SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVII. - broj 31. Petak, 7. kolovoza 2009.
GRAD VRBOVSKO
12

30.

Na temelju članka 33. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (»Narodne novine« broj 33/01, 60/01 - vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09) i članka 31. Statuta Grada Vrbovskog (»Službene novine PGŽ« broj 27/09) Gradsko vijeće Grada Vrbovskog, na sjednici 30. srpnja 2009. godine, donijelo je

POSLOVNIK
Gradskog vijeća Grada Vrbovskog

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Poslovnikom uređuje se unutarnje ustrojstvo i način rada Gradskog vijeća Grada Vrbovskog (u daljnjem tekstu: Vijeće), a posebno:

- postupak konstituiranja Vijeća,

- prava i dužnosti članova Vijeća,

- prava i dužnosti predsjednika Vijeća,

- osnivanje i način rada radnih tijela Vijeća,

- provođenje postupka utvrđivanja odgovornosti gradonačelnika

- poslovni red na sjednicama Vijeća,

- javnost rada Vijeća,

- druga pitanja nužna za rad Vijeća.

II. KONSTITUIRANJE VIJEĆA, POČETAK OBAVLJANJA FUNKCIJE VIJEĆNIKA I PRESTANAK MANDATA VIJEĆNIKA

Članak 2.

Konstituirajuća sjednica Vijeća saziva se na način, po postupku i u rokovima utvrđenim Zakonom, a Gradsko vijeće je konstituirano izborom predsjednika Gradskog vijeća, ukoliko je na konstituirajućoj sjednici nazočna većina članova Gradskog vijeća.

Konstituirajućoj sjednici Vijeća do izbora predsjednika predsjedava najstariji član.

Predsjedatelj konstituirajuće sjednice (u daljnjem tekstu: predsjedatelj) ima, do izbora predsjednika Gradskog vijeća sva prava i dužnosti predsjednika Gradskog vijeća u pogledu predsjedanja i rukovođenja sjednicom, a do izbora Mandatnog povjerenstva i Odbora za izbor i imenovanja, ovlašten je predlagati donošenje odluka, a to pravo pripada i najmanje 1/3 vijećnika, ako ovim Poslovnikom nije određeno da pojedine odluke predlaže određeno tijelo ili veći broj vijećnika.

Nakon što je Gradsko vijeće konstituirano, izvodi se himna Republike Hrvatske »Lijepa naša domovino«.

Članak 3.

Na konstituirajućoj sjednici Vijeće bira Mandatno povjerenstvo i predsjednika Vijeća.

Osim predsjednika Vijeća na konstituirajućoj sjednici Vijeće može birati i potpredsjednike Vijeća, Odbor za izbor i imenovanje i druga radna tijela Gradskog vijeća.

Članak 4.

Mandatno povjerenstvo:

- na konstituirajućoj sjednici izvješćuje Vijeće o provedenim izborima, o izabranim članovima Vijeća, o podnesenim ostavkama na dužnost člana Vijeća, o članovima Vijeća koji obnašaju dužnost nespojivu sa dužnošću člana Vijeća, o nastupu mirovanja mandata te o zamjenicima članova Vijeća,

- podnosi izvješće o prestanku mandata člana kad se ispune zakonom predviđeni uvjeti i izvješćuje da su ispunjeni zakonski uvjeti za početak mandata zamjeniku člana.

Vijeće prima na znanje izvješća iz stavka 1. ovog članka bez glasovanja.

Članak 5.

Nakon izvješća Mandatnog povjerenstva o provedenim izborima, predsjedavatelj izgovara tekst prisege:

»Prisežem svojom čašću da ću dužnost člana Gradskog vijeća Grada Vrbovskog obnašati savjesno i odgovorno i da ću se u svom radu držati Ustava, zakona, Statuta Grada Vrbovskog i Poslovnika Gradskog vijeća i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske, te ću se zauzimati za svekoliki napredak Grada Vrbovskog i Republike Hrvatske.«

Predsjedavajući zatim proziva pojedinačno vijećnike, a vijećnik nakon što je izgovoreno njegovo ime i prezime, ustaje i izgovara »prisežem« i potpisuje tekst svečane prisege.

Članak 6.

Vijećnik koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici, polaže prisegu na prvoj idućoj sjednici, a zamjenik vijećnika, kad počinje obnašati funkciju vijećnika.

Članak 7.

Vijećniku mandat prestaje prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata:

- ako podnese ostavku, danom dostave pisane ostavke shodno pravilima o dostavi propisanim Zakonom o općem upravnom postupku,

- ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta, odnosno ograničena poslovna sposobnost, danom pravomoćnosti sudske odluke,

- ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju dužem od 6 mjeseci, danom pravomoćnosti sudske presude,

- ako odjavi prebivalište s područja Grada Vrbovskog, danom odjave prebivališta,

- ako mu prestane hrvatsko državljanstvo, danom njegovog prestanka,

- smrću.

Pisana ostavka člana Gradskog vijeća treba biti zaprimljena najkasnije tri dana prije zakazanog održavanja sjednice Gradskog vijeća. Pisana ostavka člana Gradskog vijeća treba biti ovjerena kod javnog bilježnika najranije osam dana prije podnošenja iste.

Ostavka podnesena suprotno stavku 2. ovog članka ne proizvodi pravne učinke.

III. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA

Članak 8.

Prava i dužnosti vijećnika propisana su Statutom Grada Vrbovskog.

Članak 9.

Vijećnik dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću.

Vijećnik ima pravo na naknadu za rad u Vijeću, radnim tijelima Vijeća te upravnim vijećima ustanova kojih je Grad Vrbovsko osnivač u skladu s odlukom Vijeća, a u nadzornim odborima trgovačkih društava kojih je Grad Vrbovsko osnivač u skladu s aktima tih pravnih osoba.

Članak 10.

Član Vijeća ne smije u obavljanju privatnih poslova, gospodarskih i drugih djelatnosti bilo za sebe bilo za svog poslodavca, koristiti položaj člana Vijeća i naglašavati svoj položaj.

Članak 11.

O prisustvovanju članova Vijeća sjednicama Vijeća i radnih tijela Vijeća vodi se evidencija.

U slučaju da član Vijeća ne može prisustvovati sjednici Vijeća odnosno radnog tijela kojeg je član, dužan je o tome pravovremeno izvijestiti stručnu službu u Gradu.

Članak 12.

U Vijeću se mogu osnovati klubovi vijećnika prema stranačkoj pripadnosti, te klubovi nezavisnih vijećnika. Klub mora imati najmanje tri člana.

Klubovi iz stavka 1. ovog članka obvezni su o svom osnivanju obavijestiti predsjednika Vijeća, priložiti pravila rada, te podatke o članovima.

Prostor, sredstva i druge uvjete za rad kluba osigurava predsjednik Vijeća.

IV. PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNICI VIJEĆA

Članak 13.

Vijeće ima predsjednika i dva potpredsjednika Vijeća, koje bira između vijećnika javnim glasovanjem.

Jedan potpredsjednik Vijeća bira se između članova Vijeća pripadnika srpske nacionalne zajednice.

