30.
Na temelju članka 33. Zakona o lokalnoj i
područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01, 60/01 -
vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09) i članka 38. Statuta
Općine Vrbnik (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 34/05, 41/05
i 1/09), Općinsko vijeće, na 2. sjednici održanoj 8. srpnja 2009. godine
donijelo je
POSLOVNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE VRBNIK
I. OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Ovim Poslovnikom Općinskog vijeća Općine
Vrbnik (u daljnjem tekstu: Poslovnik) se uređuje način rada Općinskog vijeća
Općine Vrbnik (u daljnjem tekstu: Vijeće), a osobito:
- konstituiranje Vijeća, početak obnašanja
dužnosti člana Vijeća, mirovanje i prestanak mandata člana Vijeća,
- prava, obveze i odgovornosti člana Vijeća,
- izbor i razrješenje predsjednika i
potpredsjednika Vijeća i njihova prava i dužnosti,
- sastav i način rada radnih tijela Vijeća,
- odnos Vijeća i općinskog načelnika,
- postupak predlaganja, donošenja akata i
rasprava o pojedinim pitanjima iz djelokruga Vijeća,
- poslovni red sjednice Vijeća,
- javnost u radu Vijeća,
- obavljanje stručnih, administrativnih i
drugih poslova za potrebe Vijeća.
Članak
2.
Ako pojedino pitanje od važnosti za rad
Vijeća nije uređeno ovim Poslovnikom, to će pitanje urediti Vijeće posebnim
aktom.
II. KONSTITUIRANJE VIJEĆA, POČETAK OBNAŠANJA
DUŽNOSTI, MIROVANJE I PRESTANAK MANDATA
Članak
3.
Prva, konstituirajuća sjednica Vijeća, saziva
se na način, po postupku i u rokovima utvrđenim Zakonom.
Dnevni red konstituirajuće sjednice Vijeća
utvrđuje se na početku sjednice, a može se promijeniti tijekom sjednice na
prijedlog predsjedavatelja ili najmanje 3 (tri) člana Vijeća.
Konstituirajućoj sjednici Vijeća do izbora
predsjednika privremeno predsjedava najstariji član Vijeća.
Predsjedavatelj ima do izbora predsjednika
Vijeća sva prava i dužnosti predsjednika Vijeća u pogledu predsjedavanja i
vođenja sjednice.
Nakon izbora predsjednika Vijeća izabrani
predsjednik preuzima predsjedavanje sjednicom.
Članak
4.
Na početku prve konstituirajuće sjednice,
Vijeće na prijedlog predsjedatelja ili najmanje 4 člana Vijeća, bira iz reda svojih
članova Odbor za mandatna pitanja.
Odbor za mandatna pitanja ima predsjednika i
dva člana.
Na konstituirajućoj sjednici Odbor za
mandatna pitanja podnosi Izvješće o provedenim izborima, o izabranim članovima
Vijeća, o podnesenim ostavkama na dužnost člana Vijeća, o članovima Vijeća koji
obnašaju dužnost nespojivu s dužnošću člana Vijeća, o nastupu mirovanja mandata
te o zamjenicima članova Vijeća.
Izabrani članovi Vijeća koji daju ostavku ili
stavljaju mandat u mirovanje dužni su o tome izvijestiti JUO Općine najkasnije
3 dana prije početka konstituirajuće sjednice. Pisana ostavka člana Vijeća
treba biti ovjerena kod javnog bilježnika najranije osam dana prije podnošenja
iste.
Na konstituirajućoj sjednici umjesto članova
Vijeća koji su dali ostavku ili kojima mandat miruje nazočni su zamjenici
članova Vijeća određeni sukladno Zakonu o izboru članova predstavničkih tijela
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Vijeće prima na znanje izvješće iz stavka 2.
ovoga članka.
Članak
5.
Nakon što Vijeće primi na znanje izvješće iz
članka 4. stavka 2. ovoga Poslovnika, članovi Vijeća daju prisegu.
Tekst prisege glasi:
»Prisežem svojom čašću da ću dužnost člana
Općinskog vijeća Općine Vrbnik obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom
radu pridržavati Ustava, zakona, Statuta Općine Vrbnik i Poslovnika Općinskog
vijeća i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske te se zauzimati za
svekoliki napredak Općine Vrbnik i Republike Hrvatske.«
Predsjedavatelj izgovara tekst prisege i
nakon toga proziva pojedinačno članove Vijeća, a član Vijeća daje prisegu tako
što ustaje i izgovara: »Prisežem!«
Nakon davanja prisege svaki član Vijeća
potpisuje tekst prisege pred predsjedavateljem.
Članak
6.
Član Vijeća koji nije bio nazočan na konstituirajućoj
sjednici, kao i zamjenik člana vijeća, kad počinje obnašati dužnost člana
Vijeća, polaže prisegu na prvoj sjednici Vijeća kojoj je nazočan.
Članak
7.
Na konstituirajućoj sjednici Vijeće bira
Odbor za izbor i imenovanja na prijedlog predsjedavatelja ili 4 člana Vijeća.
Osim predsjednika Vijeća na konstituirajućoj
sjednici Vijeće može birati i potpredsjednika Vijeća.
Pravo podnošenja prijedloga iz stavka 2.
ovoga članka ima Odbor za izbor i imenovanje ili najmanje 4 člana Vijeća.
Članak
8.
Vijeće je konstituirano izborom predsjednika
na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova Vijeća.
Nakon što je vijeće konstituirano izvodi se
himna Republike Hrvatske »Lijepa naša domovino«.
Članak
9.
Danom konstituiranja Vijeća, članovima Vijeća
započinju prava i dužnosti određeni zakonom, Statutom Općine Vrbnik, ovim
Poslovnikom i aktima što ih donosi Vijeće, do prestanka mandata.
Članak
10.
Članu Vijeća prestaje mandat prije isteka
vremena na koji je izabran u slučajevima određenim zakonom.
Mirovanje mandata člana Vijeća i prestanak
mirovanja mandata člana Vijeća nastupa u slučajevima određenim zakonom.
O nastupu mirovanja odnosno prestanku mandata
člana Vijeća te početku mandata zamjeniku Vijeće ne odlučuje, već te činjenice
prima na znanje bez glasovanja.
Kada nastupe uvjeti za određivanje zamjenika
i ta osoba bude nazočna sjednici Vijeća, ona se od početka sjednice uračunava u
broj članova Vijeća potreban za rad Vijeća.
