35.

Na temelju odredbe članka 100. stavak 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09) i članka 42. Statuta Općine Vrbnik (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 31/09) Općinsko vijeće Općine Vrbnik, na 3. sjednici održanoj 12. kolovoza 2009. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
registrirane ruralne cjeline (NA 2_5) Risika - Glavica (UPU 7)

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja registrirane ruralne cjeline (NA 2_5) Risika - Glavica (UPU 7), u nastavku teksta: Plan, što ga je izradila tvrtka Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba.

Članak 2.

Plan se donosi za građevinsko područje registrirane ruralne cjeline Risika - Glavica (NA 2_5), sukladno kartografskom prikazu broj 4. - Građevinska područja u mjerilu 1:5.000 Prostornog plana uređenja Općine Vrbnik (»Službene novine PGŽ« broj 16/04, 43/07 i 53/07).

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana. Područje obuhvata Plana iznosi 0,52 hektara.

Članak 3.

Plan, sadržan u elaboratu »UPU 7: Urbanistički plan uređenja registrirane ruralne cjeline (NA 2_5) Risika - Glavica«, sastoji se od:

A. TEKSTUALNOG DIJELA koji sadrži:

- Odredbe za provođenje

B. GRAFIČKOG DIJELA koji sadrži kartografske prikaze u mj. 1 : 2.000:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.A. Cestovni promet

2.B. Telekomunikacijski i energetski sustav

2.C. Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.A. Uvjeti korištenja

3.B. Oblici korištenja

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE.

C. OBVEZNIH PRILOGA.

Članak 4.

U smislu ove Odluke izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

Granica građevinskog područja je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izdvojenih namjena izvan naselja od ostalih površina.

Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti.

Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja utvrđeno PPUO-m Vrbnika je izgrađena i/ili neizgrađena prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja isključivo za gospodarsku namjenu bez stanovanja (ugostiteljstvo i turizam).

Izgrađeni dio građevinskog područja su izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu.

Neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih i neuređenih čestica zemljišta ukupne površine veće od 5.000 m².

Zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. građevine).

Zamjenska građevina je nova građevina izgrađena na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne čestice, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.

Građevine stambene namjene su obiteljske kuće, koje mogu biti slobodnostojeće ili dvojne, a maksimalni broj stambenih jedinica iznosi dvije.

Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji građevine osnovne namjene (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, roštilji do 2,5 m² i sl.).

Manje građevine gospodarske - obrtničke namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanjuju uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama.

Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 0,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma ili ispod poda kata.

Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, pri čemu visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,2 m.

Etažom se smatraju:

- stambene ili poslovne prostorije svijetle visine prostorije minimalno 2,4 m

- pomoćne prostorije visine minimalno 2,1 m

- prizemlje i bilo koji kat građevine

- potkrovlje.

Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

Izgrađenost građevne čestice je odnos tlocrtnih površina svih građevina na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice izražen u postocima. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u teren i obrađene kao okolni teren, terase na terenu do h = 0,8 m, pergole, brajde, roštilji do 2,5 m² i parkirališne površine. Nadstrešnica je natkriveni otvoreni prostor iznimno zatvorena samo s jedne strane udaljena od granice građevinske čestice minimalno 3 m (za nove građevine). Nadstrešnice na terenu veće od 2,5 m² moguće je izvesti isključivo kao laku montažnu konstrukciju (drvo, metal i sl.) bez mogućnosti natkrivanja armirano - betonskim stropom.

Koeficijent iskorištenosti (K_is) je odnos ukupne građevinske (brutto) površine građevine i površine građevne čestice. U ovom se Planu pod koeficijentom iskorištenosti (K_is) podrazumijeva odnos ukupne građevinske (brutto) površine nadzemnih etaža građevine i površine građevne čestice.

Nivelacijska kota je kota gotovog poda najniže nadzemne etaže, koja iznosi najviše 0,5 m iznad najniže točke konačno zaravnatog terena na građevnoj liniji.

Visina građevine (V) u metrima je udaljenost mjerena od najniže točke konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba vijenca građevine.

Ukupna visina građevine je udaljenost mjerena od najniže točke konačno zaravnatog terena do sljemena građevine, mjerena u metrima.

Regulacijski pravac je granica između čestice prometne površine (ulica, prilazni put, trg i drugo) i građevne čestice osnovne namjene.

Građevni pravac je vertikalna projekcija najistaknutijeg dijela pročelja prema čestici prometne površine.

Infrastrukturni koridor je planski ili zaštitni prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.

Lokalnim uvjetima smatraju se:

- reljef, vode, zelenilo

- posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine

- karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta

- ambijentalne vrijednosti

- veličina i izgrađenost građevnih čestica

- način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina

- komunalna oprema

- opremljenost komunalnom infrastrukturom

- druge vrijednosti i posebnosti.

Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta određene PPU-om Općine Vrbnik su:

- I. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu i pristupni put

- II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, a obuhvaća osim pripreme i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i priključak na niskonaponsku mrežu

- II.A kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, propisani broj parkirališnih mjesta, priključak na niskonaponsku mrežu, te odvodnju otpadnih voda i opskrbu vodom na način da se, iznimno u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, do izgradnje javne mreže odvodnje, stambene, stambeno - poslovne i poslovno-stambene građevine mogu spojiti na nepropusne sabirne jame do veličine 10 ES na način prihvatljiv sa aspekta zaštite okoliša

- II.B kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko - pravnu pripremu, direktni kolni pristup, propisani broj parkirališnih mjesta, priključke na niskonaponsku električnu mrežu, priključak na zatvorenu javnu mrežu odvodnje otpadnih voda odnosno vlastiti zatvoreni sustav kanalizacije s pročišćivačem.

- III. visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 5.

Radi jednostavnosti će se za Urbanistički plan uređenja registrirane ruralne cjeline (NA 2_5) Risika - Glavica (UPU 7) koristiti naziv UPU Risika - Glavica (UPU 7) ili samo Plan.

Svi zahvati u prostoru na području obuhvata moraju se obavljati u skladu s Planom.

U slučaju da se donesu posebni zakoni ili propisi koji su drugačiji od normi iz UPU-a Risika - Glavica (UPU 7), primjenjivat će se strože norme.

Članak 6.

Na području obuhvata Plana ne mogu se uređivati i koristiti prostor i ne mogu se graditi građevine na način koje bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno vrijednosti postojećeg okoliša naselja.

Postojeći prostori i građevine, čija namjena nije u skladu s UPU-om Risika - Glavica (UPU 7) mogu se zadržati do trenutka privođenja prostora ili građevina planiranoj namjeni, ali je ne smiju onemogućavati.

Sve poljoprivredno zemljište u građevinskom području naselja, a koje je UPU-om Risika - Glavica (UPU 7) određeno za drugu namjenu, mora se do prenamjene i dalje koristiti na dosadašnji način.