Predsjednik odnosno potpredsjednik Gradskog vijeća bira se na prijedlog Odbora za izbor i imenovanje ili najmanje 1/ 3 članova Gradskog vijeća, većinom glasova svih vijećnika.

Prijedlog vijećnika mora biti podnesen u pisanom obliku i potvrđen potpisom vijećnika. Vijećnik svojim potpisom može podržati prijedlog samo jednog kandidata.

Članak 14.

Izbor predsjednika i potpredsjednika obavlja se glasovanjem zasebno za svakog kandidata.

Ako prigodom glasovanja za izbor predsjednika i potpredsjednika niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja.

Ako je za izbor predsjednika i potpredsjednika bilo predloženo više od dva kandidata, u ponovljenom glasovanju sudjeluju dva kandidata koji su dobili najviše glasova.

Ako su kandidati dobili isti broj glasova, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja.

Ako niti u ponovljenom glasovanju niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, ponavlja se izborni postupak u cijelosti.

Između izabranih potpredsjednika Vijeća, predsjednik Vijeća određuje potpredsjednika koji ga zamjenjuje u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

Članak 15.

Potpredsjednici Vijeća pomažu u radu predsjedniku i po njegovom ovlaštenju obavljaju poslove iz njegovog djelokruga.

Pri obavljanju povjerenih poslova potpredsjednik Vijeća dužan je pridržavati se naputaka predsjednika Vijeća.

Za vrijeme dok zamjenjuje predsjednika Vijeća, potpredsjednik ima prava i dužnosti predsjednika Vijeća.

Članak 16.

Predsjednik i potpredsjednici Vijeća mogu biti razriješeni dužnosti i prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata.

Prijedlog za razrješenje predsjednika odnosno potpredsjednika Vijeća može podnijeti Odbor za izbor i imenovanje ili najmanje 1/3 članova Vijeća.

Prijedlog za razrješenje može se podnijeti ako predlagatelj smatra da predsjednik odnosno potpredsjednik Vijeća svojim ponašanjem šteti ugledu Vijeća ili da je zloupotrijebio položaj ili prekoračio ovlasti.

Prijedlog za razrješenje dostavlja se predsjedniku Gradskog vijeća u pisanom obliku i mora biti obrazložen.

Predsjednik, odnosno potpredsjednik Gradskog vijeća imaju pravo očitovati se o prijedlogu najkasnije u roku od osam dana od dana dostave prijedloga.

Predsjednik Gradskog vijeća dužan je prijedlog za razrješenje uvrstiti u dnevni red sjednice Gradskog vijeća koja se mora održati najkasnije u roku od 30 dana od kada je prijedlog zaprimljen.

O prijedlogu za razrješenje odlučuje se većinom glasova svih članova Vijeća.

Članak 17.

Ako predsjedniku odnosno potpredsjedniku Vijeća prestane mandat člana Vijeća prije isteka redovitog četverogodišnjeg mandata, Vijeće je dužno izabrati predsjednika odnosno potpredsjednika Vijeća u roku od 30 dana od dana saznanja o prestanku mandata.

Članak 18.

Ako Vijeće razriješi dužnosti predsjednika Vijeća, a na istoj sjednici ne izabere novog predsjednika odredit će potpredsjednika Vijeća koji će do izbora predsjednika Vijeća imati sva njegova prava i dužnosti.

U slučaju da ne izabere predsjednika na istoj sjednici, Vijeće je dužno izabrati predsjednika Vijeća u roku od 30 dana od dana razrješenja.

Članak 19.

Predsjednik odnosno potpredsjednik Vijeća može podnijeti ostavku.

Predsjedniku i potpredsjedniku Vijeća dužnost prestaje danom kada Vijeće utvrdi činjenicu podnošenja ostavke na dužnost.

U slučaju iz stavka 2. ovog članka Vijeće će odrediti potpredsjednika Vijeća koji će do izbora predsjednika imati njegova prava i dužnosti, a Vijeće je dužno izabrati novog predsjednika odnosno potpredsjednika Vijeća u roku od idućih 30 dana.

V. RADNA TIJELA

Članak 20.

Za proučavanje i razmatranje pojedinih pitanja te pripremu i podnošenje odgovarajućih prijedloga i praćenje provođenja utvrđene politike, za koordinaciju u rješavanju pojedinih pitanja iz nadležnosti Vijeća te za izvršavanje određenih zadaća od interesa za Vijeće, osnivaju se radna tijela Vijeća.

Članak 21.

U radnim tijelima Vijeća razmatraju se i usuglašavaju stajališta izražena ili upućena vijećnicima o pojedinim pitanjima o kojima se odlučuje u Vijeću. Radna tijela Vijeća, nakon provedene rasprave, zauzimaju stajališta i o tome obavještavaju Vijeće.

Ako se u radnom tijelu Gradskog vijeća zakazuje rasprave o pitanju o kojem će raspravljati Gradsko vijeće, a tiče se položaja srpske nacionalne manjine u Gradu Vrbovskom, o održavanju sjednice radnog tijela obavijestit će se Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Vrbovskog (u daljnjem tekstu: Vijeće nacionalne manjine).

U slučaju iz stavka 2. ovog članka predstavnik Vijeća nacionalne manjine ima pravo sudjelovati u raspravi na sjednici radnog tijela Gradskog vijeća, bez prava odlučivanja.

U radnim tijelima Vijeća predstavnici srpske nacionalne manjine imaju pravo na zastupljenost razmjerno svom udjelu u ukupnom stanovništvu odnosno Gradskom vijeću.

Radna tijela razmatraju izvješća trgovačkih društava, ustanova i tijela gradske uprave koja na temelju zakona podnose svoje izvješće Vijeću, zauzimaju o tome svoje stajalište, a na njihov prijedlog o izvješću se može povesti rasprava na sjednici Vijeća.

Članak 22.

Radna tijela Vijeća su:

1. Odbor za izbor i imenovanja,

2. Odbor za statutarno-pravna pitanja,

3. Odbor za međunacionalne odnose,

4. Odbor za predstavke i pritužbe,

5. Mandatno povjerenstvo.

Vijeće može osnovati i druga radna tijela posebnom odlukom.

Odlukom o osnivanju radnih tijela iz stavka 2. ovog članka utvrđuje se njihov naziv, sastav, djelokrug i način rada.

Članak 23.

Odbor za izbor i imenovanja ima predsjednika, potpredsjednika i tri člana.

Odbor za izbor i imenovanja raspravlja i predlaže izbor predsjednika i potpredsjednika vijeća i svih dužnosnika koje bira ili imenuje Vijeće, predlaže izbor članova radnih tijela Vijeća, predlaže imenovanje predstavnika Vijeća u određena društvena tijela, ustanove, poduzeća i organizacije, daje mišljenje o prijedlogu akata o naknadama vijećnika.

Članak 24.

Odbor za statutarno-pravna pitanja ima predsjednika, potpredsjednika i tri člana.

Odbor za statutarno-pravna pitanja raspravlja i predlaže Statut, Poslovnik Vijeća, predlaže pokretanje postupka za izmjenu Statuta, odnosno Poslovnika, razmatra načelna pitanja u svezi usuglašavanja općih i drugih akata Grada sa zakonom i Statutom, te o tome daje mišljenje i prijedloge Vijeću, utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove odluka i drugih akata Vijeća kada je za to tim aktima ovlašten, može predlagati donošenje odluka i drugih akata iz nadležnosti Vijeća te obavlja i druge poslove utvrđene Statutom i ovim Poslovnikom.

