12.

Na temelju odredbe članka 100. stavak 6. i članka 102. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Kastva za razdoblje ožujak 2005. - ožujak 2009. (»Službene novine PGŽ« broj 8/05) i članka 33. Statuta Grada Kastva (»Službene novine Primorsko - goranske županije« broj 26/09) a uz pribavljenu suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, uprava za prostorno uređenje (Klasa: 350-02/10-11/6, Ur. broj 531-06-10-4) Gradsko vijeće Grada Kastva, na 10. sjednici održanoj 29. ožujka 2010. godine, donijelo je

ODLUKU
o izmjenama i dopunama odluke o prostornom planu uređenja grada Kastva

Članak 1.

(1) U Odluci o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Kastva (»Službene novine PGŽ« broj 21/03 i 14/ 06), u daljnjem tekstu: Odluka PPUG, u članku 1. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

(2) »Donosi se Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Kastva, u daljnjem tekstu: IDPlan, koji je izradila tvrtka »STUDIO REMIK« d.o.o. iz Rijeke.«

(3) Iza članka 2. Odluke PPUG dodaje se novi članak 2.a koji glasi:

»Članak 2.a

(1) Elaborat IDPlan iz članka 1. ove Odluke sadrži:

A. TEKSTUALNI DIO:

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA KASTVA

1.1. ORGANIZACIJA PROSTORA, NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

1.1.1. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA

1.1.2. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA

1.1.3. POLJOPRIVREDNO TLO OSNOVNE NAMJENE

1.1.4. ŠUME OSNOVNE NAMJENE

1.1.5. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

2.1.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU

2.1.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

2.2 GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA

2.2.1 UVJETI GRAĐENJA UNUTAR GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA

2.2.2. PROVEDBA PLANA

2.2.3. SMJERNICE ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA UŽEG PODRUČJA

2.3. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA

2.3.1 IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA ZA GOSPODARSKU NAMJENU

2.3.2 IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA ZA GROBLJE

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH

INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. SUSTAV PROMETA

5.1.1. CESTOVNI PROMET

5.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMET

5.1.3. TELEKOMUNIKACIJE I POŠTA

5.2. SUSTAV ENERGETIKE

5.2.1. ELEKTROOPSKRBA

5.2.2. PLINOOPSKRBA

5.3. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. ZAŠTITA KRAJOBRAZA

6.2. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

6.3. ZAŠTITA KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1 ZAŠTITA TLA

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

8.3. ZAŠTITA VODA

8.4. ZAŠTITA OD BUKE

8.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.5.1. SKLANJANJE LJUDI

8.5.2. ZAŠTITA OD RUŠENJA

8.5.3. ZAŠTITA OD POTRESA

8.5.4. ZAŠTITA OD POŽARA

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA UŽIH PODRUČJA

9.2. VAŽEĆI PROSTORNI PLANOVI UŽIH PODRUČJA

9.3. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH MJERA

B. GRAFIČKI DIO

1A KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

Površine za razvoj i uređenje 1:25000

3A UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Područja posebnih uvjeta korištenja

3D UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA

Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite 1:25000

4A-1 GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA KASTVA 1:5000

4A-2 GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA KASTVA 1:5000

4B-1 GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA KASTVA /prikaz UPU-a i DPU-a/ 1:5000

4B-2 GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA KASTVA /prikaz UPU-a i DPU-a/ 1:5 000

C. OBVEZNI PRILOZI:

. I. OBRAZLOŽENJE PLANA:

. 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

. IZVADAK IZ PPPGŽ (14/00,12/05, 50/06 i 08/09)

. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U IZRADI PLANA:

. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČLANKA 79. I 94. ZPUG-a

. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI

. IZVJEŠĆE O PONOVLJENOJ JAVNOJ RASPRAVI

. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA

. SAŽETAK ZA JAVNOST«

(2) Članci od 4. do 142. Odluke PPUG mijenjaju se tako da glase:

»Članak 4.

(1) Ovaj Plan se provodi na temelju Odredbi za provođenje ovoga Plana (u daljnjem tekstu: Odredbe) i prostornim planovima užih područja određenih ovim Planom.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

OPĆE ODREDBE

Članak 5.

(1) U ovom Planu korišteni pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

- Građevinski pravac je crta kojom se određuje smještaj osnovne građevine u odnosu na rub građevne čestice ili javne prometne površine. Građevinski pravac može odrediti smještaj osnovne građevine u odnosu na obodne građevne čestice ili susjedne građevine, ako to zahtijeva okolna izgrađenost i konfiguracija terena. Građevina se mora graditi na građevinskom pravcu s najmanje 50% dužine pročelja. Prostornim planom užeg područja može se iznimno odobriti korištenje građevinskog pravca u vidu krive crte.

- Regulacijski pravac je crta kojom se određuje granica između čestice javne prometne površine (ulica, prilazni put, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

- Osnovna građevina je građevina čija je namjena određena ovim Planom, a vezana je uz određenu građevnu česticu.

- Stambena jedinica ili stan je prostor u osnovnoj građevini predviđen za smještaj jedne obitelji.

- Uređenje okućnice su radovi na neizgrađenom dijelu građevne čestice na način:

- popločenje prilaza, hodnih linija, terasa, prostora za smještaj vozila i dr.

- podizanje uličnih ograda

- sadnja odgovarajućeg raslinja na površinama zelenila

- Arhitektonsko oblikovna cjelina je više različitih volumena različitih po tlocrtnoj veličini, obliku, i visini, koji su međusobno usklađeni po materijalima i načinu obrade.

- Koridor postojeće ceste je površina zemljišta postojeće prometnice, čija je širina ovim Planom za određena potrebe rekonstrukcije te prometnice.

- Koridor planirane ceste je površina zemljišta, čija je širina ovim Planom određena za formiranje nove prometnice. Do utvrđivanja građevne čestice planirane prometnice unutar planskog koridora nije dozvoljena gradnja.

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA KASTVA

1.1. ORGANIZACIJA PROSTORA, NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

Članak 6.

(1) Na području Grada Kastva prema organizaciji, namjeni i korištenju prostora utvrđuje se:

- građevinsko područje naselja Kastav,

- izdvojena građevinska područja izvan naselja,

- poljoprivredne površine - P3,

- šumske površine - Š1, Š3,

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - PŠ,

(2) Razgraničenje prostora prema organizaciji, namjeni i korištenju prikazano je na kartografskom prikazu br. 1A »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25000.

GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA KASTAV

Članak 7.

(1) Površina naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama koji prate organizaciju života u naselju je izgrađeni dio naselja i dio koji se planira za razvoj naselja. Građevine centralnih i pratećih funkcija su građevine javne i društvene namjene (uprava, školske i predškolske ustanove, kulturne, zabavne i vjerske institucije), građevine gospodarske namjene (zanatske, poslovne, ugostiteljsko- turističke), građevine sportsko-rekreacijske namjene, javne zelene površine, građevine prometnog sustava, površine infrastrukturnih sustava i ostale površine.

(2) Površina za razvoj i uređenje naselja prikazani su na kartografskom prikazu br. 1A »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25000.

Članak 8.

(1) Unutar područja Grada Kastva utvrđeno je jedinstveno administrativno naselje Kastav. Granice administrativnog naselja Kastav podudaraju se s granicom Grada Kastva.

(2) Građevinska područja na području Grada Kastva prikazana su na kartografskom prikazu br. 1A »Korištenje i namjena površina« i na kartografskom prikazu br. 4A-1 i 4A-2 te 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja« u mj. 1:5000.

1.1.2. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA

Članak 9.

(1) Izdvojena građevinska područja izvan naselja utvrđuju se za sljedeće namjene:

Gospodarska namjena (bez stanovanja):

· Građevinsko područje za poslovnu namjenu (K1)

Građevinsko područje poslovne namjene je namijenjeno gospodarskim djelatnostima koje zahtijevaju veće površine: uslužnim, trgovačkim, skladišnim, servisnim, obrtničkim, manjim proizvodnim pogonima i sl. uz uvjet da ne onečišćuju i ne opterećuju okoliš nedopuštenom bukom sukladno zakonskoj regulativi.

Groblje:

· Građevinsko područje za groblje (G2)

Ovim Planom je predviđeno građevinsko područje za gradnju novog groblja (G2)

1.1.3. POLJOPRIVREDNO TLO OSNOVNE NAMJENE

Članak 10.

(1) Poljoprivredna tla na području Grada Kastva pripadaju skupini ostalih poljoprivrednih tala (P3), a uključuju tla 4. (P3₁) i 5. (P3₂) bonitetne klase, odnosno 42-51 potklase.

(2) Poljoprivredne površine P31 su namijenjene isključivo poljoprivrednoj djelatnosti sa mogućnošću izgradnje građevina za poljoprivredne potrebe, te izgradnju infrastrukture državne, regionalne i lokalne razine.

(3) Poljoprivredne površine P32 su namijenjene isključivo ratarskoj djelatnosti bez mogućnosti gradnje građevina, a iznimno se mogu urediti u parkovne površine opremljene minimalnom urbanom opremom (rasvjeta, prostori za sjedenje, koševi za smeće i sl.).

(4) Poljoprivredne površine određene su na kartografskim prikazima br. 1A »Korištenje i namjena površina« i br. 4.A-1 i 4.A-2 te 4.B-1 i 4.B-2 »Građevinsko područje naselja Kastav« u mj. 1:5000.

1.1.4. ŠUME OSNOVNE NAMJENE

Članak 11.

(1) Na području Grada Kastva šume se koriste prema namjeni kao:

- gospodarske šume (Š1) - šume koje se koriste prvenstveno za eksploataciju drvne mase,

- šume posebne namjene (Š3) i to kao:

- šume koje predstavljaju posebne rijetkosti ili ljepote ili su od posebnog znanstvenog ili povijesnog značenja,

- šume namijenjene za odmor i rekreaciju.

(2) Površine šuma osnovne namjene (Š1) i (Š3) osim korištenja prema namjeni mogu se koriste i za izgradnju infrastrukture državne, regionalne i lokalne razine

(3) Na temelju članka 109. PPPGŽ (SN br. 14/00, 12/05, 50/06) veći dio šume Lužina predviđen je za zaštitu kao značajni krajobraz.

(4) Površine šuma su prikazane na kartografskim prikazima br. 1A »Korištenje i namjena površina«.

1.1.5. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Članak 12.

(1) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) čini preostali prostor Grada Kastva koji se može koristiti na način predviđen za poljoprivredno tlo ili šume, građevine u funkciji korištenja poljoprivrednog tla i šuma te izgradnju infrastrukture državne, regionalne i lokalne razine.

(2) Površine ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta grafički su prikazane na kartografskom prikazu br. 1A »Korištenje i namjena površina«u mj. 1:25.000.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

Opći uvjeti

Članak 13.

(1) Unutar građevinskog područja može se graditi samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenjem građevinskog zemljišta osiguravaju se uvjeti za gradnju i priključivanje na komunalnu i drugu infrastrukturu kojom se omogućuje uporaba zemljišta u skladu s namjenom određenom ovim Planom.

(2) Uređenje građevinskog zemljišta unutar građevinskih područja obuhvaća u skladu s ovim Planom imovinsko-pravnu pripremu, te radnje i radove radi osiguranja komunalne i druge infrastrukture (pristup s prometne površine, vodoopskrba, odvodnja i elektroopskrba te propisani broj parkirališnih mjesta).

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

2.1.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU

Članak 14.

(1) Ovim Planom se određuju sljedeće građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku na području Grada Kastva:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Građevine za potrebe željezničkog prometa (planirano)

- nova željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst - Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac)- Zagreb/Split-Dubrovnik,

b) Cestovne građevine

- autocesta (Trst)Pasjak/(Ljubljana) Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split,

- I etapa: Rupa-Rijeka-Senj-Otočac,

2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Građevine sustava odvodnje:

- Sustav »Rijeka«,

3. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Elektroenergetske građevine

- Prijenosni dalekovod 2x220 kV - Pehlin - TE Plomin,

- Prijenosni dalekovod 220 kV - Pehlin - Divača.

b) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina (planirano)

- Magistralni plinovod za međunarodni transport DN 700 radnog tlaka 75 bara kopnom Pula - Viškovo - Kamenjak - Delnice - Vrbovsko - Karlovac.

2.1.2. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 15.

(1) Ovim Planom se određuju sljedeće građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju na području Grada Kastva:

1. Građevine društvenih djelatnosti:

a) Srednje škole (planirano):

- Srednja škola u građevinskom području naselja N1-a

2. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Ostale državne ceste:

- Čvor Draga-Brajdica (planirana dionica) - putnički terminali - Krnjevo - Diračje - Kastav (postojeća dionica),

b) Osnovne županijske ceste:

- Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac - Vela Učka (planirano),

- Čandekova ulica - (cesta Diračje - Kastav) - Belići - Jušići,

3. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:

- »Rijeka«,

4. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Prijenosni dalekovod 110 kV:

- Pehlin - Matulji,

5. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama.

2.2. GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA

Članak 16.

(1) U građevinskom području naselja ne mogu se graditi građevine koje bi svojom upotrebom ugrožavale kvalitetu života i rada ljudi u naselju (onečišćenje i opterećenje okoliša - prekomjerna buka, vibracije i dr.).

(2) U građevinskom području naselja razgraničeni su izgrađeni dijelovi naselja i neizgrađeni dijelovi naselja, odnosno površine predviđene za razvoj.

(3) Razvoj i uređenje prostora u Gradu Kastvu dozvoljeno je unutar dijelova građevinskog područja naselja Kastav utvrđenih ovim Planom a prikazanih na kartografskom prikazu br. 4A-1 i 4A-2 te 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja« mj.1:5.000.

Članak 17.

(1) U dijelu građevinskog područja naselja Kastav (N1- a) planirani su sadržaji za centralne (društvene, upravne, kulturne, sportske, poslovne i sl.), stambene i prateće funkcije.

(2) U dijelovima građevinskog područja naselja Kastav, N1-b, N1-c, N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-2d, N1-3, N1-4, N1- 5a, N1-5b, N1-5c, N1-6a, N1-6b, N1-7a, N1-7b, N1-7c planirane su stambene i prateće funkcije, a prostornim planovima užeg područja mogu se planirati i drugi sadržaji sukladni stanovanju (poslovne, trgovačke, ugostiteljske, manje proizvodne,društvene, sportsko-rekreacijske i sl.).

(3) U dijelu građevinskog područja naselja (N1-d) planirani su sadržaji za sport i rekreaciju.

(4) Građevinsko područje naselja odnosno dijelovi tog područja iz stavka 1., stavka 2. i stavka 3. ovog članka su prikazani na kartografskim prikazima br. 1A »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000 i br. 4A-1 i 4A-2 te 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja« u mj. 1:5.000.

2.2.1. UVJETI GRAĐENJA UNUTAR GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA

Članak 18.

(1) Ovim Planom se utvrđuju uvjeti građenja u građevinskom području naselja, koji se provode na temelju ovoga Plana, te osnovni uvjeti i smjernice za izradu prostornih planova užeg područja određenih ovim Planom.

(2) Provedba na temelju ovoga Plana odnosi se na interpolacije i rekonstrukcije u izgrađenom i uređenom dijelu građevinskog područja naselja kao i u neizgrađenim i neuređenim česticama zemljišta površine do 5.000,0 m² koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu.

(3) Provođenje na temelju ovoga Plana iz prethodnog stavka odnosi se na:

- stambene građevine do 400,0 m² (bruto) tlocrtne površine,

- građevine gospodarske namjene do 250,0 m² (bruto) tlocrtne površine,

- poslovne i manje proizvodne građevine,

- ugostiteljsko-turističke građevine,

- sportsko-rekreativne građevine,

- društvene i javne građevine do 250,0 m² (bruto) tlocrtne površine,

- građevine za garaže i parkirališta,

- postojeće groblje (G1),

- građevine infrastrukture,

- ostale građevine.

GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE

Članak 19.

(1) Prema tipologiji stanovanja određuju se sljedeće vrste građevina stambene namjene:

- stambena građevina,

- višestambena građevina.

(2) Gradnja stambenih građevina moguća je na temelju odredbi ovoga Plana ili odredbi prostornih planova užih područja određenih ovim Planom.

Stambena građevina

Opće odredbe

Članak 20.

(1) Stambena građevina je građevina s jednim, dva ili najviše tri stana.

(2) Stambena građevina osim osnovne stambene namjene može imati sadržaje poslovne i manje proizvodne te pomoćne namjene sukladno Odredbama ovoga Plana.

Članak 21.

(1) Način gradnje stambene građevine određuje se kao gradnja:

- na slobodnostojeći način,

- na poluotvoreni način (dvojne građevine),

- u nizu ili atrijskih kuća u nizu koji se sastoji od najmanje tri, a najviše osam jedinica.

Članak 22.

(1) Stambena građevina koja se gradi na slobodnostojeći način ima najveću građevinsku (brutto) površinu 400,0 m² u koju se površinu uračunava i površina pomoćnih i poslovnih građevina uz sljedeće uvjete:

- najmanja širina pročelja iznosi 8,0 m, a najveća 16,0 m,

- najmanja bruto tlocrtna površina osnovne građevine iznosi 80,0 m²,

- može imati najviše tri stana ili dva stana i poslovni prostor.

(2) Stambena građevina, koja se gradi na poluotvoreni način ima najviše jedan stan i jedan poslovni prostor uz sljedeće uvjete:

- najmanja širina pročelja u spoju sa susjednom građevinom iznosi 6,5 m, a najveća širina navedenog pročelja iznosi 10,0 m,

- volumeni dviju građevina, na dijelu međusobnog spoja, moraju biti u pomaku najmanje 1,0 m,

- najmanja bruto tlocrtna površina osnovne građevine iznosi 65,0 m²,

- najveća bruto tlocrtna površina osnovne građevine iznosi 120,0 m²,

(3) Stambena građevina koja se gradi u nizu ili kao atrijska kuća u nizu ima u svakoj jedinici jedan stan uz sljedeće uvjete:

- najmanja bruto tlocrtna površina osnovne građevine iznosi 60,0 m²,

- širina građevne čestice (jednaka širini građevine) na najužem dijelu iznosi 6,5 m,

- najveća širina pročelja građevine iznosi 9,0 m, a kod gradnje atrijske kuće širina pročelja može biti najviše 12,0 m.

Članak 23.

(1) Namjena poslovnog i manjeg proizvodnog dijela stambene građevine može biti trgovačka, ugostiteljska, turistička, administrativna, zanatska, uslužna, sportsko - rekreativna i kulturna na način da svojom djelatnošću ne ugrožava kvalitetu života i rada okolnog stanovništva i ne narušava prirodne i stvorene vrijednosti prostora.

(2) Izgradnja poslovnog i manjeg proizvodnog dijela građevine uz stambenu građevinu dozvoljava se kod gradnje građevina slobodnostojećeg i dvojnog načina gradnje.

(3) Ako građevina ima poslovni i manji proizvodni dio te pomoćni dio najviša visina poslovnog i pomoćnog dijela građevine iznosi 3,5 m odnosno najviše jednu etažu.

(4) Poslovni i manji proizvodni te pomoćni dio građevine može biti građevina izdvojenog volumena koja sa stambenim čini arhitektonsko oblikovnu cjelinu.

(5) Najveća dozvoljena brutto površina poslovnog i manjeg proizvodnog te pomoćnog prostora je do 50% ukupno brutto razvijene površine cijele građevine.

(6) Neizgrađeni dio građevne čestice stambene građevine mora biti uređen, a najmanje 40% ukupne površine neizgrađenog dijela građevne čestice mora biti površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji stabala.

(7) Smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice stambene građevine tako da se osigura:

- najmanje dva parkirna mjesta po jednom stanu, izuzev za građevine unutar »povijesnih ruralnih jezgri naselja«,

- za poslovne sadržaje unutar građevne čestice stambene građevine sukladno članku 88. stavku 1. (parkirališne površine).

Članak 24.

(1) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina prilagođavaju se postojećem ambijentu i tipologiji krajolika.

(2) Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/ 2) ali ne manje od 4,0 m od ruba građevne čestice, a najmanje 6,0 m, mjereno od najistaknutijih dijelova od svih strana susjednih građevina a kod dvojnih građevina i građevina u nizu od neprislonjenih strana, osim one strane koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu.

(3) Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi visinu građevine (h), ali ne manje od 6,0 m, ako nije drugačije određeno u poglavlju 5. ovih Odredbi.

(4) Postojeća udaljenost građevine od granice smatra se udaljenost urisane građevine u katastarsku podlogu.

(5) Postojeća udaljenost može biti manja od navedenih u stavku 2 i stavku 3 ovog članka ukoliko je do smanjenja došlo zbog rekonstrukcije postojeće ili izgradnje nove prometnice.

(6) Krovište se definira prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja. Ne dopušta se uporaba pokrova od bitumenskog, salonitnog i drvenog materijala. Najveći nagib kosog krova iznosi 23Ê.

(7) Neizgrađeni dio građevne čestice stambene građevine mora biti uređen.

(8) Iznimno od odredbi stavka 2. i 3. ovog članka kod interpoliranih građevina unutar »povijesnih ruralnih cjelina« i povijesne jezgre grada Kastva uvjeti za gradnju definirani su postojećom regulacijom i oblikovanjem gradnje u koju se građevina interpolira.

Članak 25.

(1) Pomoćne građevine su garaže, spremišta i druge, a grade se na građevinskoj čestici stambene građevine u čijoj su funkciji.

(2) Pomoćne građevine izgrađene na manjoj udaljenosti definiranoj člankom 31. stavkom 1., podstavkom 1. i podstavkom 3. i 4. ne mogu se prenamijeniti u prostore druge namjene.

(3) Krovna površina građevine iz prethodnog stavka, koja se nalazi u razini prometnice ili javne površine mora biti ravna površina i to za sljedeće namjene:

- smještaj vozila (parking površina) uz uvjete/suglasnost nadležnih institucija iz područja prometa,

- zelene površine.

(4) Pomoćne građevine koje se grade na građevnoj čestici stambene građevine u nizu moraju se arhitektonski i oblikovno uskladiti s gradnjom pomoćnih objekata na okolnim građevnim česticama stambenih građevina u nizu.

Članak 26.

(1) Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti na način da ne narušavaju izgled naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti na istoj čestici.

(2) Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine predviđenih ovim Planom, sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu.

(3) Najviša visina ograde je 1,8 m, a visina punog dijela ograde iznosi u pravilu najviše do 0,9 m izgrađena od kamena prema prometnoj i javnoj površini. U preostaloj visini ograda se izvodi uporabom transparentnih metalnih profila i sl., te kao zelena ograda od živice ili sličnog bilja.

(4) Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,8 m. Osnovni materijal za izgradnju potpornih zidova je kamen ili beton. Ako je potrebna veća visina, potporni zid se izvodi terasasto, uz netto širinu terase od najmanje 0,9 m.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovog članka visina potpornog zida može biti veća ako se:

- zbog konfiguracije terena ne može ostvariti propisana visina,

- potporni zid interpolira unutar postojeće gradnje,

- potporni zid gradi kao sastavni dio prometnice.

(6) Ograde, potporne zidove i druga uređenja okućnice na neizgrađenom dijelu građevne čestice potrebno je izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja.

(7) Dio građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište, na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom.

(8) U prostornom planu užeg područja potrebno je planirati javne zelene površine i prostore za rekreaciju/igru djece.

Rekonstrukcije u građevinskom području

Članak 27.

(1) Na rekonstrukcije unutar građevinskog područja primjenjuju se uvjeti određeni za gradnju novih građevina.

(2) Rekonstrukcije građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na susjednu parcelu, mogu se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti građevine od granica građevne čestice.

(3) Građevine koje se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na prometnu površinu mogu se rekonstruirati samo unutar postojećih gabarita.

Interpolacije u građevinskom području

Članak 28.

(1) Interpolacija je građenje na neizgrađenim građevnim parcelama u izgrađenim dijelovima naselja odnosno građenje uz ili između postojećih građevina, prema kojima se interpolirana građevina mora uskladiti visinom i tlocrtnim gabaritima.

(2) Interpolacija unutar građevinskih područja provodi se pod istim uvjetima koji su određeni za gradnju novih građevina ako u Odredbama ovoga Plana nije određeno drugačije.

(3) Unutar povijesnih ruralnih jezgri određenih ovim Planom, interpolacija se provodi tipološkom rekonstrukcijom definiranom člankom 119. stavkom 3., člankom 120. i člankom 121. ovih Odredbi.

Članak 29.

(1) Uvjetima za arhitektonsko oblikovanje određeno je da se građevina mora:

- prilagoditi u volumenu i u tlocrtnom gabaritu cjeline,

- oblikovati i primjenom materijala zadržati izraz koji je ostvaren postojećom arhitekturom,

- zadržati cjelovitost ambijenta.

2.2.2. PROVEDBA PLANA

2.2.2.1. Uvjeti provedbe na temelju ovoga Plana

Stambene građevine

Članak 30.

(1) Unutar dijelova građevinskog područja N1-3, N1-4, N1-5a, N1-5b, N1-5c i N1-6 za stambene građevine koje se grade na slobodnostojeći način utvrđuju se sljedeći uvjeti:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 800,0 m²,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,2,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,8,

- najviša visina građevine 8,0 m,

- najveći broj etaža: četiri etaže.

(2) Unutar dijelova građevinskog područja N1-b, N1-c, N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-2d, N1-7a, N1-7b i N1-7c za stambene građevine koje se grade na slobodnostojeći način utvrđuju se sljedeći uvjeti:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 800,0 m²,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,2,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,6,

- najviša visina iznosi 6,5 m,

- najveći broj etaža: tri etaže.

(3) Unutar dijelova građevinskog područja N1-7a, N1-7b i N1-7c, ako se stambena građevina gradi na kosom terenu nagiba većeg od 10^o utvrđuju se sljedeći uvjeti:

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,2,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,8

- visina građevine iznosi 8,0 m,

- najveći broj etaža: četiri etaže.

(4) Unutar dijelova građevinskog područja (N1-a) za stambene građevine koje se grade na slobodnostojeći način utvrđuju se sljedeći uvjeti:

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,2,

- najmanja površina građevne čestice iznosi 600,0 m²,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,8,

- najviša visina građevine je 9,0 m,

- najveći broj etaža: četiri etaže,

- najviše tri stana ili dva stana i jedan poslovni prostor;

(5) Za stambenu građevinu koja se gradi na poluotvoreni način (dvojne građevine) utvrđuju se sljedeći uvjeti:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 500,0 m²,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,3,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,9,

- najviša visina građevine iznosi 7,5 m,

- najveći broj etaža: tri etaže.

(6) Za stambenu građevinu koja se gradi u nizu ili kao atrijska kuća u nizu utvrđuju se sljedeći uvjeti:

- gradnja stambenih građevina u nizu ili kao atrijskih kuća u nizu moguća je u dijelovima građevinskog područja naselja N1a i N1-3,

- najmanja površina građevne čestice iznosi 180,0 m²,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,4,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,0,

- najviša visina građevine iznosi 7,5 m,

- najveći broj etaža: tri etaže.

(7) Za završne stambene građevine niza utvrđuju se sljedeći uvjeti:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 360,0 m² ,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,3,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,0.

(8) Osim osnovne građevine stambene namjene na građevinskoj čestici mogu se graditi i pomoćne građevine u skladu s člankom 25. i člankom 31. ovih Odredbi.

Članak 31.

(1) Za gradnju pomoćnih građevina u slučaju provedbe na temelju ovoga Plana utvrđuju se sljedeći uvjeti:

- pomoćna građevina mora biti udaljena najmanje 4,0 m od granica građevne čestice mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6,0 m od susjednih osnovnih građevina, osim od prometnice ili javne površine,

- najmanja udaljenost pomoćne građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m,

- iznimno, garaža i spremište mogu biti i na manjoj udaljenosti, odnosno na granici čestice, uz uvjet da na tom pročelju nema otvora,

- iznimno, udaljenost pomoćne građevine od prometnice ili javne površine može biti i manja uz suglasnost nadležne službe, ako denivelacija terena omogućava gradnju na način da ukupna visina građevine ne prelazi razinu prometnice ili javne površine uz osiguranje njene najmanje širine određene člankom 86. i člankom 88. stavkom 1. (ceste) ovih Odredbi,

- spremnike plinske kotlovnice dozvoljeno je postaviti sukladno prethodnom podstavku, ako je to neophodno radi zadovoljavanja propisanih tehničkih uvjeta postave spremnika,

- najviša visina pomoćne građevine je 3,5 m,

- najveća tlocrtna površina pomoćne građevine je 60,0 m².

Članak 31a.

(1) Za gradnju poslovno-stambene građevine na građevnoj čestici (k.č. 4685, 4686/2, 4686/4, 4689, 4690, 4700, te dijelove katastarskih čestica 4704/1, 4705/1, 4706/1 i 4707/ 1) određuju se sljedeći uvjeti:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 2.000,0 m²,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) 0,2,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,7,

- najviša visina građevine iznosi 10,5 m,

- najveći broj etaža: tri nadzemne etaže i jedna podzemna etaža,

- u sklopu građevine do 50% je stambena namjena,

- neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a najmanje 20% površine građevne čestice mora biti zelena površina.

GRAĐEVINE DRUŠTVENE NAMJENE

Članak 32.

(1) Građevine društvene namjene (dječji vrtić i jaslice, osnovna škola, zdravstvo, kultura i socijalna skrb i sl.) mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja na zasebnim građevnim česticama ili u sklopu građevnih čestica namijenjenih za gradnju stambenih i poslovnih građevina.

(2) Uvjeti građenja građevina iz stavka 1. ovog članka tlocrtne površine do 250,0 m² (bruto) utvrđuju se na temelju ovoga Plana, a uvjeti građenja građevina većih od 250,0 m² (bruto) tlocrtne površine utvrđuju se na temelju prostornih planova užeg područja određenih ovim Planom.

Članak 33.

(1) Uvjeti građenja na temelju ovoga Plana za nove građevine i rekonstrukciju građevina društvene namjene na zasebnoj građevnoj čestici utvrđuju se tako da:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 1.000,0 m²,

- najveća (bruto) tlocrtna površina građevine iznosi 250,0 m²,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,25,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,0,

- maksimalna visina građevine iznosi 9,0 m,

- građevina može imati četiri etaže,

- građevina mora biti udaljena najmanje h/2 od granica građevne čestice sa svih strana, a ne manje od 4,0 m, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine,

- minimalna udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m, ako nije drugačije određeno u poglavlju 5. ovih Odredbi,

- prostor za parkiranje osobnih vozila, osim u slučaju rekonstrukcije ili interpolacije, bude unutar građevne čestice na način propisan člankom 88. (parkirališne površine) ovih Odredbi i ozelenjen sadnjom jednog stabla na četiri parkirna mjesta,

- najmanje 30% površine građevne čestice bude hortikulturno uređeno.

GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE

Članak 34.

(1) U građevinskom području naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene i to:

- poslovne i manje proizvodne namjene,

- ugostiteljsko - turističke namjene,

- za sport i rekreaciju.