0. Opći uvjeti za građenje u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola i rješenje o uvjetima građenja

Članak 7.

Planom je predviđena gradnja novih građevina te obnova, zamjena, rekonstrukcija, adaptacija, održavanje, dogradnja i nadogradnja postojećih građevina.

Članak 8.

Slobodnostojećim se građevinama ovom Odlukom smatraju građevine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih građevinskih čestica.

Građevine stambene namjene koje će se graditi kao dvojne, tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s ostalim slobodnim stranama građevine biti udaljene od granica susjednih građevnih čestica najmanje h/2 ali ne manje od 5,0 m.

Zidovi građevina iz stavka 2.. ovog članka koji su prislonjeni na međe susjednih građevnih čestica moraju biti građeni iz vatrootpornog materijala i odijeljeni vatrootpornim zidovima.

0.1. Građevne čestice

Članak 9.

Građevna čestica mora imati veličinu, površinu i oblik koji omogućava njeno funkcionalno i racionalno korištenje i gradnju u skladu s odredbama Plana.

Ukoliko je na postojećoj građevnoj čestici izgrađeno više građevina nego što je to dozvoljeno, pri čemu su ukupna izgrađenost građevne čestice, ukupni koeficijent iskoristivosti ili visina građevina veći od dozvoljenih za novu izgradnju, svaka od tih građevina se može rekonstruirati isključivo u postojećim vanjskim gabaritima.

Članak 10.

Građenje na neizgrađenom građevinskom zemljištu na području obuhvata Plana može se dozvoliti pod uvjetom da građevne čestice imaju neposredan pristup na prometnu površinu - prometnicu širine najmanje 4,50 m, pješački prolaz ili stubište širine najmanje 1,50 m i maksimalne dužine

30 m ili je za tu površinu Općina Vrbnik preuzela obvezu uređenja.

Pristup s građevne čestice na prometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima županijski značaj, prilaz s te čestice na prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice.

Za građevinsko područje NA 2_5 Risika - Glavica (UPU 7) utvrđuje se II.A kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Članak 11.

Građevine koje će se graditi uz javnu cestu ne smiju biti od nje udaljene manje od udaljenosti određene propisima o javnim cestama. U postupku izdavanja lokacijskih uvjeta za građevine koje će se graditi uz javnu cestu potrebno je ishoditi posebne uvjete priključenja od strane organizacije koja tom cestom upravlja.

Članak 12.

Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 400 m²

- za dvojne građevine: 300 m².

Iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja površina građevne čestice može biti i manja, prema lokalnim uvjetima definiranim člankom 3., stavak 24. PPUO Vrbnik.

Odredbe o veličini građevne čestice ne primjenjuju se pri interpolacijama u izgrađenom dijelu naselja pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti o najvećem dopuštenoj izgrađenosti građevne čestice i najmanjim udaljenostima građevine od prometnih površina, međa i drugih građevina. Pod interpolacijom se smatra izgradnja građevine na neizgrađenoj građevnoj čestici uz koju su s obje bočne strane već izgrađene građevine.

Najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 1.000 m², za sve tipove gradnje.

Članak 13.

Građevine koje se po svojoj namjeni postavljaju na javnu površinu (kiosci, nadstrešnice uz stajališta javnog prometa i druge slične građevine) mogu se postavljati na temelju posebne odluke Općine Vrbnik.

Za građevine privremenog karaktera iz stavka 1. ovog članka koje se postavljaju na javne površine ne formiraju se građevne čestice, nego se takve građevine postavljaju na građevnu česticu javne površine.

0.2. Namjena građevina

Članak 14.

Na području obuhvata Plana građevine mogu biti:

- građevine stambene namjene:

- obiteljske kuće

- pomoćne i manje građevine gospodarske-obrtničke namjene

- poljoprivredne gospodarske građevine

- prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji

- ostale građevine

Građevine stambene namjene su obiteljske kuće, koje prema tipovima gradnje mogu biti slobodnostojeće ili dvojne, a maksimalni broj stambenih jedinica iznosi dvije.

Pomoćne i manje građevine gospodarske - obrtničke namjene su građevine koje se mogu graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene - obiteljsku kuću i stambenu građevinu, najviše kao jednoetažne.

Poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja su: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, građevine za proizvodnju vina i vinski podrumi i sl., i s izvorima zagađenja: staje, kokošinjci, kunićnjaci i sl.

Prometne, infrastrukturne i komunalne građevine i uređaji su namijenjeni za potrebe prometa, pošte, telekomunikacija, energetike, vodnog gospodarstva te za obradu, skladištenje i odlaganje otpada.

Pod ostalim se građevinama smatraju kiosci, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga, kao i reklamni panoi, reklame, klupe, spomenici, spomen - obilježja, uređaji za savladavanje urbanističko - arhitektonskih barijera, zaštitni stupići i slično.

Za obavljanje poslovne, ugostiteljsko - turističke, gospodarske ili javne i društvene djelatnosti mogu se koristiti i prostorije ili građevine koje ranije nisu bili namijenjene za tu djelatnost u cijelom ili dijelu stambenog, pomoćnog, gospodarskog ili stambenog prostora.

0.3. Udaljenost građevina od međe

Članak 15.

Obiteljske kuće koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine i ne manje od 4,0 m od granice građevne čestice, osim unutar povijesnih graditeljskih cjelina.

Obiteljske kuće koje će se graditi kao dvojne, tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s ostalim slobodnim stranama građevine biti udaljene od granica susjednih građevnih čestica najmanje h/2 ali ne manje od 5,0 m.

Članak 16.

Najmanja udaljenost pomoćnih i manjih građevine gospodarske-obrtničke namjene od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine mogu se graditi i do granice građevne čestice

- ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici.

Članak 17.

Postojeće pomoćne i manje građevine gospodarske - obrtničke namjene sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u postojećim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Planom.

Članak 18.

Najmanja udaljenost građevina poljoprivredne gospodarske namjene od susjednih građevnih čestica mora biti:

- građevinski pravac u pravilu je iza građevinskog pravca građevine osnovne namjene,

- građevine moraju biti udaljene najmanje 8,0 m od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15,0 m od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici

- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 3,0 m

- na dijelu građevine koja je na udaljenosti manjoj od 3,0 m do susjedne građevne čestice, ne mogu se projektirati ni izvoditi otvori, pri čemu se otvorom ne smatra ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm

- kada se grade kao dvojne, jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne čestice uz susjednu građe

vinu, dok udaljenost drugih dijelova građevine od ostalih granica građevne čestice ne može biti manja od 3,0 m

- udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja od obiteljskih kuća i manjih građevina poslovne namjene ne može biti manja od 12,0 m, a gnojišta ne manje od 15,0 m.