Članak 25.

Odbor za međunacionalne odnose ima predsjednika, potpredsjednika i tri člana. Predsjednik, potpredsjednik i jedan član biraju se iz reda vijećnika Gradskog vijeća, a dva člana na prijedlog Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Vrbovskog.

Odbor za međunacionalne odnose razmatra pitanja u svezi ostvarivanja prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina utvrđenih Ustavom, zakonom ili Statutom; surađuje sa znanstvenim i stručnim organizacijama, nacional

nim udrugama te predstavnicima međunarodnih organizacija koje djeluju na području zaštite ljudskih i etničkih prava; s Odborom za predstavke i pritužbe i s drugim tijelima Vijeća razmatra pitanja iz njihovog djelokruga, ako su od značaja za zaštitu ljudskih i etničkih prava; obavlja i druge poslove utvrđene Statutom, ovim Poslovnikom ili drugim aktom Vijeća.

Članak 26.

Odbor za predstavke i pritužbe ima predsjednika, potpredsjednika i tri člana.

Odbor za predstavke i pritužbe razmatra predstavke i pritužbe upućene Vijeću, te ukazuje nadležnim gradskim tijelima na kršenje ustavnosti i zakonitosti i prava građana u postupku pred tijelima gradske uprave, ispituje putem nadležnih tijela osnovanost predstavki i pritužbi te ukazuje nadležnim tijelima na potrebe poduzimanja po zakonu osnovanih mjera i o tome obavještava podnositelje predstavki i pritužbi.

Članak 27.

Mandatno povjerenstvo ima predsjednika i dva člana.

Mandatno povjerenstvo raspravlja o pitanjima koja se odnose na mandatna prava vijećnika.

Mandatno povjerenstvo bira se na prvoj sjednici na prijedlog predsjedavatelja ili najmanje tri vijećnika.

Članak 28.

Mandat predsjednika, potpredsjednika i članova radnih tijela traje do isteka mandata Vijeća ukoliko Vijeće ne odluči drugačije.

Članak 29.

Predsjednik radnog tijela Vijeća organizira rad radnog tijela, predlaže dnevni red i predsjedava njegovim sjednicama.

Predsjednik potiče razmatranje pojedinih tema i brine o obavješćivanju članova o pitanjima iz djelokruga radnih tijela.

Predsjednik surađuje s predsjednikom Vijeća, predsjednicima drugih radnih tijela Vijeća te gradskom upravom o pitanjima iz djelokruga radnih tijela Vijeća.

Predsjednik se brine o provođenju zaključaka radnih tijela Vijeća i obavlja druge poslove određene ovim Poslovnikom.

Članak 30.

Sjednicu radnog tijela saziva predsjednik na vlastitu inicijativu, a dužan ju je sazvati na osnovi zaključka Vijeća, ako to zatraži predsjednik Vijeća ili trećina članova radnog tijela Vijeća uz navođenje pitanja koja treba razmatrati na sjednici.

Ako predsjednik ne sazove sjednicu kad je to obvezan učiniti, sjednicu radnog tijela Vijeća sazvat će predsjednik Vijeća.

Članak 31.

Radna tijela Vijeća mogu zauzimati stajališta iz svog djelokruga ako sjednici prisustvuje većina članova radnog tijela, a odluke se donose većinom glasova nazočnih članova.

O radu sjednice vodi se zapisnik.

Članak 32.

Radna tijela Vijeća pokreću razmatranje tema iz svoga djelokruga na vlastiti poticaj, a obvezatna su razmotriti svako pitanje iz svog djelokruga koje im uputi na razmatranje ili za koje to zatraži predsjednik Vijeća.

Članak 33.

Radno tijelo Vijeća obvezno je o svojim primjedbama, mišljenjima, stajalištima i prijedlozima obavijestiti Vijeće.

Radno tijelo može izvijestiti o stajalištu manjine svojih članova, kad mišljenja ostanu podijeljena u pogledu prijedloga za rješavanje pojedinog pitanja.

Kad podnosi izvješće ili prijedlog Vijeću, radno tijelo određuje izvjestitelja koji će, prema zaključku radnog tijela, na vlastiti poticaj ili zahtjev Vijeća na sjednici obrazložiti stajalište ili prijedlog radnog tijela.

Izvjestitelj se na sjednici izjašnjava u ime radnog tijela Vijeća o pitanjima u svezi s izvješćem odnosno stajalištem ili prijedlogom radnog tijela, ali ne može izmijeniti stajalište ili prijedlog radnog tijela ili odustati od njega ako za to nije ovlašten od radnog tijela, niti se može izjašnjavati o pitanjima o kojima radno tijelo nije dalo svoje mišljenje ili zauzelo stajalište.

Članak 34.

Radna tijela surađuju međusobno, a mogu održati i zajedničku sjednicu te Vijeću podnijeti zajedničko izvješće o temi rasprave.

Članak 35.

Radna tijela imaju pravo tražiti od upravnog tijela ili drugih tijela Vijeća odgovarajuće obavijesti i druge podatke koji su im potrebni za rad, a kojima ova tijela raspolažu ili su ih u svom djelokrugu obvezni prikupljati i evidentirati.

VI. ODNOS VIJEĆA I GRADONAČELNIKA I NJEGOVOG ZAMJENIKA

1. Gradonačelnik

Članak 36.

Gradonačelnik i njegov zamjenik biraju se na općim i neposrednim izborima sukladno Zakonu.

Članak 37.

Gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika prisustvuju sjednicama Vijeća i radnih tijela Vijeća, sudjeluju u njihovom radu, iznose svoja stajališta, daju obavijesti i stručna objašnjenja.

Gradonačelnik može odrediti izvjestitelja za točke dnevnog reda koje su na njegov prijedlogu uvrštene u dnevni red sjednice Gradskog vijeća.

U slučaju spriječenosti gradonačelnik može ovlastiti svoga zamjenika da prisustvuje sjednici Vijeća odnosno radnog tijela.

Ako na raspravi nije nazočan gradonačelnik odnosno njegov zamjenik odnosno izvjestitelj, Vijeće ili radno tijelo može, smatra li da je njegova prisutnost neophodna, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi.

Članak 38.

O sazvanim sjednicama predsjednik Vijeća i predsjednici radnih tijela Vijeća izvješćuju gradonačelnika.

Članak 39.

Vijeće odnosno njegova radna tijela mogu tražiti od pročelnika upravnog odjela i voditelja službe ili drugog tijela grada, a oni su na postavljeni zahtjev obvezni:

- izvijestiti o pitanjima i pojavama u djelokrugu odjela odnosno službe ili tijela,

- podnijeti izviješće o izvršavanju i provođenju odluka i drugih akata odnosno zadaća za čije su izvršavanje odgovorni,

- dostaviti podatke kojima raspolažu ili koje su u svom djelokrugu obvezni prikupljati i evidentirati te spise i drugo potrebno za rad Vijeća ili radnog tijela,

- ogovoriti na upućena pitanja.