(2) Uvjeti građenja građevina gospodarske namjene do 250,0 m² (bruto) tlocrtne površine utvrđuju se na temelju ovoga Plana ili na temelju prostornih planova užeg područja određenih ovim Planom.

(3) Uvjeti građenja građevina gospodarske namjene čija je (bruto) tlocrtna površina veća od 250,0 m² utvrđuju se prostornim planom užeg područja izrađenim u skladu sa smjernicama za planiranje takvih građevina određenim ovim Planom.

Građevine poslovne i manje proizvodne namjene

Opće odredbe

Članak 35.

(1) Građevine poslovne i manje proizvodne namjene grade se u naselju na zasebnim građevnim česticama i u

sklopu građevina stambene namjene. Predviđene su za obavljanje svih vrsta uslužnih, zanatskih djelatnosti (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i sl.), pružanje intelektualnih usluga (uredi, ateljei, agencije i sl.), trgovačko opskrbnih djelatnosti (prodavaonice), za obavljanje svih vrsta manjih proizvodno poslovnih djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode buku unutar dozvoljenih granica.

(2) Unutar građevinskog područja naselja ne dozvoljava se izgradnja otvorenih skladišta građevinskog materijala, metalnih profila, starih automobila i sl.

(3) Građevine iz stavka 2. ovog članka, te radionice (stolarske, bravarske, limarske, kamenoklesarske), površine veće od 250,0 m² (bruto) tlocrtne površine, u kojima se obavlja djelatnost od utjecaja na povećanje prometa, buke ili emisija štetnih tvari u okoliš grade se na zasebnim građevnim česticama za gospodarsku namjenu. Oblikom i veličinom građevne čestice mora se omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz tehnološki proces (jedna ili više građevine, interne prometnice, parkirališni prostor, komunalno-tehnička infrastruktura i dr.), osim u slučaju gradnje unutar »povijesnih ruralnih jezgri naselja« ili u slučaju interpolacije.

(4) Poslovna građevina mora biti udaljena najmanje h/2 visine od granica građevne čestice sa tri strane, ali ne manje od 4,0 m, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6,0 m od susjednih građevina.

(5) Najmanja udaljenost građevinskog pravca poslovne građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m

(6) Način priključenja građevne čestice građevine poslovne namjene na javne prometne površine, udaljenosti od prometne površine te broj parkirališnih mjesta utvrđuje se prema prema članku 86, 87. i članku 88. (parkirališne površine) ovih Odredbi.

(7) Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a najmanje 20% površine građevne čestice mora biti zelena površina.

(8) Ovisno o vrsti tehnološkog procesa poslovnog prostora, propisuju se mjere zaštite zraka, vode, tla, zaštite od buke i ostale propisane mjere zaštite okoliša i Odredbama ovoga Plana.

Članak 36.

(1) Uvjeti građenja građevina poslovne namjene unutar građevinskog područja naselja utvrđuju se na temelju ovoga Plana tako da:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 800,0 m²,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,25,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,75,

- najveća (bruto) tlocrtna površina građevine iznosi 250,0 m²,

- najviša visina građevine iznosi 8,0 m,

- najveći broj etaža iznosi dvije nadzemne etaže i jedna podzemna etaža,

- u sklopu poslovne građevine može biti smještena jedna jedinica stana.

(2) Uvjeti građenja manjih proizvodnih građevina (proizvodne, skladišne i servisne namjene) do 250,0 m² tlocrtne površine utvrđuju se na temelju ovoga Plana tako da:

- visina određena tehnološkim procesom iznosi najviše 6,0 m,

- najveći broj etaža iznosi jednu etažu,

- prateći sadržaji građevina (garderobe, sanitarije, uredi i sl.) se mogu djelomično interpolirati unutar definirane visine, te formirati dvije etaže,

- građevine iz podstavka 3. ovoga članka budu udaljene od građevne parcele stambene namjene i od regulacijskog pravca najmanje 10,0 m, a od čestica stambene namjene odijeljene su zelenim pojasom.

Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Opće odredbe

Članak 37.

(1) Građevine ugostiteljske - turističko namjene grade se u naselju na zasebnim građevnim česticama i u sklopu građevina stambene namjene.

(2) Oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz namjenu građevine (osnovna i sve pomoćne građevine, interne prometnice, parkirališni prostor, komunalno-tehnička infrastruktura i dr.), osim u slučaju gradnje unutar »povijesnih ruralnih jezgri naselja« ili u slučaju interpolacije.

(3) Način priključenja građevne čestice građevine turističko-ugostiteljske namjene na javne prometne površine, udaljenost od prometne površine, te broj parkirališnih mjesta utvrđuje se prema odredbama članka 86., 87. i članka 88. stavka 1. (parkirališne površine) ovih Odredbi.

(4) Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a najmanje 20% površine građevne čestice mora biti zelena površina.

(5) Građevina mora biti udaljena najmanje h/2 visine od granica građevne čestice sa svih strana, ali ne manje od 4,0 m, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6,0 m od susjednih građevina »povijesnih ruralnih jezgri naselja« ili u slučaju interpolacije.

Članak 38.

(1) Uvjeti građenja za manje građevine ugostiteljsko- turističke namjene utvrđuju se na temelju ovoga Plana tako da:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 800,0 m²,

- najveća (bruto) tlocrtna površina građevine iznosi 250,0 m²,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,25,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,75,

- najviša visina građevine iznosi 8,0 m,

- najveći broj etaža iznosi tri etaže,

- u sklopu poslovne građevine može biti smještena jedna jedinica stana.

(2) Za građenje manjih hotela, motela i pansiona utvrđuju se sljedeći uvjeti:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 2.000,0 m²,

- najveća (bruto) tlocrtna površina građevine iznosi 400,0 m²,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,20,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,

- najviša visina građevine iznosi 12,0 m,

- najveći broj etaža: četiri etaže,

- u sklopu poslovne građevine može biti smještena jedna jedinica stana.

Članak 38a.

(1) Za rekonstrukciju postojeće stambene građevine u ugostiteljsko-stambenu građevinu sa smještajnim kapacitetima i stambenim prostorima određuju se sljedeći uvjeti:

- na građevnoj čestici (k.č. 8041 i 8042/2) k.o Kastav, dozvoljava se rekonstrukcija postojeće stambene građevine

u ugostiteljsko-stambenu građevinu sa smještajnim kapacitetima i stambenim prostorom,

- oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz namjenu građevine (osnovna i sve pomoćne građevine, interne prometnice, parkirališni prostor, komunalno-tehnička infrastruktura i dr.),

- površina građevne čestice iznosi min. 1.800 m²,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) do 0,40

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) do 0,95

- najviša visina građevine iznosi 12,0 m,

- najveći broj etaža: četiri etaže,

- građevina mora biti udaljena od glavne prometnice (županijske ceste) min. 6,0 m, od susjednih građevnih čestica min. 4,0 m a od južne lokalne prometnice min. 3,0 m,

- način priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu, te broj parkirališnih mjesta utvrđuje se prema odredbama članka 86., 87 i članka 88. stavka 1. (parkirališne površine) ovih Odredbi,

- neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a najmanje 20% površine građevne čestice mora biti zelena površina.

Građevine sportsko-rekreacijske namjene

Opće odredbe

Članak 39.

(1) Građevine sportsko-rekreacijske namjene su građevine u kojima se obavlja osnovna djelatnost sporta i rekreacije utvrđuju se kao:

· građevine sportsko-rekreacijske namjene otvorenog tipa (igrališta, boćališta, streljane, nenatkriveni bazeni i dr.)

· građevine sportsko-rekreacijske namjene zatvorenog tipa (građevine za dvoranske sportove, kuglane, natkriveni bazeni i dr.).

(2) Unutar građevnih područja naselja mogu se graditi sve građevine namijenjene sportsko-rekreacijskim aktivnostima izuzev streljana otvorenog tipa.

(3) Građevine sportsko-rekreacijske namjene grade se na zasebnim građevnim česticama ili su sastavni dio građevina stambene ili gospodarske namjene (poslovne, ugostiteljsko-turističke).

(4) Za građevine sportsko-rekreacijske namjene unutar građevne čestice građevina stambene, društvene te gospodarske namjene primjenjuju se odredbe članka 20., 22., 23., 24., 33., 34., 35. i 36. ovih Odredbi.

Članak 40.

(1) Za građevine sportsko-rekreacijske namjene parkiranje je potrebno osigurati na građevnoj čestici.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako je više građevnih čestica građevina sportsko-rekreativne namjene, neovisno o tipu gradnje, neposredno povezano, parkiranje se može osigurati i dimenzionirati kao jedna cjelina.

(3) Osim građevine osnovne djelatnosti sportsko-rekreacijske namjene mogu se graditi i sadržaji ugostiteljsko-turističke, te trgovačko-uslužne namjene (restorani, caffe barovi, trgovine prehrambene, sportske opreme i dr, uslužni saloni (frizeri, saune, masaže i sl.) kao i drugi sadržaji koji su svojom namjenom usklađeni sa osnovnom djelatnošću.

(4) Građevine sportsko-rekreacijske namjene unutar »povijesnih ruralnih jezgri naselja« mogu se graditi sukladno člancima 119., 120. i 121. ovih Odredbi uz obvezno rješavanje parkirališnog prostora izvan tih prostora.

(5) Način priključenja građevne čestice sportsko-rekreacijske građevine na javne prometne površine, udaljenosti od javne prometne površine, te broj parkirališnih mjesta utvrđuje se sukladno članku 86.. 87. i članku 88. (parkirališne površine) ovih Odredbi.

(6) Neizgrađeni dio građevne čestice mora biti uređen, a najmanje 20% građevne čestice mora biti zelena površina.

Članak 41.

(1) Uvjeti građenja građevina sportsko-rekreacijske namjene otvorenog tipa utvrđuju se na temelju ovoga Plana tako da:

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,80,

- na građevnoj čestici većoj od 2.000,0 m² dopušta se prizemna gradnja za zatvorene sadržaje (održavanje i spremište, sanitarni i garderobni prostori, uprava, ugostiteljski sadržaj i sl.) korisne površine do 130,0 m²,

- visina građevine iz stavka 1., podstavka 2. ovog članka iznosi najviše 4,0 m.

(2) Uvjeti građenja građevina sportsko-rekreacijske namjene zatvorenog tipa utvrđuju se na temelju ovoga Plana tako da:

- oblik i veličina građevne čestice omogućuju smještaj svih osnovnih i pratećih sadržaja vezanih uz sportsko- rekreacijsku namjenu (jedna ili više građevina, parkirališni prostor, komunalno- tehnička infrastruktura i dr.),

- najmanja površina građevne čestice iznosi 300,0 m²,

- građevinska čestica od 300,0 - 1.000,0 m² može imati građevinu koja ima jednu nadzemnu etažu visine do 4,5 m i jednu podzemnu etažu,

- građevna čestica veća od 1000,0 m² može imati građevinu koja ima jednu nadzemnu etažu visine do 7,5 m i jednu podzemnu etažu,

- prateći sadržaji građevine (garderobe, sanitarije, uredi i sl.) mogu biti interpolirani unutar visine određene u stavku 1. i podstavku 3. ovoga članka na način da formiraju dvije etaže do 50% tlocrtne površine,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0.4,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,0,

- građevina sportsko-rekreativne namjene zatvorenog tipa mogu biti udaljene najmanje 4,0 m od granica građevne čestice sa svih strana, a udaljenost te građevine od javne površine ili prometnice iznosi visinu građevine, ali ne manje od 6,0 m.

Postojeće groblje (G1)

Članak 42.

(1) Postojeće groblje (G1) smješteno je u dijelu građevinskog područja naselja planska oznake N1-a.

GRAĐEVINE POLJOPRIVREDNE NAMJENE

Opće odredbe

Članak 43.

(1) Građevine poljoprivredne namjene mogu se graditi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici stambene građevine koja se gradi ili je izgrađena na slobodnostojeći ili poluotvoreni (dvojni) način.

(2) Građevina iz stavka 1. ovoga članka ne smije narušavati kvalitetu života i stanovanja unutar naselja, odnosno ugrožavati higijenske uvjete korištenja susjednih građevnih čestica.

Članak 44.

(1) Građevina poljoprivredne namjene je građevina namijenjena isključivo za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i to:

- građevina poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja tip 1 (staklenici i plastenici),

- građevina poljoprivredne namjene s izvorom zagađenja tip 2 (peradarnici do 200 komada peradi, uzgoj ostalih malih životinja do 100 komada),

(2) Gradnja građevina poljoprivredne namjene tip 1 dozvoljena je u građevinskom području naselja Kastav osim unutar područja »ruralnih povijesnih jezgri naselja«.

(3) Gradnja građevina poljoprivredne namjene tip 2 dozvoljena je u građevinskom području naselja Kastav, osim unutar:

- dijelova građevnog područja naselja Kastav N1-a, N1-3 i N1-4,

- područja »ruralnih povijesnih jezgri naselja« određenih ovim Planom.

(4) Gradnja građevina poljoprivredne namjene za uzgoj krupne stoke (staje za goveda, svinje, koze, ovce, konje i sl.) nije dozvoljena unutar građevnog područja naselja Kastav.

Članak 45.

(1) Uvjeti građenja za građevine poljoprivredne namjene utvrđuju se na temelju ovoga Plana tako da:

- najmanja građevna čestica građevine poljoprivredne namjene iznosi 300,0 m²,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,6 za građevine tipa 1,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,15 za građevine tipa 2,

- građevina poljoprivredne namjene tipa 1 mora biti udaljena najmanje 3,0 m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, sa svih strana građevine osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu,

- građevina poljoprivredne namjene tipa 2 mora biti udaljena najmanje 6,0 m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 12,0 m od susjednih građevina sa svih strana osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu,

- najmanja udaljenost građevine poljoprivredne namjene od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m, ako nije drugačije određeno u poglavlju 5. ovih Odredbi,

- najviša visina građevine poljoprivredne namjene iznosi 3,5 m,

- najveća tlocrtna površina građevine poljoprivredne namjene tipa 1 iznosi 200,0 m²,

- najveća tlocrtna površina građevine poljoprivredne namjene tipa 2 iznosi 50,0 m²,

- priključci na infrastrukturnu mrežu budu određeni ovisno o namjeni građevine i prema posebnim uvjetima.

GRAĐEVINE INFRASTRUKTURE

Članak 46.

(1) Građevine komunalne i druge infrastrukture unutar građevinskog područja su prometnice, infrastrukturni uređaji, mreže i vodovi i dr. za koje se Uvjeti građenja utvrđuju na temelju ovoga Plana sukladno poglavlju 5. ovih Odredbi.

Članak 47.

(1) Unutar obuhvata ovoga Plana predviđena je gradnja sljedećih građevina infrastrukture:

Građevine cestovnog prometa:

- gradnja županijskih cesta:

- Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac - Vela Učka,

- Čandekova ulica (u Rijeci) - ( cesta Diračje - Kastav) - Belići - Jušići,

- gradnja lokalnih cesta:

- (županijska cesta Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac - Vela Učka) - Škrlji - Tuhtani - Diraki,

- dva spoja županijske ceste (Čandekova ulica(u Rijeci) - (cesta Diračje - Kastav) - Belići - Jušići) sa lokalnom cestom Kastav - Ćikovići,

- rekonstrukcija postojećih i gradnja novih nerazvrstanih cesta od važnosti za Grad Kastav koje su određene na kartografskim prikazima br.1a »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000, i br. 4 »Građevinsko područje naselja« u mj. 1:5.000.

