5.

Na temelju članka 12. i 14. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine« broj 152/08 i 21/10) i članka 15. Statuta Općine Skrad (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 24/01, 3/06, 16/06, 54/08 i 32/09), Općinsko vijeće Općine Skrad, na sjednici održanoj 15. ožujka 2010. godine, donijelo je

ODLUKU
o agrotehničkim mjerama te uređivanju i održavanju
poljoprivrednih rudina na području Općine Skrad

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom propisuju se agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, te mjere za uređenje i održavanje poljoprivrednih rudina.

Pod poljoprivrednim rudinama u smislu stavka 1. ovog članka podrazumijevaju se parcele na određenim lokalitetima, odnosno zaokružena cjelina parcela.

Članak 2.

Poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, ribnjaci i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

Zemljište u građevinskom području i zemljište izvan tog područja predviđeno dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, koristi se do privođenja nepoljoprivrednoj namjeni kao poljoprivredno zemljište i mora se održavati sposobnim za poljoprivrednu proizvodnju.

Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta iz stavka 2. ovog članka smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanje višegodišnjim raslinjem.

II. AGROTEHNIČKE MJERE

Članak 3.

Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su obradivo poljoprivredno zemljište obrađivati ne umanjujući njegovu vrijednost sukladno agrotehničkim mjerama.

Članak 4.

U svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta propisuju se agrotehničke mjere.

Pod agrotehničkim mjerama smatraju se:

1. sprječavanje erozije,

2. sprječavanje zakorovljenosti i suzbijanje ambrozije,

3. čišćenje kanala,

4. zabrana, odnosno obveza uzgoja pojedinih vrsta biljaka,

5. suzbijanje biljnih bolesti i štetnika,

6. korištenje i uništavanje biljnih otpadaka,

7. primjena metoda ekološke (organske, biološke) poljoprivrede.

Članak 5.

U svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije utvrđuju se sljedeće agrotehničke mjere:

- ograničenje ili potpuna zabrana sječe dugogodišnjih nasada, osim sječe iz agrotehničkih razloga,

- ograničavanje iskorištavanja pašnjaka propisivanjem vrsta i broja stoke te vremena i načina ispaše,

- zabrana preoravanja livada, pašnjaka i neobrađenih površina na strmim zemljištima i njihovo pretvaranje u oranice s jednogodišnjim kulturama,

- zabrana skidanja humusnog, odnosno oraničnog sloja površine poljoprivrednog zemljišta,

- određivanje obveznog zatravljivanja strmog zemljišta,

- zabrana proizvodnje jednogodišnjih kultura, odnosno obveza sadnje dugogodišnjih nasada i višegodišnjih kultura.

Vlasnici, odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije na tom zemljištu.

Članak 6.

U svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta zabranjeno je nasipavati poljoprivredno zemljište građevinskim otpadom ili drugim materijalom bez posebnog odobrenja.

Članak 7.

U svrhu sprječavanja zakorovljenosti i suzbijanja ambrozije vlasnici, odnosno ovlaštenici dužni su:

- održavati obradivim i uređivati poljoprivredne površine, međe, živice i poljske putove,

- uklanjati sav korov, a napose ambroziju, sukladno Naredbi o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije (»Narodne novine« broj 72/07), sprječavati zatravljivanje i obrastanje poljoprivrednog zemljišta i ugara višegodišnjim korovima i raslinjem.

Vlasnici, odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su redovito, posebno u neposrednoj blizini međe, kositi travu i korov, kako ne bi došlo do ometanja razvoja kultura na susjednom zemljištu.

Članak 8.

Radi sprječavanja i otklanjanja erozije i djelovanja bujica vlasnici, odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta, kroz koja prolaze prirodni ili umjetni kanali oborinskih voda, obvezni su iste čišćenjem održavati u stanju funkcionalne sposobnosti, kako bi se omogućilo prirodno otjecanje oborinskih voda.

Članak 9.

Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta zabranjuje se pošumljavanje obradivog poljoprivrednog zemljišta osim marginalnog poljoprivrednog zemljišta pod nagibom i zemljišta male sposobnosti, kad je obvezu pošumljavanja tih površina propisalo svojom odlukom predstavničko tijelo Općine, odnosno kad pošumljavanje takva zemljišta zatraži vlasnik ili ovlaštenik od predstavničkog tijela Općine.