VII. ODNOS GRADSKOG VIJEĆA I VIJEĆA SRPSKE NACIONALNE MANJINE GRADA VRBOVSKOG

Članak 40.

Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Vrbovskog (u daljnjem tekstu: Vijeće nacionalne manjine) ima pravo davati prijedloge općih akata kojima se uređuju pitanja od značaja za srpsku nacionalnu manjinu.

Članak 41.

Vijeće nacionalne manjine ima pravo biti obaviješteno o svakom pitanju o kome će raspravljati Gradsko vijeće, a tiče se položaja nacionalne manjine.

Vijeću nacionalne manjine obvezno se, radi davanja prethodnog mišljenja, dostavljaju prijedlozi općih akata koji se tiču položaja nacionalne manjine.

Ako Vijeće nacionalne manjine o prijedlogu akta ne dostavi svoje mišljenje do zaključenja rasprave na sjednici Gradskog vijeća, smatrat će se da Vijeće nacionalne manjine nema primjedbi na prijedlog toga općeg akta.

O sazvanim sjednicama predsjednik Gradskog vijeća obavještava Vijeće srpske nacionalne manjine.

Predstavnik Vijeća srpske nacionalne manjine može sudjelovati u radu Gradskog vijeća, može iznositi stavove i davati prijedloge o pojedinom pitanju koje se tiče nacionalne manjine, ali bez prava odlučivanja.

Članak 42.

Vijeće srpske nacionalne manjine putem Odbora za izbor i imenovanja može isticati kandidate za dužnosti u tijelima Grada Vrbovskog.

Odbor za izbor i imenovanja dužan je izvijestiti Gradsko vijeće o prijedlogu Vijeća srpske nacionalne manjine.

VIII. AKTI VIJEĆA

1. Opće odredbe

Članak 43.

Odluke i druge akte (u daljnjem tekstu: akti) koje Gradsko vijeće donosi na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i Statutom potpisuje predsjednik Vijeća.

Članak 44.

Odlukom se uređuju društveni i drugi odnosi važni za građane, pravne osobe i udruge građana, utvrđuju se njihova prava i dužnosti odnosno druga pitanja od općeg interesa za Grad kad je to propisano zakonom ili Statutom.

Članak 45.

Akti kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo, način rada i odnosi u Vijeću ili vrše druga opća ovlaštenja donose se u obliku odluka, poslovnika ili pravilnika.

Članak 46.

Preporukom Vijeće izražava mišljenje o pojedinim pitanjima od općeg interesa i načinima rješavanja pojedinih problema, ukazuje na važnost pojedinih pitanja koja se odnose na primjenu Ustava, zakona, odluka i drugih akata što ih donosi Vijeće, izražava mišljenje u svezi usklađivanja odnosa i međusobne suradnje s drugim jedinicama lokalne samouprave, u pitanjima od zajedničkog interesa te predlaže način i mjere koje bi se trebale poduzimati radi rješavanja pojedinih pitanja.

Članak 47.

Zaključcima Vijeće utvrđuje stajalište o određenim događajima i pojavama.

Vijeće može na osnovi ocjene stanja u pojedinim oblastima zaključcima zauzimati stajalište, izražavati mišljenja i utvrđivati obveze gradonačelnika, upravnog odjela i drugih službi i tijela Vijeća u pogledu pripremanja prijedloga akata za izvršavanje odluke ili u pogledu obavljanja drugih poslova iz njihovog djelokruga.

Zaključke kojima zauzimaju stajališta, izražavaju mišljenja i podnose prijedloge o temama koje razmatraju, donose i radna tijela Vijeća.

Članak 48.

Tekst odluke i druge akte Vijeća potpisuje predsjednik Vijeća.

Zaključak, kojeg donosi radno tijelo Vijeća, potpisuje predsjednik radnog tijela koje je donijelo zaključak.

Članak 49.

Na izvornike odluke i drugih propisa i općih akata stavlja se pečat Vijeća.

Pod izvornikom odluke odnosno drugih propisa i općih akata Vijeća, razumijeva se onaj tekst odluke odnosno propisa i općeg akta koji je usvojen na sjednici Vijeća.

Izvornici akata Vijeća čuvaju se u Vijeću.

O izradi izvornika akata Vijeća, o stavljanju pečata na izvornike tih akata, o čuvaju izvornika i evidenciji o njima brine se Upravni odjel.

Članak 50.

Odluke i drugi propisi te akti Vijeća, odluke o izboru, odnosno imenovanju i razrješenju osoba koje bira ili imenuje Vijeće objavljuje se u službenom glasilu.

O objavljivanju akata iz stavka 1. ovog članka brine Upravni odjel.

Članak 51.

Zaključci kojima se zauzimaju stavovi, izražavaju mišljenja i utvrđuju obveze tijela Vijeća u pogledu izvršavanja odluka, objavljuju se u službenom glasilu po posebnoj odluci Vijeća.

Članak 52.

Ako predsjednik Vijeća ustanovi da podneseni prijedlog odluke Vijeću, odnosno analiza, izvješće ili drugi akt nije sastavljen u skladu s odredbama ovog Poslovnika, zatražit će od predlagatelja da u određenom roku uskladi prijedlog akta s odredbama ovog Poslovnika.

Za vrijeme dok predlagatelj, odnosno podnositelj akta, ne otkloni nedostatak akta, smatrat će se da ne teku rokovi za razmatranje akata utvrđeni ovim Poslovnikom, a ako nedostaci ne budu otklonjeni u roku od 15 dana od poziva da se prijedlog uskladi, smatrat će se da akt nije upućen Vijeću.

2. Postupak donošenja akata

Članak 53.

Postupak donošenja odluke pokreće se prijedlogom odluke.

Predlagatelj odluke odnosno njegov predstavnik može u početku rasprave podnijeti usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga.

Predlagatelj odluke ima pravo uzimati riječ u tijeku rasprave, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima i o izraženim mišljenjima i primjedbama.

Gradonačelnik odnosno njegov zamjenik ako ga on za to ovlasti može tražiti riječ u tijeku rasprave o odluci i kada gradonačelnik nije predlagatelj. Ista prava ima i izvjestitelj matičnog radnog tijela Vijeća.

Članak 54.

Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga akta podnosi se u pravilu pismeno u obliku amandmana uz obrazloženje najkasnije dan prije održavanja sjednice.

Ako se prijedlogom općeg akta mijenja ili dopunjuje opći akt, amandmani se mogu podnositi samo na članke obuhvaćene predloženim izmjenama i dopunama.

Amandman se upućuje predsjedniku Vijeća koji ga prije odlučivanja dostavlja vijećnicima.

Članak 55.

Predsjednik Vijeća dostavlja podnesene amandmane na prijedlog odluke predlagatelju odluke i gradonačelniku kada on nije predlagatelj odluke.

Članak 56.

Iznimno, ako se većina vijećnika s tim složi, vijećnik može podnijeti pisani amandman uz potrebno obrazloženje i na sjednici.

Predlagatelj odluke može podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave.

Gradonačelnik može do zaključenja rasprave podnositi amandmane i na konačni prijedlog odluke i kada nije predlagatelj.