Članak 19.

Ukoliko je udaljenost postojećih građevina od ruba građevne čestice manja od dozvoljene, ista se prilikom izvođenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine ne smije smanjivati, a na građevini koja je od međe susjedne građevne čestice udaljena manje od 3,0 m ne smiju graditi otvori prema toj međi.

Otvorima se u smislu ovoga članka ne smatraju fiksna ustakljenja neprozirnim staklom maksimalne veličine 60x60 cm koji se otvaraju oko horizontalne osi s otklonom od najviše 15 cm, dijelovi zida od staklene opeke, te ventilacioni otvori maksimalne površine 400 cm² ili promjera 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije moguće ostvariti vizuelni kontakt.

Članak 20.

Zidovi građevina koje se izgrađuju na poluugrađeni ili ugrađeni način koji se grade uz među, odnosno uz susjednu građevinu, moraju se izvesti kao protupožarni, vatrootpornosti od najmanje 2 sata, a ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, ovi zidovi moraju presijecati čitavo krovište.

Na građevinama iz stavka 1. ovog članka krovišta moraju biti izvedena s nagibom u vlastito zemljište. Iznimno, postojeća kosa krovišta u nagibu prema susjednoj međi moraju imati izvedene oluke i odvod krovne vode na pripadajuću građevnu česticu.

0.4. Udaljenost građevina od regulacijskog pravca

Članak 21.

Udaljenost građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina od regulacijskog pravca do granice građevne čestice za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 5,0 m.

Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 5,0 metara za lokalne ceste. Udaljenosti mogu biti i manje prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama, ali isključivo za infrastrukturne građevine u funkciji prometnice.

U slučaju interpolacije novih građevina unutar građevinskog područja NA 2_5 Risika - Glavica Risika - Glavica (UPU 7) može se dopustiti izgradnja građevine osnovne namjene i pomoćnih građevina i na manjim udaljenostima od stavka 1. i 2. ovog članka te na regulacijskom pravcu ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti i posebni uvjeti nadležnih institucija.

Članak 22.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo prizemne građevine.

Za interpolaciju ili zamjensku gradnju građevina u već izgrađenim dijelovima naselja, a gdje za to postoje uvjeti (već izgrađeni ulični pravci) uvjetuje se gradnja građevina na postojećem građevinskom pravcu (zamjenska izgradnja) ili na građevinskom pravcu susjednih građevina (interpolacija).

Iznimno, udaljenost građevina od regulacijskog pravca unutar zaštićene povijesno - urbanističke cjeline Risika - Glavica određuje se posebnim konzervatorskim uvjetima koje utvrđuje nadležni konzervatorski odjel.

Članak 23.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarsko-obrtničke namjene od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Iznimno, građevine se mogu graditi i na regulacijskom pravcu, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahvat predstavlja jedini način pristupa na cestu, odnosno uvjetuje ga položaj ostalih građevina.

Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, regulacijski pravac formirati će se na način da se osigura prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 m, a za ostale čestice prema lokalnim uvjetima.

Članak 24.

Ako je postojeća izgrađenost građevne čestice veća od one određene prethodnom stavkom ovog članka, izgrađenost se ne smije povećavati novom izgradnjom.

Iznimno, u izgrađenom dijelu zaštićene ruralne cjeline Risika - Glavica (povijesna graditeljska cjelina) sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveća izgrađenost građevne čestice za obiteljske kuće može biti i 100% za sve tipove gradnje, s tim da u građevini - obiteljskoj kući - moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

0.5. Visina i oblikovanje građevina

Članak 25.

Planom se određuje najveći broj etaža građevine (E), odnosno najveća visina građevina od kote zaravnatog terena u metrima do gornjeg ruba vijenca (V) za:

*tablica se nalazi na dnu stranice*

Galerijski prostori u pojedinim etažama ne smatraju se etažom, ukoliko ne zauzimaju više od 60 % netto površine etaže.

Ukoliko postojeće građevine imaju visinu ili broj etaža više od dozvoljene, ista se prilikom izvođenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine može zadržati, ali se ne smije povećavati.

Članak 26.

Ispod građevine po potrebi se može graditi podrum.

Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.

Članak 27.

Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, pri čemu visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,2 m, a može se koristiti u stambene ili poslovne svrhe.

Nadozidom se smatra zid iznad stropne konstrukcije zadnje etaže u ravnini pročelja prema kojemu pada krovna ploha.

Izvan gabarita navedenih stavkom 1. ovog članka mogu se izvoditi pojedini elementi kao dimnjaci, požarni zidovi i slično.

Postojeća potkrovlja mogu se prenamijeniti u stambene ili druge prostore ukoliko se prenamjena može izvršiti u postojećim gabaritima.

0.6. Ograde i uređenje građevne čestice

Članak 28.

Ograda se može podizati prema ulici i na međi prema susjednim građevnim česticama.

Ulična ograda se podiže iza regulacijskog pravca u odnosu na prometnu površinu.

Ograda se mora tako izvesti da leži na zemljištu vlasnika građevne čestice, da je glatka strana ograde okrenuta prema prilaznoj cesti ili susjedu te da niti jednim svojim dijelom ne prelazi zamišljenu vertikalnu ravninu, položenu na među između susjednih građevnih čestica. Ograde se mogu postavljati i na drugi način, ali samo u dogovoru i uz pismenu suglasnost susjeda.

Ograde uz prometne površina moraju biti tako izvedene da omoguće preglednost križanja prometnica i ne umanjuju sigurnost prometa.

Članak 29.

Ograde obiteljskih kuća se u pravilu izrađuju od neobrađenog kamena bez fuge, zelenila i metala visine najviše 120 cm.

Članak 30.

Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta - ružmarina, lavande, brnistre, agave, tamarisa, a izbjegavanjem bora i palme. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.

Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja, a najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom.

Dio građevne čestice oko građevine, potporne zidove, terase i slično, treba urediti na način da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednih građevnih čestica i građevina.

Članak 31.

Prilazna stubišta, terase u razini terena ili do najviše 0,8 m iznad razine terena, potporni zidovi i slično smatraju se uređenjem okućnice i mogu se graditi i izvan površine za razvoj tlocrta građevine, uz uvjet da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na stražnji dio građevne čestice najmanje širine 3,0 m.

Na građevnoj čestici mogu se izvoditi popločenja, staze, parkirališta, manipulativne površine, interne prometne površine, tende, pergole, ograde, metalne ili drvene konstrukcije za pridržavanje biljaka, zidani roštilji, bazeni, vrtne sjenice drvene konstrukcije i slični uobičajeni elementi uređenja okućnice.

Prilikom izvođenja ovih radova odvodnja se mora riješiti na vlastitu građevnu česticu, ukoliko se kota terena podiže mora se izvesti puni ogradni zid uz među najmanje 0,5 m iznad kote višeg terena, ali se najveća visina ograde računa od niže kote terena.