Ostavka se podnosi u pisanom obliku Odboru za
mandatna pitanja.
Članak
11.
Vijeće ima predsjednika i potpredsjednika
koje bira iz redova članova Vijeća.
Prijedlog za izbor predsjednika i
potpredsjednika Vijeća podnosi Odbor za izbor i imenovanje ili najmanje 4 člana
Vijeća.
Član Vijeća može sudjelovati u podnošenju
prijedloga za samo jednog kandidata za predsjednika odnosno potpredsjednika.
Izbor predsjednika i potpredsjednika Vijeća
obavlja se javnim glasovanjem za svakog od kandidata ponaosob.
Za predsjednika i potpredsjednika Vijeća
izabran je kandidat za kojeg je glasovala većina svih članova Vijeća.
Ako pri glasovanju za izbor predsjednika i
potpredsjednika kandidat ne dobije potrebnu većinu glasova ili ako od više
kandidata niti jedan ne dobije potrebnu većinu glasova, glasovanje se ponavlja
po istom postupku kao za prvo glasovanje.
Ako su za izbor predsjednika i
potpredsjednika bila predložena više od dva kandidata, u ponovljenom glasovanju
sudjeluju samo dva kandidata koja su dobila najviše glasova.
U slučaju da ni u ponovljenom glasovanju niti
jedan od kandidata ne dobije većinu glasova članova Vijeća, izborni se postupak
ponavlja.
III. PRAVA I DUŽNOSTI ČLANOVA VIJEĆA
Članak
12.
Član Vijeća ima prava i dužnosti utvrđena
Statutom Općine Vrbnik.
Članak
13.
Članu Vijeća su dostupni svi službeni
materijali, dokumenti i podaci koji se pripremaju ili prikupljaju u tijelima
Općine Vrbnik i u JUO Općine Vrbnik, a koji se odnose na pitanja o kojima se
raspravlja u Vijeću.
Član Vijeća može tražiti od pročelnika JUO
izvješća i uvid u materijale o pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice ili
se pripremaju za sjednicu Vijeća ili radnog tijela u koje je izabran, a i druga
izvješća koja su mu kao članu Vijeća potrebna. Pročelnik JUO dužan je
udovoljiti zahtjevu člana Vijeća u najkraćem mogućem roku, ali ne dužem od tri
dana.
Član Vijeća može zatražiti izvješće i
objašnjenje od predsjednika Vijeća i predsjednika radnih tijela o radu tijela
kojim oni predsjedavaju.
Članak
14.
Član Vijeća ima pravo od JUO tržiti pružanje
stručne i tehničke pomoći i osiguravanje uvjeta za rad potrebnih u obavljanju
dužnosti člana Vijeća.
Članak
15.
Član Vijeća ima pravo na naknadu troškova za
rad u Vijeću, odborima Vijeća, u skladu s odlukom Vijeća.
Članak
16.
Član Vijeća ne smije u obavljanju privatnih
poslova, gospodarskih i drugih djelatnosti bilo za sebe bilo za svojeg
poslodavca, koristiti položaj člana Vijeća i naglašavati taj položaj.
Članak
17.
Član Vijeća dužan je čuvati podatke koje
sazna u obnašanju dužnosti, a koji prema zakonskim propisima nose oznaku
tajnosti.
Članak
18.
Član Vijeća ne može biti pozvan na kaznenu i
prekršajnu odgovornost za izgovorene riječi, niti za glasovanje u radu Vijeća.
Članak
19.
O prisustvovanju članova Vijeća sjednicama
Vijeća i radnih tijela Vijeća vodi se evidencija.
U slučaju da član Vijeća ne može
prisustvovati sjednici Vijeća odnosno radnog tijela kojeg je član, dužan je o
tome pravovremeno izvijestiti pročelnika JUO.
Članak
20.
Klub članova Vijeća mogu osnovati:
- politička stranka koja ima najmanje tri
člana Vijeća,
- dvije ili više političkih stranaka koje
imaju zajedno najmanje tri člana Vijeća,
- najmanje tri nezavisna člana Vijeća.
Član Vijeća može biti član samo jednog kluba.
O osnivanju kluba predsjednik kluba dužan je
u pisanom obliku izvijestiti JUO.
Obavijest mora sadržavati naziv kluba, ime
predsjednika kluba i imena članova kluba.
O svim promjenama predsjednik kluba dužan je
u pisanom obliku izvijestiti JUO.
JUO osigurat će klubovima članova Vijeća na
njihov zahtjev prostorne i tehničke uvjete za rad (dvoranu za sjednice,
prijepis, umnožavanje, dostava materijala i slično).
IV. RADNA TIJAELA
Članak
21.
Mogu se osnovati radna tijela Vijeća:
1. Odbor za izbor i imenovanje,
2. Odbor za statutarno-pravna pitanja,
3. Odbor za mandatna pitanja,
4. Odbor za komunalne djelatnosti i
gospodarstvo,
5. Odbor za društveni, kulturni i športski
život,
6. Radno tijelo za urbanizam,
7. Radno tijelo za financije.
Osim navedenih radnih tijela Vijeće može
osnovati i druga radna tijela.
Odlukom o osnivanju drugih radnih tijela
uređuje se njihov naziv, sastav, broj članova, djelokrug i način rada.
Članak
22.
U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima
odluka i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Vijeća.
Radno tijelo raspravlja i o izvješćima
pravnih osoba koja one na temelju zakona ili odluka i drugih akata Vijeća
podnose Vijeću.
Članak
23.
Radno tijelo Vijeća ima predsjednika i
određeni broj članova.
Predsjednika radnog tijela bira se u pravilu
između članova Vijeća, a članovi radnog tijela iz reda znanstvenih, stručnih i
drugih javnih osoba.
Mandat predsjednika i članova radnog tijela
traje do isteka redovitog četverogodišnjeg mandata Vijeća, ako Vijeće ne odluči
drugačije.
Članak.
24.
Ako predsjednik, odnosno član radnog tijela
ne prisustvuje redovito sjednicama radnog tijela, može biti razriješen članstva
u radnom tijelu.
Zahtjev za razrješenje osobe iz stavka 1.
ovoga članka može podnijeti predsjednik radnog tijela ili član radnog tijela, a
zahtjev je prihvaćen ako se za njega izjasni većina svih članova radnog tijela.