Podneseni amandmani prema odredbama ovog članka moraju se umnožiti i prije rasprave o odlučivanju o njima podijeliti vijećnicima.

Članak 57.

Ako su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od prihvaćenog prijedloga odluke, Vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se vijećnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.

Glasovanje o amandmanima će se odgoditi ako to traži gradonačelnik, neovisno je li on predlagatelj ili matično radno tijelo iz razloga navedenih u stavku 1. ovog članka.

Članak 58.

O amandmanima se izjašnjavaju predlagatelj i gradonačelnik, neovisno je li on predlagatelji odluke ili ne.

Izjašnjavanje prema stavku 1. ovog članka u pravilu je usmeno i iznosi se tijekom rasprave neposredno prije glasovanja o pojedinim ili svim amandmanima.

Članak 59.

Amandman koji je podnesen u roku postaje sastavnim dijelom konačnog prijedloga odluke i o njemu se ne glasuje odvojeno:

- ako ga je podnio predlagatelj odluke,

- ako ga je podnio Odbor za statutarno-pravna pitanja i s njim se suglasio predlagatelj odluke,

- ako ga je podnio vijećnik ili radno tijelo i s njim se suglasio predlagatelj odluke.

Ako vijećnik ili Odbor za statutarno-pravna pitanja traži da se o pojedinom amandmanu iz stavka 1. ovog članka posebno izjašnjava, o tom se amandmanu glasuje odvojeno.

Članak 60.

Ako konačni prijedlog odluke nije podnio gradonačelnik, o amandmanu na prijedlog s kojim se nije suglasilo gradonačelnik glasuje se odvojeno.

Amandman prihvaćen na sjednici postaje sastavni dio konačnog prijedloga odluke o kojoj se odlučuje.

Članak 61.

O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka konačnog prijedloga odluke na koju se odnose.

Ako je na jedan članak konačnog prijedloga podneseno više amandmana najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja i prema tom kriteriju dalje o ostalim amandmanima.

3. Donošenje odluke ili akta po hitnom postupku

Članak 62.

Iznimno, odluka ili akt se može donijeti po hitnom postupku ako je to nužno radi sprječavanja ili uklanjanja štete, odnosno ako bi nedonošenje takvog akta u određenom roku imalo štetne posljedice, ili ako to zahtijevaju drugi opravdani razlozi.

Uz prijedlog da se odluka ili akt donese po hitnom postupku podnosi se i prijedlog odluke ili akta, a ako prijedlog podnosi vijećnik, tada mora imati pismenu podršku još 5 vijećnika.

Prijedlog za donošenja akta po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Gradskog vijeća najkasnije dan prije održavanja sjednice Gradskog vijeća.

Predsjednik Gradskog vijeća bez odlaganja upućuje prijedlog da se akt donese po hitnom postupku vijećnicima te gradonačelniku, ako on nije predlagatelj.

Članak 63.

O prijedlogu iz članka 62. ovog Poslovnika odlučuje se prilikom utvrđivanja dnevnog reda na početku sjednice.

Ako predsjednik Vijeća nije unio u prijedlog dnevnog reda sjednice prijedlog da se odluka ili akt donese po hitnom postupku, a prijedlog je podnesen u rokovima i na način utvrđen ovim Poslovnikom, na zahtjev predlagatelja odluke ili akta najprije se odlučuje bez rasprave o uvrštavanju u dnevni red, a ako prijedlog bude prihvaćen, odlučuje se o prijedlogu za hitan postupak.

Članak 64.

Na predloženu odluku ili akt koji se donosi po hitnom postupku amandmani se mogu podnositi do zaključenja rasprave.

Na postupak s amandmanima iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na prijedlog odluke ili akta u redovnom postupku.

4. Donošenje gradskog proračuna i godišnjeg obračuna proračuna

Članak 65.

Prijedlog proračuna, projekciju proračuna za sljedeće dvije proračunske godine i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna Grada podnosi gradonačelnik na način i u rokovima propisanim zakonom.

Članak 66.

Proračun i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna donose se većinom glasova svih vijećnika.

5. Donošenje ostalih akata

Članak 67.

Postupak donošenja ostalih akata uvijek se pokreće prijedlogom akta.

Predlagatelj akta iz stavka 1. ovog članka, dužan je podnijeti prijedlog akta predsjedniku Vijeća, a prema naravi akta isti mora sadržavati i obrazloženje, odnosno uvodno izlaganje, kao i temelj za provedbu rasprava i usvajanje određene odluke ili zaključka.

Izvješća, analize i ostale informacije, koje predsjedniku nije dostavio gradonačelnik, predsjednik Vijeća upućuje gradonačelniku na mišljenje.

Članak 68.

Ako su izvješća, analize te ostale informacije duže od 15 stranica, vijećnicima se dostavlja sažetak, a osnovni materijal stoji na raspolaganju u stručnoj službi gradske uprave.

Sažetak mora sadržavati bitne postavke osnovnog materijala i predlagatelj ga je obvezan dostaviti Vijeću istodobno s osnovnim materijalom.

Podnositelj izvješća, analize ili informacije dužan je navesti izvore dokumentacije na kojoj se zasniva osnovni materijal.

IX. VIJEĆNIČKA PITANJA

Članak 69.

Vijećnici mogu postavljati vijećnička pitanja gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika i pročelnicima upravnih tijela u svezi poslova iz njihovog djelokruga rada.

Pitanja se postavljaju na sjednici Gradskog vijeća prije prelaska na prvu točku dnevnog reda usmeno ili u pisanom obliku posredstvom predsjednika Gradskog vijeća, a vijećnik je dužan navesti kome ga upućuje.

Vijećnik ima pravo postaviti najviše dva vijećnička pitanja, a svako postavljanje pitanja može trajati najviše pet minuta. Pravo postavljanja vijećničkog pitanja ima i klub vijećnika, s time da može postaviti samo jedno pitanje, čije postavljanje može trajati najduže pet minuta.

Odgovori na vijećnička pitanja daju se na samoj sjednici, a ukoliko to nije moguće, moraju se navesti razlozi zbog kojih se ne može dati odgovor na samoj sjednici. Odgovor može trajati najviše pet minuta.

Ako je vijećnik nezadovoljan odgovorom može zatražiti dostavu pisanog odgovora. Pisani odgovor daje se najkasnije na sljedećoj sjednici.

Gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika odnosno pročelnik dostavljaju pisani odgovor vijećniku posredovanjem predsjednika Gradskog vijeća. Predsjednik Gradskog vijeća upućuje pisani odgovor svim vijećnicima.

Članak 70.

Pitanja koja vijećnici postavljaju gradonačelniku, zamjeniku odnosno pročelniku upravnog tijela kao i odgovori na ta pitanja moraju biti jasni, precizni i kratki, a mogu ukazivati na prijedlog mogućih mjera, koje se odnose na postavljeno pitanje.

Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Gradskog vijeća će uputiti vijećnika na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama.

Ako vijećnik ne uskladi svoje pitanje s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Gradskog vijeća neće to pitanje uputiti tijelu ili osobi kojemu je namijenjeno i o tome će obavijestiti vijećnika.

Članak 71.