Ove konstrukcije ne smiju biti više od 3,0 m i moraju se odmaknuti najmanje 1,0 m od međe, osim ako je na toj međi izveden puni ogradni zid i ako krovna ploha nema pad prema susjednoj čestici.

Dio građevne čestice oko građevine, uključujući nasipe, potporne zidove, terase i slično ne smije se izvesti na štetu susjednih građevnih čestica i građevina nego ga je potrebno urediti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode.

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 32.

Osnovna namjena i način korištenja prostora te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno su grafički prikazani na kartografskom prikazu Plana broj 1. - Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1 : 2.000.

Površine za razvoj i uređenje planirane Planom su:

- stambena namjena planska oznaka S

(obiteljske kuće) (žuta)

- javne zelene površine - park planska oznaka

Z1 (zelena)

- zaštitne zelene površine planska oznaka Z

(zelena)

- površine infrastrukturnih sustava planska oznaka IS

(bijela).

Članak 33.

Na kartografskom prikazima UPU-a Risika - Glavica (UPU 7) razgraničenje površina je izvršeno na sljedeći način:

. postojeći dio površina za razvoj i uređenje registrirane ruralne cjeline Risika - Glavica određen je na temelju izgrađenog dijela građevinskog područja registrirane ruralne cjeline Risika - Glavica (NA 2_5) u PPUO Vrbnik

. planirani dio površina za razvoj i uređenje registrirane ruralne cjeline Risika - Glavica određen je na temelju neizgrađenog dijela građevinskog područja registrirane ruralne cjeline Risika - Glavica (NA 2_5) u PPUO Vrbnik

. površine pojedinih namjena prostora određene su na temelju:

- postojeće namjene prostora

- odrednica PPUO Vrbnik

- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije

. površine prometne i komunalne infrastrukturne mreže određene su na temelju:

- podataka o izvedenom stanju

- odrednica PPUO Vrbnik

- podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima

- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije

. površine primjene posebnih uvjeta i mjera korištenja, uređenja i zaštite prostora određene su na temelju:

- odrednica PPUO Vrbnik

- podataka pribavljenih od tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima

. površine primjene, način i uvjeti gradnje određene su na temelju:

- postojeće namjene prostora

- odrednica PPUO Vrbnik

- ostalih podloga, projekata i druge stručne dokumentacije.

Članak 34.

Ako se građevna čestica svojim većim dijelom nalazi u zoni određene namjene te ima neposredan pristup s prometne površine može se formirati građevna čestica iz dijela katastarske čestice koja se nalazi u zoni određene namjene i dijela katastarske čestice koji se nalazi u zoni druge namjene. Građevina na tako formiranoj građevnoj čestici smjestit će se na dijelu čestice što se nalazi na dijelu pretežite namjene.

Urbanističko-tehnički uvjeti i način gradnje na građevnoj čestici iz prethodnog stavka ovog članka odrediti će se kao u zoni pretežite namjene, s time da u obračun ulazi samo dio čestice koji se odnosi na pretežitu namjenu.

Detaljno razgraničavanje između pojedinih namjena površina, granice kojeg se grafičkim prikazom ne mogu nedvojbeno utvrditi, odredit će se dokumentima prostornog uređenja užeg područja ili iščitavanjem plana u digitalnom obliku.

1.1. Površine za razvoj i uređenje u građevinskom području registrirane ruralne cjeline (NA 2_5) Risika - Glavica

1.1.1. Stambena namjena (S)

Članak 35.

Zone stambene namjene (planska oznaka S) su prostori u kojima su postojeće i planirane građevine obiteljske kuće s pratećim građevinama.

Na građevnim česticama iz prethodnog stavka moguća je i gradnja pomoćnih i manjia građevina gospodarsko - obrtničke namjene i poljoprivrednih gospodarskih građevina.

Način gradnje na području obuhvata Plana grafički je prikazan na kartografskom prikazu broj 4. - Način i uvjeti gradnje u mjerilu 1 : 2.000.

1.1.2. Javne zelene površine - park

Članak 36.

Planom je predviđeno uređenje javne parkovne površine u skladu s prirodnim osobitostima prostora, planiranom načinu korištenja, zaštitnoj funkciji i očuvanju postojećeg zelenila.

U sklopu javne parkovne površine omogućeno je uređenje i gradnja staza, odmorišta, pješačkih puteva i sl.

1.1.3. Zaštitne zelene površine

Članak 37.

UPU-om Risika - Glavica (UPU 7) planirano je formiranje poteza i površina zaštitnog zelenila.

UPU-om Risika - Glavica (UPU 7) u sklopu zaštitnih zelenih površina moguće je urediti ili izgraditi:

- pješačke puteve, odmorišta i sl.

- dječja igrališta.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 38.

Unutar građevinskog područja ruralne cjeline Risika - Glavica nije predviđena izgradnja građevina gospodarskih djelatnosti.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 39.

Unutar građevinskog područja ruralne cjeline Risika - Glavica nije predviđena izgradnja građevina društvenih djelatnosti.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 40.

Stanovanje kao osnovna namjena predviđa se u građevinskom području ruralne cjeline Risika - Glavica (NA 2_5) u zonama stambene namjene (planska S).

Nove stambene građevine se mogu graditi kao obiteljske kuće.

Članak 41.

Za izgrađeno građevinsko područje ruralne cjeline Risika - Glavica (NA 2_5) utvrđuje se II.A kategorija uređenosti.

Za ruralnu cjelinu Risika - Glavica koja je registrirana kao povijesna graditeljska cjelina (I. stupanj zaštite) građevne aktivnosti u smislu prigradnji, nadogradnji i adaptacija moguće su temeljem Odredbi ovog Plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna građevina stambene namjene i uz nju i dvije pomoćne (garaže, drvarnice, spremišta i sl.) i manje građevine gospodarske - obrtničke namjene te poljoprivredna gospodarska građevina, ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Planom.

U sklopu obiteljske kuće dozvoljena je i poslovna namjena za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffei, buffeti, kao i bučnih djelatnosti: ugostiteljske građevine, vinarije i vinske podrume, pečenjarnice i slično.

Članak 42.

Neposredni pristup građevne čestice na prometnu površinu mora se osigurati kolno-pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,50 m i maksimalne dužine 30 m.

Članak 43.

Pomoćne i manje građevine gospodarske-obrtničke namjene mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene - obiteljsku kuću najviše kao jednoetažne, uz uvjet da:

- visina od kote konačno zaravnatog terena do vijenca građevine nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 3,0 m

- tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 60 m² .

Najmanja udaljenost građevina iz prethodnog stavka ovog članka od susjednih građevnih čestica mora biti:

- ako se grade kao slobodnostojeće građevine mogu se graditi i do granice građevne čestice

- ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici.

Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne i manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

Ako građevine iz stavka 1. ovog članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3 metra.

Kod građenja građevina gospodarske namjene, odgovarajući prostor za parkiranje osigurat će se u okviru građevne čestice.

Postojeće pomoćne, manje građevine gospodarske - obrtničke namjene sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u postojećim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Planom.

4.1. Obiteljske kuće

Članak 44.

Obiteljske kuće mogu se graditi u zoni stambene namjene (planska oznaka S).

Granične vrijednosti za izgradnju obiteljskih kuća na građevnim česticama u postojećim, djelomično izgrađenim dijelovima ruralne cjeline Risika - Glavica ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima ruralne cjeline Risika - Glavica iznose:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 400 m²

- za dvojne građevine: 300 m²

b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 1.000 m², za sve tipove gradnje

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 80 m²

- za dvojne građevine: 60 m²

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove obiteljske kuće iznosi 150 m² za sve tipove gradnje

e) najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice:

- za slobodnostojeće građevine 30%

- za dvojne građevine 40%

f) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) nadzemno iznosi:

- za slobodnostojeće građevine 0,60

- za dvojne građevine 0,80

g) najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće iznosi 2 etaže, s mogućnošću izgradnje podruma

h) najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,50 m, mjereno od kote konačno zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

Iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja površina građevne čestice može biti i manja od one određene u alineji a) ovog članka.

Iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja (povijesnoj graditeljskoj cjelini - ruralna cjelina Risika - Glavica) sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveća dopuštena izgrađenost građevne čestice može biti najviše 100% za sve tipove gradnje, s tim da u obiteljskoj kući moraju biti sadržani i svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).

4.1.1. Arhitektonsko oblikovanje

Članak 45.

Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene crte, vijenci i istake na fasadi, pune zidane ograde na balkonima i terasama i dr.).

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu vrbničkog podneblja, te moraju biti zaštićeni drvenim dvokrilnim griljama (škurama).

Krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha ovisno od tlocrta građevine, s nagibom krovnih ploha između 17 i 22^o. Pokrov mora biti kupa kanalica (glinena kanalica) crvene boje, ali i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja (vegetabilni materijali i slično).

Mogućnost izvedbe balkona, odnosno terasa definirati će se prema pojedinačnom slučaju, ovisno o stanju postojeće građevine.

Za rekonstrukciju i izgradnju građevina unutar registrirane ruralne cjeline (NA 2_5) Risika - Glavica propisuje se obveza ishođenja posebnih uvjeta gradnje te suglasnosti na projektnu dokumentaciju od strane nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci. Za nadzor i provođenje propisanih uvjeta izgradnje u cilju očuvanja i zaštite registrirane ruralne cjeline nadležan je Konzervatorski odjel u Rijeci.

5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže sa pripadajućim objektima i površinama

Članak 46.

Planom su osigurane površine za razvoj infrastrukturnih sustava kao linijske i površinske infrastrukturne građevine, i to za:

- sustave prometa i veza (cestovni, pješački i telekomunikacijski)

- vodnogospodarski sustav (vodoopskrba)

- energetski sustav (elektroopskrba).

Građevine i uređaji infrastrukturnih sustava iz stavka 1. ovog članka mogu se graditi, odnosno rekonstruirati neposrednim provođenjem Plana, prema posebnim propisima i pravilima struke i odredbama ove Odluke, te u skladu s posebnim uvjetima nadležnih ustanova s javnim ovlastima kojima se određuju i mjere zaštite okoliša.

Članak 47.

Infrastrukturni sustavi s koridorima i površinama za njihov razvoj iz prethodnog članka prikazani su na kartografskim prilozima Plana u mjerilu 1 : 2.000:

- broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2A. - Cestovni promet

- broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2B. - Telekomunikacijski i energetski sustav

- broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2C. - Vodnogospodarski sustav.

Infrastrukturni koridori su površine uzduž pravaca i linearnih trasa infrastrukturnih instalacija, a namijenjeni su za smještaj instalacija i građevina infrastrukturnih sustava. Određuju se širinom koridora u metrima (os trase je simetrala koridora).

Površine predviđene za infrastrukturne građevine su površine za smještaj uređaja, građevina, instalacija i slično, a razgraničuju se ovisno o vrsti infrastrukturnog sustava.

Planirani koridori za infrastrukturne sustave iz stavka 1. ovog članka smatraju se rezerviranim i u njihovoj širini i po čitavoj trasi nije dozvoljena nikakva izgradnja, osim građevina infrastrukture državnog, županijskog ili općinskog značaja.

Po izgradnji infrastrukturnih sustava u koridorima iz prethodnog stavka ovog članka može biti dozvoljena gradnja u skladu s namjenom planiranom kartografskim prikazom broj 1. - Korištenje i namjena površina i odredbama ove Odluke te važećim propisima i posebnim uvjetima korisnika infrastrukturnog koridora.

Detaljno određivanje trasa prometnica i komunalne infrastrukture, unutar koridora koji su određeni Planom, utvrđuje se projektnom dokumentacijom, odnosno dokumentima prostornog uređenja užeg područja, vodeći računa o konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Mjesta priključka pojedinih zona na prometnice, komunalnu i ostalu infrastrukturu označena na kartografskim prikazima Plana su načelna, dok se točna mjesta priključka utvrđuju na temelju posebnih uvjeta nadležnih javnih poduzeća, koncesionara ili distributera.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Članak 48.

Sve prometne površine unutar građevinskog područja ruralne cjeline Risika - Glavica (NA 2_5), na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža).

Prilaz sa građevne čestice na prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.

Građevine koje će se graditi uz županijsku i lokalnu cestu ne smiju biti od nje udaljene manje od udaljenosti određene propisima o javnim cestama, odnosno posebnim uvjetima priključenja od organizacije koja tim cestama upravlja.

Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu iz stavka 1. ovog članka obavlja se na način propisan od nadležnog distributera.

Članak 49.

Građevne čestice građevina infrastrukturnih sustava (trafo-stanice i slično) moraju imati minimalnu površinu koja omogućava redovito korištenje građevine.

Za građevine iz stavka 1. ovog članka koje se postavljaju na javnu površinu ili na građevnu česticu neke druge građevine ne mora se formirati posebna građevna čestica.

Građevine infrastrukturnih sustava prema posebnim uvjetoma moraju imati osiguran kolni pristup do javne površine ili pravo služnosti do javne površine.

5.1. Uvjeti gradnje cestovne prometne mreže

Članak 50.

Na području obuhvata Plana određeni su prostori za izgradnju i rekonstrukciju prometne infrastrukture u funkciji razvoja i uređenja naselja koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2A. - Cestovni promet, u mjerilu 1:2.000.

Pored prometnih građevina i površina prikazanih na kartografskom prikazu iz prethodnog stavka ovog članka Planom je omogućena i gradnja ostalih prometnih i pratećih površina i građevina potrebnih za funkcioniranje pojedinih namjena u prostoru, a u skladu sa projektnom dokumentacijom, odnosno dokumentima prostornog uređenja užeg područja.

Građenje novih i rekonstrukcija postojećih građevina prometne mreže vrši se neposrednom provedbom Plana uz posebne uvjete građenja nadležnih ustanova s javnim ovlastima.

Članak 51.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim građevinama, javnim površinama i sredstvima javnog prijevoza.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

U provedbi Plana primjenjivat će se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.

U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

5.1.1. Cestovni promet

Članak 52.

Pod prometnim površinama u obuhvatu Plana podrazumijevaju se kolno-pješačke površine, koje su ucrtane u kartografskim prikazima Plana.

Prometna površina na području obuhvata Plana na koju postoji neposredni prilaz sa građevne čestice, ili je uvjet za formiranje građevne čestice, mora se projektirati, graditi i uređivati kao kolno-pješačka površina na način da omogućava vođenje komunalne infrastrukture.

5.1.2. Parkirališta i garaže

Članak 53.

Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe građevine (obiteljske kuće s pratećim sadržajima) rješava se na pripadajućoj građevnoj čestici.

Iznimno od stavka 1. ovog članka, ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m) isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

Članak 54.

Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se prema sljedećoj tablici:

*tablica se nalazi na dnu stranice*

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.

Članak 55.

Kod projektiranja i gradnje parkirališta potrebno je u skladu s lokalnim uvjetima predvidjeti njihovo ozelenjavanje i to po mogućnosti visokim zelenilom.

5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 56.

Za kretanje pješaka osiguravaju se pločnici, pješački putovi i prilazi.

Širina pješačkih staza iznosi najmanje 1,5 m. Iznimno u vrlo skučenim uvjetima pješačke staze mogu biti i uže od 1,50 m, ali ne uže od 1,20 m.

Kad su površine za kretanje pješaka uže od 1,50 m u njih se ne smiju postavljati stupovi javne rasvjete niti bilo kakve druge prepreke koje otežavaju kretanje pješaka.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 57.

Vodovi i građevine telekomunikacijskog sustava i pošte prikazani su na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, - 2.B. - Telekomunikacijski i energetski sustav u mjerilu 1:2.000.

Članak 58.

Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom urbanom području.

Dogradnjom DTK vršit će se zamjena postojećih TK vodova te postupno prelaziti na podzemne priključke osobito do obiteljskih kuća u centrima naselja.

Planom je predviđeno povećanje kapaciteta telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih veza.

Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) po mogućnosti se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.

Za povezivanje postojećih i planiranih udaljenih pretplatničkih stupnjeva na višu prometnu razinu koristiti će se u potpunosti optički sistemi prijenosa.

Povezivanje optičkim sistemom prijenosa planirano je od Vrbnika prema Risiki i od Vrbnika prema Garici, uz trase postojećih i planiranih prometnica. Izgradnja nove pristupne podzemne mreže utvrđuje se temeljem broja potencijalnih korisnika, po načelu 1 stan = 1 parica.

Članak 59.

Planom nije dozvoljena izgradnja građevina za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže (bazne stanice) unutar obuhvata Plana.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Energetski sustav

Članak 60.

Energetski sustav prikazan je na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. - Telekomunikacijski i energetski sustav u mjerilu 1 : 2.000.

5.3.1.1. Elektroenergetska mreža

Članak 61.

U narednom razdoblju u području obuhvata Plana za elektroenergetsku mrežu naponske razine 20 kV planirano je:

- izgradnja nove TS 20/0,4 kV GLAVICA sa 20 kV priključnom i 0,4 kV mrežom

- zamjena postojećih nadzemnih vodova podzemnim kabelima

Planom je određena lokacija planirane TS u sklopu zelene površine uz županijsku cestu, za što će biti potrebno osigurati parcelu veličine 6 x 6 m.

Zbog karaktera zaštićene ruralne cjeline u budućnosti će biti potrebno sve niskonaponske zračne vodove zamijeniti podzemnim kabelskim vodovima (kabelima).

Članak 62.

Javna rasvjeta izvodi se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna, na zasebnim stupovima, a prema potrebama će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.

5.3.1.2. Plinska mreža

Članak 63.

S obzirom na očekivanu malu zastupljenost potrošnje energije u gospodarstvu, kao i na udaljenost budućih magistralnih plinovoda, Planom je predviđeno korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP). UNP se skladišti u bocama ili spremnicima, a može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača.

5.3.1.3. Obnovljivi izvori energije

Članak 64.

Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Općine Vrbnik.

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 65.

Planom je u vodnogospodarskom sustavu predviđena gradnja građevina i uređaja za vodoopskrbu (sustav korištenja voda).

Vodnogospodarski sustav iz prethodnog stavka ovog članka prikazan je na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - 2.C. - Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1 : 2.000.

Planom predložene lokacije i trase građevina i uređaja vodnogospodarskog sustava će konačno biti utvrđene lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije i rješavanja imovinsko - pravnih odnosa.

5.3.2.1. Vodoopskrba

Članak 66.

Trase vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa o postojećem sustavu vodoopskrbe, potrebama razvoja područja koja još nisu spojena na postojeći sustav, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

Na području obuhvata Plana planirana je daljnja dogradnja vodoopskrbnog sustava, u skladu s potrebama korisnika prostora, prioritetima i mogućnostima Općine Vrbnik. Širenjem naselja paralelno se izgrađuje i planirani sustav vodoopskrbe koji se veže na postojeću vodovodnu mrežu.

Članak 67.

Građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica. Iznimno, vodoopskrbne cjevovode moguće je graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.

U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima, i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom.

Vertikalni razmak s ostalim instalacijama izvodi se minimalno 50 cm. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika na razmaku od 80 m.

5.3.2.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 68.

Planom nije predviđena izgradnja javnog sustava odvodnje otpadnih voda, već će se za prikupljanje otpadnih voda graditi nepropusne septičke jame.

5.3.2.3. Zaštita voda

Članak 69.

Područje obuhvata Plana se nalazi u IV. zoni sanitarne zaštite prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku (»Službene novine PGŽ« broj 17/07).

Na području IV. zone mjere zaštite provode se na sljedeći način:

- otpadne vode individualnih stambenih objekta i objekta za držanje stoke i peradi u okviru obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva treba pročišćavati na vlastitom, tipskom uređaju drugog stupnja s ispuštanjem u podzemlje putem upojnog bunara, a za objekte do 10 ES moguća je primjena trokomorne septičke jame,

- oborinske vode sa manipulativnih površina se raspršeno ispuštaju u zatravnjene drenažne kanale izgrađene uz cestu.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 70.

