15.

Temeljem odredbi članka 28. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 35/99 i 61/00), Programa mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru Grada Kraljevica (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 09/03), Odluke o Prostornom Planu uređenja Grada Kraljevice (»Službene novine« broj 01/03), te članka 27. Statuta Grada Kraljevice (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 34/01) Gradsko vijeće Grada Kraljevice, na 3. sjednici održanoj dana 27. travnja 2004. donijelo je

ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja poslovne zone K-1 Žlibina

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Donosi se Detaljni plan uređenja poslovne zone K-1 Žlibina (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

(1) Granice obuhvata Plana prikazane su u mjerilu 1:1000, na grafičkim prilozima od 1. do 4.

(2) Ukupna površina obuhvata Plana iznosi cca 6,65 ha.

Članak 3.

(1) Plan iz Članka 1. ove Odluke sadržan je u Elaboratu: Detaljni plan uređenja poslovne zone K-1 Žlibina, koji se sastoji od tekstualnog i kartografskog dijela i sastavni je dio ove Odluke.

A. TEKSTUALNI DIO:

I. Obrazloženje

1. POLAZIŠTA

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnost područja u obuhvatu plana

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i građevina

2.3. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.3.1. Interne prometnice i priključak na javnu prometnicu

2.3.2. Telekomunikacijska mreža

2.3.3. Vodoopskrba

2.3.4. Odvodnja

2.3.5. Elektoopskrba

2.3.6. Plinoopskrba

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

2.5. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš

2.6. Zaštita od požara

2.7. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

II. Odredbe za provođenje

1. Uvjeti određivanja namjene površina

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

2.3. Namjena građevina

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevina

2.6. Uređenje i korištenje građevne čestice

3. Način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

3.1.1. Pristupne ceste

3.1.2. Javna parkirališta (rješenje i broj parkirališnih mjesta)

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, elektroopskrba i javna rasvjeta)

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina

6. Uvjeti i način gradnje

7. Mjere zaštite prirodnih kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Mjere provedbe plana

9. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

III. Posebne odredbe

1. Zaštita od požara

2. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

B. KARTOGRAFSKI PRIKAZI

1. Detaljna namjena površina 1 : 1000

2.1. Telekomunikacijska, plinoopskrbna
i elektroopskrbna mreža 1 : 1000

2.2. Vodnogospodarski sustav 1 : 1000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 1 : 1000

4. Uvjeti gradnje 1 : 1000

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 4.

(1) Djelatnosti koje svojim djelovanjem trajno narušavaju okoliš su zabranjene.

(2) Uvjet za obavljanje djelatnosti je da ne proizvodi buku, ne zagađuje tlo i zrak, ne proizvodi mirise i da svojim

djelovanjem ne narušava uvjete života i rada iznad dozvoljenih limita.

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Članak 5.

(1) Na kartografskim prikazima br. 3. i 4. grafičkog dijela Plana dan je prikaz uvjeta korištenja, uređenja i zaštite, te uvjeti gradnje građevnih čestica i građevina.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

Članak 6.

(1) Oblik građevnih čestica prikazan je na kartografskim prikazima u grafičkom dijelu Plana.

(2) Iznimno, u slučajevima kad to ne remeti provedbu Plana moguće je usklađenje oblika i veličine građevne čestice sukladno stanju u katastru zemljišta.

(3) Brojčani prostorni pokazatelji namjene, veličine građevne čestice prikazani su u tablici koja slijedi:

Čest.	Namjena građevne čestice	Površina m²
	PLANIRANE GRAĐEVINE
1.-20.	Obrtnički, zanatski, servisni, trgovački, skladišni i sl. prostori + prateći prostori	53.671
13.	Prostor trgovačko-ugostiteljske namjene, kao prateći sadržaj poslovne zone	1.078
TS	Trafostanica Banj 2.	57
SD	Stupno mjesto dalekovoda 110 kV	62
HS	Hidroforska stanica	65
	ukupno - planirane građevine	54.933
	UREĐENE POVRŠINE
JP1-1	Javna prometnica 1. (dio stare ceste za Šmriku - 1. faza)	2.545
JP1-2	Javna prometnica 1. (dio stare ceste za Šmriku - 2. faza)	2.710
JP1-3	Javna prometnica 1. (dio stare ceste za Šmriku - 3. faza)	1.365
JP2	Javna prometnica 2. (dio ceste za naselje Banj)	590
JP3	Javna prometnica 3. (planirana)	2.210
JP4	Dio javne prometnice 4. (planirana)	385
KP	Javni kolno-pješački prilaz do građevne čestice br. 1. i 2.	195
PP	Javna pješačka površina	355
ZP1	Javna parkovno uređena površina	1.110
ZP2	Javna parkovno uređena površina	135
	ukupno - uređene površine	11.600
	POVRŠINA OBUHVATA PLANA	66.533

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža)

Članak 7.

(1) Ukupna tlocrtna površina osnovne građevine ne smije prelaziti Planom određenu ukupnu (bruto) izgrađenu površinu građevne čestice.

(2) Brojčani prostorni pokazatelji veličine i površine građevina (ukupna bruto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža) prikazani su u tablicI koja slijedi:

Gr. če.	Ukup. povr. zemlj. pod građ. čest.	Izgrađ. povr. zemlji. pod građev. m²	Ukupna (bruto) izgrađ. povr. m²	Koefic. izgrađ. k_ig	Gustoća izgrađenosti G_ig	Koefic. iskorišt. k_is	Koefic. iskorišt. K_is
1	2	3	4	5 (3/2)	6 (S 5/br.građ.č.u1)	7 (4/2)	8 (S 7/br.građ.č.u 1)
1.	2.806	1.380	2.760	0,49		0,98
2.	2.520	1.065	2.130	0,42		0,85
3.	4.600	2.300	4.600	0,50		1,00
4.	2.988	1.494	2.988	0,50		1,00
5.	3.006	1.503	3.006	0,50		1,00
6.	1.623	567	1.134	0,35		0,70

* Napomena: izgrađena površina zemljišta pod građevinom i ukupna (bruto) izgrađena površina može se uvećati za površinu dijelova osnovne građevine i ostalih građevina koje prema Planu ne ulaze u obračun

(3) Minimalna izgrađenost i iskorištenost zemljišta građevnih čestica Planom nije utvrđena.

Članak 8.

(1) U izgrađenu površinu građevne čestice pod građevinom i ukupnu (bruto) izgrađenu površinu SE OBRAČUNAVAJU; tlocrtni gabariti građevine, te sve natkrivene terase.

(2) U izgrađenu površinu građevne čestice pod građevinom i ukupnu (bruto) izgrađenu površinu se NE OBRAČUNAVAJU nenatkrivene terase na terenu, tendama natkrivene terase, krovni istaci i vijenci, konstrukcije za tende, pergole, potpuno ukopane ispod razine terena i zemljom pokrivene građevine (spremnici raznih namjena i sl.).

(3) Površina podzemne etaže se ne obračunava u izgrađenu površinu građevne čestice pod građevinom i ukupnu (bruto) izgrađenu površinu ukoliko je gornja ploha stropne konstrukcije garaže do 1,0 m iznad najniže točke konačno uređenog terena.

(4) Izvan gradivog dijela osnovne građevine i ostalih dijelova građevine dozvoljava se postava reklame i gradnja i postava infrastrukturnih, tehnoloških objekata i uređaja u skladu sa zakonskim propisima.

Članak 9.

(1) Visina osnovne građevine je duljina najduže vertikale u bilo kojem presjeku građevine, mjereno od kote uređenog terena do sljemena kod kosog krova ili najviše kote ravnog krova.

(2) Dozvoljena odstupanja Planom od utvrđene najviše visine građevine su: stubišne vertikale, funkcionalno-dekorativni elementi pročelja nužni radi prepoznatljivosti građevine.

Članak 10.

(1) Najviša visina osnovne građevine poslovne namjene je 12,5 m, mjereno do sljemena.

(2) Najviša visina objekta trafostanice je 4,5 m, mjereno do sljemena.

(3) Najviša visina objekta hidroforske stanice je 4,5 m, mjereno do sljemena.

(4) Najniža visina planiranih građevina Planom nije određena.

Članak 11.

(1) Nivelacijska kota građevine može biti max. 0,5m iznad najniže kote postojećeg zaravnjenog okolnog zemljišta uz građevinu.

(2) Moguće odstupanje od nivelacijske kote je +/-20%, pri čemu se isto ne može primijeniti kod definiranja ukupnog broja etaža.

Članak 12.

(1) Ukopani podrumski prostor se računa kao podzemna etaža ukoliko gornja ploha stropne konstrukcije ne prelazi visinu od 1,0 m iznad najniže točke postojećeg terena.

(2) Podrumska garaža, ukoliko se izvodi, ne računa se kao etaža ukoliko je ispunjen uvjet odnosa gornje plohe stropne konstrukcije i najniže točke konačno uređenog terena, a ukopana ulazna rampa nije šira od 4,5 m.

Članak 13.

(1) Planom se za sve građevne čestice poslovne namjene određuje 2 etaže (P+1), kao najveći broj etaža građevine.

(2) Planom se za objekt trafostanice i hidroforsku stanicu određuje 1 etaža (P), kao najveći broj etaža građevine.

(3) Podzemna etaža se ne uračunava u ukupni broj etaža ukoliko je ispunjen uvjet odnosa gornje plohe stropne konstrukcije podruma i najniže točke konačno uređenog terena.

2.3. Namjena građevina

Članak 14.

(1) Osnovna namjena prostora određena je u grafičkom dijelu Plana, na kartografskom prikazu br. 1. Detaljna namjena površina.

7.	1.138	388	776	0,34		0,68
8.	3.882	1.941	3.882	0,50		1,00
9.	2.774	1.387	2.774	0,50		1,00
10.	3.498	1.749	3.498	0,50		1,00
11.	1.858	838	1.676	0,45		0,90
12.	5.206	2.603	5.206	0,50		1,00
13.	1.078	205	410	0,19		0,38
14.	2.696	1.148	2.296	0,43		0,85
15.	1.376	450	900	0,33		0,65
16.	1.816	369	738	0,20		0,41
17.	1.432	463	926	0,32		0,65
18.	2.360	1.144	2.288	0,48		0,97
19.	3.378	1.689	3.378	0,50		1,00
20.	4.714	2.357	4.714	0,50		1,00
TS	57	15	15	0,26		0,26
SM	62	12	12	0,19		0,19
HS	65	15	15	0,23		0,23
S	54.933	25.082	50.122	8,98	0,42	17,71	0,80

GOSPODARSKA NAMJENA - POSLOVNA: određuje se kao osnovna namjena za planirane građevne čestice od br.1. do br. 20.

U sklopu poslovne namjene na građevnoj čestici mogu se planirati manji proizvodni i radni prostori (obrtnički, zanatski, uslužni, servisni, komunalno servisni i sl. prostori), te prateći (trgovački, ugostiteljsko-rekreacijski i sl. sadržaji) i pomoćni prostori (administrativni i upravni sadržaji, prostori za izlaganje proizvodnog asortimana spremišta, prostori za higijensko sanitarne potrebe i sl.).

Uz osnovnu djelatnost u sklopu poslovne zone moguće je razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti (djelatnosti koji se komplementarno nadopunjavaju s osnovnom namjenom; trgovački, ugostiteljsko-rekreacijski i sl.).

Na građevnoj čestici br.13. dozvoljava se gradnja građevine trgovačko-ugostiteljske namjene, kao pratećeg sadržaja poslovne zone.

Neizgrađeni dio površine građevne čestice namjenjuje se uređenju parkovnih, pješačkih i pješačko-kolnih površina i drugim radovima na uređenju zemljišta, postavi elemenata urbane opreme, te u pravilu, podzemna izvedba objekata i uređaja komunalne i telekomunikacijske infrastrukture.

TRAFOSTANICA: Namjenjuje se primarno izgradnji objekta trafostanice TS Banj 2., vođenju pripadajuće komunalne infrastrukture, te uređenju pripadajućih kolnih, parkirališnih, pješačkih i parkovno uređenih površina.

STUPNO MJESTO DALEKOVODA: Namjenjuje se primarno rekonstrukciji stupnog mjesta dalekovoda 110 kV, te uređenju pripadajuće kolne i pješačke površine.

HIDROFORSKA STANICA: Namjenjuje se primarno izgradnji objekta hidroforske stanice, vođenju pripadajuće komunalne infrastrukture, te uređenju kolnih, parkirališnih, pješačkih i parkovno uređenih površina.

JAVNE PROMETNICE: Površina se namjenjuje gradnji javnih kolnih i pješačkih površina, izvedbi kolnih i pješačkih priključaka na planirane građevne čestice, izvedbi priključka i vođenju javne komunalne i telekomunikacijske infrastrukture i sl., izvedbu potpornih zidova, usjeka, pokosa, parkovnom uređenju, sadnji drvoreda i sl. radovima na uređenju zemljišta, te postavi elemenata cestovne i urbane opreme (javna rasvjeta).

KOLNI PRIKLJUČAK: Površina se namjenjuje gradnji kolnog i pješačkog priključka do građevne čestice br. 1. i 2., vođenju javne komunalne i telekomunikacijske infrastrukture i sl., izvedbi potpornih zidova, usjeka, pokosa, parkovnom uređenju, sadnji drvoreda i sl. radovima na uređenju zemljišta, te postavi elemenata cestovne i urbane opreme (javna rasvjeta).

JAVNA PJEŠAČKA POVRŠINA: Površina se namjenjuje uređenju javnih pješačkih površina u zoni, a u sklopu nje se uređuje parterno zelenilo i drvored, izvode potporni zidovi, usjeci, pokosi i drugi radovi na uređenju zemljišta, te objekti i uređaji komunalne infrastrukture u pravilu kao podzemni.

JAVNO ZELENILO: Ove površine su namijenjene za sadnju drvoreda i parkovnog zelenila, izvedbu potpornih zidova, usjeka, pokosa i drugih radova na uređenju zemljišta.

Pri uređenju parkovno uređenih površina koriste se autohtone i parkovne biljne vrste, pretežno stablašice.

2.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Članak 15.

(1) Osnovnu građevinu i ostale građevine na građevnoj čestici se dozvoljava smjestiti samo unutar granice gradivog dijela građevne čestice, koja je definirana građevnim pravcem i min. udaljenostima građevine od rubova građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine.

(2) Građevnim pravcem se smatra pravac pročelja građevine u razini prizemlja, a određen je udaljenošću nadzemnog dijela pročelja osnovne građevine od krajnjih točaka građevne čestice prilazne ceste.

(3) Gradivi dio građevne čestice gospodarske namjene- poslovna mora biti udaljen min. 10,0 m od javne prometne površine, te min. 6,0 m od susjedne građevne čestice.

(4) Građevni pravac i min. udaljenosti građevine od rubova građevne čestice prikazani su u kartografskom prikazu br. 4. Uvjeti gradnje.

Članak 16.

(1) Unutar gradivog dijela građevne čestice određenog za osnovnu građevinu može se izgraditi jedna ili sklop građevina.

(2) Gradnja ostalih građevina (pomoćne i sl.), dozvoljena je unutar gradivog dijela građevne čestice osnovne građevine.

(3) Izvan gradivog dijela građevne čestice, a ispred građevnog pravca, dozvoljava se postavljanje: konstrukcije za tende i pergole, elemenata za označavanje djelatnosti - reklame, svijetlećih i drugih elemenata urbane opreme, pod uvjetom da ne ometaju pješački ili kolni promet.

(4) Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja: potpornih zidova, potpuno ukopanih ispod razine terena i zemljom pokrivenih pomoćnih građevina (jame, razni spremnici i sl.) i instalacija komunalne infrastrukture koji su potpuno ukopani ili izgrađeni u razini terena.

2.5. Oblikovanje građevine

Članak 17.

(1) Kvalitetu oblikovanja treba postići oblikovanjem građevine, te oblikovanjem neizgrađenih dijelova građevne čestice, koje treba projektirati kao dio jedinstvene oblikovne cjeline.

(2) Elementi oblikovanja trebaju sadržavati osobitosti arhitekture sukladne planiranoj namjeni građevine, pri čemu treba težiti usklađenju s okolnim građevinama, naseljem kao cjelinom i tipologijom krajolika.

Članak 18.

(1) Ukoliko se gradi sklop građevina pri oblikovanju treba uskladiti kompozicije i raščlambe pročelja u veličini, oblicima i teksturama, materijale treba nastojati povezati (uvođenjem jednog dominantnog uz ostale heterogene), boje pročelja uskladiti i sl., ovisno o arhitektonskoj koncepciji sklopa.

(2) Građevine građene kao sklop mogu se međusobno povezati trijemovima, nathodnicima, natkrivenim komunikacijama i sl.

Članak 19.

(1) Krov građevine može biti ravan ili kosi, dvostrešan ili višestrešan. Kod višestrešnog krova geometrija krova nije uvjetovana, a nagib krovnih ploha smije biti prema usvojenoj tehnologiji građenja građevine.

(2) Vrsta pokrova određena je, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja građevine.

(3) Na krovištu se mogu ugrađivati kupole za prirodno osvjetljavanje, te kolektori sunčane energije.

(4) Gradnja krovnih terasa moguća je do max. 200ovršine krova.

Članak 20.

(1) Na krovu građevine dozvoljava se montaža antena, kolektora sunčane energije, pod uvjetom da su postavljeni u ravnini kosih krovnih ploha ili kompozicijski usklađeni s osnovnim oblikovanjem građevine, te da ne narušavaju sigurnosne i prostorne standarde okolnih građevina.

(2) Na krovu građevine dozvoljava se postava uređaja za klimatizaciju, ventilaciju pod uvjetom primjene vizualnih barijera koje su kompozicijski usklađene s osnovnim oblikovanjem građevine, pri čemu ne narušavaju sigurnosne i prostorne standarde okolnih građevina.

2.6. Uređenje i korištenje građevne čestice

Članak 21.

(1) Neizgrađeni dio građevne čestice ili njen dio koji je izgrađen samo pod razinom terena se uređuje kao kolna manipulativna, parkirališna, pješačka i parkovno uređena površina.

(2) Pod uređenjem građevne čestice smatra se slijedeće; postavljanje konstrukcije za pergole, nadstrešnice, gradnja ograde, podzida, vanjskog stubišta u nivou terena kao nekonstruktivnog dijela zgrade, pješačke staze, hortikulturno uređenje, opremanje komunalnom infrastrukturom i sl.

Članak 22.

(1) Dio građevne čestice predviđen za smještaj vozila potrebno je asfaltirati, a preporuča se popločenje betonskim, granitnim ili sl. kockama.

(2) Pri uređenju pješačkih površina preporuča se korištenje materijala uobičajenih za obradu pješačkih površina kao npr.; kamene ploče, kulir ploče, granitne kocke, betonski elementi i sl.

Članak 23.

(1) Min. 200ovršine građevne čestice treba urediti kao parkovno uređenu površinu, kao travnjak i parterno zelenilo, uz sadnju pojedinačnih stablašica.

(2) Pri hortikulturnom uređenju građevne čestice treba koristiti autohtone i parkovne biljne vrste pretežito stablašice pogodne za lokalnu klimu i tlo.

Članak 24.

(1) Određuje se kvalitetno oblikovanje i izvedba potpornih zidova i ograda.

(2) Ograda oko građevne čestice je u pravilu transparentna metalna, visine koja zadovoljava sigurnu zaštitu i čuvanje.

(3) Uz vidljive ogradne, potporne i obložne zidove predvidjeti sadnju biljaka penjačica uz zid.

Članak 25.

(1) Površina građevnih čestica se oprema funkcionalnom opremom prema programu korisnika.

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, telekomunikacijskom i komunalnom infrastrukturnom mrežom

Članak 26.

(1) Mjesto priključivanja građevne čestice na prometnu, telekomunikacijsku i komunalnu infrastrukturnu mrežu definirano je načelno, a odnosi se na rub građevne čestice duž kojega se priključak može translatirati.

(2) Mjesto priključivanja je prikazano na kartografskom prikazu br. 4. Uvjeti gradnje.

(3) Rekonstrukcija priključnog mjesta vrši se prema uvjetima nadležnog komunalnog društva.

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

3.1.1. Pristupne ceste

Članak 27.

(1) Planirane građevne čestice se kolno i pješački priključuju na postojeće javne ceste; županijsku cestu, lokalnu cestu (Planom predviđenu za rekonstrukciju), te na planiranu nerazvrstanu cestu.

(2) Planirana mreža pristupnih cesta vidljiva je na kartografskim prikazima Plana.

Članak 28.

(1) Građevne čestice br. 1. i 2., se priključuju direktno na javnu prometnicu - županijsku cestu, preko objedinjenog javnog kolno-pješačkog prilaza KP.

(2) Postojeći kolni spoj građevne čestice br. 2. zadržava se za interventne potrebe.

(3) Temeljem Zakona o cestama, na glavni projekt i njegove izmjene, za namjeravani zahvat na građevnim česticama br. 1. i 2., obvezno treba ishoditi suglasnost nadležne službe Županijske uprave za ceste.

(4) Budući da se građevne čestice iz stavka 1. ovog članka nalaze u neposrednoj blizini zone križanja državne i županijske ceste, uvjetuje se isključivo desno skretanje pri ulasku/izlasku.

Članak 29.

(1) Elemente kolnog priključka na pristupnu cestu potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste i koti okolnog terena, te dimenzionirati za očekivani promet osobnih, teretnih i interventnih vozila.

(2) U okviru građevne čestice pristupne ceste gradi se cjelokupni planirani prometni profil, s elementima poprečnog presjeka (kolnikom, pločnikom, potpornim/obložnim zidovima, zelenilom i dr.), postavlja cestovna oprema (vertikalna i svjetlosna signalizacija, stupovi za rasvjetu, oglasni i reklamni uređaji i naprave), te ugrađuje komunalna i telekomunikacijska infrastruktura

(3) Planom predloženi tehnički elementi prometnica predstavljaju grafičku provjeru, pa se mogu mijenjati ukoliko su zadovoljeni uvjeti iz Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe.

3.1.2. Javna parkirališta (rješenje i broj parkirališnih mjesta)

Članak 30.

(1) U obuhvatu Plana nisu planirana javna parkirališta.

Članak 31.

(1) Parkirališne površine za potrebe investitora treba osigurati u sklopu građevne čestice.

(2) Na 1.000 m² brutto-razvijene površine građevine potrebno je osigurati;

- za poslovni i uslužni prostor, 4-8 parkirališnih mjesta,

- za trgovački prostor, 20-40 parkirališnih mjesta,

- za uredski prostor, 10-20 parkirališnih mjesta,

- za druge poslovne sadržaje, 15 parkirališnih mjesta.

(3) Odstupanje od zadanih normativa može iznositi najviše 100ovršine prostora.

Članak 32.

(1) Površina parkirališta namijenjena je za izvedbu kolnih i pješačkih površina, potpornih zidova, usjeka, pokosa i sl. radovima na uređenju zemljišta), te postavu elemenata urbane opreme.

(2) Neizgrađeni dio površine parkirališta namjenjuje se za uređenje parkovnih površina, te vođenje i izvedbu priključaka na javnu komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturu i sl.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 33.

(1) Potrebni broj telefonskih priključaka osigurati će se izgradnjom podzemne TK mreže od postojeće trase magistralnog značaja do svake planirane građevne čestice.

(2) Planirana TK mreža izgradit će se kao podzemna distribucijska kabelska kanalizacija (DTK) s PVC, odnosno PEHD cijevima.

(3) U sklopu projektne dokumentacije Planom obuhvaćenih javnih prometnica, treba izraditi i glavne projekte DTK.

(4) Tehnološko rješenje telekomunikacijske mreže (dimenzioniranje TK kabela, razmještaj pojedinih kabelskih izvoda i sl.) te lokacije trase, zdenaca i šahti DTK, izraditi će nadležna distribucija i nije predmet izrade Plana.

(5) Jači građevinski zahvati na trasi postojeće TK infrastrukture magistralnog značaja (spuštanje nivelete terena ili bilo kakvi iskopi), zahtijevaju posebnu pažnju radi zaštite TK kabela.

Članak 34.

(1) Priključak na TK mrežu vrši se prema slijedećim uvjetima nadležne distribucije:

- za priključenje građevne čestice potrebno je položiti min. dvije cijevi 1 40 (50) mm, i to od mjesta spoja na DTK (priključni zdenac) do mjesta koncentracije TK instalacija u građevini,

- TK kabele, od postojeće TK mreže do mjesta koncentracije u građevini, treba voditi podzemnom telefonskom kanalizacijom,

- koncentraciju kabela treba izvesti u kabelskom razdjelniku odgovarajućeg kapaciteta, postavljenog u građevini na pristupačnom mjestu (izvodni ormarić) i spojenog na centralni uzemljivač građevine,

- investitor prilikom gradnje poslovne građevine mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke TK vodove i za vodove kabelske televizije,

- u građevinu se treba ugraditi potpuna TK instalacija primjerena namjeni građevine, koja uključuje i vodove za zajednički antenski sustav,

- pravac priključenja pojedine građevine na TK mrežu se, u pravilu, može poklapati s pravcem priključenja drugih komunalnih priključaka, pri čemu se može koristiti zajednički rov uz poštivanje min. tehničkih uvjeta koji se odnose na međusobni položaj i udaljenost pojedinih instalacija,

(2) Razvod interne telefonske mreže unutar građevne čestice nije predmet izrade Plana, pa razvod treba riješiti u okviru glavnog projekta građevine.

(3) Projektnu dokumentaciju, za namjeravani zahvat na građevnim česticama planiranim u zoni obuhvata, treba dostaviti nadležnoj distribuciji na suglasnost.

(4) Planirana TK mreža prikazana je na kartografskom prikazu br: 2.1.

Članak 35.

(1) Na području poslovne zone je u daljnjoj budućnosti moguća ugradnja komutacijskog čvora koji će korisnicima TK usluga pružiti kvalitetniju, kako govornu tako i negovornu uslugu.

(2) Komutacijski čvor je moguće smjestiti u bilo koju od planiranih građevina.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

Članak 36.

(1) Komunalnu infrastrukturnu mrežu i vodove treba voditi podzemno, sukladno posebnim uvjetima nadležnog komunalnog društva i trgovačkog društva s javnim ovlastima.

(2) Pravac priključenja raznih komunalnih priključaka se može poklapati, pri čemu se može koristiti zajednički rov, uz poštivanje min. tehničkih uvjeta koji se odnose na međusobni položaj i udaljenost pojedinih instalacija.

(3) Projektanti komunalne infrastrukture su pri izradi tehničke dokumentacije obvezni kontaktirati sa stručnim službama nadležnih komunalnih poduzeća.

Članak 37.

(1) Javnu vodoopskrbnu mrežu u pravilu treba voditi u pločniku prilazne prometnice.

(2) Planirana javna vodoopskrbna mreža prikazana je na kartografskom prikazu br: 2.2.

(3) Trajno rješenje za priključenje »visoke zone« Planom obuhvaćenog prostora na javnu vodoopskrbnu mrežu stvoriti će se izgradnjom planirane vodospreme »Mižolovo«.

Članak 38.

(1) Priključak građevne čestice na javnu vodoopskrbnu mrežu izvesti prema slijedećim uvjetima nadležnog komunalnog društva:

- vodoopskrbu građevine izvesti prema čl. 36. Zakona o komunalnom gospodarstvu,

- građevnu česticu priključiti na mrežu javnog vodovoda,

- priključak građevne čestice na javnu vodoopskrbnu mrežu izvesti prema tehničkim uvjetima utvrđenim od nadležnog komunalnog društva,

- za priključenje građevnih čestica u višoj zoni (od br. 12. do br. 20.) treba predvidjeti zajedničku hidroforsku stanicu za povećanje pritiska u mreži.

- iznimno za priključenje građevnih čestica u višoj zoni mogu se predvidjeti individualni uređaji za povećanje pritiska.

Članak 39.

(1) Mrežu javne odvodnje izvesti prema slijedećim uvjetima nadležnog komunalnog društva:

- mrežu javne odvodnje poslovne zone treba planirati kao razdjelni sistem,

- oborinske vode s javnih prometnih površina treba sakupiti i planiranom mrežom oborinske odvodnje poslovne zone, odvesti u planiranu mrežu oborinske odvodnje Grada Kraljevice,

- do izvedbe planirane mreže oborinske odvodnje Grada Kraljevice oborinske vode s javnih prometnih površina treba sakupiti i planiranim kanalom oborinske odvodnje poslovne zone odvesti u postojeći kanal u Štrosmajerovoj ulici,

(2) Planirana mreža javne odvodnje prikazana je na kartografskom prikazu br. 2.2.

Članak 40.

(1) Uvjeti za priključenje građevne čestice na mrežu javne odvodnje:

- građevnu česticu spojiti na mrežu javne odvodnje, kad ista bude u funkciji,

- do izvedbe mreže javne odvodnje sanitarne i tehnološke otpadne vode mogu se privremeno upuštati u trodjelnu nepropusnu septičku taložnicu s upojnim bunarom, uz redovito čišćenje krutog taloga angažiranjem specijaliziranog poduzeća,

- nakon izvedbe mreže javne odvodnje investitor je dužan sanitarne otpadne vode odvesti u istu,

- priključak građevne čestice na mrežu javne odvodnje izvesti prema rješenju izrađenom od nadležnog komunalnog društva,

- prilikom priključenja potrebno je primijeniti Odluku o priključenju građevine na objekte i uređaje komunalne infrastrukture,

- oborinske vode s internih manipulativnih i parkirališnih površina u sklopu pojedine građevne čestice treba sakupiti i prije upuštanja u teren, pročistiti u odjeljivaču masti i ulja,

- oborinske vode s krova građevine i neizgrađenih površina građevne čestice, kao relativno čiste, mogu se upustiti direktno u podzemlje.

Članak 41.

(1) Postojeći DV 2x110 kV TS 400/220/110 kV Meline - buduća TS 110/20 kV Kraljevica - RS 110 kV Omišalj, na dijelu Planom obuhvaćene trase, zadržava se u funkciji koju ima i danas.

(2) Tijekom izrade projektne dokumentacije za gradnju na građevnim česticama od br. 15., do 20., od nadležne službe, HEP Prijenos d.o.o. Prijenosno područje Opatija, Pogon Matulji, ishoditi posebne uvjete obzirom na korištenje prostora u zoni zaštitnog koridora voda.

(3) Za gradnju na građevnim česticama br. 17. i 18., tijekom izrade projektne dokumentacije od nadležne službe, HEP Prijenos d.o.o. Prijenosno područje Opatija, Pogon Matulji, ishoditi posebne uvjete obzirom na:

- pristup stupnom mjestu dalekovoda,

- niveletu konačno uređenog terena okoliša građevine,

- tip ogradnog zida obzirom na materijal i visinu, te približavanje temeljnom uzemljivaču stupa.

Članak 42.

(1) Napajanje električnom energijom izvesti prema slijedećim uvjetima nadležne distribucije;

- napajanja električnom energijom osigurati će se iz planirane TS 10(20)/0,4 kV Banj 2,

- priključak trafostanice na distributivnu 10(20) kV mrežu izvesti podzemnim 10(20) kV kabelom, zamjenom za postojeći nadzemni vod TS 35/10(20) kV Kraljevica - TS 10(20)/ 0,4 kV Šmrika 2.

- do izgradnje zamjenskog voda na građevnim česticama preko kojih danas prolazi nadzemni 10(20) kV vod nije moguća gradnja,

- planiranu visokonaponsku i niskonaponsku mrežu izvoditi isključivo podzemnim kabelima,

- prije izrade projekta elektičnih instalacija građevine, investitor - projektant je dužan, od nadležne distribucije, zatražiti uvjete priključenja na distributivnu mrežu, kroz koje će se, ovisno o traženom vršnom opterećenju, odrediti smještaj priključno mjernog ormara, sastav mjernog mjesta i odabir zaštite od previsokog dodirnog napona.

(2) Planirana visokonaponska i niskonaponska mreža, te mreža javne rasvjete prikazana je na kartografskom prikazu br: 2.1.

Članak 43.

(1) Iznimno, u slučaju da danas nepoznati investitor iskaže znatno veće potrebe za električnom energijom od planiranih, u sklopu njegove građevne čestice se može izgraditi zasebna TS prema slijedećim uvjetima nadležne distribucije;

- TS se može graditi kao slobodnostojeća građevina ili u sklopu osnovne građevine,

- mikrolokaciju i opremu TS treba odrediti u dogovoru s nadležnom distribucijom tijekom izrade projektne dokumentacije,

- prije izrade projekta elektičnih instalacija, investitor je dužan, od nadležne distribucije, zatražiti uvjete priključenja na distributivnu mrežu, kroz koje će se, ovisno o traženom vršnom opterećenju, odrediti smještaj priključno mjernog ormara, sastav mjernog mjesta i odabir zaštite od previsokog dodirnog napona,

- tlocrtne dimenzije prostora potrebnog za smještaj slobodnostojeće TS su 6,0x4,0 m, a kod izgradnje u sklopu građevine pozicija TS i potreban prostor definirati će se u fazi izrade projekta,

- priključak TS na distributivnu 10(20) kV mrežu izvesti s dva podzemna 10(20) kV kabela spojem na planirani 10(20) kV kabelski vod TS 35/10(20) kV Kraljevica - TS Banj 2. - TS Šmrika 2.,

- trafostanici mora biti osiguran stalni pristup vozilom do 5,0 tona.

Članak 44.

(1) Vanjsku rasvjetu javnih površina i prostora unutar građevnih čestica treba riješiti projektom uređenja, kojim treba definirati tip stupova rasvjete, armature, sijalice, napajanje i upravljanje.

Članak 45.

(1) Javnu plinoopskrbnu mrežu treba snabdjeti odgovarajućom armaturom, pregradnim ventilima, te uličnim šahtama na mjestu priključka.

(2) Cijevi distributivne plinoopskrbne mreže do 1 100 mm treba variti specijalnim spojnicama, a nakon te veličine cijevi treba spajati sučeono posebnom tehnologijom.

(3) Pri projektiranju i gradnji nužno je u što većoj mjeri, koristiti standardna i tipska rješenja, kako bi prijelaz s ukapljenog naftnog plina, kao prijelazne faze, na prirodni plin, bio moguć uz min. radove i zahvate na plinskim instalacijama.

(4) Prolaze uz i preko postojeće infrastrukture izvoditi primjenom standardnih rješenja.

(5) Na cijevima javne plinoopskrbne mreže za poznate korisnike odmah treba izvesti odcjepe sa zapornim ventilom na kraju, a za preostale građevne čestice treba izvesti priključke s posebnim fazonskim komadima i načinom priključenja.

(6) Planirana javna plinoopskrbna mreža prikazana je na kartografskom prikazu br: 2.1.

Članak 46.

(1) Plinoopskrbu građevnih čestica izvesti prema slijedećim uvjetima nadležne distribucije Amga Adria Društvo za komunalno poslovanje Kraljevica:

- građevnu česticu priključiti na javnu plinoopskrbnu mrežu planiranu u trupu pristupne ceste,

- tehničko rješenje priključka (dimenzioniranje cijevovoda i obvezna oprema koju investitor treba ugraditi i sl.) i sam priključak izvesti će nadležni ovlašteni distributer i nije predmet izrade Plana.

- razvod interne plinske mreže unutar građevine nije predmet ovog tehničkog rješenja već ga treba riješiti u okviru glavnog projekta građevine.

- za održavanje optimalnog pritiska u internim mrežama građevne čestice, treba predvidjeti uređaje za redukciju pritiska.

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

Članak 47.

(1) Unutar prostora obuhvaćenog Planom javne parkovno uređene površine planirane su samo u koridoru postojeće državne, odnosno županijske ceste.

(2) Javna parkovno uređena površina je namijenjena za sadnju drvoreda i parkovnog zelenila, izvedbu potpornih zidova, usjeka, pokosa i drugih radova na uređenju zemljišta.

Članak 48.

(1) Obveza svakog investitora je uređenje parkovnih površina u sklopu građevne čestice.

(2) Za hortikulturno uređenje javnih i internih parkovnih površina treba koristiti autohtone i parkovne biljne vrste, pretežito stablašice pogodne za lokalnu klimu i tlo.

(3) Uz vidljive dijelove potpornog zida predvidjeti sadnju biljaka penjačica uz zid.

(4) Parkovno uređene površine treba opremiti elementima urbane opreme (košarice za otpatke, svjetiljke javne rasvjete i sl.), koje treba unificirati.

Članak 49.

(1) Građevna čestica se može ograditi, a ograda treba zadovoljavati uvjetima sigurnosti i čuvanja kompleksa, te uvjetima oblikovanja prostora.

(2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).

(3) Čestica s planiranom javnom parkovno uređenom površinom se ne ograđuje.

Članak 50.

(1) Ograde se grade, u pravilu, od kamena, betona, opeke ili metala. Građevna čestica može biti ograđena i živicom. U pravilu se primjenjuje tipska transparentna metalna ili žičana zaštitna ograda, uz koju se prema javnim površinama sadi živica.

(2) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, do 1,8 m, a najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu do 2,0 m.

(3) Iznimno, ograda može biti i viša, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina korištenja.

(4) Određuje se kvalitetno oblikovanje i izvedba potpornih zidova.

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina

(1) Unutar prostora obuhvaćenog Planom nema posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina i građevina.

6. Uvjeti i način gradnje

Članak 51.

(1) Gradnja se, glede izbora materijala i tehnologije gradnje, definira fleksibilno i ne uvjetuje se.

(2) Izgradnja je moguća u etapama, što ovisi o nivou uređenosti građevinskog zemljišta, kao i planu izgradnje sačinjenog od investitora.

(3) Izgradnja objekata i uređaja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukture treba pratiti dinamiku izgradnje građevina.

(4) Bez obzira na veličinu i sadržaj pojedine etape nužno je osigurati slijedeće osnovne uvjete:

- svaka etapa mora formirati zaokruženu funkcionalnu cjelinu u pogledu cjelovitosti buduće građevine,

- izgradnja etapa ne smije kontinuirano remetiti zatečene uvjete stanovanja i rada u odnosu na postojeću obodnu izgradnju,

- u prvoj etapi potrebno je ostvariti cjelovite radove izgradnje ili rekonstrukcije infrastrukturnih vodova (podzemnih ili nadzemnih), zemljanih radova širokog iskopa i sl.,

- etape građenja i etape uređenja prostora trebaju biti međusobno usklađene.

Članak 52.

(1) Građenje i uređenje dijelova građevnih čestica namijenjenih javnom korištenju treba vršiti prema Pravilniku o prostornim standardima, urbanističko tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera, te Pravilniku o projektima potrebnim za osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i drugim osobama smanjene pokretljivosti.

7. Mjere zaštite prirodnih kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 53.

(1) Unutar prostora obuhvaćenog Planom nisu evidentirane prirodne kulturno-povijesne cjeline i građevine i ambijentalne vrijednosti.

(2) Osnovni planski elementi zaštite ambijentalnih vrijednosti sadržani su na planiranoj razini oblikovanja i izvedbe građevine i uređenja površina, kako bi se novim zahvatima utjecalo na podizanje razine uređenja ambijenta.

8. Mjere provedbe plana

Članak 54.

(1) Za provedbu Plana služi poglavlje »II. Odredbe za provođenje« tekstualnog dijela i kartografski prikazi br. 1. i 4., a za detaljnije tumačenje služe preostali dijelovi Plana i Izrađivač.

(2) Pri izdavanju izvoda iz Plana za sadržaje koji su izvor zagađenja okoliša, odnosno koji bi mogli nepovoljno djelovati na zdravlje ljudi treba prethodno nedvojbeno utvrditi da će se tijekom građenja, uporabe i rada, po prestanku rada, te u incidentnim slučajevima, primjenjivati mjere zaštite kojima se nepovoljni utjecaj na okoliš svodi na dopuštene granice.

9. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

Članak 55.

(1) Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti okoliša i svih podzakonskih propisa koji se odnose na tu tematiku.

Članak 56.

(1) Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi prema odredbama Zakona o zaštiti od buke i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade.

(2) Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke za vanjske prostore po danu iznosi 65 dB, a za noć 50 dB.

Članak 57.

(1) Zaštitu zraka treba postići pravilnim tretmanom plinova prije njihovog ispuštanja u zrak.

(2) Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka, uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjenje onečišćenja zraka koje vrijede za područje I. kategorije kakvoće.

(3) Nije dozvoljeno prekoračenje vrijednosti kakvoće zraka preporučene Uredbom o preporučenim i graničnim

vrijednostima kakvoće zraka, niti ispuštanje u zrak onečiščujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih tvari u zrak od stacionarnih izvora.

Članak 58.

(1) Pravilnim tretmanom sanitarno-tehničkih i oborinskih otpadnih voda prije njihovog ispuštanja u tlo treba postići zaštitu tla.

(2) Prilikom projektiranja potrebno je primijeniti;

- Zakon o vodama,

- Pravilnik o odvodnji otpadnih i oborinskih voda, izvedbi instalacija kanalizacije, uvjetima i načinu priključivanja na kanalizacijsku mrežu,

- Odluku o sanitarnoj zaštiti izvora za piće.

Članak 59.

(1) Proizvođači otpada i ostali sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i svih podzakonskih propisa, a posebno odredbi Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom i Pravilnika o vrstama otpada.

(2) Kućno smeće i ostali otpad treba prikupljati unutar građevne čestice na za to određenom sabirnom mjestu s kojeg se otprema na deponij.

(3) Na sabirnom mjestu potrebno je osigurati prostor za spremnik otpada, u pravilu ograđen i raslinjem odijeljen od pješačkih površina, sukladno uvjetima nadležnog komunalnog društva.

9.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 60.

(1) Unutar prostora obuhvaćenog Planom nema građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni.

(2) Postojeće sadržaje skladišta građevinskog materijala na građevnoj čestici br. 2. po realizaciji planirane gradnje treba ukloniti.

III. POSEBNE ODREDBE

1. Zaštita od požara

Članak 61.

(1) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe,

(2) Ukoliko za to postoje prostorni uvjeti građevne čestice je, preko pomoćnog kolnog ulaza, moguće priključiti na postojeći prilazni put za interventne potrebe,

(3) Osnovnu protupožarnu zaštitu ostvariti preko vanjske hidrantske mreže 1 80 mm u sklopu postojeće pristupne ceste,

(4) Radi brzog i efikasnog gašenja požara i evakuacije osoba iz građevine, moraju se primijeniti mjere za nužno odvođenje topline i dima, sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za sisteme za odvod dima i topline nastalih u požaru,

(5) U svrhu sprječavanja širenja požara, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina min. 4,0 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne građevine,

(6) Ukoliko udaljenost iz stavka 5. ovog članka nije moguće postići građevina se štiti požarnim zidom vatrootpornosti min. 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole,

(7) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl.11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima, te propisima donesenim na temelju ovog Zakona,

Članak 62.

(1) U slučaju nedostatka hrvatskih propisa i normi koristiti strane propise i norme, kao i pravilima tehničke prakse usvojene mjere zaštite od požara, s posebnim osvrtom na slijedeće austrijske smjernice (za prodajna mjesta - TRVB 138/ 00, za sprinkler instalacije - TRBV 127/99, za zaštitu od požara u pogonu organizacija - TRVB 139/94 i za zaštitu od požara u garažama srednje veličine i u velikim garažama - TRVB 106/90).

(2) Prilikom projektiranja, izraditi prikaz predviđenih mjera zaštite od požara kao zasebni elaborat glavnog projekta, temeljem čl. 14. Zakona o zaštiti od požara, te za svaku primijenjenu mjeru navesti odredbu primijenjenog propisa ili norme.

(3) Prilikom projektiranja, u glavnom projektu, unutar programa kontrole i osiguranja kvalitete, prema prikazu predviđenih mjera zaštite od požara, utvrditi odredbe primjenjenih propisa i normi u svezi siguranja potrebnih dokaza kvalitete ugrađenih konstrukcija, proizvoda i opreme, kvalitete radova, stručnosti djelatnika koji su tu ugradnju obavili, kao i potrebnih ispitivanja ispravnosti i funkcionalnosti.

Članak 63.

(1) Temeljem čl. 15. st.1. Zakona o zaštiti od požara, na glavni projekt odnosno njegove izmjene, obvezno treba ishoditi suglasnost Policijske uprave Primorsko-goranske Rijeka, kojom se potvrđuje da su predviđene propisane i posebnim uvjetima građenja tražene mjere zaštite od požara.

2. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 64.

(1) Konstruktivni dijelovi građevina moraju biti statički proračunat prema pravilima struke i na bazi geotehničkih istražnih radova i procjena,

(2) Građevine projektirati u skladu s propisima za seizmotektonski aktivnu zonu 7^o intenziteta seizmičnosti,

(3) Obuhvaćeni prostor nije u zoni obvezne izgradnje skloništa.

(4) Podrumski i zaštićeni (ukopani) dijelovi suterena mogu se koristiti kao dvonamjensko sklonište.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 65.

(1) Plan je izrađen u četiri izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Kraljevice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Kraljevice.

Članak 66.

(1) Izvornici Plana se čuvaju u pismohrani Grada Kraljevice i Uredu državne uprave u PGŽ, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne odnose Rijeka.

Članak 67.

(1) Poglavlje I. Obrazloženje, tekstualnog dijela Plana i grafički dijelovi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu predmet objave.

Članak 68.

(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-03/03-01/3

Ur. broj: 2170/08-08-04-08

Kraljevica, 27. travnja 2004.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRALJEVICE

Predsjednik
Gradskog vijeća
Marinko Čandrlić, v.r.