Ako bi se odgovor odnosio na pitanje koje predstavlja profesionalnu tajnu, gradonačelnik, zamjenik gradonačelnika odnosno pročelnik može predložiti da se odgovori neposredno vijećniku ili na sjednici Gradskog vijeća bez prisutnosti javnosti, ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela u čijem je djelokrugu rada to pitanje.

Članak 72.

Nakon primljenog odgovora vijećnik može na sjednici Gradskog vijeća iznijeti mišljenje o odgovoru i postaviti dopunsko pitanje. Iznošenje mišljenja i dopunsko pitanje ne može trajati duže od dvije minute.

Vijećnik koji nije bio nazočan na sjednici na kojoj je predsjednik Gradskog vijeća obavijestio Gradsko vijeće o pitanju koje je bilo postavljeno i dobivenom odgovoru, može pisano dostaviti mišljenje ili postaviti dopunsko pitanje.

X. PODNOŠENJE IZVJEŠĆA GRADONAČELNIKA

Članak 73.

Gradonačelnik podnosi izvješće o svom radu u skladu s odredbama Statuta Grada Vrbovskog.

Članak 74.

Prijedlog za traženje izvješća od gradonačelnika o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga može podnijeti najmanje 1/3 vijećnika.

Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora biti potpisan od svih vijećnika koji predlažu donošenje zaključka o traženju izvješća gradonačelnika. U prijedlogu mora biti jasno postavljeno, formulirano i obrazloženo pitanje o kojem se traži izvješće.

Članak 75.

Predsjednik Gradskog vijeća stavlja prijedlog za traženje izvješća na dnevni red prve iduće sjednice Gradskog vijeća koja se održava nakon primitka prijedloga, ali ne prije nego što protekne petnaest dana od dana primitka prijedloga.

Članak 76.

Predstavnik vijećnika koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća ima pravo na sjednici Gradskog vijeća izložiti i obrazložiti prijedlog.

Gradonačelnik ima pravo na sjednici usmeno se očitovati na podneseni prijedlog.

Članak 77.

Raspravu o izvješću gradonačelnika Gradsko vijeće može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je zahtjevom za podnošenjem izvješća pokrenuto ili donošenjem zaključka kojim se od gradonačelnika traži izvršavanje općih akata Gradskog vijeća.

Članak 78.

Vijećnici koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća gradonačelnika mogu prijedlog povući najkasnije prije odlučivanja o prijedlogu.

Ako prijedlog za traženje izvješća gradonačelnika nije usvojen, prijedlog za traženje izvješća o bitno podudarnom pitanju ne može se ponovno postaviti prije proteka roka od šest mjeseca od dana kada je Gradsko vijeće donijelo zaključak kojim ne prihvaća prijedlog za traženje izvješća od gradonačelnika.

XI. RED NA SJEDNICAMA

1. Sazivanje sjednice

Članak 79.

Sjednicu Gradskog vijeća saziva predsjednik Gradskog vijeća.

Predsjednik Gradskog vijeća je dužan sazvati sjednicu Gradskog vijeća na obrazloženi prijedlog najmanje jedne trećine vijećnika ili na prijedlog gradonačelnika, u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika, odnosno gradonačelnika.

Sjednice Gradskog vijeća traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red.

Ukoliko predsjednik Gradskog vijeća ne sazove sjednicu u roku iz stavka 2. ovog članka, sjednicu će sazvati gradonačelnik u daljnjem roku od 15 dana.

Nakon proteka rokova iz stavka 2. i 4. ovog članka sjednicu Gradskog vijeća može na zahtjev jedne trećine vijećnika, sazvati čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zahtjev vijećnika mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika.

Članak 80.

Sjednice vijeća sazivaju se pisanim pozivom, a samo u izuzetno hitnim slučajevima i na drugi način.

Poziv za sjednicu sa materijalima koji se odnose na prijedlog dnevnog reda dostavlja se vijećnicima pet dana prije održavanja sjednice. Samo iz osobito opravdanih razloga ovaj rok se može skratiti.

Poziv i materijal za sjednicu se mogu dostaviti i elektroničkim putem. Sjednica Gradskog vijeća može se održavati i putem video veze.

O drugačijem načinu sazivanja sjednice i opravdanosti razloga za sazivanje sjednice u kraćem roku odlučuje predsjednik Gradskog vijeća.

Materijali za sjednicu Gradskog vijeća dostavljaju se vijećnicima, gradonačelniku, zamjeniku gradonačelnika, pročelniku odnosno voditeljima upravnih tijela, vijećima mjesnog odbora na području Grada Vrbovskog, političkim strankama koje imaju vijećnike u Gradskom vijeću, Vijeću srpske nacionalne manjine Grada Vrbovskog i sredstvima javnog priopćavanja.

2. Dnevni red

Članak 81.

U prijedlog dnevnog reda, koji se šalje uz poziv za sjednicu, predsjednik Vijeća unosi sve teme koje su mu u rokovima i na način predviđen ovim Poslovnikom podnijeli ovlašteni predlagači.

Ako je dnevni red sjednice predložen u pisanom obliku uz poziv za sjednicu, predsjednik Vijeća može na samoj sjednici mijenjati prijedlog dnevnog reda, na način što će iz predloženog dnevnog reda izostaviti pojedine teme ili dopuniti dnevni red novim temama.

Ako predsjednik Vijeća nije u prijedlog dnevnog reda unio predmet što ga je bio predložio ovlašteni predlagač u roku i na način predviđen ovim Poslovnikom, a predlagač ostane pri svome prijedlogu, o prijedlogu se odlučuje na sjednici bez rasprave. Isto tako se postupa s prijedlogom što ga ovlašteni predlagač podnese poslije sazivanja sjednice Vijeća.

Predsjednik Vijeća dužan je predložiti dopunu dnevnog reda kada to u pisanom obliku traži jedna trećina ukupnog broja vijećnika.

Članak 82.

Dnevni red sjednice utvrđuje se na početku sjednice. Iznimno na 1. konstituirajućoj sjednici Vijeća nakon što je Vijeće konstituirano izborom predsjednika Vijeća, dnevni red se može nadopuniti točkama koje se odnose na izbor potpredsjednika Vijeća i izbor radnih tijela Vijeća.

Na sjednici Vijeća, prilikom utvrđivanja dnevnog reda, predsjednik Vijeća najprije će staviti na glasovanje prijedlog da se pojedini opći akt donese po hitnom postupku, time da se odluka o tome donosi bez rasprave. Potom, predsjednik stavlja na glasovanje prijedloge za izmjenu ili dopunu dnevnog reda, a nakon toga se odlučuje o prijedlogu dnevnog reda u cjelini.

O prijedlogu dnevnog reda glasuje se »za« ili »protiv« većinom glasova prisutnih članova Vijeća.

3. Predsjedanje i sudjelovanje u radu

Članak 83.

Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik Vijeća, a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti jedan od potpredsjednika Vijeća.

Članak 84.

Radu sjednice, kao gosti, mogu prisustvovati svi oni koje je pozvao predsjednik Vijeća.