Planom je predviđeno uređenje javnih parkovnih i ostalih zelenih površina, u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja i zaštite okoliša.

Postojeće javne zelene površine ne mogu se prenamjenjivati.

U sklopu površina iz stavka 1. ovoga članka omogućeno je uređenje i gradnja:

- dječjih igrališta

- staza, odmorišta i sl.

- pješačkih puteva.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 71.

Područja posebnih uvjeta korištenja i područja posebnih ograničenja u korištenju prikazana su na kartografskom prikazu Plana broj 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, 3.A. - Uvjeti korištenja u mjerilu 1 : 2.000.

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti, područja posebnih ograničenja u korištenju te kulturno - povijesnih cjelina propisane su zakonom i posebnim propisima.

Izmjenom Plana ne smatra se moguća naknadna izmjena ili dopuna posebnih uvjeta korištenja prostora koja se odnosi na zaštitu prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara, a koja je donesena u skladu s posebnim zakonom i propisima.

7.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

Članak 72.

Svaku novu građevinu u krajoliku treba projektirati na principu uspostave harmoničnog odnosa s tradicionalnim oblicima u materijalu, gabaritu i oblikovnim elementima, specifičnostima terena uz minimalne zahvate u prirodnoj strukturi terena kako bi se uspostavio skladan graditeljsko - ambijentalni sklop.

Članak 73.

Za područje obuhvata Plana propisuju se sljedeće mjere i uvjeti zaštite prirode:

- u cilju poboljšanja i održavanja ekoloških i mikroklimatskih prilika mora se očuvati postojeći zeleni sustav u vidu zelenih površina koje povezuju prostor naselja sa prirodnim područjem izvan naselja

- pri planiranju pojedine neizgrađene dijelove treba sačuvati kao zaštitne zelene površine, a što veći dio treba urediti kao javne zelene površine

- planiranje je potrebno vršiti tako da se očuva cjelokupni prirodni pejsaž (slika naselja u krajobrazu)

- postojeću vegetaciju potrebno je sačuvati u što većoj mjeri i ukomponirati ju u krajobrazno rješenje

- treba propisati minimalnu površinu prirodnog terena građevne čestice

- treba koristiti autohtone vrste drveća i grmlja te biljne vrste za koje postoji tradicija sadnje na okućnicama u ovom podneblju

- pri gradnji građevina treba koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi

- pri izvođenju zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala i fosila.

UPU 7 se nalazi unutar područja nacionalne ekološke mreže: međunarodno važno područje za ptice »Kvarnerski otoci« (HR 1000033) te su stoga pri njegovoj izradi poštivane smjernice za mjere zaštite za navedeno područje ekološke mreže iz Priloga 1.3. Uredbe o proglašenju ekološke mreže (»Narodne novine« broj 109/07).

7.2. Mjere očuvanja i zaštite kulturno - povijesnih cjelina i građevina

Članak 74.

Registrirana ruralna cjelina Risika - Glavica prikazana je na kartografskom prikazu br. 3 - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu površina u mjerilu 1:2.000.

Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom, drugim propisima i ovim Planom.

Za nadzor provođenja navedenih mjera očuvanja i zaštite kulturno - povijesnih cjelina i građevina nadležan je Konzervatorski odjel u Rijeci.

Uvjeti uređenja prostora za sve građevine unutar zaštićene ruralne cjeline Risika trebaju sadržavati posebne uvjete zaštite izdane od Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 75.

Registrirana ruralna cjelina Risika - Glavica svrstana je u I. zonu zaštite kao seosko naselje (ruralna cjelina).

Obuhvat zone I. stupnja zaštite ruralne cjelina Risika - Glavica određen je na kartografskom prikazu broj 3. - Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu površina, 3.A. - Uvjeti korištenja u mjerilu 1:2.000.

Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu ruralne strukture i arhitekture. Zaštita obuhvaća strogo čuvanje povijesne planske matrice, prostornih odnosa unutar naselja i stare građevne strukture, uključujući i zaštitu povijesnog integriteta pojedinih građevina (stilske osobine, gabariti, tlocrtna dispozicija, karakteristični materijal, itd.).

Na području I. stupnja zaštite ne preporuča se nikakva promjena oblikovanja građevina, a sve građevne aktivnosti u smislu prigradnji, nadogradnji i adaptacija moguće su temeljem odredbi ovog Plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela, odnosno detaljne planske dokumentacije kada se ona izradi.

Naselje u I. stupnju zaštite mora imati detaljnu i potpunu konzervatorsku dokumentaciju, smjernice te studijske projekte zahvata na pojedinim elementima prostora kao osnovnu podlogu za sve arhitektonske projekte na području zaštite. Ne preporuča se nikakva promjena oblikovanja građevina, a svi zahvati trebaju težiti rekonstrukciji povijesnih oblika.

Članak 76.

U povijesnoj graditeljskoj cjelini štiti se u potpunosti njena struktura pod sljedećim uvjetima:

- potpuna zaštita građevnog tkiva (oblika i izgleda)

- u najvećoj mjeri zaštita tradicije, funkcije i sadržaja

- u potpunosti se čuva povijesna matrica; javni prostori te parcelacija

- uz održavanje i sanaciju postojećih građevina, omogućuju se manji građevinski zahvati u svrhu nužnog prilagođavanja suvremenim potrebama

- novogradnje (interpolacije) se moraju oblikovanjem, mjerilom, tipologijom i gabaritima uklapati u ambijent, uz nužno poštivanje posebnih konzervatorskih uvjeta

- predviđaju se uz održavanje i sanaciju građevne strukture (rekonstrukcije, restauracije, adaptacije, preoblikovanja i izvedba faksimila) i mogućnost eventualne interpolacije temeljem odredbi ovog Plana

- iznimno su dozvoljena rušenja dotrajalih građevina, ako nisu ocijenjena kao pojedinačno vrijedne povijesne građevine te ako statički proračun dokaže da je stabilitet građevine toliko ugrožen da sanacija građevine nije moguća u smislu uobičajenih sanacijskih intervencija, a rušenje mora odobriti i Hrvatsko vijeće za kulturna dobra.

Detaljniji uvjeti zaštite i očuvanja povijesne graditeljske ruralne cjeline, te pojedinačnih građevina unutar njih biti će propisani detaljnijim konzervatorskim osnovama, odnosno odredbama ovog Plana.

8. Postupanje s otpadom

Članak 77.

UPU-om Risika - Glavica (UPU 7) se utvrđuje da se komunalni otpad prikupljen na području obuhvata Plana odvozi na postojeće odlagalište komunalnog otpada na lokaciji Treskavac (izvan obuhvata Plana), koje će se po otvaranju centralne županijske deponije, staviti u funkciju kao reciklažno dvorište i transfer stanica.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 78.

U sklopu Plana su, radi očuvanja i zaštite okoliša, utvrđena posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline te su određeni uvjeti uređenja i njihove mjere zaštite.

Područja posebnih ograničenja u korištenju prikazana su na kartografskom prikazu Plana broj 3. - Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, 3.A. - Uvjeti korištenja u mjerilu 1:2.000.

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Uvjeti, smjernice i mjere zaštite okoliša za osobito vrijedne resurse utvrđuju se Programom zaštite okoliša Općine Vrbnik.

Članak 79.

Unutar obuhvata Plana, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u naselju.

9.1. Zaštita zraka

Članak 80.

Rezultati praćenja kakvoće zraka odredili su sadašnju kakvoću zraka prvom kategorijom kakvoće zraka, koja temeljem Zakona o zaštiti zraka treba biti očuvana.

Suglasno zakonskoj regulativi potrebno je provoditi imisijski i emisijski monitoring zraka te poduzimati potrebne mjere za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.

Mjere zaštite svode se na primjenu posebnih propisa.

9.2. Zaštita od prekomjerne buke

Članak 81.

Na području obuhvata Plana buka ne predstavlja problem i treba je održati na postojećoj razini provođenjem mjera zaštite određenih važećim zakonskim propisima.

Unutar građevinskog područja ruralne cjeline Risika - Glavica (NA 2_5) dopušta se maksimalna razina buke prema tablici:

*tablica se nalazi na dnu stranice*

9.3. Zaštita voda

9.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 82.

Zaštita voda na području obuhvata Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće podzemnih i površinskih voda i potencijalnim izvorima zagađenja (npr. ispiranje zagađenih površina i prometnica, ispiranje tla, mogućnost havarija i sl.).

Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

9.4. Zaštita prostora

Članak 83.

Potrebno je održavati kvalitetu uređenja svih javnih prostora u naselju, pri čemu je naročito potrebno štititi one dijelove koji još nisu privedeni planskoj namjeni te planirane parkovne i zaštitne zelene površine.

Provođenjem plana korištenja i namjene prostora racionalizirati će se korištenje građevnog zemljišta, sačuvati prirodne karakteristike prostora te sanirati devastirana i neadekvatno korištena područja u naselju.

9.5. Zaštita od požara i eksplozije

Članak 84.

Zaštita od požara se provodi po Planu zaštite od požara na bazi Procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Vrbnik.

Prilikom izrade detaljnih planova uređenja i svih intervencija u prostoru na području obuhvata Plana potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Vrbnik.

Građevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti posebne mjere zaštite od požara odredit će se na bazi procjene iz stavka 1. ovog članka.

Rekonstrukcijom postojećih i izgradnjom novih građevina ne smije se povećavati ukupno požarno opterećenje.

Članak 85.

Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležne Policijske uprave za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u prostoru na građevinama, određenim prema tim popisima.

Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, prema posebnim propisima.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina, kao i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu.

Članak 86.

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbne mreže obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno posebnim propisima.

Članak 87.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i drugo, da se požar neće prenijeti na susjedne građevine.

U protivnom građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole.

U slučaju da zahvat u prostoru predviđa korištenje zapaljivih tekućina i plinova gdje postoje prostori ugroženi eksplozivnom atmosferom zbog čega se pojedini uređaji, oprema i instalacije projektiraju u protueksplozijski zaštićenoj izvedbi, prije ishođenja suglasnosti na mjere zaštite od požara primijenjene u glavnom projektu potrebno je, sukladno odredbama posebnog pravilnika, od ovlaštene javne ustanove pribaviti dokumente s pozitivnim mišljenjem o obavljenom tehničkom nadzoru dokumentacije.

Prilikom projektiranja pojedinog zahvata u prostoru primijeniti propise vezane za zaštitu od požara koji su važeći u trenutku izrade projektne dokumentacije.

9.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi i zaštita od rušenja)

Članak 88.

Planom se ne propisuje obveza izgradnje skloništa.

najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije L_RAeq (u dBA)

Iznimno, obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite može se propisati u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku.

Članak 89.

Mjere zaštite od potresa svode se na primjenu posebnih propisa za protivpotresno projektiranje građevina.

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno postojećim zakonima i tehničkim propisima.

Do izrade nove seizmičke karte Županije, protupotresno projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama.

Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička, geomehanička i geofizička istraživanja.

Važne građevine iz stavka 4. ovog članka su sve veće stambene građevine i građevine društvene i ugostiteljsko - turističke namjene, energetske građevine i sl.

Članak 90.

Dokumentima prostornog uređenja užih područja (detaljnih planova uređenja), koji se izrađuju na temelju Plana, u novim dijelovima naselja prometnice se moraju projektirati u skladu s posebnim propisima i na način da ih eventualno rušenje građevina ne blokira te da bude omogućena nesmetana evakuacija ljudi i pristup interventnih vozila.

10. Mjere provedbe plana

Članak 91.

Provedba ovog Plana vrši se neposredno, temeljem Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata (tekstualnog i grafičkog dijela) i posredno, putem planova užih područja čija je obveza izrade i donošenja propisana ovim Planom.

Članak 92.

Gradnja građevina i uređaja, parcelacija i uređivanje zemljišta, kao i obavljanje drugih radnji iznad, ispod ili na površini zemlje na području obuhvata moraju biti u skladu s UPU-om Risika - Glavica (UPU 7).

Izmjena posebnih propisa i odluka koje donosi Sabor, pojedina ministarstva ili Županija, uključivo dokumente prostornog uređenja širih područja, izmjene upisa u registar zaštićenih kulturnih dobara, promjena kategorije razvrstavanja javnih cesta i slično ne smatraju se izmjenom plana.

U slučaju da se donesu posebni zakoni ili propisi, stroži od normi iz ove Odluke, kod izdavanja lokacijskih uvjeta primijenit će se strože norme.

Članak 93.

Na području obuhvata UPU-a Risika - Glavica (UPU 7) nisu planirana područja na kojima je planirano provoditi urbanu komasaciju.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 94.

Ovaj plan izrađen je u 6 (šest) izvornika koji su ovjereni pečatom Općinskog vijeća Općine Vrbnik i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Vrbnik.

Tri se izvornika čuvaju u pismohrani Općinskog vijeća Općine Vrbnik, a po jedan izvornik zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske,

- Upravnom odjelu Primorsko-goranske županije za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava Krk.

- Javnoj ustanovi - Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije

Članak 95.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Članak 96.

Tekstualni dio (Obrazloženje) i grafički dio (kartografski prikazi u 1:2.000), sastavni su dijelovi ove Odluke, ali se ne objavljuju.

Klasa: 350-01/09-01/08

Ur. broj: 2142-07-03-09-5

Vrbnik, 12. kolovoza 2009.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE VRBNIK

Predsjednik
Slavko Zahija,v.r.