Prihvaćeni prijedlog iz stavka 2. ovoga
članka upućuje se Vijeću s odgovarajućim prijedlogom radi donošenja konačne
odluke.
Ako Vijeće razriješi predsjednika ili člana
radnog tijela, predsjednik Vijeća zatražit će od ovlaštenog predlagatelja da
umjesto razriješenog člana u roku od 15 dana od dana razrješenja predloži novog
kandidata.
Članak
25.
Predsjednik radnog tijela usklađuje rad
radnog tijela s radom Vijeća i drugih radnih tijela, saziva sjednice radnog
tijela, predlaže dnevni red i predsjedava sjednicama radnog tijela.
Predsjednik radnog tijela surađuje s predsjednikom
Vijeća, predsjednicima drugih radnih tijela, općinskim
načelnikom i pročelnikom JUO
Općine Vrbnik u svezi s pitanjima radnog tijela.
U slučaju spriječenosti ili odsutnosti
predsjednika, sjednici radnog tijela predsjedava član radnog tijela kojega na
to ranije ovlasti predsjednik radnog tijela.
Članak
26.
Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik
radnog tijela na vlastiti poticaj, a dužan ju je sazvati najkasnije u roku od
osam dana na osnovi zaključka Vijeća, ili ako to zatraži predsjednik Vijeća ili
većina članova radnog tijela, uz navođenje pitanja koja treba razmatrati na
sjednici.
Ako predsjednik ne sazove sjednicu kada je to
dužan učiniti, sjednicu će sazvati predsjednik Vijeća.
Članak
27.
Radno tijelo može zauzimati stajališta o
pitanjima iz svoga djelokruga samo ako je na sjednici nazočna većina članova
radnog tijela, a odluke donosi većinom glasova nazočnih članova.
Članak
28.
O radu na sjednici vodi se zapisnik.
Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu na
sjednici, o sudjelovanju u raspravi te o usvojenim zaključcima.
U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o
pojedinom predmetu.
Zapisnik potpisuju predsjednik i zapisničar
radnog tijela.
Zapisnik se dostavlja članovima radnog tijela
uz poziv za iduću sjednicu radnog tijela.
Članak
29.
Radna tijela pokreću razmatranje pitanja iz
svog djelokruga, a obvezatna su razmotriti svako pitanje iz svoga djelokruga
koje im se uputi na razmatranje ili za koje to zatraži predsjednik Vijeća.
Članak
30.
Radi razmatranja pojedinih pitanja iz svog
djelokruga i priprema prijedloga o tim pitanjima, radno tijelo može osnovati
posebnu radnu skupinu, koja je sastavni dio radnog tijela i ne može samostalno
istupati i biti nositelj prava i obveza.
Članak
31.
Radno tijelo obvezno je o svim primjedbama,
mišljenjima, stajalištima i prijedlozima izvijestiti Vijeće.
Kad podnese izvješće ili prijedlog Vijeću,
radno tijelo određuje izvjestitelja koji će prema zaključku radnog tijela, na
vlastiti poticaj ili na zahtjev Vijeća, na sjednici obrazložiti stajalište ili
prijedlog radnog tijela.
Članak
32.
Radna tijela vijeća surađuju međusobno, a
mogu održati zajedničku sjednicu te Vijeću podnijeti i zajedničko izvješće o
temi rasprave.
Članak
33.
Sjednici radnog tijela treba biti nazočan
općinski načelnik ili pročelnik JUO Općine Vrbnik kad se na njoj razmatra
prijedlog ili pitanje iz djelokruga tih tijela.
Radno tijelo može odlučiti da će o pojedinom
prijedlogu provesti raspravu bez nazočnosti osoba iz stavka 1. ovoga članka i o
tome obvezno izvješćuje općinskog načelnika i predsjednika Vijeća.
Članak
34.
Predsjedniku radnog tijela u obavljanju
njegovih poslova i zadaća pomaže JUO Općine Vrbnik.
Članak
35.
Radno tijelo može, u suglasju s odredbama
ovoga Poslovnika, donijeti poslovnik o svom radu.
Članak
36.
Odbor za izbor i imenovanje čine predsjednik
i dva člana, biraju se na prvoj sjednici Vijeća, iz redova članova Vijeća.
Članak
37.
Odbor za statutarno-pravna pitanja čine
predsjednik i dva člana, biraju se u pravilu iz redova članova Vijeća.
Članak
38.
Ostala radna tijela osnivaju se odlukom o
osnivanju radnog tijela.
V. ODNOS VIJEĆA I OPĆINSKOG NAČELNIKA
Članak
39.
Općinski načelnik i zamjenik na prvoj
sjednici Vijeća polažu prisegu.
Predsjednik Vijeća čita prisegu sljedećeg
sadržaja:
»Prisežem svojom čašću da ću dužnost
načelnika/zamjenika Općine Vrbnik obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u
svom radu pridržavati Ustava, zakona i Statuta Općine Vrbnik te se zauzimati za
svekoliki napredak Republike Hrvatske i Općine Vrbnik.«
Predsjednik Vijeća poslije pročitane prisege
proziva pojedinačno načelnika i zamjenika, a načelnik i zamjenik nakon što je
pročitano njihovo ime i prezime, ustaju i izgovaraju: »Prisežem«.
Članak
40.
Općinski načelnik i/ili zamjenik prisustvuju
sjednicama Vijeća.
Općinski načelnik određuje izvjestitelja za
točke dnevnog reda koje su po njegovom prijedlogu uvrštene u dnevni red
sjednice Vijeća.
Članak
41.
Izvjestitelj, nazočan na sjednici Vijeća i
radnih tijela Vijeća, sudjeluje u njihovom radu, iznosi stajališta općinskog
načelnika, daje obavijesti i stručna objašnjenja te obavještava općinskog
načelnika o stajalištima i mišljenjima Vijeća odnosno radnih tijela.
Članak
42.
O sazvanim sjednicama predsjednik Vijeća i
predsjednici radnih tijela Vijeća izvješćuju općinskog načelnika i
izvjestitelje najkasnije 5 dana prije dana održavanja sjednice.
Članak
43.
Način i postupak razrješenja općinskog
načelnika propisan je Statutom Općine Vrbnik
VI. AKTI VIJEĆA
1. Opće odredbe
Članak
44.
Odluke i druge akte (u daljnjem tekstu:
akti), koje Vijeće donosi na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i
Statutom potpisuje predsjednik Vijeća.
Članak
45.
Na izvornike odluka i drugih akata Vijeća
stavlja se pečat Vijeća.
