki Plana 3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i kulturno-
povijesnih i ambijentalnih cjelina. Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara
propisane su zakonom, drugim pravnim propisima i ovim Planom.
Članak
105.
Na prostoru u obuhvatu plana su kao kulturno
dobro registrirane slijedeće cjeline:
Hdroarheološki lokalitet u uvali Martinšćica
koji je registriran kao Hidroarheološki lokalitet rt. Kijac - uvala Martinšćica
Upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske: broj registracije: 310;
broj rješenja: 676/1-72, datum registracije 1972. Mjere zaštite
hidroarheološkog lokaliteta uključuju prije svega provedbu zaštitnih podvodnih
arheoloških istraživanja prema Pravilniku o arheološkim istraživanjima
(»Narodne novine« broj 30/05), te zabranu obavljanja ronilačkih aktivnosti bez
dopuštenja. Sve druge intervencije (zahvati na prostoru luke) su u potpunosti
uvjetovane provedbom zaštitnih podvodnih arheoloških istraživanja. Nakon
istraživanja će se odredit uvjeti za rekonstrukciju i izgradnju na prostoru
luke.
Franjevački samostan i crkva Sv. Jeronima iz
15. st., razdoblje renesanse, koji čini povijesni graditeljski sklop upisan u
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske: broj registracije: 145; broj
rješenja: 634/55.
Članak
106.
Za zaštićena kulturna dobra su rješenjima o
registraciji propisani režimi zaštite, te je za sve intervencije na kulturnom
dobru propisana obveza ishođenja posebnih uvjeta i prethodnog odobrenja od
strane nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Članak
107.
Na prostoru u obuhvatu plana evidentirana je
povijesna graditeljska cjelina naselja, te povijesni sklopovi i građevine.
Povijesna graditeljska cjelina naselja
Martinšćica je evidentirana kao seoska povijesna graditeljska cjelina, ribarsko
naselje antičkog postanka, regionalne vrijednosti (2. kategorija).
Zaštita naselja provodi se ovim Planom, a
podrazumijeva očuvanje osnovne matrice kao i osnovnih obilježja postojeće
vrijedne građevne strukture, posebno gabarita građevina, karakterističnih
građevinskih materijala i ostataka povijesne urbane opreme. Osnovna obilježja postojeće
vrijedne građevne strukture je u zoni jezgre naselja potrebno sačuvati prema
sljedećim smjernicama:
- tradicijski objekti zabatnih pročelja
čuvaju se intaktno, te se ne dozvoljava mijenjanje fasadnog plašta,
- potrebno je očuvati tradicijske dimnjake,
- nova izgradnja treba poštivati jezik
izvorne arhitekture, te mora biti oblikovana na način da vizualno ne konkurira
starijim objektima (minimalizam, jednostavnost gabarita i otvora),
- kod obnove građevina je dozvoljena primjena
isključivo tradicijskih graditeljskih materijala i glatke vapnene žbuke,
- dozvoljeno je postavljanje kvalitetno
oblikovanih i unificiranih natpisa i reklama, te iste takve ugostiteljske
opreme.
S obzirom na antički postanak naselja pri svim
je radovima na javnoj infrastrukturi i pri drugim većim infrastrukturnim
radovima na području obuhvata plana potrebno provesti arheološki konzervatorski
nadzor, te u slučaju nalaza vrijede opće smjernice za zaštitu arheoloških
lokaliteta.
Evidentirani povijesni sklop i građevina
Evidentirane civilne i sakralne sklopove i
građevine je dozvoljeno održavati i rekonstruirati u izvornim (postojećim)
gabaritima i izgledu. Osnovna obilježja postojeće građevne strukture je
potrebno sačuvati, ne dozvoljava se mijenjanje fasadnog plašta, stolarija je
obvezno drvena a kod obnove građevina je dozvoljena primjena isključivo
tradicijskih graditeljskih materijala i glatke vapnene žbuke, dozvoljeno je
postavljanje kvalitetno oblikovanih i unificiranih natpisa i reklama, te iste
takve ugostiteljske opreme.
Evidentirane povijesne civilne građevine su:
- Kaštel - Ladanjski dvorac creske
patricijske obitelji Sforza i
- zgrada bivše destilerije eteričnih ulja
»Linardić« na obali.
Kaštel - Ladanjski dvorac creske patricijske obitelji
Sforza (17 st.) je potrebno prezentirati i »očistiti« od neuklopljenih
elemenata te istražiti (sondiranja). Na površini kaštela koja je označena u
grafičkom dijelu plana, kartografski prikaz br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja
i zaštite površina, propisuju se slijedeći uvjeti:
- očuvanje svih povijesnih oblika i elemenata
bez mogućnosti dogradnji, nadogradnji i mijenjanja izvornog zidnog plašta
proširivanjem otvora, izgradnjom balkona i sličnog,
- obvezno se čuvaju tradicijski dimnjaci,
- fasadna i unutarnja stolarija je obvezno
drvena i unificirana,
- kod obnove građevina je dozvoljena primjena
isključivo tradicijskih graditeljskih materijala i glatke vapnene žbuke,
- ukloniti betonske nadstrešnice,
- na izvornim objektima, obavezan krovni
pokrov je šarena kupa,
- obzirom na postojanje antičkog sloja, pri
svakom je ukapanju infrastrukture i sličnim radovima, potreban arheološki
konzervatorski nadzor.
Evidentirane povijesne sakralne građevine su:
- župna crkva Sv. Martina (19 st.),
- kapela Sv. Nikole (20 st.).
Članak
108.
Ambijentalne vrijednosti prostora u cjelini
se štite uvjetima za korištenje, uređenje i zaštitu površina kao i načinom i
uvjetima gradnje na području obuhvata plana. Veći prostori prirodnog i
kultiviranog krajobraza se štite kao zaštitne zelene površine koje prožimaju
izgrađene strukture naselja. Posebno se štite prostori maslinika sa suhozidima
i obalni pojas s prirodnim žalom.
8. Postupanje s otpadom
Članak
109.
Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su uskladiti se s odredbama Zakona o otpadu
(»Narodne novine« broj 178/04 i 111/06) i propisa donesenih temeljem Zakona te
s odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije.
Provođenje mjera za postupanje s komunalnim
otpadom osigurava Grad, a sakuplja ga i zbrinjava ovlaštena pravna osoba. Mjere
postupanja s otpadom utvrđuju se programom zaštite okoliša koji donosi gradsko
vijeće.
Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim,
ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i
otpadnim gumama osigurava Županija, a zbrinjavaju ga ovlaštene pravne osobe.
Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom
osigurava Vlada Republike Hrvatske, a zbrinjavaju ga ovlaštene pravne osobe.
Članak
110.
Principi ekološkog i ekonomskog postupanja s
otpadom određeni su zakonskim i drugim pravnim propisima. Prema njima pri
postupanju s otpadom potrebno je težiti:
- primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem
manje količine otpada u tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i
višekratnim korištenjem ambalaže,
- reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i
preradi otpada - što podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka,
skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,
- zbrinjavanju ostatka otpada - što
podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim, kemijskim,
biološkim i termičkim postupcima.
Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:
- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,
- sprečavanjem nenadziranog postupanja s
otpadom,
- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada
u materijalne i energetske svrhe,
- odlaganjem otpada na odlagališta,
- saniranjem otpadom onečišćenih površina.
Proizvođači otpada te svi sudionici u postupanju
s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi zakonskih i
drugih pravnih propisa o postupanju s otpadom.
Članak
111.
Radi nadziranog postupanja s otpadom za
područje naselja Martinšćica potrebno je:
- Provoditi propisanu evidenciju o
proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu;
- Redovito dostavljati podatke o
proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu u katastar emisija u okoliš pri
nadležnom Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za
prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove,
Ispostavi Mali Lošinj;
- Otpad odlagati kontrolirano na odlagalištu
otpada.
Kako bi se osigurala uspješna provedba
propisanog načina postupanja s otpadom potrebno je utvrditi i razviti program
edukacije o otpadu.
Na području obuhvata Plana neophodno je
predvidjeti »eko-otoke« sa posebnim kontejnerima za papir, staklo, metal, PVC i
sl. Potrebno je organizirati skupljanje tako odvojenog otpada putem ovlaštenog
skupljača otpada. Prostorni razmještaj »eko-otoka« odredit će se posebnom
odlukom Grada Cresa.
Članak
112.
Proizvođač otpada dužan je na propisan način
obraditi i/ ili odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti. Komunalni
otpad, odnosno otpad iz kućanstava i otpad koji je po svojstvima i sastavu
sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i
uslužnim djelatnostima, skuplja se u propisane spremnike koji se postavljaju na
organiziranim skupljalištima koja se uređuju na javnim površinama s kolnim
prilazom za komunalno vozilo.
Kako bi se spriječilo nekontrolirano
odlaganje krupnog otpada potrebno je njegovo periodično prikupljanje u posebne
veće spremnike i organizirati skupljačko mjesto na koje bi korisnici odvozili
takav otpad.
Članak
113.
Otpad koji nastaje u poslovnim sadržajima u
naselju (ambalažni, građevinski, električki i elektronički otpad, otpadna
vozila i otpadne gume), do odvoženja, odvojeno će skupljati svaki proizvođač
otpada u okviru svog prostora. Proizvođač otpada može privremeno, na propisani
način skladištiti otpad unutar poslovnog prostora, izuzev građevnog otpada i
otpadnih vozila.
Članak
114.
Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o
području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih
ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora
skupljanja za određeno područje primjene (sukladno posebnom propisu o vrstama
otpada). Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane
oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje
otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.
Članak
115.
Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno
po vrstama ambalažnog materijala. Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine
gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini, u spremnike postavljene
za tu namjenu. Proizvođač otpada osigurava skupljanje i obrađi
vanje ambalažnog otpada
proizvođača koje je stavio u promet.
Postavljanje spremnika za skupljanje
ambalažnog otpada osigurava proizvođač. Spremnici se postavljaju unutar
sadržaja gospodarske namjene. Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati
povratnu ambalažu proizvoda koje je stavio u promet. Proizvođač osigurava
obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje omogućuju ponovno
korištenje ambalaže u istu svrhu ili u svrhu proizvodnje istog ili drugog
materijala ili u svrhu proizvodnje energije.