Telekomunikacije

Ovim Planom predviđena je:

- gradnja distribucijske tk kanalizacije (DTK) između UPS-a Matulji I UPS-a Kastav i dijela DTK između UPS Kastav i UPS Ćikovići,

- daljnja disperzija udaljenih pretplatničkih stupnjeva, osobito u naseljima koja će doživjeti veći porast broja stanovnika (Brnčići), kao i na području industrijske zone Žegoti,

- gradnja nove i rekonstrukcija postojeće pristupne TK mreže.

Elektroenergetika

Ovim Planom predviđena je:

- dogradnja postojeće 20 kV mreže, odnosno gradnja nove u zonama koje nisu elektrificirane,

- gradnja novih trafostanica 20/0,4 kV, za koje će se uvjeti utvrditi prostornim planovima užeg područja određenim ovim Planom.

Plinoopskrba

Ovim Planom predviđena je:

- gradnja međunarodnog transportnog plinovoda Italija - Hrvatska,

- gradnja lokalne plinske mreže.

Vodoopskrba i odvodnja

Ovim Planom predviđena je:

- gradnja odnosno rekonstrukcija vodoopskrbnih cjevovoda opskrbiti za sve korisnike,

- gradnja kanalizacijske mreže razdjelnog tipa za potrebe čitavog područja Grada Kastva.

GRAĐEVINE ZA GARAŽE I PARKIRALIŠTA

Opće odredbe

Članak 48.

(1) Garaža je zatvoren prostor za smještaj cestovnih vozila osobne i manje teretne kategorije.

(2) Parkiralište je otvoren prostor za smještaj cestovnih vozila osobne i manje teretne kategorije.

(3) Garaže odnosno parkirališta koja se grade kao osnovna građevina na izdvojenoj građevnoj čestici mogu se graditi samo kao skupne garaže, parkiralište - garaže, odnosno parkirališta s najmanje tri garažna, odnosno parkirališna mjesta.

Članak 49.

(1) Uvjeti građenja za skupne garaže utvrđuju se na temelju ovoga Plana tako da:

- skupna garaža može imati najviše deset garažnih mjesta,

- skupna garaža mora biti udaljena najmanje 4,0 m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6,0 m od susjednih građevina,

- iznimno, najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m, ako nije drugačije određeno u poglavlju 5. ovih Odredbi,

- najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,4,

- najviša visina jednoetažne garaže iznosi 3,5 m,

- skupne garaže ili dijelovi tih prostora ne mogu mijenjati namjenu.

Članak 50.

Uvjeti građenja za parkirališta utvrđuju se na temelju ovoga Plana tako da:

- najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,9,

- najmanja veličina građevne čestice bude određena prema najmanjem broju parkirališnih mjesta iz članka 48. stavka 3. ovih Odredbi,

- kamionski terminali budu smješteni unutar građevinskog područja gospodarske namjene K1,

- parkirališta na terenu budu ozelenjena najmanje s jednim stablom na šest parkirališnih mjesta,

- parkirališta mogu biti uređena na ravnim krovovima drugih građevina, ako za to postoje uvjeti.

OSTALE GRAĐEVINE

Članak 51.

(1) Uvjeti građenja za ostale građevine kojima se smatraju jednostavne građevine prema propisima o gradnji utvrđuju se na temelju ovoga Plana.

Članak 52.

(1) Pomoćne građevine u funkciji uređenja okućnice se grade na građevnoj čestici postojeće građevine:

- cisterne za vodu i septičke jame zapremine do 27,0 m³,

- podzemni i nadzemni spremnici goriva zapremine do 10,0 m³,

- vrtne sjenice i nadstrešnice tlocrtne površine do 15,0 m²,

- bazeni tlocrtne površine do 24,0 m² i dubine do 2,0 m i solarni kolektori.

(2) Privremene građevine se postavljaju za potrebe sajmova i javnih manifestacija s najdužim rokom trajanja od 90 dana.

(3) Kiosci i nadstrešnice u pravilu se postavljaju na javne površine, dok se reklamni panoi pored navedenog postavljaju na zelene površine, uz prometnice, na pročelja, na potporne zidove i sl.

(4) Kiosci su tipske građevine, a namijenjeni su za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i za pružanje manjih ugostiteljskih, obrtničkih i sličnih usluga.

(5) Reklamni panoi i oglasne površine do 12,0 m² postavljaju se u skladu s odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave prema propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo.

GRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

Opći odredbe

Članak 53.

1) Izvan građevinskih područja naselja Kastav dozvoljena je gradnja građevina prometne, energetske, komunalne i druge infrastrukture kao i građevina u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednih i šumskih zemljišta, te uređenje površina za rekreacijske namjene.

2) Unutar zaštićenog obalnog pojasa mora ne dozvoljava se gradnja izvan građevinskih područja osim građevina cestovnog prometa, sustava veza, energetike, vodoopskrbe i odvodnje.

3) Građevina iz stavka 1. ovoga članka ovisno o vrsti (građevina u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednih i šumskih zemljišta, te uređenje površina za rekreacijske namjene), mora imati pristupni put, vlastitu vodoopskrbu (cisternom) i odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) te elektro energetsku opskrbu (električni agregat, plinski spremnik i sl.).

4) Izvan građevinskog područja dozvoljava se postava dječjih igrala i elemenata urbane opreme.

Članak 54.

(1) Građevine koje se grade izvan građevinskih područja lociraju se, izvode i koriste na način da ne ometaju korištenje prostora i drugih građevina, da ne ugrožavaju prirodne vrijednosti okoliša i da se skladno uklapaju u krajobraz.

(2) Izgradnjom građevina izvan građevinskih područja ne smije se narušiti prirodna konfiguracija terena i ne dozvoljava se uklanjanje postojećeg biljnog pokrova.

Građevine infrastrukture

Članak 55.

(1) Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike.

(2) Građevine javne i druge infrastrukture izvan građevinskog područja naselja su prometnice, infrastrukturni uređaji, mreže i vodovi, i dr, za koje se Uvjeti građenja utvrđuju neposrednim provođenjem Plana, sukladno poglavlju 5. Ovih Odredbi.

Površina infrastrukturnog sustava (IS)

Članak 56.

(1) Površina infrastrukturnog sustava (IS) je površina za smještaj benzinsko-servisnog centra »Vrata Jadrana«, građevina poslovne i uslužne djelatnosti te uređaja i instalacija komunalne infrastrukture koje ne zagađuju okoliš i ne proizvode prekomjernu buku (trgovine, ugostiteljstvo, razne servisne, poslovne djelatnosti i sl.), a smještene su uz postojeći koridor autoceste (Trst) Pasjak/(Ljubljana) Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split na lokalitetu »Vrata Jadrana«.

Reciklažno dvorište (OK)

Članak 57.

(1) Za reciklažno dvorište (OK) mogu se graditi građevine za razvrstavanje i privremeno skladištenje komunalnog i građevinskog otpada na temelju ovoga Plana prema sljedećim uvjetima:

- građevine su manjeg horizontalnog gabarita,

- najveća dopuštena visina građevina iznosi 4,0 m

- najveći broj etaža: jedna nadzemna-prizemlje (P),

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,6,

- u reciklažnom dvorištu potrebno je osigurati propisane uvjete za postavljanje posebnih spremnika,

- za gradnju reciklažnog dvorišta potrebno je osigurati komunalnu infrastrukturu, a iznimno do gradnje javne mreže odvodnje primjenjuje se članak 110. ovih Odredbi,

- za prilaz građevini osigurati pristup širine najmanje 3,5 m na javnu prometnu površinu,

- dio građevine za odlaganje otpada mora biti ograđen,

- smještaj vozila potrebno je osigurati unutar građevne čestice,

- mjere zaštite okoliša potrebno je odrediti u skladu s posebnim propisom,

- na lokaciji je potrebno provesti ispitivanja hidrogeoloških osobitosti tla.

Građevine u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednih i šumskih zemljišta

Članak 58.

(1) Na šumskim površinama gospodarske namjene (Š1) dozvoljava se izgradnja građevina u funkciji zaštite prostora ili u funkciji eksploatacije drvne mase i to: šumske, lovačke, lugarske građevine, te spremišta za drva.

(2) Šumske, lovačke i lugarske građevine mogu biti najveće tlocrtne površine 50,0 m², te najviše visine građevine 6,0 m na udaljenosti ne manjoj od 400,0 m od prvog najbližeg građevinskog područja ili od prvog susjednog zahvata iste namjene.

(3) Prilaz građevinama iz stavka 2. ovog članka potrebno je omogućiti najmanje s pješačkim pristupnim putem.

(4) Spremišta za drva mogu se podizati u dijelu gospodarske šume (Š1) i na ostalom poljoprivrednom i šumskom zemljištu (PŠ) na najmanjoj površini zemljišta od 2.000,0 m² isključivo kao nadstrešnice, uz uvjet da natkrivena površina nije veća od 30,0 m².

Članak 59

(1) Na poljoprivrednom (P31) i ostalom poljoprivrednom i šumskom zemljištu (PŠ) mogu se graditi spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, plastenici/staklenici i sl.

(2) Spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju mogu se graditi na zemljištu minimalne površine od 2.000,0 m² uz sljedeće uvjete:

- najveća tlocrtna površina spremišta iznosi 20,0 m²,

- najviša visina spremišta iznosi 2,8 m.

(3) Plastenici/staklenici za poljoprivrednu proizvodnju grade se na građevnoj čestici neograničene veličine do njenog maksimalnog koeficijenta izgrađenosti (k_ig) od 0,8 uz sljedeće uvjete:

- najmanja udaljenost od ruba građevne čestice iznosi 1,0 m,

- najmanja udaljenost građevine od prometnice iznosi 4,0 m,

- u slučaju da nije osigurana vodoopskrba, predviđa se gradnja cisterne,

- prilaz na javni put osigurava se cestom širine najmanje 3,0 m.

Površine za rekreacijsku namjenu

Članak 60.

(1) Površine za rekreacijsku namjenu mogu se uređivati kao trim staze, šetnice, odmorišta i slični prostori, namijenjeni aktivnoj i pasivnoj rekreaciji građana.

(2) Za uređenje površina iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se sljedeći uvjeti:

- rekreacijski sadržaji se uređuju na najmanjoj površini od 5.000,0 m².

2.2.3. SMJERNICE ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA UŽEG PODRUČJA

2.2.3.1. Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja

Članak 61.

(1) Do donošenja urbanističkih planova uređenja određenih ovim Planom dozvoljeno je graditi pojedinačne ili više građevina na građevnoj čestici ili unutar prostorne cjeline izgrađenog dijela građevinskog područja naselja manjoj od 5.000,0 m² na temelju ovoga Plana.

Članak 62.

(1) Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja odnose se na sljedeće urbanističke planove uređenja (UPU):

- UPU 1 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-a,

- UPU 3 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-b,

- UPU 4 za dio građevinskog područja naselja Kastav - gospodarske namjene oznake N1-3,

- UPU 5 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-2a, N1-2b i N1-2d,

- UPU 6 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-2c,

- UPU 7 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-7a i N1-7b,

- UPU 8 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-7c,

- UPU 10 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3,

- UPU 11 za dijelove građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-6 i N1-5b,

- UPU 12 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-c,

- UPU 13 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-4,

- UPU 14 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3,

- UPU 15 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-5c

GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE

Stambene građevine

Članak 63.

(1) Za izradu UPU 1 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-a, za stambenu građevinu, koja se gradi na slobodnostojeći način gradnje određuju se sljedeći uvjeti:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 600,0 m²,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,2,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,8,

- najviša visina građevine je 9,0 m,

- najveći broj etaža: četiri etaže,

- najviše tri stana ili dva stana i jedan poslovni prostor;

(2) Za izradu UPU 3, UPU 5, UPU 6, UPU 7, UPU 8, UPU 12, UPU 13 i UPU 15 za dijelove građevinskog područja naselja Kastav, oznaka N1-b, N1-2a-N1-2b-N1-2d, N1-2c, N1-7a i N1-7b, N1-7c, N1-c, N1-4 i N1-5c za stambenu građevinu koja se gradi na slobodnostojeći način određuju se sljedeći uvjeti:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 800,0 m²,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,2,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,8,

- najviša visina građevine iznosi 6,5 m,

- najveći broj etaža: četiri etaže,

- najviše dva stana ili jedan stan i poslovni prostor.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na isključivo kosim terenima nagiba većeg od 100 određuju se sljedeći uvjeti:

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,3,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,2,

- najviša visina građevine je 8,0 m,

- najveći broj etaža: četiri etaže.

(5) Za stambenu građevinu koja se gradi na poluotvoren način (dvojne građevine) i građevine u nizu, uvjeti gradnje utvrđuju su temeljem neposredne provedbe ovih Odredbi (članak 30. stavak 4., 5., i 6.).

(6) Za gradnju stambenih građevina primjenjuju se opći uvjeti za provedbu na temelju ovoga Plana sukladno odredbama članka 20. do članka 26. ovih Odredbi.

(7) Prostor za rekreaciju/igru djece potrebno je planirati od oko 100,0 m²/ha neizgrađene površine.

(8) Kod izrade UPU 5, UPU 6, UPU 7 i UPU 8 za dijelove građevinskog područja naselja Kastav, prometno zaobići postojeće ruralne jezgre i osloboditi ih od prometa koji gravitira RZ Žegoti.

Članak 64.

(1) Za izradu UPU 11 za dijelove građevinskog područja naselja Kastav oznake N1-6 i N1-5b planira se izgradnja stambenih građevina temeljem odredbi članka 30. stavka 1. te uvjeta određenih od članka 20. do članka 26. ovih Odredbi.

(2) Prostor za rekreaciju/igru djece potrebno je planirati od oko 100,0 m²/ha neizgrađene površine.

Višestambene građevine

Opće odredbe

Članak 65.

(1) Višestambena građevina je stambena građevina s više od tri stana.

(2) Gradnja višestambenih građevina na području Grada Kastva dozvoljena je unutar dijelova građevinskog područja naselja Kastav oznake N1-a, N1-3 i N1-4 samo temeljem izrade prostornih planova užih područja.

(3) Neizgrađeni dio građevne čestice višestambene građevine mora biti uređen, a najmanje 20% ukupne površine građevne čestice mora biti zelena površina.

(4) Gradnja višestambenih građevina nije dozvoljena unutar »povijesnih ruralnih jezgri naselja« određenih ovim Planom.

(5) Višestambene građevine moraju se priključiti na javni sustav odvodnje otpadnih voda ili na sustav odvodnje koji će se odrediti prostornim planom užeg područja.

(6) Prostor za rekreaciju/igru djece potrebno je planirati od oko 300,0 m²/ha neizgrađene površine.

Članak 66.

(1) Za izradu urbanističkih planova uređenja iz članka 65. ovih Odredbi, za gradnju višestambenih građevina određuju se sljedeći uvjeti:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 1.000 m²,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) do 0,30,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) do 1,4,

- najviša visina građevine iznosi 12,0 m,

- najveći broj etaža: četiri nadzemne etaže i jedna podzemna etaža,

- svi pomoćni i poslovni sadržaji uz stambeni prostor moraju biti u sklopu osnovne višestambene građevine,

- namjena poslovnih prostora unutar višestambene građevine određena je člankom 23. Ovih Odredbi,

- smještaj poslovnog sadržaja je u prizemlju građevine,

- smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice višestambene građevine po mogućnosti u sklopu osnovne građevine na način da se osigura dva parkirna mjesta za jedan stan,

- smještaj osobnih vozila za poslovne sadržaje unutar građevne čestice višestambene građevine potrebno je riješiti sukladno članku 88. stavku 1. (parkirališne površine) ovih Odredbi.

Građevine društvene namjene

Članak 67.

(1) Za izradu UPU 10 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3, za građevine društvene namjene određuju se sljedeći uvjeti:

- najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) nadzemnog dijela građevine iznosi 0,5,

- najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) podzemnog dijela građevine iznosi 0,8,

- najveći koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 3,1,

- najveći broj etaža: tri nadzemne i dvije podzemne etaže,

- najviša visina građevine iznosi 10,0 m.

(2) Višestambene građevine planiraju se na temelju smjernica iz članka 65 i 66. ovih Odredbi.

(3) Gradnja stambenih građevina planira se prema uvjetima za provedbu na temelju ovoga Plana

sukladno uvjetima određenima od članka 19. do članka 31. ovih Odredbi.

(4) Gradnja građevina društvene te gospodarske namjene (manje proizvodne, ugostiteljsko- turističke, sportsko-rekreativne) planira se prema uvjetima za provedbu na temelju ovoga Plana, sukladno članku 32. i 33. za društvene građevine, članku 34. do članka 38. i članku 39. do članka 41. za gospodarske građevine ovih Odredbi.

Članak 68.

(1) Za izradu UPU 1 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-a, za građevine društvene i gospodarske namjene određuju se sljedeći uvjeti:

- najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) nadzemnog dijela građevine iznosi 0,6,

- najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) podzemnog dijela građevine iznosi 0,9,

- najveći koeficijent iskorištenosti (k_is) iznosi 3,6,

- najveći broj etaža: tri nadzemne i dvije podzemne etaže,

- najviša visina građevine iznosi 15,0 m.

Građevine poslovne namjene

Članak 69.

(1) Za izradu UPU 13 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-4, određuju se uvjeti za građevine stambene, društvene, poslovne te ostale gospodarske namjene.

(2) Za građevine poslovne namjene određuju se sljedeći uvjeti:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 1.400,0 m²,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,35,

- najveći koeficijent izgrađenosti podzemnog dijela građevne čestice (k_ig) iznosi 0,80,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,5,

- najviša visina građevine iznosi 7,0 m,

- najveći broj etaža: dvije nadzemne i jedna podzemna etaža,

- parkirališni prostor potrebno je osigurati unutar građevne čestice na parkirališnoj površini ili u garaži u podzemnim etažama građevine.

(3) Gradnja stambenih građevina planira se prema uvjetima za provedbu na temelju ovoga Plana sukladno uvjetima određenima od članka 19. do članka 31. ovih Odredbi.

(5) Rekonstrukcija građevina iz stavka 3. i 4. ovog članka izvodi se prema uvjetima za provedbu na temelju ovog Plana sukladno članku 27.

GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE

Članak 70.

Za izradu UPU 4, za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3, određuju se uvjeti za građevine gospodarske namjene:

(1) za trgovački centar i hotel određuju se sljedeći uvjeti:

- udaljenost građevne čestice od granice obuhvata UPU 4 određuje se na sljedeći način:

- sa sjeverne strane potrebno je planirati zeleni pojas, čija širina u najvećem dijelu iznosi oko 50,0 m,

- sa zapadne strane potrebno je planirati zeleni pojas, čija širina u najvećem dijelu iznosi oko 30,0 m,

- sa istočne strane građevna čestica graniči s građevnom česticom ceste, a s južne strane građevna čestica se poklapa s granicom obuhvata UPU-a,

- lokalna cesta prolazi zelenim pojasom s koje se rješava priključak za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N3, odnosno UPU 14, te priključak za zapadni dio građevinskog područja dijela naselja Kastav, oznake N1-3, odnosno k.č. 172/1, k.č. 181/1, k.č. 176/1 i k.č. 177.

- oblik i veličina građevnih čestica treba obuhvatiti sadržaje predviđene namjene (građevine, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.),

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,65,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 2,90,

- visina poda najvišeg kata ne prelazi 22,0 m od najniže kote zaravnatog dijela terena a ukupna visina građevine ne smije premašiti kotu 192,0 mnm,

- građevina se mora smjestiti na terenu tako da se s južne strane građevne parcele uređenjem padinskog dijela riješi da njegova gornja kota bude najmanje 2,0 m iznad ulazne kote te da suterenska etaža ne bude vidljiva, a da se preostali dio površine ozeleni niskim i visokim zelenilom, čija površina mora iznositi najmanje 10%.

- uz južnu prometnicu unutar građevne čestice trgovačkog centra obvezno je planirati drvored uz cijelu dužinu,

- na ravnom krovu na površini od cca 6.500 m², građevina je uvučena od vanjskog ruba prethodne etaže najmanje 5,0 m, a na ostalom dijelu krovne površine potrebno je planirati zelene i parkovne površine, dječja igrališta, šetnice i sl.,

- najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi:

- sa sjeverne strane minimalno 6,0 m,

- sa istočne strane 20,0 m,

- sa zapadne strane 38,0 m,

- sa južne strane 20,0 m,

- svi potrebni uređaji, instalacije i sl. za potrebe grijanja, hlađenja, ventilacije i dr. ne smiju prelaziti kotu 192.0 mnm,

- unutar građevne čestice potrebno je riješiti interne prometnice i parkiralište za zaposleno osoblje, posjetioce i ostala vozila.

(2) Za poslovnu (zapadnu) građevinu određuju se sljedeći uvjeti:

- oblik i veličina građevne čestice treba obuhvatiti sadržaje predviđene namjene: građevine (auto salon, poslovne, trgovačke namjene i sl.), glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor, komunalno i drugu infrastrukturu i sl.),

- najmanja udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi 6,0 m, a najmanje 10,0 m od lokalne ceste,

- najveća izgrađenost građevne čestice (k_ig) iznosi 0,20,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,80,

- najveća visina građevine iznosi 15,0 m (odnosno 186 m/ nv);

- najveći broj etaža: pet etaže (P_o+S+P+2),

- najmanje 30% površine građevne čestice mora se ozeleniti niskim i visokim zelenilom.

(3) Za poslovnu (istočnu) građevinu određuju se sljedeći uvjeti:

- oblik i veličina građevne čestice treba obuhvatiti sadržaje predviđene namjene: građevine (poslovne, trgovačke namjene i sl.), glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor, komunalno i drugu infrastrukturu i sl.),

- najmanja udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi 6,0 m, a najmanje 10,0 m od lokalne ceste,

- najveća izgrađenost građevne čestice (k_ig) iznosi 0,20,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 0,60,

- najveća visina građevine iznosi 14,0 m (odnosno najviše 174 m/nv,

- najveći broj etaža: tri etaže (S+P+1),

- najmanje 30% površine građevne čestice mora se ozeleniti niskim i visokim zelenilom.

Garaže

Članak 71.

(1) Za gradnju garaže unutar građevinskog područja na zasebnoj građevnoj čestici unutar područja za koje je određena obveza izrade prostornih planova užeg područja određuju se sljedeći uvjeti:

- najveća koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,8,

- garaža može biti višeetažna građevina,

- visina svake etaže iznosi najviše 3,5 m,

- garaža mora biti priključena na prometnu infrastrukturu s najviše dva priključka,

- garaža mora biti priključena na javnu mrežu elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje.

(2) Garaže se mogu graditi u sklopu stambene i višestambene građevine, te građevine društvene, gospodarske (poslovna, ugostiteljsko-turistička,sportsko-rekreativna) namjene odnosno izvan takve građevine na istoj građevnoj čestici.

(3) Ako se garaža gradi u podzemnim etažama u građevinama iz stavka 2. ovoga članka najveći koeficijent izgrađenosti (k_ig) iznosi 0,9.

(4) Površine podzemne garaže uključuju se u određeni koeficijent iskorištenosti (k_is) za građevinu iz stavka 2. ovoga članka. Ako građevina ima podrum (Po) koji se ne planira kao garaža, tada se za koeficijent iskorištenosti (k_is) uključuje i brutto površina garaže izvan građevine.

(5) U obuhvatu izrade prostornih planova užih područja definiranih u kartografskim prikazima 3D »Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, u mj. 1:25.000 i br. 4A-1 i 4A-2 te 4B-1 i 4B-2 »Građevinska područja« u mj. 1:5.000, uvjeti za izgradnju garaže mogu se utvrditi i drugačije ako se odredi viši prostorni standard od određenog ovim Planom.

2.2.3.2. Smjernice za izradu detaljnih planova uređenja

GRAĐEVINE DRUŠTVENE NAMJENE

Članak 72.

(1) Za izradu DPU 9, za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3, za građevine društvene namjene određuju se sljedeći uvjeti:

- građevina se izvodi na zasebnoj građevnoj čestici,

- najmanja površina građevne čestice iznosi 2.000 m²,

- najveći koeficijent izgrađenosti nadzemnog dijela građevne čestice (k_ig) 0,5,

- najveći koeficijent izgrađenosti podzemnog dijela građevne čestice (k_ig) 0,8,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) iznosi 2,5,

- najviša visina građevine iznosi 12,0 m,

- najveći broj etaža: tri nadzemne i dvije podzemne.

2.3. IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA

2.3.1. IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA ZA GOSPODARSKU NAMJENU

Članak 73.

(1) Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja na prostoru Grada Kastva utvrđeno ovim Planom je:

- građevinsko područje poslovne namjene (K1) - radna zona Žegoti,

(2) Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja prikazano je na kartografskim prikazima br. 1A »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000 i br. 4A-1 »Građevinsko područje naselja« u mj. 1:5.000.

Građevinsko područje za poslovnu namjenu (K1)

Članak 74.

(1) Građevinsko područje poslovne namjene (K1) je površina namijenjena gospodarskim djelatnostima kao što su manji proizvodni pogoni, obrtništvo, skladištenje i servisi koje zahtijevaju veće površine, vezane su na intenzivni promet, ne onečišćuju okoliš i ne proizvode prekomjernu buku.

Članak 75.

(1) Na području Grada Kastva građevinsko područje poslovne namjene (K1) je radna zona Žegoti - Kastav - K1.

(2) Za građevinsko područje iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje važeći Urbanistički plan uređenja 2 građevinskog područja poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti (SN PGŽ, br. 37/04).

2.3.2. IZDVOJENO GRAĐEVINSKO PODRUČJE IZVAN NASELJA ZA GROBLJE

Građevinsko područje za novo groblje (G2)

Članak 76.

(1) Na području Grada Kastva Ovim Planom je predviđeno izdvojeno građevinsko područje za novo groblje G2.

(2) Gradnja u građevinskom području G2 moguća je samo temeljem detaljnog plana uređenja.

(3) Za izradu DPU 8, za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja Kastav za novo groblje (G2), određuju se sljedeći uvjeti:

- građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja su grobnice, niše i ukopna mjesta,

- prateći sadržaji i građevine u funkciji groblja su sakralna građevina, mrtvačnica te građevine prateće infrastrukture,

- najviša visina građevine iznosi 7,0 m,

- planirane građevine moraju činiti arhitektonski oblikovnu cjelinu,

- upotreba materijala za uređenje površine groblja, te oblikovanje pratećih građevina i opreme moraju biti primjerene tradiciji,

- smještaj vozila i priključenje na mrežu javne infrastrukture sukladno Odredbama ovoga Plana,

- uređenje zelenih odnosno parkovnih površina iznosi najmanje 10% od površine groblja,

- groblje mora biti ograđeno ogradom oblikovanom prema tradicijskim elementima lokalne arhitekture koja može biti žičana sa zelenilom, odnosno zidanim podnožjem.

(4) Građevinsko područje novog groblja je prikazano na kartografskim prikazima br. 1A »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000 i br. 4A-2 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja« u mj. 1:5.000.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 77.

(1) Građevine gospodarske djelatnosti unutar građevinskog područja naselja Kastav grade se na temelju ovoga Plana tlocrtne površine do 250,0 m², te na temelju prostornih planova užeg područja ako su građevine tlocrtne površine veće od 250,0 m². U slučaju da smjernice za provedbu prostornih planova užeg područja nisu posebno utvrđene, uvjeti građenja utvrđuju se sukladno članku 34. do članka 41. ovih Odredbi.

Članak 78.

(1) Građevine gospodarskih djelatnosti smještaju se unutar izdvojenog građevinskog područja izvan naselja za poslovnu namjenu K1, unutar površine infrastrukturnog sustava IS ili unutar građevnog područja naselja.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 79.

(1) Građevine društvene namjene smještaju se unutar građevinskog područja naselja.

(2) Gradnja građevina iz stavka 1. ovoga članka provodi se na temelju ovoga Plana za građevine najveće (bruto) tlocrtne površine do 250,0 m², te na temelju prostornih planova užeg područja za građevine (bruto) tlocrtne površine veće od 250,0 m². U slučaju da smjernice provedbu prostornih planova užeg područja nisu posebno utvrđene, uvjeti građenja utvrđuju se na temelju članka 32. i članka 33. ovih Odredbi.

(3) Ovim Planom određeni su najmanji broj i lokacije građevina društvene namjene na području Grada Kastva.

(4) Lokacije građevina društvene namjene iz stavka 1. su prikazane na kartografskom prikazu 1A »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000.

Članak 80.

(1) Na području Grada Kastava osnovna škola je smještena u dijelu građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-a.

(2) Građevina predškolskog odgoja je smještena u dijelu građevinskog područja naselja oznake N1-a.

(3) Ovim Planom je na području Grada Kastva određeno da sadržaji kulture obuhvaćaju najmanje: multimedijalni centar (kino, polivalentne dvorane i sl.), knjižnicu i čitaonicu.

(4) Lokacija građevina iz stavka 3. ovog članka je u dijelu građevinskog područja naselja oznake N1-a.

Članak 81.

(1) Na području Grada Kastva nalazi se građevina primarne zdravstvene zaštite koja uključuje djelatnosti opće medicine, zdravstvene zaštite, stomatološke zaštite, školske medicine i hitne medicinske pomoći.

(2) Građevina društvene namjene planirana je u dijelu građevinskog područja naselja oznake N1-3.

(3) Građevina društvene i javne namjene predviđena je u dijelu građevinskog područja naselja Kastav, planske oznake N1-a, za koji je određena obveza izrade urbanističkog plana uređenja UPU 1. Smjernice za planiranje građevine društvene namjene u obuhvatu UPU 1 određene su člankom 32. i člankom 33. ovih Odredbi.

Članak 82.

(1) Građevine za sport i rekreaciju predviđene su unutar građevinskog područja naselja.

(2) U dijelu građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-d, utvrđena je zona sporta i rekreacije koja se realizira prema važećem UPU 9 (SN PGŽ, br. 23/99 i 37/ 06).

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA, TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 83.

Kriteriji za razgraničenje infrastrukturnih koridora

(1) Infrastrukturni koridor je planski prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava, unutar ili izvan građevinskog područja.

(2) Širina infrastrukturnog koridora određuje se prema kriterijima iz tablice br. 2.

(3) Gradnja svih infrastrukturnih sustava moguća je neposrednom provedbom, na temelju ovih izmjena i dopuna Plana.

5.1. SUSTAV PROMETA

5.1.1. CESTOVNI PROMET

Članak 84.

(1) Ovim Planom određeni su sljedeći cestovni pravci:

Državne ceste

Postojeće ceste:

- autocesta (Trst) Pasjak/Ljubljana)Rupa - Rijeka - Split - Dubrovnik,

- ostale državne ceste: čvor Draga - Brajdica (planirana dionica) - putnički terminali Krnjevo - Diračje - Kastav (postojeća dionica).

Planom se predviđa rekonstrukcija tehničkih elemenata državne ceste (D304) Kastav - Rubeši - čvor Diračje (Kastavske ceste).

Županijske ceste:

Planirane ceste:

- Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac - Vela Učka) je jedinstveni prometni pravac kojim se povezuju Gradovi Rijeka i Kastav i Općine Viškovo i Matulji i od posebne važnosti za Grad Kastav te prolazi južnim rubom planirane Radne zone te omogućuje njenu dostupnost bez prolaza izgrađenom strukturom naselja Grada.

- Čandekova ulica (u Rijeci) - (cesta Diračje - Kastav) - Belići - Jušići.

Planom se predviđa, na dijelu koji prolazi Gradom Kastvom, rekonstrukcija tehničkih elemenata županijske ceste Kastav - Belići - Jušići (Ž5019), formiranje novog raskrižja u Belićima, te rekonstrukcija odvojka prema Matuljima.

Postojeće ceste:

- cesta Žegoti (od raskrižja s planiranom cestom Vela Učka - Veprinac - Matulji - Kastav - Viškovo - Drenova - Grohovo - Pašac - Orehovica) - Brnasi - Viškovo.

- cesta od raskrižja sa županijskom cestom Žegoti - Brnasi - Viškovo kroz Jelušići - Brnčići - Kosi - Viškovo.

Gradnjom županijske ceste Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji -Veprinac - Vela Učka obje postojeće županijske ceste će imati značaj lokalne važnosti.

Lokalne ceste

Planirane ceste:

- gradnja lokalne ceste od raskrižja na planiranoj županijskoj cesti Orehovica - Pašac - Grohovo - Drenova - Viškovo - Kastav - Matulji - Veprinac - Vela Učka kroz naselja Škrlji - Tuhtani - Diraki kao vezu istočnog dijela Grada Kastva s Rijekom, a posebno je značajna za povezivanje do sada slabo prometno opskrbljenih područja Škrlji, Tuhtani i Frlani. Planirani koridor koji se određuje za izgradnju ove ceste iznosi 30,0 m,

- dva spoja županijske ceste (Čandekova ulica(u Rijeci) - (cesta Diračje - Kastav) - Belići - Jušići) sa lokalnom cestom Kastav - Ćikovići,

- županijska cesta (Čandekova ulica (u Rijeci) - (cesta Diračje - Kastav) - Belići - Jušići) - Kantrida (Rijeka),

- cesta koja povezuje dio građevinskog područja N1-3 (UPU 4) unutar naselja Kastav s prometnom mrežom Grada Rijeke.

Postojeće ceste:

- cesta Frlanija - Dolčić raskrižje s ostalom državnom cestom: čvor Draga - Brajdica (planirana dionica) - putnički terminal Krnjevo -Diračje - Kastav,

- cesta koja povezuje ostalu državnu cestu: čvor Draga - Brajdica (planirana dionica) - putnički terminal Krnjevo - Diračje - Kastav i županijsku cestu Čandekova ulica (u Rijeci) - (cesta Diračje - Kastav) - Belići - Jušići.

Nerazvrstane ceste od važnosti za Grad Kastav

prikazane su u kartografskim prikazima br. 1A »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000 i br. 4A-1 i 4A-2 te 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja« mj. 1:5.000.

Postojeće ceste:

- Kraljevac - Kudeji,

- Spinčići - Trinajstići - Spinčići.

Ovaj Plan predviđa rekonstrukciju postojeće ceste u zaštitnom koridoru širine 12,0 m.

Članak 85.

(1) Ako je pojedina prometnica izgrađena ili je odgovarajućim aktom određena građevinska čestica nove prometnice, gradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne uvjete Hrvatske uprave za ceste, ako se radi o državnoj cesti, odnosno uvjete Županijske uprave za ceste, ako se radi o županijskoj i lokalnoj cesti, odnosno uz posebne prometne uvjete priključenja nadležne službe Grada Kastva, ako se radi o nerazvrstanim cestama.

Članak 86.

(1) Ako postojeća lokalna cesta nema širinu od 5,6 m za jednosmjerni promet, odnosno 6,6 m za dvosmjeran promet, potrebno je osigurati prostor za rekonstrukciju ceste.

(2) Kod rekonstrukcije postojećih cesta, širina kolnika može se izvesti i manja od one propisane Planom, ali ne manja od 3,0 m, ako položaj postojećih građevina onemogućava realizaciju propisane širine, uz izvedbu proširenja za mimoilaženje vozila na udaljenosti od cca 50,0 m, odnosno sukladno lokalnim uvjetima.

(3) Do formiranja građevinske parcele za cestu, udaljenost građevinskog pravca utvrđuje se od zaštitnog koridora, a nakon utvrđivanja građevne parcele za cestu, od granice te građevne parcele.

(4) Priključci na prometnu infrastrukturu:

- građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste,

- za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uz državne ili županijske ceste planira se sabirna ulica,

- pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora se odrediti na način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se građevinska čestica nalazi između ili na spoju cesta različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije,

- svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu, neposredno ili posredno s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni pristup vatrogasnog vozila,

- najmanje širine kolnog priključka određuje se prema vrsti i namjeni osnovne građevine,

- zemljište uz prometnicu moguće je urediti kao javnu zelenu površinu, kao površinu za smještaj urbane opreme ili kao površinu za smještaj građevina i uređaja komunalne infrastrukture,

- priključke na prometnu infrastrukturu potrebno je odrediti prema najmanjim prometnim uvjetima iz članka 88. ovih Odredbi,

- ako se prilikom gradnje novih objekata ili »legalizacije« postojećih, građevna čestica spaja na postojeću prometnu površinu čije su tehničke karakteristike nižeg standarda od onog propisanog planom, tada ta prometna površina može zadržati postojeće tehničke karakteristike, pri čemu se položaj novog objekta u odnosu na postojeću prometnicu određuje se sukladno stavku 4. ovog članka i članku 83 ovih Odredbi.

Članak 87.

(1) Iznimno od članka 86. ovih Odredbi, u područjima obuhvata povijesne jezgre grada Kastva i »povijesnih ruralnih jezgri naselja« određenih ovim Planom, udaljenost građevine od ruba cestovnog zemljišta prometnice određena je prema susjednim građevinama, na načelu interpolacije, a pristup građevnoj čestici stambene građevine može biti pješački koji ne smije biti uži od 2,0 m i duži od 30,0 m (pješački put, pješačke stube).

Članak 88.

(1) Ovim Planom određeni su sljedeći minimalni kriteriji građenja i rekonstrukcije prometnih građevina i površina, odnosno, gdje je to posebno navedeno, smjernice za projektiranje:

razvrstane ceste (državne, županijske i lokalne ceste):

- najmanja širina prometnog traka ceste iznosi 3,0 m, a za ulice s javnim prometom ili visokim udjelom prometa teretnih vozila iznosi 3,25 m,

- kod jednosmjernih cesta širina prometnog traka iznosi najmanje 4,5 m,

- državne i županijske ceste moraju imati obostran nogostup od 1,5 m, od kojeg je građevinski pravac udaljen za 6,0 m,

- lokalne ceste moraju imati minimalno jednostrani nogostup širine 1.5 m

ostale ceste koje nisu javne

- minimalna širina prometnog traka za dvosmjerne nerazvrstane ceste iznosi - 2,75 m

- kod jednosmjernih jednotračnih kolnika širina voznog traka iznosi najmanje 4,5 m

- cesta mora imati minimalno jednostrani nogostup širine najmanje 1.50 m, ili 0.8 m ako se radi o rekonstrukciji postojeće ceste,

- slijepa cesta dužine od 50,0 - 100,0 m mora imati na svom završetku formirano ugibalište,

- slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora na svom kraju imati okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.

kolno-pješački prilazi:

- kolno-pješački prilazi se formiraju u izgrađenim i neizgrađenim dijelovima građevnih područja naselja isključivo za građevne čestice stambenih građevina i njihova dužina može iznositi najviše 50,0 m,

- najmanja širina kolno-pješačkog prilaza za građevne čestice stambene građevine iznosi 3,0 m,

- kolno-pješački prilaz duži od 50,0 m mjereno od javne kolne površine smatra se cestom.

zelene površine - smjernice za projektiranje ukoliko se uz javne i nerazvrstane ceste formira zelena površina:

- najmanja širina zelenog pojasa za nisko zelenilo iznosi 2,0 m, a za visoko zelenilo 3,0 m,

- drvoredi ili pojedinačna stabla sade se na udaljenosti većoj od 1,5 m od ruba kolnika.

odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica - smjernice za projektiranje:

- površine kolnika i traka za parkiranje su u pravilu na istoj visini,

- nogostup nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15 m,

- kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica.

parkirališne površine:

- unutar građevne čestice stambene građevine potrebno je osigurati 2 parkirališna mjesta po stanu,

- unutar građevne čestice višestambene građevine potrebno je osigurati 2 parkirališna mjesta po svakom stanu,

- unutar građevne čestice građevine gospodarske namjene, stambene građevine, te građevine sportsko- rekreativne i društvene namjene potrebno je osigurati najmanji broj parkirališnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj površini,

- uvjeti za određivanje broja parkirališnih mjesta:

- za jednu stambenu jedinicu neovisno o vrsti stambene građevine - 2 PM,

- uredi: 1 PM/30,0 - 40,0 m² korisne površine (25-30 PM/ 1.000 m² korisne površine),

- banke: 1 PM/30,0 - 40,0 m² korisne površine (25-30 PM/1.000 m² korisne površine),

- crkve: 1 PM/3 sjedala,

- trgovački sadržaji: 1 PM/30,0 m² korisne površine (33 PM/1.000 m² korisne površine),

- proizvodni sadržaji - proizvodne i poslovne zone: 1 PM na 3 zaposlena djelatnika,

- ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 do 8 sjedala,

- škole: 1PM/učionicu, dječji vrtić: 1PM/1 jedinica

- dom kulture, građevine sportsko-rekreativne namjene i ostali prostori s velikim brojem posjetitelja: 1 PM/20,0 m² korisne površine, koju čini površina sportskih ili kulturnih aktivnosti sa površinom gledališta.

(2) Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na područja »povijesne jezgre grada Kastva« i »povijesnih ruralnih jezgri naselja« određenih ovim Planom, niti na interpolirane građevine osim za interpolirane građevine sportsko- rekreativne namjene (članak 28. stavak 3.).

5.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMET

Članak 89.

(1) Ovim Planom je predviđena gradnja željezničke pruge »velikih učinkovitosti« od državnog značaja (Trst - Kopar) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb/Split - Dubrovnik.

Članak 90.

(1) Do utvrđivanja građevne čestice željezničke pruge iz članka 89. ovih Odredbi ne dozvoljava se gradnja novih građevina u planskom koridoru.

(2) Planski koridor iz članka 83. prikazan je na kartografskom prikazu 1A »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000 i br. 4A-1 i 4a-2 te 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja« u mj. 1:5.000.

5.1.3. TELEKOMUNIKACIJE I POŠTA

Članak 91.

(1) Ovim Planom predviđa se gradnja distribucijske tk kanalizacije (DTK) između UPS-a Matulji i UPS-a Kastav i dijela DTK između UPS Kastav i UPS Ćikovići. Ove DTK će omogućiti povezivanje UPS-a Kastav optičkim sustavom prijenosa na višu komutacijsku ravninu, a planira se i preseljenje postojećeg UPS-a Kastav u novi objekt radi proširenja kapaciteta.

Članak 92.

(1) Ovim Planom se predviđa daljnja disperzija udaljenih pretplatničkih stupnjeva, osobito u dijelovima građe

vinskog područja Kastva koji će doživjeti veći porast broja stanovnika (sjeverni dio Grada), kao i na građevinskom području poslovne namjene K1 (radna zona Žegoti - Kastav).

(2) Lokacija budućeg udaljenog pretplatničkog stupnja određena je za sjeverno područje Grada.

(3) Lokacija budućeg udaljenog pretplatničkog stupnja za građevinsko područje poslovne namjene K1 odredit će se za to područje.

Članak 93.

(1) Gradnja nove i rekonstrukcija pristupne TK mreže izvoditi će se postupno u skladu s potrebama za nove priključke, najprije na mjestima s nedostatkom kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže.

(2) Nova tk mreža će se graditi kao distribucijska kabelska kanalizacija (DTK) sa kabelskim zdencima u naseljima i poslovnim zonama zamjenom dotrajalih kabela, te postupno prelaziti na podzemne priključke i obiteljskih kuća osobito u povijesnoj jezgri grada Kastva i u dijelovima naselja koja će se organizirano snabdijevati komunalnom infrastrukturom.

Članak 94.

(1) Uz novo planirane javne ceste potrebno je predvidjeti gradnju DTK, a uz planirane županijske prometnice i gradnju DTK za magistralne telekomunikacijske vodove, kapaciteta prema odgovarajućem projektu.

Članak 95.

(1) U gradnji građevina, obzirom da uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućava gradnju širokopojasne tk mreže sa integriranim uslugama tako da jedan priključak osigurava korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala, potrebno je:

- izgraditi unutrašnju telefonsku instalaciju i instalaciju za kabelsku televiziju,

- izvesti koncentraciju instalacije u kabelskom ormaru, a od ormara do granice građevne čestice položiti najmanje 1 cijev 1 40 za manju, odnosno 2 cijevi za veću građevinu, kao pripremu za uvođenje podzemnih priključaka.

Članak 96.

(1) Iznimno od članka 93. ovih Odredbi, u prijelaznom razdoblju postojeće građevine s manjim brojem stanova ili interpolirane građevine mogu se priključiti zračnim kabelima od najbližeg izvodnog ormara na stupu.

Članak 97.

(1) Gradnja bazne stanice ne omogućava se unutar građevinskog područja naselja definiranog ovim Planom.

(2) Bazna stanica za mobilnu komunikaciju ne može biti postavljena na manjoj udaljenosti od 500,0 m od granice građevinskog područja naselja.

Članak 98.

(1) Jedinica poštanske mreže predviđena je u dijelu građevinskog područja naselja (N1-a).

5. 2. SUSTAV ENERGETIKE

5. 2.1. ELEKTROOPSKRBA

Članak 99.

(1) Ovim Planom određene su trase prijenosnih elektroenergetskih građevina državnog i županijskog značaja i to:

- prijenosni dalekovod 2x220 kV Pehlin - TE Plomin

- prijenosni dalekovod 220 kV Pehlin - Divača

- prijenosni dalekovod 110 kV Pehlin - Matulji.

Članak 100.

(1) Građenje i rekonstrukcija unutar koridora propisanih člankom 83. ovih Odredbi moguća je samo uz posebne uvjete Hrvatske elektroprivrede.

Članak 101.

(1) Za očekivano povećanje potrošnje sadašnjih i budućih potrošača, planira se dogradnja postojeće 10(20) kV mreže, odnosno gradnja nove u zonama koje nisu elektrificirane.

(2) Budući 10(20) kV vodovi, unutar građevnih područja izvodit će se podzemnim kabelskim vodovima, a gdje je to moguće gradnja novih 10(20) kV kabelskih vodova izvodit će se u sklopu gradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, vodovod, kanalizacija).

(3) Radi povećanja sigurnosti u napajanju, buduću 10(20) kV mrežu potrebno je razvijati na način da se većini trafostanica omogući dvostrano napajanje.

(4) Gradnja trafostanice na temelju ovoga Plana dozvoljava se na način da građevina bude udaljena od granice parcele najmanje 3,0 m odnosno 1,0 m ako građevina nema otvora, osim otvora za ventilaciju.

Članak 102.

(1) Za građevinsko područje poslovne namjene K1 (radnu zonu Žegoti - Kastav), s procijenjenim vršnim opterećenjem od cca 2,5 MW, napajanje električnom energijom će se osigurati preko postojećeg 10(20) kV podzemnog kabela položenog između Kastva i Pavletića. Unutar građevinskog područja poslovne namjene K1 potrebno je izgraditi nove 10(20) kV kabele i potreban broj trafostanica 10(20)/0,4 kV s pripadajućom niskonaponskom mrežom. Lokacije trafostanica, te trase 10(20) kV kabela, niskonaponskih kabela i javne rasvjete odredit će se prostornim planovima užih područja.

Članak 103.

(1) Niskonaponska mreža će se razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim snopom razvedenim na betonskim stupovima ili kao podzemna.

(2) U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja N1-a i N1-3 obavezna je gradnja podzemne mreže.

(3) U »povijesnoj jezgri grada Kastva« niskonaponska mreža će se razvijati i graditi po posebnim zahtjevima i rješenjima.

(4) Na dijelovima područja gdje je niskonaponska mreža izvedena s neizoliranim vodičima na drvenim stupovima, postepeno će se zamijeniti s mrežom na betonskim stupovima sa izoliranim kabelskim snopom.

Članak 104.

(1) Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže odnosno javne rasvjete ili kao samostalna, izvedena na zasebnim stupovima kada se niskonaponska mreža izvodi s podzemnim kabelima.

(2) U »povijesnoj jezgri grada Kastva« gradit će se u skladu s posebnim zahtjevima i rješenjima.

5.2.2. PLINOOPSKRBA

Članak 105.

(1) Područjem Grada Kastva prolazi trasa međunarodnog transportnog plinovoda DN 700 radnog tlaka 75 bara kopnom Pula - Viškovo - Kamenjak - Delnice - Vrbovsko - Karlovac.

Članak 106.

(1) Izgrađeni plinovod iz članka 105. ovih Odredbi ima koridor ukupne širine 40,0 m.

Članak 107.

(1) Priključak visokotlačnog plinovoda izvršit će se iz MRS Rijeka zapad (Viškovo), a predviđena je i mogućnost spajanja na plinski sustav grada Rijeke ovisno o razvoju plinofikacije.

(2) Za potrebe opskrbe prirodnim plinom Grada Kastva predviđena je gradnja dviju redukcijskih stanica RS A1 i RS A2, čiji planirani kapacitet iznosi 2.800 m³/h, odnosno 3.410 m³/h. Kapacitet redukcijskih stanica predviđen je za pokrivanje ukupnih potreba za grijanje, pripremu potrošne tople vode i kuhanje u kućanstvima, kao i opskrbu plinom objekata industrijskih i uslužnih djelatnosti. Opskrba se vrši srednjotlačnim plinovodom položenim u javnim površinama.

Članak 108.

(1) Ovim Planom se predviđa realizacija lokalne plinske mreže na području Grada Kastva, koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do uvođenja prirodnog plina. U gradnji plinskog sustava potrebno je u najvećoj mjeri koristiti tipska i standardna rješenja, a prijelaz na prirodni plin mora se omogućiti uz najmanje radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

5.3. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE

Članak 109.

(1) Ovim Planom je predviđena opskrba vodom svih potrošača na području Grada Kastva, što uključuje

- priključivanje dijela građevinskog područja naselja (N1-c) na vodoopskrbni sustav Grada,

- rekonstrukciju i dogradnju postojećeg cjevovoda.

(2) Svako građenje i obavljanje djelatnosti unutar zahvata plana mora biti u skladu s važećom Odlukom o zonama sanitarne zaštite.

(3) Ovim Planom je predviđena rekonstrukcija svih cjevovoda manjih profila na cjevovode promjera od 100,0 mm radi usklađivanja s protupožarnim propisima.

Članak 110.

(1) Ovim Planom se predviđa gradnja sustava odvodnje razdjelnog tipa u svim dijelovima građevinskog područja naselja Grada Kastva.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na području »povijesne jezgre grada Kastva«, čiji je obuhvat prikazan na kartografskim prikazima br. 3a »Područja posebnih uvjeta korištenja« u mj. 1:25.000 i br. 4B-2 »Građevinsko područje naselja« u mj. 1:5.000 te u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja (N1-a) i (N1-3) dozvoljava se mješoviti sustav odvodnje.

(3) Odvodnja sanitarnih, tehnoloških i otpadnih voda na čitavom području Grada Kastva provodi se u skladu s Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području i Odlukom o odvodnji i pročišćavanju otpadnih i oborinskih voda, odnosno nepropusnom kanalizacijom i pročišćavanjem na uređaju sa upuštanjem u teren:

- sanitarne otpadne vode unutar građevinskog područja naselja i unutar građevinskih područja G2, i K1 (radna zona Žegoti), te površina infrastrukturnog sustava (IS) i reciklažnog dvorišta OK upuštaju se u teren preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja primjenom samostalnog ili skupnog uređaja. Individualne građevine rješavaju sanitarne otpadne vode samostalno, a zone izgradnjom zajedničkog uređaja, kojim se podrazumijevaju sve tehnologije koje na izlazu imaju propisanu kvalitetu vode uključujući i trokomorne septičke taložnike,

- tehnološke otpadne vode unutar građevinskog područja naselja i poslovne namjene K1 te površina infrastrukturnog sustava (IS) upuštaju se u sustav sanitarnih otpadnih voda uz prethodno pročišćavanje do nivoa sanitarnih otpadnih voda ili se upuštaju u podzemlje preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja primjenom samostalnog ili skupnog uređaja,

- odvodnju oborinskih voda, pri gradnji novih ili rekonstrukciji postojećih cesta, potrebno je riješiti sistemom upojnih bunara koji moraju biti locirani izvan kolnog dijela ceste na građevnoj čestici ceste,

- oborinske otpadne vode s autocesta, većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina onečišćenih naftnim derivatima, upuštaju se u podzemlje preko upojnog bunara nakon pročišćavanja na taložniku - separatoru. Za parkirne površine do tri parking mjesta dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje,

- za parkirne površine do 15 parkirnih mjesta dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje, obvezno na vlastitoj građevnoj čestici.

Članak 111.

(1) Odvodnja sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda omogućava se na način predviđen člankom 109. stavkom 3. ovih Odredbi samo do gradnje odnosnog kolektora iz članka 109. stavka 1. ovih Odredbi.

Članak 112.

(1) U dijelovima građevinskog područja naselja bez kanalizacije uvjetuje se gradnja nepropusne septičke taložnice.

(2) Najmanja udaljenost najistaknutijeg dijela septičke taložnice od ruba građevne čestice sa svih strana iznosi 4,0 m, osim rekonstrukcije i gradnje u povijesnim ruralnim naseljima.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. ZAŠTITA KRAJOBRAZA

Članak 113.

(1) U cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, odnosno u što većoj mjeri zadržati prirodne kvalitete prostora odnosno planiranje vršiti tako da se očuva cjelokupan prirodni pejzaž (slike naselja u krajobrazu).

(2) Na području Grada Kastva ovim Planom se zaštićuju:

- kultivirani (antropogeni) krajobraz:

- šire područje povijesne jezgre grada Kastva.

- prirodni krajobraz:

- vrtače,

- manje poljoprivredne površine unutar građevinskog
područja naselja.

Članak 114.

(1) Zaštita krajobraznih vrijednosti šireg područja povijesne jezgre grada Kastva određena je ovim Planom na sljedeći način:

- gradnja u podnožju povijesne jezgre grada Kastva radi očuvanja vrijedne vizure nije omogućena,

- korištenje poljoprivrednih površina može biti isključivo u svrhu poljoprivredne djelatnosti odnosno uređenja parkovnih površina,

- primjena mjera određenih Detaljnim planom uređenja povijesne jezgre grada Kastva.

Članak 115.

(1) Radi zaštite vrijednosti prirodnog krajobraza a posebno u vrtačama koje imaju veliku vrijednost za kvalitetu prostora kao specifični element krajolika te na manjim poljoprivrednim površinama u građevinskom području naselja nije planirana gradnja.

(2) U vrtačama, koje se ne koriste za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, omogućuje se uređenje postojeće vegetacije i opremanje vrtače manjom urbanom opremom za potrebe korištenja u vidu parkovne površine.

(3) Zaštitu vrtača kao posebno vrijednog elementa prirodnog krajobraza potrebno je provesti u prostornim planovima užeg područja određenih ovim Planom.

6.2. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 116.

(1) Područje Grada Kastva je uvršteno u Nacionalnu ekološku mrežu koja obuhvaća slijedeće:

. područja važna za divlje svojte i stanišne tipove »Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika« i

. međunarodno važno područje za ptice »Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika«

(2) Ciljevi očuvanja:

. divlje svojte: divlja mačka, mrki medvjed, ris, vuk.

. stanišni tipovi: cjeloviti kompleks gorskih šuma, travnjaci ugroženi na evropskoj i nacionalnoj razini.

. područje za ptice-divlje svojte: crna žuna, jarebica kamenjarka, jastrebača, lještarka, mala muharica, mali čuk, pjegava grmuša, planinski ćuk, planinski djetlić, primorska trepteljka, siva žuna, suri orao, škanjac osaš, tetrijeb gluhan, tropski djetlić, vrtna strnadica, zmijar.

(3) Mjere zaštite:

. divlje svojte: regulirati i sprječavati krivolov;

. stanišni tipovi: osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo; pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti; sprečavati zarastanje travnjaka, osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP);

gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma: prilikom dovršenog sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine; u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri: šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) šumske rubove, produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice, izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških sredstava (»control agens«); ne koristiti genetski modificirane organizme, osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring), u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama; očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme, pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sustav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.

(4) Ovim Planom je predviđena zaštita u kategoriji zaštićenog krajobraza za područje šume Lužina koje je prikazano na kartografskim prikazima br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja« u mj. 1:25.000.

(5) Namjena područja koje se predviđa zaštititi određena je člankom 9. ovih Odredbi.

(6) Na području iz stavka 1. ovoga članka omogućena je gradnja isključivo građevina u funkciji korištenja i zaštite prostora sukladno posebnim propisima i u skladu sa stavkom 2. članka 58. ovih Odredbi.

Članak 117.

(1) Zaštićeno obalno područje mora obuhvaća jugozapadni dio Grada Kastva.

(2) Područje iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na dijelove građevinskog područja naselja N1-3 i N1-4, te površinu infrastrukturnog sustava (IS).

(3) Zaštićeno obalno područje mora je prikazano na svim kartografskim prikazima grafičkog dijela ovoga Plana.

6.3. ZAŠTITA KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Članak 118.

(1) Ovim Planom zaštićena odnosno evidentirana su sljedeća nepokretna kulturna dobra na području Grada Kastva:

. Registrirana kulturna dobra:

Povijesna graditeljska cjelina:

- Kulturno-povijesna cjelina naselja Kastva.

Pojedinačne građevine i kompleksi:

- Crekvina-nedovršena građevina Crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Kastvu,

- Crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Kastvu,

- Crkva sv. Lucije na groblju u Kastvu,

- Crkva sv. Trojstva (Sveta Trojica) na Lokvini u Kastvu,

- Crkva sv. Antona Pustinjaka u mjestu Jurčićima kod Kastva,

- Brdo sv. Mihovila i crkvica sv. Mihovila u Kastvu.

. Evidentirana kulturna dobra:

Etnološke zone:

- podzidi i ograđene terasaste parcele u Ćikovićima,

- Dolčići, podzidi, vrtače,

- Rubeši - dio naselja,

- Spinčići - dio naselja,

- Trinajstići - dio naselja,

- Tometići - kuća sa svodom.

Arheološke zone i lokaliteti:

- povijesna jezgra naselja Kastav,

- »Mišinci«,

- Sv. Marija - »Crekvina«,

- »grčki bunari« u Jurčićima i Ćikovićima.

Pojedinačne građevine i kompleksi:

- sakralni kompleks »Kalvarija« u Jurčićima.

Unutar »povijesne jezgre grada Kastva«:

- kompleks Sv. Jelena,

- kaštel na Lokvini,

- gradski bedemi,

- gradska loža.

(2) Zaštita graditeljskog nasljeđa određuje se i za »povijesne ruralne jezgre naselja«: Trinajstići, Spinčići, Rubeši, Ćikovići, Jurčići, Škrlji, Tuhtani, Frlani, Bani, Žegoti, Pavletići, G.Turki, D.Turki, Jelovičani, Kudelji, Brnčići, Jardasi.

(3) Za zahvate u zoni ili na građevini koja je registrirano ili evidentirano kulturno dobro, te u zonama iz stavka 2. ovoga članka potrebno je pribaviti konzervatorske uvjete i prethodno odobrenje nadležne konzervatorske službe.

(4) Zaštićeno kulturno-povijesno nasljeđe prikazano je na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja« mj. 1:25.000.

(5) Površina obuhvata povijesne jezgre grada Kastva označena je na kartografskim prikazima br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja« u mj. 1:25.000 i br. 4B-2 »Građevinsko područje« u mj. 1:5.000, a unutar definiranog područja se primjenjuju mjere provedbe Detaljnog plana uređenja povijesne jezgre grada Kastva.

(6) Arheološke zone utvrđene ovim Planom potrebno je detaljno istražiti, te prostornim planovima užeg područja odrediti način korištenja zona.

Etno zone i povijesne ruralne jezgre naselja

Članak 119.

(1) Uređenje etno zona i povijesnih ruralnih cjelina potrebno je usmjeriti na očuvanju vitaliteta naselja, promoviranje tradicionalnog života i rada stanovnika.

(2) Prostornim planovima užeg područja potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre ostvariti interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije.

(3) Tipološka rekonstrukcija je gradnja usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom, te koja ne narušava siluetu, osnovne vizure i komunikacijske tokove unutar povijesne ruralne jezgre. Potrebno je posebno očuvati neposredni agrarni okoliš i odnos izgrađenog dijela s poljoprivrednim površinama unutar etno zona i povijesnih ruralnih jezgri.

(4) Oblikovanje građevine potrebno je zadržati u postojećem prepoznatljivom obliku, odnosno izmjena strukture i tipologije postojećih građevina radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina nisu predviđene.

(5) Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar etno zona i povijesnih ruralnih cjelina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevnih materijala.

Članak 120.

(1) Unutar »povijesnih ruralnih jezgri naselja« dozvoljava se rekonstrukcija postojećih građevina i interpolacija novih građevina stambene, gospodarske i sportsko-rekreacijske namjene sukladno članku 27. i članku 28. stavku 3. te članku 119. ovih Odredbi.

(2) Graditi se mogu samo građevine poslovne namjene tihih i čistih djelatnosti: obrti, ugostiteljstvo, trgovina (maloprodaja) i uredski poslovi.

Članak 121.

(1) Uvjeti građenja građevina stambene, gospodarske (poslovne, ugostiteljsko-turističke i sportsko- rekreativne) namjene u »povijesnim ruralnim jezgrama naselja« određuju se ovim Planom tako da:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 180,0 m²,

- najviša visina građevine bude usklađena s postojećom gradnjom u koju se građevina interpolira, ali ne viša od 9,0 m,

- tlocrtna površina osnovne građevine iznosi najmanje 40,0 m², a najviše 120,0 m².

Članak 122.

(1) Na kartografskim prikazima br. 3A »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područje posebnih uvjeta korištenja« u mj. 1:25.000 i br. 4A-1 i 4A-2 te 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja« u mj. 1:5.000 označene su »povijesne ruralne jezgre naselja« određene ovim Planom.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 123.

(1) Komunalni otpad i neopasni tehnološki otpad s područja Grada Kastva zbrinjavat će se na postojećem odlagalištu otpada Viševac u Općini Viškovo, a do realizacije buduće centralne zone za gospodarenje otpadom na lokaciji Marišćina za potrebe Primorsko-goranske županije.

(2) Proizvođač tehnološkog otpada (neopasnog i opasnog) dužan je osigurati, sukladno propisima način obrade i skladištenje tehnološkog otpada koji nastaje obavljanjem djelatnosti.