Pod izvornikom odluka odnosno drugih akata
Vijeća podrazumijeva se onaj tekst odluke odnosno drugog akta, koji je usvojen
na sjednici Vijeća.
Izvornici akata VIjeća čuvaju se u pismohrani
Općine.
Članak
46.
Statut, odluke i drugi opći akti Vijeća,
odluka o izboru, imenovanju i razrješenju osoba koje bira ili imenuje Vijeće
objavljuju se u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije i na službenim
Web stranicama Općine.
O Objavljivanju akata brine se JUO Općine.
Članak
47.
Ovlašteni predlagatelji akata koje donosi
Vijeće jesu: vijećnici, općinski načelnik i radna tijela Vijeća, osim ako je
zakonom propisano da pojedini prijedlog mogu podnijeti samo određena tijela.
Članak
48.
Postupak donošenja akta pokreće se
prijedlogom akta.
Prijedlog akta sadrži pravnu osnovu za
donošenje, tekst prijedloga akta s obrazloženjem, tekst odredaba važećeg akta
koji se mijenja odnosno dopunjuje.
Predlagatelj akta može na početku rasprave
podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga,
ako se predlaže da opći akt stupi na snagu danom objave, dužan je posebno
obrazložiti opravdanost ranijeg stupanja na snagu.
Predlagatelj odluke ima pravo uzimati riječ u
tijeku rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se
o podnesenim amandmanima i o izraženim mišljenjima i primjedbama.
Općinski načelnik može tražiti riječ u tijeku
rasprave o aktu i kada on nije predlagatelj. Ista prava imaju i izvjestitelji
radnih tijela.
Članak
49.
Pravo na podnošenje amandmana imaju ovlašteni
predlagatelji akata iz članka 47. ovog Poslovnika.
Članak
50.
Predlagatelj akta može podnositi amandmane
sve do zaključenja rasprave.
Općinski načelnik može do zaključenja
rasprave podnositi amandmane i na prijedlog akta i kada nije predlagatelj.
Članak
51.
O amandmanima se izjašnjava predlagatelj i
općinski načelnik, neovisno da li je on predlagatelj akta ili ne.
Izjašnjavanje prema stavku 1. ovog članka je
u pravilu usmeno i iznosi se tijekom rasprave, neposredno prije glasovanja o
pojedinim ili svim amandmanima.
Amandmani koji su podneseni u roku postaju
sastavnim dijelom konačnog prijedloga akta i o njemu se odvojeno ne glasuje.
Članak
52.
Ako konačni prijedlog akta nije podnio
općinski načelnik, o amandmanu na prijedlog s kojim se nije suglasi općinski
načelnik, glasuje se odvojeno.
Amandman prihvaćen na sjednici Vijeća postaje
sastavni dio konačnog prijedloga akta o kojem se odlučuje.
Članak
53.
O amandmanima se glasuje prema redoslijedu
članaka konačnog prijedloga akta na koje se odnose.
Nakon provedene rasprave i odlučivanja o
amandmanima, odlučuje se o donošenju akta.
Članak
54.
Građani imaju pravo predlagati Vijeću
donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz djelokruga rada
Vijeća.
Vijeće je dužno raspravljati o prijedlogu iz
stavka 1. ovoga članka ako prijedlog potpisom podrži najmanje 10% birača
upisanih u popis birača Općine Vrbnik.
Vijeće je dužno dati odgovor podnositeljima
prijedloga najkasnije u roku od tri mjeseca od dana prijema prijedloga.
2. Odlučivanje i glasovanje
Članak
55.
Odluke i druge akte Vijeće donosi većinom
glasova nazočnih članova Vijeća.
Statut Općine Vrbnik, Poslovnik Općinskog
vijeća, proračun, godišnji obračun proračuna, odluku o iskazivanju nepovjerenja
tijelima, odluku o izboru i razrješenju predsjednika i potpredsjednika Vijeća
te akte koje Vijeće donosi po hitnom postupku Vijeće donosi većinom glasova
svih članova Vijeća.
Odluke o izboru, imenovanju i razrješenju
Vijeće donosi na način propisan u stavku 1. ovoga članka.
Kada se izabire odnosno imenuje samo jedan
kandidat, a predloženo je više kandidata pa niti jedan ne dobije potrebnu
većinu glasova, glasovanje se ponavlja na način da se u ponovljenom glasovanju
ne glasuje o kandidatu koji je u prethodnom glasovanju dobio najmanji broj
glasova.
Ako niti jedan od kandidata ne dobije
potrebnu većinu glasova, izborni se postupak ponavlja.
Članak
56.
Vijeće odlučuje o svakom prijedlogu na
dnevnom redu nakon rasprave, osim ako je ovim Poslovnikom određeno da se
odlučuje bez rasprave.
Ako pitanje o kojem se raspravlja ne
zahtijeva donošenje akta, ili ako Vijeće ne želi o tome pitanju odlučivati,
završava raspravu i prelazi na sljedeću točku dnevnog reda.
Članak
57.
Ako Vijeće o pitanju o kojem je raspravljalo
nije dovršilo raspravu ili ne želi odlučivati na istoj sjednici, rasprava o
tome pitanju odgađa se za jednu od sljedećih sjednica.
Vijeće može u tijeku rasprave odlučiti o tome
da pojedini predmet vrati predlagatelju odnosno odgovarajućem radnom tijelu
radi dodatne obrade.
Članak
58.
Ako Vijeće ne prihvati prijedlog općeg akta,
prije ponovnog podnošenja istog prijedloga predlagatelj je dužan razmotriti
mišljenje, primjedbe i prijedloge iznesene
u raspravi na sjednici Vijeća
na kojoj prijedlog nije prihvaćen te obrazložiti one koje nije mogao usvojiti.
Članak
59.
Glasovanje na sjednici je javno osim ako
Vijeće, na prijedlog najmanje trećine prisutnih članova Vijeća, ne odluči
većinom glasova članova Vijeća da se o nekom pitanju glasuje tajno.
Javno glasovanje provodi se dizanjem ruku.
Glasovanje dizanjem ruku provodi se na način
da predsjednik Vijeća poziva članove Vijeća da se izjasne tko je »ZA«
prijedlog, tko je »PROTIV« prijedloga, odnosno da li se tko uzdržao od
glasovanja.
Kod utvrđivanja dnevnog reda glasuje se »za«
ili »protiv«.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka,
ako se prilikom glasovanja o amandmanima o njegovom prihvaćanju izjasni manje
od polovice nazočnih članova Vijeća, predsjednik Vijeća može odmah utvrditi da
amandman nije prihvaćen.
Glasove prebrojava zapisničar.
Članak
60.
Predsjednik Vijeća objavljuje rezultate
glasovanja.
Na zahtjev člana Vijeća koji zatraži provjeru
glasovanja, predsjednik Vijeća ponovit će glasovanje i ponovno objaviti
rezultat glasovanja.
Članak
61.
Tajno glasovanje provodi se glasačkim
listićima. Glasački listići su iste veličine, boje i ovjereni su pečatom
Vijeća.
Ako se glasuje o prijedlogu kandidata, na glasačkom
se listiću prezimena kandidata navode abecednim redom a glasuje se na način da
se zaokružuje redni broj ispred imena pojedinog kandidata.
Ako se glasuje o pojedinom prijedlogu,
pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno a glasuje se »za«, »protiv« ili
»suzdržan«, odnosno, prema uputi na listiću.
Glasačke listiće priprema zapisničar, koji
predsjedniku Vijeća pomaže kod tajnog glasovanja. Predsjednik Vijeća može
odrediti i određeni broj članova Vijeća koji će mu pomagati kod tajnog
glasovanja.
Članak
62.
Zapisničar pomaže predsjedniku Vijeća u
provođenju tajnog glasovanja, predaje glasačke listiće članovima Vijeća i to
konstatira u zapisnik.
Član Vijeća kojega je predsjednik odredio da
mu pomaže kod tajnog glasovanja, prilikom glasovanja nazočan je kod glasačke
kutije.
Članak
63.
Član Vijeća može glasovati samo osobno,
jednim glasačkim listićem.
Nepopunjeni listić, listić na kojem su
dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je popunjen tako da se ne
može sa sigurnošću utvrditi za koga je ili za što član Vijeća glasovao,
nevažeći je.
Članak
64.
Nakon što svi nazočni članovi Vijeća predaju
glasačke listiće i nakon što predsjednik Vijeća objavi da je glasovanje
završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja.
Rezultat glasovanja utvrđuje se na osnovi
predanih glasačkih listića.
Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik
Vijeća u nazočnosti članova Vijeća koji su mu pomagali kod glasovanja.
Predsjednik Vijeća objavljuje rezultate
glasovanja na istoj sjednici na kojoj je tajno glasovanje provedeno.
Članak
65.
U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se
prekida radi pripreme novih glasačkih listića.
Ponovno glasovanje provodi se po istom
postupku.
3. Donošenje akata po hitnom postupku
Članak
66.
Iznimno, akt se može donijeti po hitnom
postupku ako je to nužno radi sprječavanja ili uklanjanja štete, odnosno ako bi
ne donošenje takvog akta u određenom roku imalo štetne posljedice ili ako to
zahtijevaju drugi opravdani razlozi.
Predlagatelj akta dužan je obrazložiti
hitnost postupka.
Ako predlagatelj donošenja akta po hitnom
postupku nije općinski načelnik, tada se prijedlog akta dostavlja općinskom
načelniku na mišljenje.
Članak
67.
Kada se Vijeću podnosi prijedlog za donošenje
akta po hitnom postupku, najprije se glasuje o opravdanosti prijedloga za hitni
postupak, a potom se raspravlja i odlučuje o samom aktu.
Članak
68.
Uz prijedlog da se akt donese po hitnom
postupku podnosi se i prijedlog akta.
Predsjednik Vijeća bez odlaganja prijedlog iz
stavka 1. ovoga članka upućuje članovima Vijeća i općinskom načelniku, ako on
nije predlagatelj.
Članak
69.
O prijedlogu iz članka 67. ovoga Poslovnika
odlučuje se na početku sjednice Vijeća prilikom utvrđivanja dnevnog reda.
Članak
70.
Na prijedlog akta koji se donosi po hitnom
postupku amandmani se mogu podnositi do zaključenja rasprave.
VII. VIJEĆNIČKA PITANJA
Članak
71.
Vijećnici mogu postavljati vijećnička pitanja
općinskom načelniku, zamjeniku i pročelniku u svezi poslova iz njihovog
djelokruga rada.
Pitanja se postavljaju na sjednici Vijeća
prije utvrđivanja dnevnog reda usmeno ili u pisanom obliku posredstvom
predsjednika Vijeća, a vijećnik je dužan navesti kome ga upućuje.
Odgovor na vijećnička pitanja daje se na
samoj sjednici, a ukoliko to nije moguće, moraju se navesti razlozi zbog kojih
se ne može dati odgovor na samoj sjednici.
Ako je vijećnik nezadovoljan odgovorom može
zatražiti dostavu pisanog odgovora. Pisani odgovor daje se najkasnije na
slijedećoj sjednici.
Općinski načelnik, njegov zamjenik odnosno
pročelnik dostavljaju pisani odgovor vijećniku posredovanjem predsjednika
Vijeća. Predsjednik Vijeća upućuje pisani odgovor svim vijećnicima.
Članak
72.
Pitanja koja vijećnici postavljaju kao i
odgovori na ta pitanja moraju biti jasni, precizni i kratki.
Članak
73.
Nakon primljenog odgovora vijećnik može na
sjednici Vijeća iznijeti mišljenje o odgovoru i postaviti dopunsko pitanje.
VIII. PODNOŠENJE IZVJEŠĆA OPĆINSKOG NAČELNIKA
Članak
74.
Općinski načelnik podnosi izvješće o svom
radu u skladu s odredbama Statuta Općine Vrbnik.
Članak
75.
Prijedlog za traženje izvješća od općinskog
načelnika o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga može podnijeti najmanje
4 vijećnika.
Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora
biti potpisan od svih vijećnika koji predlažu donošenje zaključka o traženju
izvješća općinskog načelnika. U prijedlogu mora biti jasno postavljeno,
formulirano i obrazloženo pitanje o kojem se traži izvješće.
Članak
76.
Predsjednik Vijeća stavlja prijedlog za
traženje izvješća na dnevni red prve iduće sjednice Vijeća koja se održava
nakon primitka prijedloga, ali ne prije nego što protekne 15 dana od dana
primitka.
Članak
77.
Predstavnik vijećnika koji su podnijeli
prijedlog za traženje izvješća ima pravo na sjednici Vijeća izložiti i
obrazložiti prijedlog.
Općinski načelnik ima pravo na sjednici
usmeno se očitovati na podneseni prijedlog.
Članak
78.
Rasprava o izvješću općinskog načelnika
Vijeće može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je zahtjevom za
podnošenjem izvješća pokrenuto ili donošenjem zaključka kojim se od općinskog
načelnika traži izvršavanje općih akata Vijeća.
Članak
79.
Vijećnici koji su podnijeli prijedlog za
traženje izvješća općinskog načelnika mogu prijedlog povući najkasnije prije
odlučivanja o prijedlogu.
Ako prijedlog za traženje izvješća općinskog
načelnika nije usvojen, prijedlog za traženje izvješća o bitno podudarnom
pitanju ne može se ponovno postaviti prije proteka roka od 6 mjeseci od dana
kada je Vijeće donijelo zaključak kojim ne prihvaća prijedlog za traženje
izvješća od općinskog načelnika.
IX. RED NA SJEDNICI
1. Sazivanje sjednice
Članak
80.
Vijeće zasjeda redovito dva puta godišnje,
prvi put između 1. veljače i 15. srpnja, a drugi put između 15. rujna i 31.
prosinca.
Izvan rokova iz stavka 1. ovoga članka Vijeće
zasjeda izvanredno na zahtjev općinskog načelnika te većine članova Vijeća.
Predsjednik Vijeća, uz prethodno pribavljeno
mišljenje Kluba članova Vijeća, može sazvati Vijeće na izvanredno zasjedanje.
Kada ovlašteni predlagatelj iz stavka 2.
ovoga članka podnese zahtjev za izvanredno zasjedanje Vijeća, dužan je
predsjedniku Vijeća navesti razloge zbog kojih traži izvanredno zasjedanje.
Na zahtjev ovlaštenog predlagatelja iz stavka
2. ovoga članka predsjednik Vijeća dužan je sazvati sjednicu Vijeća u roku od
osam dana od dana kada primi zahtjev.
Predsjednik Vijeća je dužan sazvati sjednicu
Vijeća na obrazloženi zahtjev najmanje 4 člana Vijeća u roku od 15 dana od
primitka zahtjeva.
Ako predsjednik Vijeća ne sazove sjednicu u
roku iz stavka 5. i 6. ovoga članka, sjednicu će sazvati načelnik.
Nakon proteka roka u kojem sjednicu Vijeća
nije sazvao općinski načelnik, sjednicu Vijeća može sazvati na zahtjev 4 člana
Vijeća čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležne za poslove lokalne i
područne samouprave.
Članak
81.
Sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća na
vlastiti poticaj ili na zahtjev 4 člana Vijeća ili na prijedlog općinskog
načelnika.
Kada Vijeće redovito zasjeda, sjednica Vijeća
mora se sazvati najmanje jedanput u tri mjeseca, ako je to potrebno i češće.
U rok za zasjedanje Vijeća ne računa se
vrijeme kada Vijeće ne zasjeda.
Iznimno, predsjednik Vijeća može, u
slučajevima kada je nužno donijeti pojedini akt po hitnom postupku ili, kada to
zahtijevaju drugi osobito opravdani razlozi, dostaviti poziv za sjednicu Vijeća
u roku kraćem od 5 dana prije održavanja sjednice, a dnevni red za tu sjednicu
može predložiti i na samoj sjednici.
U slučaju sazivanja izvanredne sjednice
Vijeća, predsjednik Vijeća može postupati na način predviđen stavkom 4. ovoga
članka.
Članak
82.
Ako Vijeće na odluči drukčije, sjednice
Vijeća traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red, a redni broj sjednice
određuje se u nizu za sjednice koje se održavaju u redovitom i izvanrednom
zasjedanju, tijekom jednog saziva Vijeća.
Članak
83.
Za redovite se sjednice članovima Vijeća pet
dana prije održavanja sjednice dostavlja poziv za sjednicu, prijedlog dnevnog
reda i materijal o kojem će se raspravljati na sjednici.
Iznimno, ako za to postoje opravdani razlozi,
članovima Vijeća se materijal uz pojedinu točku dnevnog reda može dostaviti i
naknadno, a može i na samoj sjednici.
2. Utvrđivanje kvoruma, odgoda i prekid
sjednice
Članak
84.
Kada predsjednik Vijeća utvrdi da je nazočna
većina članova Vijeća, otvara sjednicu.
Ako predsjednik Vijeća utvrdi na početku
sjednice da nije nazočan potreban broj članova Vijeća, odgađa sjednicu za drugi
određeni dan i sat.
Sjednicu će predsjednik Vijeća prekinuti ako
za njezina trajanja utvrdi da nije nazočan potreban broj članova
Vijeća i zakazati nastavak
sjednice za određeni drugi dan i sat.
O odgodi sjednice i o nastavku prekinute
sjednice zakazanom za dugi dan i sat pisanim se putem obavješćuju samo
nenazočni članovi Vijeća.
U slučaju odgode sjednice na početku
sjednice, odnosno prekida sjednice za njezina trajanja zbog utvrđivanja nedostatka
potrebnog broja članova Vijeća, predsjednik će zakazati sjednicu, odnosno
nastavak sjednice najkasnije u roku od osam dana od dana odgode, odnosno
prekida sjednice.
Predsjednik Vijeća može odgoditi sazvanu
sjednicu ako za to postoje opravdani razlozi. Sjednica se može odgoditi najviše
za 8 dana.
Članak
85.
Nazočnost članova Vijeća utvrđuje se:
- prozivkom na početku sjednice,
- u tijeku sjednice, kada predsjednik Vijeća
ocijeni da nije nazočan dovoljan broj članova Vijeća za valjano održavanje
sjednice i odlučivanje,
- na zahtjev člana Vijeća koji ocijeni da
nije nazočan dovoljan broj članova Vijeća.
Prozivku članova Vijeća na sjednici Vijeća
obavlja zapisničar.
Ako član Vijeća želi ranije napustiti
sjednicu, o tome mora izvijestiti predsjednika Vijeća.
Tijekom sjednice Vijeća predsjednik Kluba
članova Vijeća može tražiti stanku zbog održavanja sjednice Kluba.
Predsjednik Vijeća dužan je odobriti stanku.
3. Dnevni red
Članak
86.
Dnevni red sjednice Vijeća predlaže
predsjednik Vijeća.
U prijedlog dnevnog reda predsjednik Vijeća
unosi sve predmete koji su mu dostavljeni najmanje 15 dana prije održavanja
sjednice, na način utvrđen ovim Poslovnikom.
Na predloženi dnevni red, koji je upućen uz
poziv za sjednicu, član Vijeća ili ovlašteni predlagatelj akta može podnijeti
pisani prigovor najkasnije jedan dan prije zakazane sjednice Vijeća.
Pisani prigovor na predloženi dnevni red može
se podnijeti ako predsjednik Vijeća nije uvrstio u prijedlog dnevnog reda teme
koje su upućene u postupku na način propisan ovim Poslovnikom. Ako je prigovor
opravdan, tema se uvrštava u dnevni red bez rasprave.
Ako nitko od članova vijeća ili ovlaštenih
predlagatelja akta ne podnese u pisanom obliku prigovor na dnevni red koji je
predložen uz sjednicu u roku iz stavka 3. ovoga članka, predloženi dnevni red
smatra se utvrđenim te se o njemu ne glasuje.
Članak
87.
Predsjednik Vijeća može naknadno, nakon što
je poziv za sjednicu s prijedlogom dnevnog reda već odaslan članovima Vijeća,
pisanim putem predložiti dopunu dnevnog reda.
Predsjednik Vijeća može i na samoj sjednici
predložiti da se dnevni red dopuni pojedinim predmetom ili da se pojedini
predmet izostavi iz dnevnog reda.
Ako se predlaže dopuna dnevnog reda,
članovima Vijeća se uz prijedlog za dopunu dnevnog reda daju i materijali po
predloženoj dopuni.
O predloženoj promjeni dnevnog reda glasuje
se na sjednici tako da se najprije glasuje o prijedlogu da se pojedini predmet
izostavi iz dnevnog reda, a zatim o prijedlogu da se dnevni red dopuni
pojedinim predmetom.
Članak
88.
Nakon što je utvrđen dnevni red sukladno
odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Vijeća objavljuje usvojeni dnevni red,
time da tijekom sjednice može promijeniti redoslijed rasprave o pojedinom
predmetu utvrđenoga dnevnog reda.
4. Predsjedavanje i sudjelovanje
Članak
89.
Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik
Vijeća, a kada je on odsutan ili spriječen, sjednici predsjedava potpredsjednik
Vijeća.
Članak
90.
Sjednici Vijeća kao gosti mogu prisustvovati
svi oni koje je pozvao predsjednik Vijeća.
Članak
91.
Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego
zatraži i dobije riječ od predsjednika Vijeća.
Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se
raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.
Ako se govornik udalji od predmeta rasprave,
predsjednik Vijeća će ga opomenuti da se drži teme dnevnog reda.
Ako se govornik i poslije druge opomene ne
drži teme dnevnog reda, predsjednik Vijeća će mu oduzeti riječ. U tom slučaju
član Vijeća više ne može sudjelovati u raspravi u Vijeću o toj točki dnevnog
reda.
Predsjednik daje članovima Vijeća riječ po
redoslijedu kojim su se prijavili.
Neovisno o redoslijedu, član Vijeća može
dobiti riječ kada želi govoriti o povredi Poslovnika ili kada želi ispraviti
navod za koji drži da je netočan.
Govornika može opomenuti ili prekinuti u
govoru samo predsjednik Vijeća. Predsjednik Vijeća se brine da govornik ne bude
ometan ili spriječen u svome govoru.
Članak
92.
Članu Vijeća koji želi govoriti o povredi
Poslovnika predsjednik Vijeća daje riječ čim je ovaj zatraži.
Govor toga člana Vijeća ne može trajati dulje
od jedne minute, a član Vijeća odmah mora navesti članak Poslovnika o čijoj
povredi govori.
Predsjednik Vijeća je dužan poslije iznijetog
prigovora dati objašnjenje.
Ako član Vijeća nije zadovoljan objašnjenjem,
o prigovoru se na njegov zahtjev odlučuje bez rasprave.
Članak
93.
Ako član Vijeća zatraži riječ da bi ispravio
navod za koji smatra da je netočan, predsjednik Vijeća će mu dati riječ čim
završi govor onoga čiji se navod želi ispraviti. Član Vijeća u svom govoru mora
se ograničiti na ispravak netočnog navoda, a njegov govor ne može trajati dulje
od dvije minute.
Članak
94.
Radi djelotvornijeg rada na sjednici,
govornik treba govoriti kratko i u vezi s predmetom rasprave, ne ponavljajući
ono što je već rečeno.
5. Red na sjednici i stegovne mjere
Članak
95.
Red na sjednici osigurava predsjednik Vijeća.
Govornika može opomenuti ili prekinuti u
govoru samo predsjednik Vijeća.
Za remećenje reda na sjednici predsjednik
Vijeća može članu Vijeća izreći stegovne mjere:
1. opomenu,
2. opomenu s oduzimanjem riječi,
3. udaljavanje sa sjednice.
Stegovne mjere iz stavka 3. ovoga članka su
izvršne i o njima se ne vodi rasprava.
Ako predsjednik Vijeća ne može održati red na
sjednici ni nakon izvršenih stegovnih mjera odredit će kratak prekid sjednice
Vijeća.
Članak
96.
Protiv stegovne mjere udaljavanja sa sjednice
Vijeća član Vijeća ima pravo prigovora.
Prigovor se podnosi predsjedniku Vijeća
najkasnije u roku 24 sata od izricanja stegovne mjere i on ga upućuje svim
članovima Vijeća.
Predsjednik Vijeća unosi prigovor u dnevni
red prve iduće sjednice.
Mišljenje o prigovoru daje općinski načelnik.
Odluku po prigovoru Vijeće donosi većinom
glasova prisutnih članova vijeća, bez rasprave, s time da pravo govora ima samo
član Vijeća koji je podnio prigovor i općinski načelnik.
Članak
97.
Vijeće može po prigovoru:
- potvrditi izrečenu stegovnu mjeru,
- ukinuti stegovnu mjeru.
Odluka Vijeća je konačna.
Članak
98.
Ako druge osobe koje su nazočne sjednici
narušavaju red, predsjednik Vijeća će ih opomenuti.
Predsjednik Vijeća može narediti da se iz
dvorane udalje osobe iz stavka 1. ovoga članka koje i nakon opomene narušavaju
red na sjednici.
6. Tijek sjednice
Članak
99.
Nakon otvaranja sjednice predsjednik Vijeća
daje potrebna objašnjenja u vezi s radom na sjednici i objašnjenja o drugim
prethodnim pitanjima.
Članak
100.
Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se
na raspravu o pojedinim temama dnevnog reda i to redom koji je utvrđen u
dnevnom redu.
Članak
101.
Prije prelaska na raspravu o prijedlogu akta,
predlagatelj akta odnosno njegov predstavnik može podnijeti uvodno usmeno
izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga.
Nakon uvodnog izlaganja predlagatelja,
izvjestitelj radnoga tijela može usmeno izložiti očitovanje tog tijela.
Članak
102.
Na sjednici se o svakom predmetu iz dnevnog
reda najprije raspravlja, a zatim odlučuje, osim ako Vijeće ne odluči da se o
pojedinom predmetu neće raspravljati.
Rasprava o prijedlogu akta obuhvaća raspravu
o prijedlogu akta te raspravu o podnesenim prijedlozima za izmjenu i dopunu
prijedloga akta.
Predlagatelj akta ima pravo tražiti riječ i
tijekom rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati
se o podnesenim amandmanima te o mišljenjima i primjedbama iznijetima u
raspravi.
Općinski načelnik može tražiti riječ tijekom
rasprave o prijedlogu akata i onda kada nije predlagatelj. Isto pravo ima i
izvjestitelj nadležnoga radnoga tijela te Odbor za statutarno-pravna pitanja.
Ako se u tijeku rasprave o pojedinoj točki
dnevnog reda pojavi sumnja da se akt neće moći donijeti zbog manjkavosti
podataka ili dokumentacije u materijalu, predsjednik Vijeća može odlučivanje o
toj točki dnevnog reda odgoditi za iduću sjednicu, uz upute predlagatelju da
prijedlog dopuni odgovarajućim podacima odnosno dokumentacijom.
Članak
103.
Predsjednik zaključuje raspravu po pojedinoj
točki dnevnog reda kada utvrdi da više nema prijavljenih govornika.
Po zaključenju rasprave pristupa se
glasovanju na način i po postupku utvrđenim ovim Poslovnikom.
Članak
104.
Sjednica Vijeća traje dok se ne iscrpi
utvrđeni dnevni red.
7. Odlučivanje
Članak
105.
Za donošenje akata na sjednici Vijeća,
potrebna je nazočnost većine vijećnika, osim u slučajevima kada je ovim
Poslovnikom drugačije određeno.
Članak
106.
Vijeće donosi akte većinom danih glasova,
ukoliko je na sjednici vijeća nazočna većina vijećnika, osim ako zakonom,
Statutom ili ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.
Većinom glasova svih vijećnika, Vijeće donosi
sljedeće akte:
- Statut Općine
- Poslovnik Općinskog vijeća
- Proračun
- godišnje izvješće o izvršenju proračuna
- odluku o izboru i razrješenju predsjednika
i potpredsjednika Vijeća,
- odluku o raspisivanju referenduma o
razrješenju općinskog načelnika i njegovog zamjenika,
- odluku o raspisivanju referenduma o
pitanjima iz samoupravnog djelokruga utvrđenih Statutom Općine Vrbnik.
X. ZAPISNIK
Članak
107.
O radu na sjednici Vijeća vodi se zapisnik.
Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu
sjednice, sudjelovanje u raspravi te o donesenim odlukama.
U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o
pojedinoj temi.
O izradi zapisnika brine zapisničar -
pročelnik JUO.
Članak
108.
Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe,
odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama obavljene
izmjene, smatra se usvojenim.
Usvojeni zapisnik potpisuju predsjednik
Vijeća i zapisničar.
Izvornik zapisnika sa sjednice Vijeća
pohranjuje se u JUO Općine Vrbnik.
Članak
109.
Sjednice Vijeća mogu se tonski snimati.
Tonski zapis i prijepis tonskog zapisa
pohranjuje se u JUO Općine Vrbnik.
XI. JAVNOST RADA
Članak
110.
Rad tijela Općine Vrbnik je javan.
Općinski načelnik je dužan upoznati javnost s
obavljanjem poslova iz samoupravnog djelokruga Općine preko sredstava javnog
priopćavanja ili na drugi prikladan način (oglasne ploče u naseljima).
Članak
111.
Na sjednicama Općinskog vijeća i radnih
tijela Općinskog vijeća mogu biti nazočni izvjestitelji javnih glasila i
elektronskih medija, u skladu s poslovnicima o radu tih tijela.
Radi potpunijeg i točnijeg obavješćivanja
javnosti o radu tijela iz stavka 1. ovoga članka, odnosno o drugim poslovima od
značenja za građane općine Vrbnik, mogu se davati službena priopćenja,
intervjui i održati konferencija za tisak i elektronske medije.
Članak
112.
Službene izjave za sredstva javnog
priopćavanja daju:
- o radu Vijeća, predsjednik Vijeća, općinski
načelnik
- općinski načelnik o svom radu
- o radu JUO Općine Vrbnik, pročelnik.
Službene izjave o radu tijela iz stavka 1.
ovoga članka mogu davati i druge osobe kada su za to ovlaštene.
Članak
113.
Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni
dokumenti i materijal Vijeća koji, u skladu s posebnim propisima, nose oznaku
tajnosti.
Član Vijeća ne smije na sjednici iznositi
podatke iz dokumenata navedenih u stavku 1. ovoga članka.
Članak
114.
Građani i predstavnici zainteresiranih
pravnih osoba, imaju pravo prisustvovati sjednici Vijeća.
Građani i pravne osobe dužni su pismeno
najaviti svoju nazočnost odnosno nazočnost svojih predstavnika na sjednici
Vijeća najkasnije tri dana prije održavanja sjednice.
Građani su dužni navesti broj osobne
iskaznice, a pravne osobe dužne su navesti imena i prezimena osoba koje će biti
nazočne sjednici te matične brojeve.
Predsjednik Vijeća može ograničiti broj
građana koji prisustvuju sjednici zbog prostornih uvjeta i održavanja reda na
sjednici.
XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
115.
Na dan stupanja na snagu ovog Poslovnika
prestaje važiti Poslovnik Općinskog vijeća Općine Vrbnik (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 34/05 i 41/05).
Članak
116.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od
dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 012-04/09-01/01
Ur. boj: 2142-07-03-09-1
Vrbnik, 8. srpnja 2009.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE VRBNIK
Predsjednik
Slavko Zahija, v. r.