Članak
116.
Pravne i fizičke osobe koje stavljaju u
promet opasne tvari dužne su na vlastiti trošak organizirati odvojeno
skupljanje. Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno
skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane
ovlaštenih pravnih osoba.
Članak
117.
U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno
odlaganje otpada, a otpadom onečišćene površine treba sanirati.
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
Članak
118.
Planske mjere sprečavanja nepovoljnog
utjecaja na okoliš koje uključuju ograničenja gospodarskih djelatnosti, niže
gustoće izgrađenosti i naseljenosti, izgradnju sustava za odvodnju otpadnih
voda i za zbrinjavanje otpada, izgradnju i dopunu prometne mreže te očuvanje i
njegu zelenih površina, su određene na način da se, uz primjenu propisanih
mjera očuva postojeća kvaliteta okoliša. Zaštita okoliša provodit će se
sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 82/94, 128/99), Zakona
o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03), Zakona o zaštiti zraka (»Narodne
novine« broj 178/04), Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04), drugih
zakona i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona.
Članak
119.
Kao vrlo važan čimbenik očuvanja i zaštite
okoliša na prostoru naselja Martinšćica uspostavljaju se i čuvaju zaštitne i
javne zelene površine. Sanitarno zaštitna funkcija zelenila uključuje zaštitu
od buke, od zagađenja zraka, zaštitu tla i regulaciju mikroklime (vjetar,
insolacija i drugo).
Na području naselja nisu dozvoljene
gospodarske namjene čije djelatnosti i tehnologije mogu štetnim i prekomjernim
emisijama nepovoljno utjecati na okoliš. U tehnološkom procesu treba koristiti
samo čiste energente. Eventualna onečišćenja okoliša čiji su izvor postojeće
proizvodne i obrtničke djelatnosti je potrebno rekonstrukcijom tehnološkog
procesa svesti na dopuštene razine.
Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na
okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša. Ovim Planom
se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, mora
te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.
9.1. Zaštita tla
Članak
120.
S ciljem zaštite tla je potrebno tijekom
pripreme i izvođenja zahvata na planiranim prometnicama:
- štititi tla od emisije krutih čestica
podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim vrstama drveća,
- na tlima s potencijalnom erozijom provoditi
odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije (sustavi odvodnje na mjestima gdje
trasa presijeca poljoprivredna tla, konturna obrada, zatravnjivanje i dr.),
- uklonjene suhozide ponovno vratiti (na
granicu čestice kolnika).
Članak
121.
Osnovna mjera zaštite tla provodi se
građenjem na terenu povoljnih geotehničkih karakteristika, uz istovremeno
isključivanje mikrolokacija s lošim karakteristikama, što treba provoditi dalje
do smještaja građevina na građevnoj čestici, a prema Geotehničkom zoniranju
područja obuhvata plana prikazanom na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina«, u mjerilu 1:2.000.
Na područje naselja se, kao područja posebnih
ograničenja u korištenju a prema fizičko-mehaničkim značajkama razlikuju dvije
geotehničke kategorije terena.
Na pretežnom dijelu naselja je tlo prve
geotehničke kategorije koja obuhvaća područja matične stijenske mase karbonatnog
kompleksa slijedećih karakteristika:
- karbonatna stijenska masa je vidljiva na
površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom;
- teren nije deformabilan pod dodatnim
opterećenjem građevina;
- nema opasnosti od pojave nestabilnosti,
osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima;
- upojnost terena i vodopropusnost u
cijelosti dobra, mogućnost erozije vrlo mala;
- teren je u cijelosti pogodan za građenje,
manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme
padine.
Na središnjem, u najvećoj mjeri izgrađenom
dijelu naselja je tlo četvrte geotehničke kategorije koje sačinjavaju zone
naplavina, koje karakterizira:
- teren je deformabilan pod dodatnim
opterećenjem građevina;
- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a
nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja;
- upojnost i vodopropusnost terena je dobra;
razina podzemne vode je visoka;
- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz
uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš kao i visoku
razinu podzemne vode.
Članak
122.
Poljoprivredno tlo se štiti određivanjem
namjene zaštitne zelene površine za veće izdvojene površine obradivog tla pod
kulturama maslinika i vrtova. Korištenje tih površina treba biti isključivo u
sklopu definirane namjene (maslinici, vrtovi i vinogradi). U sklopu građevnih
čestica stambene namjene treba čuvati manje površine obradivog tla (kroz nisku
gustoću izgrađenosti, mikrolokacija građevine na čestici i sl.).
Članak
123.
Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja
nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih
voda.
9.2. Zaštita zraka
Članak
124.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama
Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04) i propisa donesenih
temeljem Zakona.
Potrebno je kontinuirano pratiti i utvrđivati
kakvoću zraka, a temeljem osnovane sumnje u prekoračene vrijednosti onečišćenja
zraka provesti posebna mjerenja i izraditi sanacijski program.
Za prostor u obuhvatu plana definira se
obveza - cilj očuvanja I. kategorije kakvoće zraka.
Članak
125.
Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite
zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari. Promet je osnovni izvor
buke i onečišćenja zraka u naselju Martinšćica i to samo tijekom turističke
sezone. Gradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih prometnica, režimom prometa
i uređenjem parkirališta postići će se smanjenje utjecaja prometa u naselju.
Pored regulacije prometa u sezoni, osnovne mjere zaštite zraka za ovo naselje
uključuju:
- održavanje i uređivanje zaštitnih zelenih i
ostalih površina i to posebno u zaštitnom koridoru lokalne ceste,
- realizaciju planiranih elemenata prometne
infrastrukture u cilju bolje protočnosti prometa,
- odabir najpovoljnijih tehnologija,
- poticanje korištenja čistih energenata,
posebno ukapljenog naftnog plina i i obnovljivih izvora energije.
Članak
126.
Za zaštitu zraka se iz plana višeg reda
preuzimaju i propisuju se sljedeće mjere:
- ograničavati emisije i propisivati tehničke
standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT) te prema posebnom propisu o
graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih
izvora;
- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije
propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u
skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima);
- zahvatom se ne smije izazvati 'značajno'
povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene
utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije
doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline
izvora;
- najveći dopušteni porast imisijskih
koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka
određen je posebnim propisom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće
zraka;
- stacionarni izvori (tehnološki procesi,
uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja
zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i
posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak
iz stacionarnih izvora;
- prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje
korištenja vozila sa manjim specifičnim emisijama štetnih tvari.
Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora
dužni su:
- prijaviti izvor onečišćavanja zraka te
svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu lokalne samouprave,
- osigurati redovito praćenje emisije iz
izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar
onečišćavanja okoliša,
- uređivanjem zelenih površina unutar
građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne
uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.
9.3. Zaštita voda
Članak
127.
Podzemne vode se na području obuhvata plana
štite mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i novih
građevina i zahvata u prostoru. Pri tome je od najveće važnosti izgradnja
sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Radi zaštite podzemnih voda, koja se primarno
provodi pravilnim zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih
voda na prostoru obuhvata Plana je potrebno nastaviti započetu izgradnju
sustava odvodnje komunalnih (sanitarnih) otpadnih voda i to na način da se
najprije obuhvate postojeći veći potrošači vode. Pored toga novu gradnju treba
usmjeravati na prostore s mogućnošću istovremenog rješavanja priključka na
javni sustav odvodnje.
Tehnološke otpadne vode treba, prije
ispuštanja u mrežu odvodnje komunalnih otpadnih voda, vlastitim uređajem
pročistiti do razine onečišćenja dozvoljenog za komunalne vode.
Članak
128.
U izgrađenom dijelu građevinskog područja
naselja koje nema izgrađen sustav kanalizacije, moguće je do njegove izgradnje,
građevine s kapacitetom do 10 ES priključiti na vodonepropusnu sabirnu jamu, a
za građevine veće od 10 ES izgraditi pojedinačni uređaj za pročišćavanje
sanitarnih otpadnih voda s upuštanjem u prirodni prijemnik.
Članak
129.
Oborinske vode s krovova, s pješačkih
površina s čvrstom podlogom i slične, se prikupljaju i upuštaju u prirodni
prijemnik.
Oborinske otpadne vode s prometnih površina,
posebno parkirališta i manipulativnih platoa, se vode do odvajača ulja i
masnoća, te se nakon pročišćavanja upuštaju u javni sustav oborinske odvodnje,
a do izgradnje sustava se upuštaju u prirodni prijemnik.
9.4. Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak
130.
Dio područja u obuhvatu Plana, označen u
kartografskom prikazu br 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«,
se nalazi unutar sliva površinskih vodotoka - bujica za koje se određuju
ograničenja u korištenju te se pored uvjeta navedenih u članku 97. odredbi,
radi sprečavanja štetnog djelovanja poplavnih voda propisuju posebne mjere
zaštite i tehnički uvjeti gradnje:
- zbog zaštite postojećih i planiranih
sadržaja u naselju, potrebno je održavati u funkciji izgrađen kanal povremenog
vodotoka - bujice Martinšćica,
- zaštitu od eventualnih poplava uslijed
povećanog dotoka vode na područjima pod djelovanjem bujice treba provoditi u
skladu sa zakonom te županijskim planovima obrane od poplava,
- do preciznog utvrđivanja koridora vodotoka
i do utvrđivanja inundacijskog pojasa, te javnog vodnog dobra i vodnog dobra, u
ovom se prostoru podizanje novih građevina kao i zahvati dogradnje mogu
odobriti jedino uz posebne uvjete »Hrvatskih voda« pod uvjetom da ne dolazi do
ugrožavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina, odnosno pogoršanja
postojećega vodnog režima i ako to nije suprotno uvjetima korištenja vodnog
dobra,
- buduću gradnju i rekonstrukciju postojećih
građevina treba izvoditi sukladno posebnim uvjetima »Hrvatskih voda« i posebnim
tehničkim uvjetima građenja, posebno pri građenju konstruktivnih i ukopanih
dijelova građevina
te pri dogradnji podrumskih i
drugih ukopanih i djelomično ukopanih dijelova građevina na označenom području
sliva u naselju. U okviru navedenih dijelova građevina se gradnja pomoćnih
sadržaja za koje bi eventualna poplava mogla imati štetne posljedice (spremište
arhivske građe, kotlovnica i spremnici nafte i plina, garaža i drugo) kao i
eventualnih sadržaja javnih ili stambenih namjena, dozvoljava uz posebne uvjete
»Hrvatskih voda«.
9.5. Zaštita mora
Članak
131.
Mjere zaštite mora obuhvaćaju:
- mjere ograničenja izgradnje u obalnom
pojasu,
- mjere za sprečavanje i smanjivanje
onečišćenja, od kojih je primarna izgradnja javnih sustava za odvodnju otpadnih
voda,
- uvjete i mjere za uređenje zaštićenog
obalnog područja mora određeni Uredbom (NN 128/04),
- izraditi katastar zagađivača mora i
unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža, te nastaviti ispitivanje
kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite,
- kompletiranje mehaničkog (primarnog)
stupnja pročišćavanja, koji uključuje i izvedbu odgovarajućih objekata za
taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije, čime se za oko 50%
smanjuju suspendirane tvari prije upuštanja u more,
- obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati u sklopu sustava za pročišćavanje
otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini županije,
- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i
istrošenog ulja,
- odrediti način servisiranja brodova na moru
i kopnu,
- kompletan sustav zaštitnih mjera za zaštitu
mora od onečišćenja obuhvaća i izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja,
sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i
zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provedbe mjera.
9.6. Zaštita od buke
Članak
132.
Mjere zaštite od buke provode se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) i provedbenih
propisa koji se donose temeljem Zakona. Za područje obuhvata Plana Grad Cres je
dužan izraditi kartu buke i akcijski plan za smanjenje buke na dopuštenu
razinu.
Unutar područja naselja Martinšćica je
dozvoljena razina buke 55 dBa danju i 45 dBa noću.
Na područjima naselja treba izvršiti mjerenja
buke, te akcijski plan s prikazom mjera za provođenje smanjenja buke na
dopuštene razine. Na osnovi rezultata snimanja i zakonskih odredbi donijet će
se posebna odluka o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljena razina buke u
naselju. Do donošenja odluke primjenjuju se vrijednosti iz Pravilnika o
najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
(»Narodne novine« broj 37/90).
Kao planska mjera i dopunsko sredstvo za
zaštitu od buke se planiraju pojasevi zelenila - posebno uz lokalnu cestu kao
prirodna prepreka buci i ostalim negativnim utjecajima s prometnice.
Najveće dopuštena razina buke za pojedine
namjene u planu utvrđuje se svrstavanjem u slijedeće zone prema Pravilniku o
najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
(»Narodne novine« broj 145/04).
|
Zona
|
Namjena
prostora
|
|
1
|
zone
stanovanja u zelenilu
|
|
2
|
stambena
područja naselja,
turističke zone,
zone javnih funkcija
|
|
3
|
sportski
centar
dječja igrališta
|
|
4
|
poslovno
stambena zona središta naselja,
uzduž lokalne ceste i glavne gradske
prometnice
|
Članak
133.
Za nove je građevine - sadržaje, primjenom
mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije, potrebno
osigurati što manju emisiju zvuka.
U sklopu zona stambene namjene ne dopušta se
lociranje poslovnih sadržaja koji predstavljaju izvor buke. Za pojedine
postojeće izvore buke - gospodarske sadržaje, za koje se utvrdi da su izvor
nedopuštene razine buke u pojedinoj zoni (posebno stambene namjene),
rekonstrukcijom tehnološkog procesa - zamjenom tehnologije, boljom zvučnom
izolacijom i sl., dovesti emisiju buke na dopuštenu razinu ili dislocirati.
Između zona različitih uvjeta korištenja i
dopuštenih vrijednosti razine buke uređivati i održavati planom određene
zaštitne zelene pojaseve.
9.7. Posebne mjere zaštite
Članak
134.
Posebne mjere zaštite se određuju sukladno
Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/83, 36/85
i 42/86). Određuju se prema kartografskom prikazu br. 3.1. »Mjere zaštite i
spašavanja« u mjerilu 1:2000.
Za prostor u obuhvatu plana se planira
provedba slijedećih mjera zaštite:
- mjere posebne zaštite od prirodnih
opasnosti koje uključuju:
- mjere zaštite od potresa,
- mjere zaštite od štetnog djelovanja voda
prema članku 130. ovih odredbi,
- mjere zaštite od ostalih prirodnih uzroka,
osobito onih koji pripadaju u kategoriju ekstremnih vremenskih uvjeta (suša,
toplinski val, olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar, klizišta, tuča,
snježne oborine te poledica) i
- mjere posebne zaštite od
tehničko-tehnoloških opasnosti koje uključuju:
- mjere zaštite od požara,
- mjere zaštite u gospodarskim objektima,
- mjere zaštite u prometu pri prijevozu
opasnih tvari,
- mjere od epidemiološke i sanitarne
opasnosti.
Članak
135.
Ovim se Planom, u skladu s uvjetima određenim
Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/83,
36/85, 42/86) planira a u skladu s Procjenom ugroženosti koja će definirati
karakteristike obuhvaćenog područja će se planirati, posebno slijedeći elementi
unutar obuhvaćenog prostora:
- izgrađenost zemljišta izvan jezgre naselja:
stambene zone do 30%, stambeno-poslovne do 40% i gospodarske do 20% - 50%,
izgrađenost zemljišta u jezgri iznosi do 100%,
- međusobni razmak građevina, izvan jezgre
naselja, se za nove građevine određuje prema točki 2. mjera zaštite od požara,
- neizgrađeni prostori za evakuaciju:
- mjesto okupljanja za evakuaciju stanovnika
naselja se planira na javnim parkiralištima i na obali u luci,
- nesmetan prolaz interventnih vozila (prema
kartografskom prikazu br. 3.1.« Mjere zaštite i spašavanja « u mjerilu 1:2000),
zbog postojeće konfiguracije terena i načina gradnje moguće je zgrušavanje
dijelova trase lokalne ceste do naselja na dijelu gdje je cesta u usjeku, u tom
slučaju je evakuacija moguća morem,
- putovi evakuacije: sve postojeće i
planirane kolne, kolno-pješačke i pješačke prometnice na području obuhvata
plana predstavljaju pravce za evakuaciju ljudi, posebno su to prometnice koje
su zaštićene od zarušavanja duž trasa planiranih za prolaz interventnih vozila
i morem od mjesta okupljanja za evakuaciju u luci,
- površina za odlaganje materijala od
urušavanja se određuje uz lokalnu cestu uz rub naselja, izvan granica ovog
plana,
- mogući izvori tehničko-tehnološke nesreće;
podzemni i nadzemni spremnici energenata (nafte i ukapljenog plina) za
individualne stambene objekte i manje poslovne sadržaje (gospodarska zona,
luka, radionice ugostiteljski sadržaji i sl.) koji postoje ili se mogu
izgraditi, lokalna cesta kroz naselje kojom je dozvoljen promet teretnih vozila
što može uključiti i cisternu za prijevoz energenata (naftu i ukapljeni plin)
za individualnu potrošnju i za poslovne sadržaje u turističkim zonama
(restoranske kuhinje i sl.),
- u zonama ugroza uz takve objekte posebnu
pažnju treba obratiti osiguravanju uvjeta za uzbunjivanje, evakuaciju ljudi, te
takve zone treba izbjegavati kao moguće zone okupljanja i zbrinjavanja ljudi,
- lokacije za sustav javnog uzbunjivanja
ljudi definirane su u sklopu građevina mjesnog odbora i centra naselja,
- hidrantska mreža je definirana u točki
Plana 3.5.2.1. Vodoopskrba i kartografskim prikazom 2.3. Komunalna
infrastruktura -vodoopskrba u mjerilu 1: 2000,
- zona posebno ugrožena od potresa je jezgra
naselja gdje zatečene uvjete, zbog guste izgradnje i neotporne konstrukcije
građevina, nije moguće bitno popraviti,
- zona posebno ugrožena bujicama i poplavama
je centralna zona naselja gdje jeza bujične vode izgrađen podzemni kanal,
sustav odvodnje oborinskih voda, u koji su uključeni i bujični vodotoci, te
planirani zahvati, prikazani su u točki Plana 3.5.2.2. Odvodnja sanitarnih
otpadnih i oborinskih voda i kartografskim prikazom 2.3.Komunalna
infrastruktura -odvodnja u mjerilu 1: 2000.
U obuhvatu Plana se građevine javne namjene
planiraju u zoni centra naselja za koju je propisana obvezna izrada detaljnog
plana, dok se građevine i prostori za okupljanje većeg broja ljudi ne
planiraju.
Mogućnost evakuacije ljudi i pristup
interventnih vozila osigurava se uvjetima rekonstrukcije postojećih i gradnje
novih prometnica, te određivanjem udaljenosti građevina od prometnica i
određivanjem visina građevina u novim dijelovima naselja, izgradnjom prometne
mreže i alternativnih pristupa pojedinim zonama.
Prometnice unutar neizgrađenih dijelova
naselja su planirane na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da
eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja
evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.
Planom višeg reda za područje u obuhvatu ovog
plana nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite. Sklanjanje
ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem
pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju
sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i
spašavanje Grada Cresa, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog
izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se
izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.
Zaštita od potresa
Članak
136.
Zaštita od potresa provodi se protupotresnim
projektiranjem građevina i građenjem, kao i rekonstrukcijom postojećih
građevina. Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba
provoditi sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji i postojećim
tehničkim propisima.
Kod projektiranja građevina mora se koristiti
tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po
MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji
Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni
period za 500 godina (prema posebnom prilogu).
Do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske
županije, protupotresno projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim
seizmičkim kartama.
Za značajnije građevine (građevine društvene
namjene, građevine ugostiteljsko-turističke namjene) vrše se dodatna
istraživanja radi točnijeg određivana seizmičkih parametara.
Uvjeti uređenja prostora za građevnu parcelu
trebaju sadržavati stupanj seizmičnost područja. Prilikom izdavanja dozvola za
rekonstrukciju građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za
protivpotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu
otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje
treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa na
dijelu građevine koji se rekonstruira.
Zaštita od požara
Članak
137.
Zaštitu od požara potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od požara («Narodne novine« broj 58/ 93, 33/05 i
107/07). Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i
planu zaštite od požara. Radi provedbe zaštite od požara posebno je potrebno
slijedeće:
1. Kod projektiranja građevina, u prikazu
mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno
je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu
za stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili
GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne
građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.
2. Kod određivanja međusobne udaljenosti
objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog
zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova,
meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski
objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg
objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih
objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta.
Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici
visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se
ne može postići minimalna
propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane
mjere zaštite od požara.
3. Kod projektiranja novih prometnica i
mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih
pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse
zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe
(»Narodne novine« broj 35/94 i 142/03).
4. Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine«
broj 08/06). i planiranoj hidrantskoj mreži prikazanoj na kartografskom prikazu
plana br. 2.2. Komunalna infrastruktura - vodoopskrba u mjerilu1: 2000.
5. Gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj
108/95) te propisa donesenih temeljem tog Zakona.
6. Dosljedno se pridržavati prijedloga
tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada
Cresa, te mjera zaštite od požara predviđenih u provedbenim odlukama Prostornog
plana Grada Cresa.
7. Za složenije građevine (građevine skupine
2) je potrebno izraditi elaborat zaštite od požara.
8. Ishoditi suglasnost od nadležnog tijela
kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu za građenje pojedinih građevina
predviđene propisane i detaljnim planom uređenja tražene mjere zaštite od
požara.
10. Mjere provedbe plana
Članak
138.
Provedba Plana, gradnja i uređenje površina
vršit će se sukladno ovim Odredbama i kartografskom dijelu Plana i zakonskim
odredbama.
Zbog neusklađenosti katastarske i topografske
podloge točno stanje na terenu za svaki pojedini zahvat u prostoru, utvrditi će
se u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja u postupku izdavanja
lokacijske dozvole odnosno u drugom zakonom predviđenom postupku, izradom i
ovjerom obvezne posebne geodetske podloge koju ovjerava nadležno tijelo za
državnu izmjeru i katastar nekretnina.
Članak
139.
Nova izgradnja je na području naselja
Martinšćica dozvoljena na uređenom građevinskom zemljištu.
Obvezno je ishođenje građevinske dozvole za
planirane prometnice i infrastrukturu prije izdavanja dozvola za građenje
građevina uz tu prometnicu.
Članak
140.
Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u
Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim
ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program
izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.
Članak
141.
Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih
površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o prostornim
standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje
stvaranja arhitektonsko- urbanističkih barijera («Narodne novine« broj 47/82 i
30/ 94).
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
Članak
142.
Izgradnja na površini centra naselja
Martinšćica se planira na osnovu detaljnog plana uređenja, kada se mogu
planirati i drugačiji odnosi planiranih namjena od onih odrađenih ovim planom.
Granice detaljnog plana uređenja centra naselja Martinšćica utvrđene su na
kartografskom prikazu br. 3.«Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« u
mjerilu 1: 2000.
Svi elementi navedeni u ovom Planu, kao i oni
iz važećeg prostornog plana šireg područja, predstavljaju okvir za izradu
detaljnog plana uređenja, čija se izrada uvjetuje ovim Planom.
Za izgradnju i rekonstrukciju građevina
društvene ili javne namjene u zoni centra naselja granične vrijednosti se
utvrđuju u skladu s Detaljnim planom uređenja centra naselja Martinšćica.
Prilikom izrade detaljnog plana uređenja
potrebno je uz rekonstrukciju postojećih građevina centralnih sadržaja i
zadržavanje centralnih sadržaja; pošte, ambulante (primarna zdravstvena zaštita
i turistička ambulanta), dječjeg vrtića i javnog sanitarno-servisnog objekta
planirati slijedeće centralne i javne sadržaje:
- kultura i informacije: knjižnica i
čitaonica, dodatni sadržaji uključuju višenamjenski prostor za kulturno-
zabavne programe i galeriju - izložbeni prostor (ukupno oko 200-300 m2 bruto izgrađene površine),
- financijske i slične usluge; mjenjačnica i
banka kao dodatni sadržaj,
- sportske i rekreacijske sadržaje: otvorena
i zatvorena igrališta, park i dječje igralište, sportski klubovi, prateće
građevine,
- javno parkiralište koje će zadovoljiti
potrebe za parkiranjem u špici sezone i parkiranje ili zaustavljanje
turističkih autobusa (najmanje 50-60 mjesta), planirano za javno korištenje
primarno za potrebe centra naselja i za potrebe postojećih i planiranih javnih
i društvenih sadržaja naselja,
- autobusnu stanicu lokalne i međugradske
linije sa stajalištem i okretištem autobusa, peronom i čekaonicom,
- uslužne i druge javne i društvene namjene
kao: vatrogasni dom (prostor za vatrogasnu opremu) i sl.,
- preispitati lokaciju predškolske ustanove
te razmotriti mogućnost proširenja s potrebnim pratećim i vanjskim sadržajima
ili novu zgradu predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtić), uz to je
potrebno razmotriti poseban režim korištenja i dodatne kapacitete ove ustanove
tijekom turističke sezone (koji bi ujedno predstavljali rezervni kapacitet),
- opskrba i usluge; trgovina mješovitom robom
i obrtničke uslužne radionice a kao dodatni sadržaj trgovačko- ugostiteljski
objekt s tržnim centrom, ribarnicom, mesnicom, prodavaonicom suvenira, turističkim
uredom/agencijom, ugostiteljskim sadržajima i trgom otvorenim prema moru, te
mogućim stanovanjem isključivo na katu zgrade (prema posebnom programu Grada),
planirati na površini mješovite-pretežito poslovne namjene M2, (ukupno oko
400-800 m2 bruto izgrađene
površine),
- sadržaje za potrebe luke, posebno putničke
luke (ispostava lučke uprave, spremište lučke opreme i dokumentacije,
agencija-biljetarnica i čekaonica, garderoba-spremište te sanitarni čvor),
- prometnu površinu za kolni i pješački
prilaz samostanu s njegove sjeverne međe.
Građevine na jednoj ili na više građevnih
čestica mogu biti međusobno povezane toplom vezom.
Izgradnja se na površini centra naselja
Martinšćica planira na osnovu detaljnog plana uređenja, kada se mogu
planirati i drugačiji odnosi
planiranih namjena od onih odrađenih ovim planom.
Prilikom izrade detaljnog plana uređenja
potrebno je razmotriti mogućnost ili potrebu planiranja slijedećih centralnih
sadržaja:
- u slučaju potrebe i prenamjene postojeće
zgrade škole u drugu javnu namjenu moguće je uz predškolsku ustanovu planirati
osnovnu školu (područnu).
Prilikom određivanja lokacije svih javnih
sadržaja mora se osigurati jednostavna dostupnost i sigurnost prilaza.
U sklopu centra naselja je planirane
građevine potrebno smjestiti prema posebnim uvjetima gradnje na površini sliva
površinskih voda - bujica te građevine u zoni centra planirati na način sa se
na području sliva smještaju parkirališta, spremišta, javne sanitarije, sportska
igrališta i sl. sadržaji, a da se javne građevine, posebno predškolske i
školske ustanove smještaju izvan granica sliva.
Pri koncipiranju i oblikovanju novih
građevina centra potrebno je poštivati izričaj izvorne arhitekture te zaštićene
i evidentirane povijesne građevne strukture u neposrednoj blizini - Samostan
Sv. Jeronima i Kaštel.
U postupku izrade detaljnog plana uređenja
potrebno je utvrditi mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara jer područje
obuhvata plana neposredno graniči sa zaštićenim građevinama.
10.3. Uređenje građevinskog zemljišta
Članak
143.
Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva
pripremu i opremanje. Sukladno odredbama Prostornog plana uređenja Grada Cresa
u okviru građevinskog područja naselja Martinšćica se određuje optimalno
uređenje građevinskog zemljišta, koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu prometnu
i komunalnu infrastrukturu:
- pristupni put,
- vodoopskrbu,
- odvodnju i
- opskrbu električnom energijom.
Članak
144.
Grad Cres će odrediti dinamika i uvjete
komunalnog opremanja zemljišta prema utvrđenim potrebama za privođenje
određenog zemljišta planiranoj namjeni.
Uređenje građevinskog zemljišta; priprema
zemljišta za izgradnju, izgradnja prometnica, komunalne infrastrukture i
telekomunikacija, mora se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i
realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.
Obvezna viša razina uređenosti građevinskog
područja određuje se temeljem posebne odluke izvršnog tijela Grada Cresa.
11. Prijelazne i završne odredbe
Članak
145.
Ovaj Plan je izrađen je u četiri izvornika
koji su ovjereni pečatom Gradskog vijeća Grada Cresa i potpisom predsjednika
Gradskog vijeća Grada Cresa i koji se čuvaju u skladu sa zakonom.
Članak
146.
Izvodi iz prostorno-planske dokumentacije
koji su izdani prije stupanja na snagu ovog Plana vrijede ukoliko nisu u
suprotnosti sa ovim Planom i ukoliko je podnesen zahtjev za građevnu dozvolu.
Članak
147.
Tekstualni dio Plana, I. Obrazloženje i B.
grafički dio plana (kartografski prikazi u mj. 1:2000) sastavni su dijelovi
ovog Prostornog plana, ali nisu predmet objave.
Članak
148.
Ovaj Prostorni plan stupa na snagu osmog dana
od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/05-1/5
Ur. broj: 2213/02-01-01-09-254
Cres, 12. svibnja 2010.
GRAD
CRES
GRADSKO VIJEĆE
Predsjednik
Gradskog vijeća
Marčelo Damijanjević, v.r.