Pojedinačna stabla i trajni nasadi sade se na način da ne nanose štetu susjednim česticama zasjenjivanjem, odmaknuta na propisanu udaljenost od međe, ovisno o vrsti stabla (stabala) ili nasada.

Vlasnici, odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta koji iz opravdanih razloga napuste uzgoj pojedinih poljoprivrednih kultura (krumpir, žitarice, povrtlarske kulture i sl.), dužni su poljoprivredno zemljište zatraviti odgovarajućim travnim smjesama i isto nadalje održavati.

Članak 10.

U cilju suzbijanja bolesti i štetočina vlasnici, odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su:

- provoditi postupke za sprječavanje širenja biljnih štetočina na način propisan Zakonom o zaštiti bilja, te Zakonom o biljnom zdravstvu, a posebice su dužni odmah nakon provedenih agrotehničkih mjera (rezidbe, berbe usjeva) ukloniti sa zemljišta sav biljni otpad koji bi mogao biti uzrokom biljnih štetočina,

- ambalažu od utrošenih sredstava za zaštitu bilja (posebice pesticida) uništiti, odnosno odlagati prema uputama koje su priložene uz ta sredstva.

Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja provodi se radi omogućavanja proizvodnje zdrave hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite čovjekova životnog okoliša.

Članak 11.

Mjere korištenja i uništavanja biljnih otpadaka obuhvaćaju sljedeće:

- kompostiranje korisnih biljnih otpadaka,

- obvezno uklanjanje suhih biljnih ostataka nakon provedenih agrotehničkih mjera u trajnim nasadima najkasnije do 1. lipnja tekuće godine,

- obvezno odstranjivanje biljnih ostataka nakon sječe i čišćenja šuma, putova i međa na šumskom zemljištu, koje graniči s poljoprivrednim zemljištem,

- uništavanje biljnih otpadaka i korova spaljivanjem na poljoprivrednom i šumskom zemljištu može se obavljati isključivo uz poduzimanje odgovarajućih propisanih preventivnih mjera zaštite od požara, što podrazumijeva i prethodno obavješćivanje nadležnog vatrogasnog društva o namjeri spaljivanja biljnog otpada i korova,

- spaljivanje i uništavanje biljnih otpadaka i korova na poljoprivrednom i šumskom zemljištu vršiti samo uz poduzimanje odgovarajućih propisanih preventivnih mjera opreza sukladno članku 7. Odluke o uvjetima loženja vatre na otvorenom prostoru PGŽ (»Službene novine« broj 22/01) i to izvan ljetne sezone.

U vremenskom razdoblju od 1. lipnja do 31. listopada, a kada je na području PGŽ pa tako i Općine Skrad proglašena velika i vrlo velika opasnost od požara, koju je proglasila PGŽ, zabranjuje se svako loženje vatre, pa tako i spaljivanje biljnih otpadaka te korova.

Izuzetno, pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenom u periodu iz stavka 2. ovog članka dužne su zatražiti odobrenje nadležne javne vatrogasne postrojbe, te organiziranje vatrogasnog dežurstva.

Članak 12.

Zbog omogućavanja proizvodnje zdrave hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite čovjekovog životnog okoliša provodi se zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja. S time u svezi potiče se primjena metoda ekološke (organske, biološke) poljoprivrede kao agrotehnička mjera zaštite okoliša i poljoprivrednog zemljišta.

III. MJERE ZA UREĐIVANJE I ODRŽAVANJE POLJOPRIVREDNIH RUDINA

Članak 13.

Kao mjera za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina propisuju se:

- uređenje i održavanje živica i međa,

- održavanje poljskih putova,

- uređivanje i održavanje kanala,

- sprečavanje zasjenjivanja susjednih čestica.

Članak 14.

Vlasnici, odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta koji zasade živicu dužni su je redovito održavati i obrezivati.

Vlasnici, odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su obrađivati i uređivati živice na svom zemljištu, na način da spriječi njihovo širenje na susjedno obradivo zemljište i putove te zasjenjivanje susjednih površina prerastanjem živice.

Živice moraju biti uređene na način da se ne umanji njihova vrijednost u sveukupnom prirodnom sustavu, da ne nagrđuju krajolik, te da su dovoljno odmaknute od susjedne čestice radi neometanog obrađivanja poljoprivrednog zemljišta.

Živice uz poljske putove i međe mogu se zasaditi najmanje 1,00 m od ruba poljskog puta, odnosno 0,50 m od međe, a živica ne smije biti šira od 0,50 m. U cilju sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela živica se mora orezivati na način da njena visina ne prelazi 1,50 m.

Živica ne može služiti kao međa između poljoprivrednih parcela.

Vlasnici, odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati međe tako da budu vidljivo označene, očišćene od korova i višegodišnjeg raslinja te da ne ometaju provedbu agrotehničkih zahvata.

Zabranjeno je izoravanje i oštećivanje međa.

Članak 15.

Vlasnici, odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati poljske putove koje koriste najmanje u opsegu potrebnom za uobičajeni prijevoz poljoprivrednim strojevima.

U svrhu iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta koriste se poljski putovi. Održavanje poljskih putova od interesa je za sve korisnike poljoprivrednog zemljišta koji su zajednički dužni brinuti o njihovom održavanju.

Poljski putovi utvrđeni u mreži nerazvrstanih cesta Općine Skrad održavaju se u skladu s odredbama posebnih propisa.

Održavanje poljskih putova smatra se naročito:

- nasipavanje oštećenih dionica i udarnih rupa odgovarajućim kamenim materijalom,

- čišćenje i održavanje odvodnih kanala, propusta, i sistema odvodnje i otjecanja oborinskih voda,

- sprečavanje širenja živica i drugog raslinja uz putove,

- sječa pojedinih stabala ili grana koje sprečavaju prijevoz odnosno korištenje puta,

- sprečavanje oštećivanja putova njihovim nepravilnim korištenjem (vuča trupaca, preopterećenje, neovlašteni građevinski zahvati, nasipavanje otpadnim materijalom i dr.),

- sprečavanje uzurpacija putova i zemljišta u zaštitnom pojasu.

Zabranjeno je skretanje oborinskih i drugih voda na poljske putove.

Članak 16.

Za održavanje putova u privatnom vlasništvu (putovi služnosti) odgovorni su njihovi vlasnici, odnosno ovlaštenici.

Članak 17.

Vlasnici, odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta kroz koje prolaze prirodni ili umjetni kanali oborinskih voda, ili u slučajevima kada su ti kanali građeni kao zasebni objekti, obvezni su iste čišćenjem održavati u stanju funkcionalne sposobnosti, kako bi se omogućilo prirodno otjecanje oborinskih voda.

Članak 18.

Radi sprečavanja zasjenjivanja susjednih parcela na kojima se vrši poljoprivredna proizvodnja zabranjena je sadnja visokog raslinja neposredno uz među.

Živice iz članka 13. ove Odluke moraju se radi sprječavanja zasjenjivanja uredno orezivati.

Članak 19.

Vlasnici, odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta obvezni su provoditi mjere propisane ovom Odlukom, te se pridržavati zabrana i ograničenja utvrđenih ovom Odlukom.

Vlasnici, odnosno ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta, koji sami ne poduzmu, obvezni su omogućiti ovlaštenim pravnim osobama poduzimanje agrotehničkih mjera na njihovom zemljištu.

IV. NADZOR

Članak 20.

Nadzor nad provedbom ove Odluke provode poljoprivredna, šumarska i vodopravna inspekcija, te inspekcija zaštite od požara i komunalni redar.

V. KAZNENE ODREDBE

Članak 21.

Novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 500,00 kuna kaznit će se fizička osoba - vlasnik ili ovlaštenik poljoprivrednog zemljišta za prekršaj počinjen neizvršenjem mjera propisanih ovom Odlukom, a za koje sankcije nisu propisane Zakonom.

Članak 22.

Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.000,00 kuna kaznit će pravna osoba - vlasnik ili ovlaštenik poljoprivrednog zemljišta za prekršaj počinjen neizvršenjem mjera propisanih ovom Odlukom, a za koje sankcije nisu propisane Zakonom.

Za prekršaj iz stavka 1. ovog članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznom u iznosu od 100,00 do 300,00 kuna.

Članak 23.

Za prekršaje iz članka 21. i 22. ove Odluke komunalni redar je ovlašten naplatiti mandatnu kaznu od 200,00 kuna.

Članak 24.

Provođenje agrotehničkih mjera osigurat će nadležno tijelo Općine Skrad na teret vlasnika ili ovlaštenika ako ih isti ne provede u zadanom roku.

Članak 25.

Ova Odluke stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 320-01/10-01/5

Ur. broj: 2112/04-10-01-01

Skrad, 16. ožujka 2010.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE SKRAD

Predsjednik
Ivan Crnković, v.r.