(3) Na lokacijama »divljih odlagališta« potrebno je ugroženo područje sanirati odgovarajućim mjerama.

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 124.

(1) Ovaj Plan utvrđuje prostorne preduvjete za osiguranje kvalitetnih, zdravih i humanih uvjeta života i rada, odnosno utvrđuje obveze, zadaće i smjernice za zaštitu tla, zraka, vode, kao i zaštitu od prekomjerne buke.

8.1. ZAŠTITA TLA

Članak 125.

(1) Ostalo poljoprivredno zemljište P31 zaštićuje se I. kategorijom osjetljivosti prostora i namjenjuje isključivo poljoprivrednoj djelatnosti na kojemu je dopuštena gradnja građevina u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora sukladno članku 58. i članku 59. ovih Odredbi.

(2) Ostalo poljoprivredno zemljište P32 zaštićuje se I. kategorijom osjetljivosti prostora i namjenjuje isključivo poljoprivrednoj djelatnosti - ratarstvu, a gradnja osim nužne infrastrukture nije planirana. Površine se mogu urediti u parkovne površine sukladno članku 8. ovih Odredbi.

(3) Uporabu zaštitnih sredstava u poljoprivredne svrhe potrebno je kontrolirati.

(4) Površine šumskog zemljišta (Š1 i Š3) određene ovim Planom zaštićuju se III. kategorijom osjetljivosti prostora na kojima je dopuštena gradnja građevina u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora sukladno članku 58. i članku 59. ovih Odredbi.

(5) Površine određene ovim člankom su prikazane u kartografskim prikazima br. 1A »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25.000, i dio P31 i P3 u kartografskom prikazu br. 4A-1 i 4A-2 te 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja«

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 126.

(1) Na području Grada Kastva kakvoća zraka je prve kategorije - čist ili neznatno onečišćen zrak. Preventivnim mjerama potrebno je očuvati postojeću kakvoću zraka.

(2) U cilju očuvanja prve kategorije kakvoće zraka potrebno je poduzeti sljedeće mjere i aktivnosti:

- promicati uporabu plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika,

- utvrditi lokacije postojećih onečišćivača.

8.3. ZAŠTITA VODA

Članak 127.

(1) Prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području za područje Grada Kastva određuje se zona djelomičnog ograničenja izvora drugog reda.

Članak 128.

(1) U zoni djelomičnog ograničenja izvora drugog reda nije dozvoljeno:

- postojanje i građenje građevina bazne, kemijske i metalurške industrije, farmaceutske industrije, kao i industrije koja koristi radioaktivne tvari,

- nekontrolirano odlaganje otpadnih tvari.

Članak 129.

(1) Na području zone djelomičnog ograničenja određuju se ovim Planom sljedeće mjere zaštite:

- gradnja sustava javne nepropusne kanalizacije za odvodnju sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda s odvodom izvan zone ili upuštanjem preko upojnog bunara nakon biološkog ili drugog odgovarajućeg postupka pročišćavanja, a za industrijske, zanatske i slične pogone, gdje nema tehničkog ni ekonomskog opravdanja za priključenje na javnu kanalizaciju, potrebno je primijeniti samostalne uređaje za biološki ili drugi odgovarajući postupak pročišćavanja s upuštanjem pročišćene vode putem upojnih bunara u teren na vlastitoj građevnoj čestici,

- prihvat oborinske vode s autocesta, većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina onečišćenih naftnim derivatima nepropusnom kanalizacijom s pročišćavanjem na separatorima i upuštanjem u teren putem upojnih bunara na vlastitoj građevnoj čestici. Za parkirne površine do tri parking mjesta, radne i manipulativne površine, onečišćene naftnim derivatima omogućava se odvodnja oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje na vlastitoj građevnoj čestici.

8.4. ZAŠTITA OD BUKE

Članak 130.

(1) Ovim Planom određuju se sljedeće mjere zaštite od buke:

- snimiti buku na područjima za koja se pretpostavlja da su ugrožena prekomjernom bukom posebni propisima,

- izraditi kartu buke na temelju rezultata snimanja i posebnih propisa odrediti dozvoljeni nivo buke, ovisno o namjeni prostora,

- u slučaju prekoračenje dopuštene buke, potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti, ili ako to nije moguće (kao u slučaju »riječke zaobilaznice«), potrebno je osigurati zvučne barijere (prirodne ili izgrađene).

8.5 MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Članak 131.a

(1) Temeljem procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara za područje Grada Kastva, a sukladno članku 4. Stavak 3. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja (NN br.38/08) donose se slijedeće mjere posebne zaštite primjenjive u neposrednoj provedbi Plana kao i Smjernice za određivanje mjera posebne zaštite pri izradi planova užih područja.

(2) U planovima užih područja potrebno je grafički i tekstualno označiti i opisati:

a. Način i smjerove evakuacije naselja, poslovnih zona, definirati glavne prometnice koje će se koristiti za evakuaciju ljudi i dobara, predvidjeti zone i objekte koji su pogodni za zbrinjavanje ljudi (domovi, dvorane, škole i sl.), locirati zone koje nisu ugrožene urušavanjima kao pogodne za prikupljanje evakuiranih osoba;

b. Utvrditi, ukoliko je moguće, lokacije opasnih tvari, lokacije sirena za uzbunjivanje i obavješćivanje ljudi, moguće izvore tehničko-tehnoloških nesreća u gospodarstvu i prometu, zone posebno ugrožene od potresa (velike gustoće i neotporna konstrukcija objekta), lokaciju za deponiranje materijala od urušvanja;

c. Za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (škole, prometni terminali, sportske dvorane, trgovačke centre, i veće proizvodna postrojenja, definirati obvezu vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN br. 47/06);

8.5.1. SKLANJANJE LJUDI

Članak 131.

(1) Temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, na području Grada Kastva nije obvezna gradnja skloništa osnovne zaštite, osim u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

(2) Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama prema planu djelovanja zaštite i spašavanja za Grad Kastav, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, te prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

(3) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250,0 m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

8.5.2. ZAŠTITA OD RUŠENJA

Članak 132.

(1) Prilikom izrade prostornih planova užeg područja u vezi međusobne udaljenosti građevina, udaljenosti građevina od prometnice i formiranje naselja i dr. primjenjuje se i Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (»Narodne novine«, broj 29/83, 36/85 i 42/86).

(2) Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu radi evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

(3) U projektiranju većih križanja i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

(4) U projektiranju građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period od 500 godina.

(5) Provedbenim prostornim planovima za pojedina područja Grada Kastva, a posebno za stare, gušće izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti odgovarajuće mjere zaštite ljudi od posljedica rušenja.

8.5.3. ZAŠTITA OD POTRESA

Članak 133.

(1) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje provodi se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07) i postojećim tehničkim propisima.

(2) U primjeni zaštite od djelovanja potresa kao podloge u prostornom planiranju i projektiranju koriste se karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije građevine i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za pojedinu lokaciju.

(3) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje provodi se u skladu s postojećim seizmičkim kartama i propisima.

(4) Prema Seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987. za razdoblje 500 godina osnovni stupanj seizmičnosti na području Grada Kastva je 8^o MCS.

(5) Prilikom utvrđivanja lokacijskih uvjeta za rekonstrukciju starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na razorno djelovanje potresa.

8.5.4. ZAŠTITA OD POŽARA

Članak 134.

(1) Zaštita od požara temelji se na stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i na taj način procijenjenih požarnih opterećenja, vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Grada Kastva, a provodi se prema Planu zaštite od požara na području Grada Kastva, čiji kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva je prikazan u grafičkom prilogu Procjene ugroženosti.

(2) Projektiranje građevina stambene, javne, poslovne i gospodarske namjene te građevina infrastrukture u vezi zaštite od požara provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara, te pravila struke.

(3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

(4) Radi smanjenja požarnih opasnosti u planiranju ili projektiranju rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

(5) U projektiranju planiranih građevina na području Grada Kastva prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu glavnog projekta potrebno je radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

(6) U projektiranju nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

(7) Sve ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati sa okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila na završetku:

- slijepa cesta dužine od 50,0 - 100,0 m mora imati na svom završetku formirano ugibalište,

- slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora na svom kraju imati okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.

(8) Nove ceste i rekonstrukcija postojećih cesta sa dvije dvosmjerne vozne trake potrebno je projektirati najmanje širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagib, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

(9) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela.

(10) U svrhu zaštite od požara šuma i poljoprivrednih površina propisuje se:

a. organizacija (prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija) osmatračko- dojavne službe

b. osiguranje prohodnosti putova i staza kroz šumsko zemljište

c. zabrana loženja vatre izvan mjesta koja su posebno označena za tu namjenu, a u svemu prema važećoj regulativi.

(11) Temeljem članka 15. Zakona o zaštiti od požara (»N.N.«, br.58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) za složenije građevine (građevine skupine 2) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA UŽIH PODRUČJA

Članak 135.

(1) Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade sljedećih prostornih planova:

· urbanistički plan uređenja,

· detaljni plan uređenja.

(2) Granice obuhvata prostornih planova prikazane su na kartografskim prikazima br. 3D »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora- Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« te br. 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja«.

Urbanistički plan uređenja

Članak 136.

(1) Utvrđuje se na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji obveza donošenja urbanističkog plana uređenja za sljedeća područja:

- UPU 1 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-a, površina obuhvata oko 87,0 ha,

- UPU 3 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-b, površina obuhvata oko 35,0 ha,

- UPU 4 za dio građevinsko područje naselja Kastav, oznake N1-3 - gospodarske namjene, površina obuhvata oko 13,40 ha,

- UPU 5 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-2a, N1-2b i N1-2d, površina obuhvata oko 30,0 ha,

- UPU 6 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-2c, površine oko 10,0 ha,

- UPU 7 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-7a i N1-7b, površine oko 19,0 ha,

- UPU 8 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-7c, površine oko 39,0 ha

- UPU 10 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3, površine oko 33,0 ha

- UPU 11 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznaka N1-5b i N1-6, površine oko 10,00 ha

- UPU 12 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-c, površine oko 11,0 ha,

- UPU 13 za dio građevinskog područja naselja Kastva oznake N1-4, površine oko 3,0 ha,

- UPU 14 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3, površine oko 2,60 ha,

- UPU 15 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-5c, površine 8,74 ha.

(2) Granice obuhvata planiranih urbanističkih planova uređenja određene su u kartografskim prikazima br.3D »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mj. 1:25.000 te br. 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja Kastav« u mj. 1:5.000.

Detaljni plan uređenja

Članak 137.

(1) Utvrđuje se obveza donošenja detaljnog plana uređenja DPU 8 za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja (G2), planirane namjene za groblje i površine oko 4,2 ha.

(2) Utvrđuje se obveza donošenja detaljnog plana uređenja DPU 9 za dio građevinskog područja Kastva oznake (N1-3), za građevine društvene djelatnosti (socijalna skrb i sl), površine cca 0,66 ha.

(3) Granice detaljnog plana uređenja određene su u kartografskim prikazima br.3D »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mj. 1:25.000 te br. 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja« u mj. 1:5.000.

9.2. VAŽEĆI PROSTORNI PLANOVI UŽEG PODRUČJA

Urbanistički plan uređenja

Članak 138.

(1) Doneseni urbanistički planovi uređenja koji ostaju na snazi su:

- Urbanistički plan uređenja sportsko-rekreacijske zone SR-22 Kastav (SN PGŽ, broj 23/99 i 37/06) oznake UPU 9,

- Urbanistički plan uređenja građevinskog područja poslovne namjene K1 - Radna zona Žegoti (SN PGŽ, broj 37/04) oznake UPU 2.

Detaljni plan uređenja

Članak 139.

(1) Doneseni detaljni planovi uređenja koji ostaju na snazi su:

- Detaljni plan uređenja križanja prometnica Belići - Rubeši - Matulji i kompleksa građevina u zoni (SN PGŽ 19/01) oznake DPU 1,

- Detaljni plan uređenja dijela naselja Rubeši (SN PGŽ 19/01) oznake DPU 2,

- Detaljni plan uređenja građevinskog područja dijela stambenog naselja Rešetari (SN PGŽ 13/02) oznake DPU 3,

- Detaljni plan uređenja dijela stambenog naselja Ćikovići (SN PGŽ, broj 21/00 i 16/01) oznake DPU 4,

- Detaljni plan uređenja povijesne jezgre grada Kastva (SN PGŽ 21/99, 23/99, 37/04 i 22/07) oznake DPU 5,

-Detaljni plan uređenja poslovnog kompleksa »Domeni« (SN PGŽ, broj 19/04) oznake DPU 6,

- Detaljni plan uređenja stambeno-poslovnog kompleksa »Brestovice« na području Brestovice (SN PGŽ 53/06) oznake DPU 7.

Članak 140.

(1) Granice obuhvata važećih prostornih planova užeg područja koji ostaju na snazi prikazane su na kartografskim prikazima br. 3D »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mj. 1:25.000 te br. 4B-1 i 4B-2 »Građevinsko područje naselja« u mj. 1:5.000.

Članak 141.

(1) U slučaju kada odredbe važećih prostornih planova užeg područja nisu usklađene s Odredbama ovoga Plana, potrebno je pristupiti usklađenju s planom višeg reda u roku od najviše tri mjeseca od donošenja ovoga Plana ili te planove staviti izvan snage.

(2) Prostornim planom užeg područja može se odrediti viši prostorni standard od onog određenog ovim Planom.

9.3. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

Članak 142.

(1) Sukladno državnim, županijskim i gradskim razvojno-strateškim opredjeljenjima, Gradsko vijeće utvrđuje mjere stimulacije i područja njene primjene iz nadležnosti Grada.

(2) Ovim Planom je određena potreba provođenja sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru.

(3) Praćenje provedbe ovog Plana treba cjelovito obuhvatiti pojave koje utječu na stanje okoliša, a osobito na kakvoću vode, tla, zraka i šumske vegetacije.

Članak 143.

U Odluci PPUG članak 143., članak 144., članak. 145., članak 146., članak 147. i članak 148. se brišu.

9.4. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 144.

(1) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Plana u mj. 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5000.

(2) Svi prostorni planovi užeg područja koji su na snazi na području Grada Kastva primjenjuju se do donošenja izmjene i dopune ili stavljanja van snage tih Planova.

Članak 145.

(1) Plan je izrađen u četiri (4) izvornika ovjerena pečatom Gradskog vijeća Grada Kastva i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Kastva.

(2) Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Grada Kastva, u Jedinstvenom upravnom odjelu, u pismohrani Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za gradi

teljstvo i zaštitu okoliša, u Javnoj ustanovi-Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

(3) Uvid u Plan obavlja se u Primorsko-goranskoj županiji, Upravni odjel za graditeljstvo i zaštitu okoliša, na adresi Riva 10, 51000 Rijeka.

Članak 146.

(1) Stupanjem na snagu ove Odluke, prestaju važiti sljedeći dijelovi elaborata »Prostorni plan uređenja Grada Kastva« iz članka 2. Odluke PPUG:

- u tekstualnom dijelu A:

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA (u poglavlju I. OBRAZLOŽENJE)

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

- u grafičkom dijelu B:

1a KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

Površine za razvoj i uređenje 1:25000

3a UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Područja posebnih uvjeta korištenja 1:25000

3d UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Područje i dijelovi primjene planskih mjera zaštite 1:25000

4-1 do 4-4 GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1:5000

Članak 147.

(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko- goranske županije«.

Klasa: 021-05/10-01/3

Ur. broj: 2170-05-01-1-10-3

Kastav, 29. ožujka 2010.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KASTVA

Predsjednik

Gradskog vijeća Grada Kastva

Dalibor Ćiković, mag. ing. aedif., v.r.