Građani te predstavnici udruga građana mogu nazočiti sjednicama Vijeća, uz uvjet da svoju nazočnost pismeno najave predsjedniku Vijeća najmanje 48 sati prije početka sjednice. Ukoliko je broj najavljenih građana ili predstavnika udruga građana nadilazi prostorne mogućnosti prijama većeg broja osoba, predsjednik vijeća odredit će broj građana ili predstavnika udruga građana koji mogu nazočiti sjednici, a prioritet imaju oni građani odnosno predstavnici udruga građana koji su ranije prijavili svoj dolazak.

Građani i predstavnici udruga građana prisutni na sjednici ne mogu se neposredno uključivati u rad Vijeća, ne smiju govorom, upadicama ili na drugi način ometati tijek sjednice. Predsjednik Vijeća može opomenuti prisutne građane zbog narušavanja reda, a ako po opomeni nastave sa ometanjem rada vijeća može im naložiti da se udalje sa sjednice.

Članak 85.

Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjedatelja.

Prijave za govor primaju se čim se otvori rasprava.

Predsjedatelj se brine da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.

Članak 86.

Predsjedatelj daje vijećnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili.

Vijećniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda predsjedatelj daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor vijećnika ne može trajati duže od tri minute. Predsjedatelj je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje o povredi Poslovnika odnosno utvrđenog dnevnog reda. Ako vijećnik nije zadovoljan danim objašnjenjem o tom se odlučuje na sjednici bez rasprave.

Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod za koji drži da je netočno izložen i koji je bio povod nesporazuma ili koji zahtjeva objašnjenje, predsjedatelj će mu dati riječ čim završi govor onog koji je to izazvao. Vijećnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak odnosno obrazloženje, a njegov govor ne može trajati dulje od dvije minute.

Članak 87.

Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.

Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda, predsjedatelj će ga opomenuti da se drži dnevnog reda.

Ako se govornik i poslije drugog poziva ne drži teme dnevnog reda, predsjedatelj će mu oduzeti riječ.

Članak 88.

Na sjednici se može odlučiti da govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput, a može se odrediti i vrijeme trajanja govora. Vijećnik u raspravi u pravilu može govoriti najduže deset minuta, a predstavnik predlagača dvadeset minuta, a predstavnici klubova vijećnika do petnaest minuta.

Iznimno, zbog važnosti teme Vijeće može odlučiti da vijećnik, predstavnik predlagača ili predstavnici klubova vijećnika mogu govoriti i dulje od vremena utvrđenog u stavku 1. ovog članka.

Nakon što svi vijećnici koji su se prijavili za raspravu završe svoj govor, predstavnici klubova vijećnika mogu ponovno zatražiti riječ.

4. Održavanje reda na sjednici

Članak 89.

Red na sjednici osigurava predsjedatelj.

Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.

Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda, govori, a nije dobio odobrenje predsjednika, svojim upadicama ili na drugi način ometa govornika ili u svom govoru grubo vrijeđa osobe koje sudjeluju u radu Gradskog vijeća, predsjednik Gradskog vijeća će ga opomenuti.

Ako govornik i poslije opomene nastavi sa ponašanjem zbog kojeg mu je opomena izrečena, predsjednik Gradskog vijeća će mu oduzeti riječ, a po potrebi i udaljiti ga sa sjednice.

Ako vijećnik odbije napustiti sjednicu u slučaju iz stavka 4. ovog članka, predsjednik Gradskog vijeća će utvrditi da je vijećnik udaljen sa sjednice i da se ne broji prilikom glasovanja.

5. Tijek sjednice

Članak 90.

Nakon otvaranja sjednice, predsjedatelj daje potrebna obavještenja u vezi s radom sjednice i obavijesti o drugim pitanjima.

Predsjedatelj obavještava vijećnike o broju nazočnih vijećnika na sjednici te o tome koji su ga vijećnici obavijestili da su spriječeni prisustvovati sjednici.

Članak 91.

Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim temama i to redom koji je utvrđen u prihvaćenom dnevnom redu.

U raspravi o temama utvrđenim dnevnim redom svoja stajališta mogu iznijeti i predstavnici klubova vijećnika s tim da u redoslijedu govornika imaju prednost.

Članak 92.

Na sjednici se o svakom predmetu iz utvrđenog dnevnog reda najprije raspravlja, a zatim odlučuje, osim ako je ovim Poslovnikom određeno da se odlučuje bez rasprave.

Na prijedlog predsjedatelja o dvije ili više točaka utvrđenog dnevnog reda može se provesti objedinjena rasprava.

Članak 93.

Predsjedatelj zaključuje raspravu kada utvrdi da nema više prijavljenih govornika. Predsjedatelj zaključuje sjednicu, u pravilu, kada se iscrpi utvrđeni dnevni red sjednice.

Predsjedatelj može predložiti Vijeću da se zbog opširnosti dnevnog reda ili drugog razloga sjednica prekine i nastavi narednog dana u određeni sat.

O prekidu sjednice Vijeće odlučuje bez rasprave.

O danu i satu nastavka prekinute sjednice obavijest se dostavlja svim vijećnicima koji nisu bili nazočni sjednici Vijeća u vrijeme donošenja odluke o prekidu sjednice.

6. Odlučivanje

Članak 94.

Za donošenje odluka na sjednici Vijeća potrebna je nazočnost većine vijećnika.

Članak 95.

Odluke i druge akte Vijeće donosi većinom glasova, ukoliko je na sjednici nazočna većina vijećnika osim ako zakonom, Statutom ili ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.

Većinom glasova svih vijećnika, Vijeće donosi:

- Statut,

- Poslovnik Gradskog vijeća,

- gradski proračun,

- godišnji obračun gradskog proračuna,

- godišnje izvješće o izvršavanju proračuna,

- odluku o izboru i razrješenju predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća,

- odluku o raspisivanju referenduma za razrješenje gradonačelnika i njegovog zamjenika,

- Odluku o raspisivanju referenduma o pitanjima iz samoupravnog djelokruga utvrđenih Statutom Grada Vrbovskog

- i druge akte utvrđene zakonom ili Statutom.

7. Glasovanje

Članak 96.

Glasovanje na sjednici je javno, osim ako Vijeće ne odluči da se o nekom pitanju glasuje tajno.

Javno glasovanje provodi se istovremenim dizanjem ruke ili poimeničnim izjašnjavanjem.

Glasovanje dizanjem ruke provodi se na način da predsjednik Vijeća prvo poziva vijećnike da se izjasne tko je »za« prijedlog, zatim tko je »protiv« prijedloga te na kraju tko se uzdržao od glasovanja.

Kod utvrđivanje dnevnog reda glasuje se tko je »za« ili »protiv«.

Iznimno od odredbe stavka 3. ovog članka ako se prilikom glasovanja o amandmanu za njegovo prihvaćanje izjasni manje od polovice nazočnih vijećnika, predsjednik Vijeća može odmah konstatirati da je amandman odbijen.

Poimenično glasovanje provodi se tako da svaki prozvani vijećnik izgovara »za« ili »protiv« prijedloga odnosno »uzdržan«.

Kad je prozivanje završeno, ponovo se prozivaju oni vijećnici za koje u popisu vijećnika nije zabilježeno da su glasovali.

Članak 97.

Predsjednik Vijeća objavljuje rezultat glasovanja.

Članak 98.

Tajno glasovanje provodi se u pravilu kod izbora, odnosno imenovanja u slučaju kada je broj predloženih kandidata veći od broja koji se bira, odnosno imenuje.

Na prijedlog najmanje 5 vijećnika Vijeće može odlučiti da se javno glasuje i u slučaju kada je broj predloženih kandidata veći od broja koji se bira, odnosno imenuje.

Na zahtjev jednog vijećnika koji zatraži provjeru glasovanja, predsjednik Vijeća nalaže brojanje i ponovno objavljuje rezultate glasovanja.

Članak 99.

Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići iste su veličine, boje i oblika i ovjereni su pečatom Vijeća.

Na glasačkom listiću kandidati su navedeni abecednim redom prezimena.

Ukoliko se glasuje o pojedinom prijedlogu ili predmetu, pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se »za« ili »protiv«.

Glasačke listiće priprema djelatnik Upravnog odjela, koji predsjedniku Vijeća pomaže kod tajnog glasovanja. Predsjednik Vijeća može odrediti i određeni broj vijećnika koji će mu pomagati kod tajnog glasovanja.

Članak 100.

Djelatnik ili vijećnik koji pomaže predsjedniku Vijeća u provođenju tajnog glasovanja predaje vijećnicima glasačke listiće i zaokružuje redni broj ispred imena vijećnika kojemu je glasački listić predan.

Broj glasačkih kutija i mjesta na koja će se postaviti određuje određeni djelatnik Upravnog odjela.

Glasovanju kod svake kutije prisustvuje jedan od vijećnika izabran da pomaže predsjedniku Vijeća.

Članak 101.

U slučaju ponovnog glasovanja sjednica se prekida radi pripreme novih glasačkih listića.

Ponovno glasovanje provodi se istim postupkom kao i prvo glasovanje.

Članak 102.

Vijećnik može glasovati samo jednim glasačkim listićem i to osobno.

Nevažeći je nepopunjeni listić, glasački listić koji je popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koga ili što je vijećnik glasovao.

Članak 103.

Nakon što su svi nazočni vijećnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjednik Vijeća objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja u dvorani u kojoj se održava sjednica.

Rezultat glasovanja utvrđuje se na osnovi predanih glasačkih listića.

Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik Vijeća u prisutnosti vijećnika koji su pomagali kod glasovanja.

Predsjednik Vijeća objavljuje rezultate glasovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.

XII. IZBORI I IMENOVANJA

Članak 104.

Vijeće bira članove radnih tijela Vijeća te imenuje i razrješavana druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili Statutom.

Prije početka glasovanja, predsjednik Vijeća obavještava vijećnike o načinu glasovanja i o utvrđivanju rezultata glasovanja, imenovanja odnosno razrješenja.

Članak 105.

Ako se ne može utvrditi koji su kandidati izabrani odnosno imenovani zbog toga što su dva ili više kandidata dobili jednak broj glasova, glasovanje se ponavlja samo za te kandidate.

Ako prilikom glasovanja potrebnu većinu ne dobije broj kandidata koji se bira, glasovanje se ponavlja samo za kandidate koji nisu dobili potrebnu većinu.

U ponovljenom glasovanju (drugom krugu) izabran je kandidat koji dobije veći broj glasova članova Gradskog vijeća koji su glasovali.

Članak 106.

Predsjednik i potpredsjednici Vijeća biraju se na vrijeme do isteka vijećničkog mandata, odnosno do razrješenja.

Članak 107.

Izbor, imenovanje i razrješenje članova radnih tijela Vijeća obavlja se na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili na prijedlog grupe od najmanje 1/3 vijećnika.

XIII. ZAPISNICI

Članak 108.

O radu sjednice vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, o sudjelovanju u raspravi te o donesenim odlukama.

U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.

Članak 109.

Svaki vijećnik ima pravo na početku sjednice iznijeti primjedbu na zapisnik prethodne sjednice.

O osnovanosti primjedbe odlučuje se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, izvršit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena.

Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su suglasno prihvaćenim primjedbama izvršene izmjene smatra se usvojenim.

Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik Vijeća i djelatnik zadužen za vođenje zapisnika.

XIV. JAVNOST RADA

Članak 110.

Vijeće obavještava javnost o radu Vijeća i odlukama koje je donijelo kao i o temama o kojima se raspravljalo.

Prijedlozi akata Vijeća odnosno akti Vijeća mogu se u cijelosti objaviti u sredstvima javnog priopćavanja ili kao posebne publikacije.

Članak 111.

Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni dokumenti i materijali Vijeća koji su u skladu s posebnim propisima označeni kao službena, vojna ili državna tajna.

Vijećnik ne smije iznositi podatke koje je saznao na sjednicama, a imaju karakter povjerljivosti naveden u stavku 1. ovog članka.

Način rukovanja dokumentima koji se smatraju službenom, vojnom ili državnom tajnom uređuje se uputom.

Članak 112.

Sjednica ili pojedini dio sjednice radnih tijela Vijeća mogu se po odluci radnog tijela održati bez nazočnosti javnosti.

Članak 113.

Izvjestitelji sredstava javnog priopćavanja imaju pravo pratiti rad Vijeća i njegovih radnih tijela i izvješćivati javnost o njihovom radu.

Na sjednicama radnih tijela Vijeća može se odlučiti da izvjestitelji tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja mogu prisustvovati sjednici i ako se na njoj raspravlja o nekom pitanju o kojem se raspravlja u pravilu bez prisutnosti javnosti. O takvom pitanju mogu izvjestitelji tiska i drugih sredstava priopćavanja davati za javnost samo one obavijesti za koje je to na sjednici odluči.

Na sjednici se može odlučiti da se obavijesti o takvom pitanju mogu davati tek po isteku određenog roka.

Članak 114.

Dužnost je izvjestitelja tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja da iznose točne podatke o temama koje se razmatraju na Vijeću.

Radi pružanja pomoći i stvaranja povoljnih uvjeta za rad predstavnika tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja u Vijeću, osiguravaju im se pravovremena dostava materijala i uvjeti za praćenje rada sjednica Vijeća i radnih tijela, razgovori s predstavnicima predlagatelja ili s dužnosnicima u Vijeću i drugi kontakti s izvjestiteljima.

Članak 115.

Radi što potpunijeg i točnijeg izvješćivanja o rezultatima rada Vijeća i radnih tijela može se dati službeno priopćenje za tisak i za druga sredstva priopćavanja.

Konferencija za tisak održava se po odluci Vijeća, a uz suglasnost predsjednika Vijeća.

Tiskovnu konferenciju može održati i radno tijelo.

XV. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 116.

Na dan stupanja na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Gradskog vijeća Grada Vrbovskog (»Službene novine« broj 31/01, 3/02, 34/04, 41/05, 22/06 i 27/06).

Članak 117.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana nakon objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 012-04/09-01-2

Ur. broj: 2193-01-01/09-1

Vrbovsko, 30. srpnja 2009.

GRADSKO VIJEĆE GRADA VRBOVSKOG

Predsjednik

Gradskog vijeća

Dražen Mufić, dipl. ing., v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr