SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVII. - broj 29. Subota, 25. srpnja 2009.
GRAD RIJEKA
12

113.

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje 2007.-2011. godine (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 17/07) te članka 46. Statuta Grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 24/09) Gradsko vijeće Grada Rijeke, na sjednici 23. srpnja 2009. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Detaljnog plana uređenja područja
stambenog naselja Trsat

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Detaljni plan uređenja područja stambenog naselja Trsat (u daljnjem tekstu: Plan).

Plan iz stavka 1. ovoga članka utvrđen je kartografskim prikazom broj 4.4. Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 7/07) pod nazivom D-55.

Članak 2.

Plan je izradio »Urbanistički institut Hrvatske« d.d. iz Zagreba, Frane Petrića 4.

Članak 3.

Granica obuhvata Plana ucrtana je u svim kartografskim prikazima i opisana u točki I. podtočki 1. Obaveznih priloga Plana.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 41,0 ha.

Članak 4.

Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove Plana te obvezne priloge kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

2.2. Veličina i površina građevina

2.3. Namjena građevina i površina

2.3.1. Stambena namjena

2.3.2. Mješovita namjena

2.3.2.1. Mješovita namjena - pretežito stambena namjena

2.3.2.2. Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena

2.3.3. Javna i društvena namjena

2.3.3.1. Javna i društvena namjena - predškolska namjena

2.3.3.2. Javna i društvena namjena - školska namjena

2.3.4. Poslovna namjena - pretežito trgovačka namjena

2.3.5. Sportsko-rekreacijska namjena

2.3.5.1. Sportsko-rekreacijska namjena - sport

2.3.5.2. Sportsko-rekreacijska namjena - rekreacija

2.3.6. Javne zelene površine

2.3.6.1. Javne zelene površine - javni park

2.3.6.2. Javne zelene površine - dječja igrališta

2.3.6.3. Javne zelene površine - odmorište, vrt

2.3.7. Zaštitne zelene površine

2.3.8. Prometna, ulična, komunalna i telekomunikacijska infrastrukturna mreža

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevina

2.6. Uređenje građevnih čestica

2.7. Pomoćne građevine

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

3.1.1. Glavna gradska ulica i cesta nadmjesnog značenja

3.1.2. Sabirne ulice

3.1.3. Ostale ulice

3.1.4. Kolno-pješački prilazi

3.1.5. Kolno-pristupni put

3.1.6. Površine za javni gradski prijevoz (trase i autobusna stajališta)

3.1.7. Parkirališta

3.1.8. Javna garaža

3.1.9. Biciklističke staze

3.1.10. Trg i druge veće pješačke površine

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

3.4.1. Elektroenergetika

3.4.2. Javna rasvjeta

3.4.3. Plinoopskrba

3.4.4. Vodoopskrba

3.4.5. Odvodnja otpadnih voda

4. Uvjeti uređenja i opremanje javnih zelenih površina

4.1. Javne zelene površine - javni park

4.2. Javne zelene površine - dječje igralište

4.3. Javna zelena površina - odmorište, vrt

4.4. Zaštitna zelena površina

4.5. Drvored

4.6. Urbana oprema

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina

6. Uvjeti i način gradnje i rekonstrukcije

6.1. Uvjeti i način gradnje i rekonstrukcije stambenih građevina

6.1.1. Uvjeti i način gradnje višestambenih, višeobiteljskih i obiteljskih građevina

6.1.2. Uvjeti i način rekonstrukcije stambenih građevina

6.1.2.1. Uvjeti i način rekonstrukcije obiteljskih građevina

6.1.2.2. Uvjeti i način rekonstrukcije višeobiteljskih građevina

6.1.2.3. Uvjeti i način rekonstrukcije višestambenih građevina

6.2. Uvjeti i način rekonstrukcije stambeno-poslovnih i poslovno-stambenih građevina

6.2.1. Uvjeti i način rekonstrukcije stambeno-poslovnih građevina

6.2.2. Uvjeti i način rekonstrukcije poslovno-stambenih građevina

6.3. Uvjeti i način gradnje građevina javne i društvene namjene

6.3.1. Uvjeti i način gradnje predškolske građevine

6.3.2. Održavanje školske građevine i rekonstrukcija igrališta

6.4. Uvjeti i način gradnje i rekonstrukcije poslovnih građevina

6.4.1. Uvjeti i način gradnje građevine na području »Poslovne namjene - pretežito trgovačke namjene«

6.4.2. Uvjeti i način rekonstrukcije građevine na području »Poslovne namjene - pretežito trgovačke namjene«

6.5. Uvjeti i način gradnje i rekonstrukcije građevina i površina na području »Sportsko-rekreacijske namjene«

6.5.1. Uvjeti i način gradnje i rekonstrukcije građevina na području »Sportsko- rekreacijske namjene - sport«

6.5.2. Uvjeti i način gradnje građevina i površina na području »Sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija«

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Mjere provedbe Plana

8.1. Uklanjanje građevina

9. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Mjere zaštite zraka

9.2. Mjere zaštite od buke

9.3. Mjere zaštite voda

9.4. Mjere zaštite tla

9.5. Postupanje sa otpadom

9.6. Mjere zaštite od požara

9.7. Mjere zaštite od potresa

9.8. Mjere zaštite od elektromagnetskih polja

B. GRAFIČKI DIO

1. Detaljna namjena površina M 1:1 000

2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2A. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

- promet M 1:1 000

2B. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

- pošta i telekomunikacije M 1:1 000

2C-1. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

- energetski sustav - elektroenergetika M 1:1 000

2C-2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

- energetski sustav - javna rasvjeta M 1:1 000

2C-3. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

- energetski sustav - plinovodi i toplovodi M 1:1 000

2D-1. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

- vodoopskrba M 1:1 000

2D-2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

- odvodnja otpadnih voda M 1:1 000

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina M 1:1 000

4. Uvjeti gradnje M 1:1 000

C. OBVEZNI PRILOZI

I. OBRAZLOŽENJE

1. Polazišta

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. Plan prostornog uređenja

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.3.1. Prometna i ulična mreža

2.3.2. Telekomunikacijska mreža

2.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

2.3.4. Plinoopskrba

2.3.5. Opskrba pitkom vodom

2.3.6. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

2.5. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

II. IZVOD IZ DOKUMENTA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA:

- Izvod iz Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 31/03 i 26/05),

- Izvod iz Odluke o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 7/07),

III. STRUČNE PODLOGE:

- Programski zadatak za izradu Detaljnog plana uređenja područja stambenog naselja Trsat, Grad Rijeka, Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam ekologiju i gospodarenje zemljištem

- Odluka o Detaljnom planu uređenja stambenog naselja Trsat (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 10/00)

IV. POPIS PROPISA KOJE JE POTREBNO POŠTIVATI U IZRADI PLANA:

- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09),

- Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98, 39/04, 45/04-ispr. i 163/04),

- Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05, 61/07 i 76/07),

- Zakon o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/09) te podzakonski propisi kojima se uređuje zaštita od buke,

- Zakon o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04, 110/07 i 60/08),

- Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (»Narodne novine« broj 133/05),

- Zakon o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/ 05, 111/06, 110/07 i 60/08),

- Zakon o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/ 93, 100/04, 33/05, 107/07 i 38/09),

- Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje grada Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 41/08),

- Zakon o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine« broj 174/04, 79/07 i 38/09),

- Zakon o vodama (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/ 05),

- Odluka o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području gradova Rijeke, Bakra, Kastva i općina Jelenje, Čavle, Kostrena, Viškovo, Matulji (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 15/98),

- Odluka o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 6/94, 12/94 - ispr., 12/95, 24/96 i 4/01).

- Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 08/06),

- Opći uvjeti za opskrbu električnom energijom (»Narodne novine« broj 14/06),

- Zakon o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine« broj 73/08),

- Zakon o javnim cestama (»Narodne novine« broj 180/ 04, 82/06, 138/06, 146/08, 152/08 i 38/09),

- Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (»Narodne novine« broj 119/07),

- Pravilnik o autobusnim stajalištima (»Narodne novine« broj 119/07),

- Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 110/ 07),

- Zakon o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05 i 139/08),

- Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 143/08),

- Uredba o proglašenju ekološke mreže (»Narodne novine« broj 109/07),

- Zakon o zaštiti od neionizirajućih zračenja (»Narodne novine« broj 105/99),

- Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja (»Narodne novine« broj 204/03, 15/04 - ispr. i 41/08),

- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94, 55/94-ispr. i 142/03),

- Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95).

V. ZAHTJEVI, MIŠLJENJA I SUGLASNOSTI NA PLAN

VI. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI PLANA

VII. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA

VIII. SAŽETAK ZA JAVNOST

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 5.

Osnovno razgraničenje područja obuhvata Plana prema namjeni i načinu korištenja utvrđeno je Odlukom o donošenju Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 7/07) - u daljnjem tekstu GUP.

Područje obuhvata Plana većim je dijelom stambene namjene, a manjim dijelom sportsko-rekreacijske, javne i društvene, mješovite te poslovne namjene.

Funkcionalna organizacija i namjena prostora unutar osnovnog razgraničenja utvrđuje se sukladno zatečenoj

gradnji, potrebama korisnika prostora te planskim pretpostavkama razvoju područja u cjelini.

Članak 6.

Unutar obuhvata Plana planirana je detaljna namjena površina i građevina kako slijedi:

1. Stambena namjena (S)

2. Mješovita namjena - pretežito stambena namjena (M1)

3. Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena (M2)

4. Javna i društvena namjena - predškolska namjena (D4)

5. Javna i društvena namjena - školska namjena (D5)

6. Poslovna namjena - pretežito trgovačka namjena (K2)

7. Sportsko-rekreacijska namjena - sport (R1)

8. Sportsko-rekreacijska namjena - rekreacija (R2)

9. Javna zelena površina - javni park (Z1)

10. Javna zelena površina - dječje igralište (Z2)

11. Javna zelena površina - odmorište, vrt (Z3)

12. Zaštitna zelena površina (Z)

13. Prometna, ulična, komunalna i telekomunikacijska infrastrukturna mreža:

- Glavna gradska ulica/cesta (GU)

- Sabirna ulica (SU)

- Ostala ulica (OU)

- Kolno-pristupni put (KPPP)

- Kolno-pješački prilaz (KPJP)

- Pješačka površina (PP)

- Parkiralište (P)

- Javna garaža (G)

- Trafostanica (TS)

- Vodosprema (VS)

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Članak 7.

Detaljni uvjeti korištenja i uređenja građevnih čestica za gradnju i rekonstrukciju građevina te uređenje površina unutar obuhvata Plana određeni su u kartografskom prikazu broj 4.

Članak 8.

Postojećom građevinom na području obuhvata Plana smatra se građevina građena na temelju građevne dozvole ili drugog akta na temelju kojeg se može graditi te svaka druga građevina koja je s njom izjednačena sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09).

Članak 9.

Unutar područja obuhvata Plana dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina, gradnja novih građevina, gradnja i rekonstrukcija prometne, komunalne i telekomunikacijske infrastrukturne mreže te uređenje površina građevnih čestica sukladno odredbama ove Odluke.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 10.

Veličina i oblik građevnih čestica određeni su kartografskim prikazom broj 4.

Površina građevne čestice utvrđena je u tablici 1. koja se nalazi u privitku i čini sastavni dio ove Odluke (u daljnjem tekstu: Tablica 1.).

Članak 11.

Dozvoljava se usklađenje planiranog oblika i veličine građevne čestice, sukladno zemljišno-knjižnom stanju pojedine nekretnine, kada to ne remeti provedbu Plana.

2.2. Veličina i površina građevina

Članak 12.

Najveća dozvoljena površina izgrađenosti građevne čestice na kojoj je planirana gradnja i/ili rekonstrukcija građevine utvrđena je u Tablici 1.

Članak 13.

Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) i najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) utvrđeni su u Tablici 1.

Površina pomoćne građevine koja se gradi kao zatvorena građevina, ulazi u obračun koeficijenta izgrađenosti građevne čestice (kig) te u obračun koeficijenta iskorištenosti građevne čestice (kis), osim ako odredbama ove Odluke nije drukčije određeno.

Članak 14.

Najveća dozvoljena građevinska (bruto) površina građevine planirane za gradnju i/ili rekonstrukciju na građevnoj čestici utvrđena je u Tablici 1.

U građevinsku (bruto) površinu građevine uračunata je i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj čestici.

Najmanja dozvoljena građevinska (bruto) površina osnovne građevine ne može biti manja od 60,0 m2.

Članak 15.

Najveći dozvoljeni broj etaža i najveća dozvoljena visina građevina planiranih za gradnju i/ili rekonstrukciju utvrđeni su u Tablici 1. i kartografskom prikazu broj 4.

Postojeća obiteljska građevina, za koju ovim Planom nije dozvoljeno povećanje broja etaža, može se rekonstruirati isključivo unutar postojećih tlocrtnih i visinskih gabarita.

Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka, prilikom rekonstrukcija krova postojeće obiteljske građevine, dozvoljeno je povećanje visine postojeće građevine za najviše 0,50 m.

Ako se posljednja etaža obiteljske građevine gradi kao potkrovlje visina nadozida ne smije biti veća od 90 cm.

U visinu građevine ne uračunava se visina kućice za lift, izlaza na krov i terasu, uređaja termotehničkih sustava građevine, završetaka ventilacijskih kanala i dimnjaka te antenske i telekomunikacijske naprave smještene iznad kote završetka plohe pročelja građevine.

Na području obuhvata Plana dozvoljava se izvedba atike, pergole i sličnih struktura u visini 1,0 m iznad najveće dozvoljene visine obiteljske i višeobiteljske stambene građevine.

Članak 16.

Na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja podzemnih etaža građevina, a broj podzemnih etaža za svaku građevinu utvrđen je u Tablici 1.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, broj podzemnih etaža javne garaže planirane na građevnoj čestici oznake R1-14 određen je člankom 73. ove Odluke.

U podzemnoj etaži građevine moguće je planirati garažu, pomoćni prostor i uređaje komunalne infrastrukture.

Podzemnu etažu građevine moguće je graditi unutar gradivog dijela građevine a samo iznimno, prilikom gradnje javne garaže, i izvan gradivog dijela građevine čestice.

Članak 17.

Najveći dozvoljeni broj stanova planirane građevine utvrđuje se kako slijedi:

- za obiteljsku građevinu dva stana,

- za višeobiteljsku građevinu četiri stana,

- za stambeno-poslovnu građevinu četiri stana,

- za poslovno-stambenu građevinu četiri stana.

Rekonstrukcijom građevine nije dozvoljeno povećavati broj stanova iz stavka 1. ovoga članka.

2.3. Namjena građevina i površina

Članak 18.

Namjena građevina i površina prikazana je u Tablici 1. i kartografskom prikazu broj 1.

2.3.1. Stambena namjena

Članak 19.

Na području namjene »Stambena namjena« postojeće i planirane građevine i površine namjenjene su za gradnju/ rekonstrukciju obiteljske, višeobiteljske i višestambene građevine.

U stambenoj građevini, etažu suterena ili prizemlja moguće je koristiti kao poslovni prostor s jednostavnim i lakim pristupom uz uvjet da se na građevnoj čestici osigura manevarski prostor i parkirališna mjesta sukladno člancima 69., 70. i 71. ove Odluke i to:

- u obiteljskoj i višeobiteljskoj građevini do 20% ukupne građevinske (bruto) površine građevine, ali ne više od 100 m2,

- u višestambenoj građevini do 10% ukupne građevinske (bruto) površine građevine.

U etažama koje su više od prizemne etaže dozvoljava se obavljanje mirnih uslužnih djelatnosti.

2.3.2. Mješovita namjena

2.3.2.1. Mješovita namjena - pretežito stambena namjena

Članak 20.

Na području namjene »Mješovita namjena - pretežito stambena namjena« dozvoljava se rekonstrukcija stambeno-poslovne građevine i/ili gradnja nove (zamjenske) građevine u slučaju uklanjanja postojeće građevine.

Stambeno-poslovna građevina, razumijeva građevinu unutar koje se za stambenu namjenu koristi pretežiti dio (od 51% do 66% građevinske (brutto) površine građevine), a preostala površina (od 34% do 49% građevinske (brutto) površine građevine) namjenjena je poslovnoj i drugoj namjeni.

U dijelu stambeno-poslovne građevine koji se koristi kao poslovni prostor dozvoljeno je obavljanje sljedećih djelatnosti: uredske, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, zdravstvene (specijalizirane ordinacije) i druge djelatnosti koja ne ometa kvalitetu stanovanja.

Unutar građevine na području namjene iz stavka 1. ovoga članka prizemnu etažu obvezno je urediti kao poslovni prostor.

2.3.2.2. Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena

Članak 21.

Na području namjene »Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena« dozvoljava se rekonstrukcija poslovno-stambene građevine i/ili gradnja nove (zamjenske) građevine u slučaju uklanjanja postojeće građevine.

Poslovno-stambena građevina, razumijeva građevinu unutar koje se za poslovnu namjenu koristi pretežiti dio (od 51% do 66% građevinske (brutto) površine građevine), a preostala površina (od 34% do 49% građevinske (brutto) površine građevine) namijenjena je stambenoj namjeni.

U dijelu poslovno-stambene građevine koji se koristi kao poslovni prostor dozvoljeno je obavljanje slijedećih djelatnosti: ugostiteljske, uredske, trgovačke, uslužne, zdravstvene i druge djelatnosti koja ne ometa kvalitetu stanovanja.

Unutar građevine na području namjene iz stavka 1. ovoga članka prizemnu etažu obvezno je urediti kao poslovni prostor.

2.3.3. Javna i društvena namjena

2.3.3.1. Javna i društvena namjena - predškolska namjena

Članak 22.

Na području namjene »Javna i društvena namjena - predškolska namjena« dozvoljava se gradnja predškolske građevine s višenamjenskom dvoranom, igrališta i potrebnih pratećih i pomoćnih prostora, uređenje otvorenih površina za igru i razonodu djece predškolskog uzrasta te hortikulturno uređenje zelenih površina.

2.3.3.2. Javna i društvena namjena - školska namjena

Članak 23.

Na području namjene »Javna i društvena namjena - školska namjena« dozvoljava se rekonstrukcija i to: natkrivanje postojećeg igrališta montažnom konstrukcijom (balonom) i povezivanje igrališta toplom vezom sa zgradom škole, održavanje postojeće građevine osnovne škole te uređenje otvorenih igrališta i pratećih/pomoćnih prostora, otvorenih površina za igru i rekreaciju i zelenih površina.

2.3.4. Poslovna namjena - pretežito trgovačka namjena

Članak 24.

Na području namjene »Poslovna namjena - pretežito trgovačka namjena« dozvoljava se gradnja novoplanirane te rekonstrukcija postojeće građevine za trgovačku i drugu poslovnu djelatnost, gradnja ugostiteljskih građevina, gradnja i uređenje parkirališta te objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka nije dozvoljena gradnja stambenih građevina.

2.3.5. Sportsko-rekreacijska namjena

2.3.5.1. Sportsko-rekreacijska namjena - sport

Članak 25.

Na području namjene »Sportsko-rekreacijska namjena - sport« dozvoljava se rekonstrukcija postojeće sportske dvorane (Dvorana Mladosti) te gradnja pomoćne dvorane (za zagrijavanje i treninge) i pratećih sadržaja (specijalizirane sportske trgovine, ugostiteljsko - zabavnog prostora, upravnog prostora sportskih klubova i slično), otvorenih igrališta, javnih (trg) i zelenih površina, cesta, javne garaže te objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

2.3.5.2. Sportsko-rekreacijska namjena - rekreacija

Članak 26.

Na području namjene »Sportsko-rekreacijska namjena - rekreacija« dozvoljava se gradnja i uređenje otvorenih igrališta (tenis, nogomet, košarka, rukomet, odbojka i slično), rekreacijskih i biciklističkih staza, javnih i zelenih površina, cesta, javnog parkirališta, objekata i uređaja komunalne infrastrukture te pratećih građevina/objekata (garderobe, sanitarni čvor i manja ugostiteljska građevina).

2.3.6. Javne zelene površine

2.3.6.1. Javne zelene površine - javni park

Članak 27.

Na području namjene »Javne zelene površine - javni park« dozvoljava se gradnja i uređenje javnih parkova, hortikulturno uređenje i opremanje urbanom i parkovnom opremom te uređenje i opremanje dječjih igrališta.

Unutar parkova dozvoljena je gradnja/uređenje manjih ograđenih dječjih igrališta, odmorišta, pješačkih i trim staza, fontana, paviljona i sličnih građevina/objekata, sanitarnih čvorova i drugih objekata/uređaja komunalne infrastrukture u funkciji korištenja parka čija ukupna površina iznosi najviše 1% ukupne površine parka te postavljanje spomen obilježja koja će se svojim oblikovnim karakteristikama uklopiti u okolinu.

Unutar javnog parka planske oznake Z1-1 dozvoljeno je graditi manju ugostiteljsku građevinu čija najveća dozvoljena bruto razvijena površina iznosi 12,0 m2, a najveći dozvoljeni broj etaža iznosi jednu etažu.

2.3.6.2. Javne zelene površine - dječja igrališta

Članak 28.

Na području namjene »Javne zelene površine - dječja igrališta« dozvoljava se gradnja i uređenje dječjih igrališta.

Dječja igrališta, u smislu ove Odluke, razumijevaju uređene i napravama opremljene površine za igru djece, planirane kao zasebne površine ili kao cjelina unutar javnog parka.

Na površinama iz stavka 1. ovoga članka dozvoljena je gradnja/uređenje pješačkih staza, površina za igru, odmorišta, nadstrešnica/pergola te opremanje kvalitetnim i atestiranim elementima urbane opreme i spravama za igru djece.

2.3.6.3. Javne zelene površine - odmorište, vrt

Članak 29.

Na području namjene »Javne zelene površine - odmorište, vrt« dozvoljava se gradnja i uređenje odmorišta i vrtova.

Odmorište, u smislu ove Odluke, razumijeva manje javne zelene i neizgrađene površine namijenjene kraćem odmoru građana, oblikovane planski raspoređenom vegetacijom autohtonih biljnih zajednica i opremljene parkovnom opremom.

Vrt, u smislu ove Odluke, razumijeva odmorište koje karakterizira parterna, estetski uređena hortikulturna površina, zasađena uglavnom grmolikim biljnim vrstama i cvjetnim gredicama sa ili bez parkovne opreme.

2.3.7. Zaštitne zelene površine

Članak 30.

Na području namjene »Zaštitne zelene površine« dozvoljava se uređenje, sadnja i održavanje travnjaka te niskog i visokog zelenila koje ima ulogu zaštitnog ozelenjenog tampona između različitih namjena.

Sadnja autohtonih i egzotičnih vrsta biljaka planirana je uređenjem drvoreda, grupa i pojedinačnih stabala.

2.3.8. Prometna, ulična, komunalna i telekomunikacijska infrastrukturna mreža

Članak 31.

Na području obuhvata Plana prometnu i uličnu infrastrukturnu mrežu čine:

- glavne gradske ceste/ulice planske oznake GU, sabirne ulice planske oznake SU i ostale ulice planske oznake OU,

- kolno-pješački prilazi planske oznake KPJP,

- kolno-pristupni putevi planske oznake KPRP,

- pješačke površine planske oznake PP,

- parkirališta planske oznake P,

- javna garaža planske oznake G.

Unutar građevnih čestica cesta i/ili ulica planirane su površine javnog zelenila, nogostupa, autobusnog ugibališta i biciklističkih staza.

Pješački putevi planirani su kao jednonamjenske površine isključivo namjenjene pješacima, dok je gradnja/ uređenje pješačkih staza planirana uz druge sadržaje unutar sportsko-rekreacijske namjene i javnih zelenih površina.

Javna garaža planirana je unutar sportsko-rekreacijske namjene - sport (R1).

Na području namjena iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je postavljanje podzemnih telekomunikacijskih i komunalnih infrastrukturnih vodova.

Članak 32.

Na području namjene »Glavna gradska cesta/ulica«, »Sabirna ulica« i »Ostala ulica« dozvoljena je gradnja, rekonstrukcija i održavanje cestovne/ulične građevine sukladno člancima 63. do 65. ove Odluke.

Članak 33.

Na području namjene »Kolno-pješački prilaz« dozvoljena je rekonstrukcija i održavanje površina za promet vozila i pješaka.

Kolno-pješački prilaz, u smislu ove Odluke, razumijeva prometnu površinu namijenjenu prometu vozila i pješaka nastalu parcelacijom temeljem dokumenta prostornog uređenja koji je prestao važiti ili na temelju lokacijske dozvole.

Članak 34.

Na području namjene »Kolno-pristupni put« dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija površina za promet vozila i pješaka.

Kolno-pristupni put, u smislu ove Odluke, razumijeva prometnu površinu namijenjenu prometu vozila i pješaka na koji se mogu priključiti najviše četiri (4) građevne čestice.

Članak 35.

Na području namjene »Pješačke površine« dozvoljena je gradnja, rekonstrukcija i uređenje pješačkih puteva i stuba te sadnja zelenila.

Pješačke površine namijenjene su isključivo pješacima a samo iznimno, u izvanrednim slučajevima, mogu služiti kao površine za kretanje interventnih vozila.

Članak 36.

Na području namjene »Parkiralište« dozvoljena je gradnja, rekonstrukcija i uređenje javnog parkirališta i sadnja zelenila (drvored).

Članak 37.

Gradnja novoplanirane javne garaže za smještaj vozila dozvoljava se na području sportsko-rekreacijske namjene - sport (R1).

Krov javne garaže iz stavka 1. ovoga članka potrebno je urediti kao otvoreno igralište i/ili zelenu površinu.

Članak 38.

Gradnja/uređenje ugibališta javnog gradskog prijevoza planirano je unutar glavne gradske ceste/ulice planske oznake GUXX i unutar sabirne ulice planske oznake SUXX sukladno kartografskom prikazu broj 2.A.

Uz autobusno ugibalište dozvoljeno je postavljanje natkrivenih čekaonica te kioska za prodaju tiska i voznih karata kao sastavnog dijela natkrivenih čekaonica.

Članak 39.

Na području namjene »Vodosprema« i »Trafostanica« dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija građevina vodosprema i trafostanica te opremanje građevnih čestica infrastrukturnim objektima i uređajima (telekomunikacija, elektroenergetika, javna rasvjeta, plinoopskrba, vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda) potrebnih za funkcioniranje građevine osnovne namjene.

Građevnim česticama na području namjene »Vodosprema« potrebno je osigurati površine za smještaj vozila (prometne i manipulativne površine) te ih hortikulturno urediti.

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Članak 40.

Smještaj osnovne građevine na građevnoj čestici dozvoljen je unutar gradivog dijela građevne čestice.

Veličina i oblik gradivog dijela građevne čestice određeni su kartografskim prikazom broj 4., a površina građevne čestice utvrđena je u Tablici 1.

Obvezni građevni i regulacijski pravac te udaljenost građevine od ruba građevne čestice određeni su kartografskim prikazom broj 4., a udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca i udaljenost građevine od ruba građevne čestice utvrđena je kartografskim prikazom broj 4. i u Tablici 1.

Najmanje 75% pročelja građevine mora se graditi na obaveznom građevnom pravcu.

U slučaju nepovoljnih rezultata geomehaničkih istraživanja ili drugih opravdanih razloga, dozvoljava se odstupanje od obveznog građevnog pravca za najviše 1,0 m.

Udaljenost postojeće građevine od ruba građevne čestice iznosi najmanje 3,0 m, osim ako odredbama ove Odluke nije drugačije utvrđeno.

Članak 41.

Unutar gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se gradnja osnovne građevine, pomoćne građevine u funkciji stanovanja i pomoćne građevine u funkciji uređenja okućnice sukladno namjeni određenoj ovim Planom.

Ivan gradivog djela građevne čestice dozvoljena je gradnja potpornih zidova, stepenica položenih na terenu, nadstrešnica, pergola i sličnih lakih konstrukcija te objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljena je i gradnja garaže i spremnika plinske kotlovnice sukladno članku 55. ove Odluke.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 42.

Građevine treba projektirati i graditi prema načelima suvremenog građenja.

U arhitektonskom oblikovanju treba težiti jednostavnim i funkcionalnim volumenima uz umjereno korištenje elemenata vertikalne i horizontalne razvedenosti.

Članak 43.

Obradu pročelja i ostalih površina građevine potrebno je izvesti kvalitetnim i suvremenim materijalima.

Na pročelju građevine dozvoljeno je postavljati tende, nadstrešnice i slično pod uvjetom da se njihovim postavljanjem ne utječe na slobodan profil potreban za kretanje pješaka i vozila, postavljanje urbane opreme te druge posebne uvjete korištenja javne i prometne površine.

Članak 44.

Vrsta krova nije određena, a nagib kosog krova iznosi najviše 23 stupnja.

Za krov građevine dozvoljava se uporaba svih vrsta pokrova osim bitumenskih, salonitnih i drvenih pokrova te ravnog crijepa.

Na krovu građevine dozvoljeno je postavljanje sunčanih kolektora.

Članak 45.

Na uličnim pročeljima građevina nije dozvoljeno konzolno postavljanje uređaja za klimatizaciju, ventilaciju i slično, već je iste potrebno uklopiti u postojeće otvore ili postaviti na manje istaknutom mjestu pod uvjetom da mjesto ugradnje ne bude izloženo pogledu s javne površine.

Na pročelju građevine ne dozvoljava se postavljanje antenskih sustava ili drugih sličnih uređaja.

Članak 46.

Prilikom rekonstrukcije postojeće građevine potrebno je arhitektonski izraz građevina bliske ili jednake tipologije međusobno uskladiti.

Članak 47.

Visina etaže stambene građevine ne smije prelaziti 3,0 m mjereno od poda jedne do poda druge etaže, a visina etaže poslovnog i drugog javnog prostora ne smije prelaziti 4,0 m, osim kod ulaznih prostora, dvorana i sličnih prostora čija funkcija zahtijeva veću visinu prostora.

2.6. Uređenje građevnih čestica

Članak 48.

Način uređenja i korištenja građevnih čestica određen je kartografskim prikazima broj 3. i 4.

Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je urediti kao kolno-pješačku površinu, površinu za pristup građevini, pješačku površinu, parkirališnu površinu te hortikulturno urediti uvažavajući funkcionalna i oblikovna svojstva pejsaža.

Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je urediti popločavanjem, nasipavanjem terena prirodnim materijalima, uređivanjem vodenih i zelenih površina i slično.

Gradnja terasa i potpornih zidova mora biti u skladu sa specifičnostima reljefa i oblikovnim karakteristikama mikrolokacije.

Članak 49.

Građevna čestica mora imati osiguran kolni pristup javno-prometnoj površini.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kolni pristup građevnoj čestici oznake S-147 i S-148 osiguran je preko površine građevne čestice oznake PP16-A, sukladno kartografskom prikazu broj 4.

Kod projektiranja i gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05, 61/07 i 76/07).

Članak 50.

Građevnu česticu dozvoljeno je ograditi ogradom najveće dozvoljene visine do 1,80 m, osim ako odredbama ove Odluke nije drugačije određeno.

Ograda koja se gradi prema građevnim česticama koje ne predstavljaju javno-prometnu površinu može biti u cijelosti izvedena kao puna ograda.

Ograda koja se gradi prema građevnim česticama koje predstavljaju javno-prometnu površinu treba biti izvedena kao puna ili čvrsta ograda u visini od najviše 1,0 m i to uporabom kamena, betona, opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji gradnje ograda na susjednim građevnim česticama, dok se u preostaloj visini ograda gradi kao prozirna i to uporabom živice, metala ili sličnog materijala.

Okućnicu građevine, potporne zidove, terase i slično potrebno je izvesti tako da ne narušavaju izgled prostora te ne sprečavaju prirodno otjecanje vode na štetu susjednih građevina i površina.

Članak 51.

Najveća dozvoljena visina potpornog i/ili obložnog zida iznosi 1,50 m, a ako je visina zida veća od 1,50 m tada je zid potrebno izvesti terasasto.

Širina terase između potpornih i/ili obložnih zidova, koju je potrebno ozeleniti, iznosi najmanje 0,50 m.

U širinu ozelenjene terase iz stavka 2. ovoga članka nije uračunata debljina zida.

Potporni i/ili obložni zid izvodi se uporabom betona ili kamena.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako to zahtijeva konfiguracija terena, visina potpornog i/ili obložnog zida može iznositi najviše 2,50 m, a prema javno-prometnoj površini isti je potrebno izvesti kao oblikovanu strukturu.

Članak 52.

Pješačke i zelene površine unutar građevne čestice potrebno je uređivati istovremeno s gradnjom osnovne građevine s kojom moraju činiti jedinstvenu oblikovnu cjelinu.

Pješačku površinu potrebno je urediti primjenom primjerenih elemenata opločenja: kamenenom, betonskim elementom, asfaltom u boji i sličnim materijalom te opremiti urbanom opremom.

Na pješačkoj površini dozvoljava se postavljanje nadstrešnice i pergole.

Članak 53.

Površinu građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti sadnjom visokog i niskog zelenila.

Najmanja dozvoljena ozelenjena površina građevne čestice stambene, mješovite, poslovne, javne i društvene te sportsko-rekreacijske namjene određena je odgovarajućim postotkom u odnosu na ukupnu površinu građevne čestice i obuhvaća površinu prirodnog terena, a utvrđena je u Tablici 1.

Površina parkirališta na kojoj se sadi trava ne smatra se zelenom površinom.

Članak 54.

Svaka građevna čestica na kojoj se planira gradnja i/ili rekonstrukcija građevine mora imati osiguranu površinu za smještaj vozila.

Broj parkirališnih mjesta na građevnoj čestici, način osiguranja parkirališnih mjesta te ostali uvjeti smještaja vozila utvrđeni su člancima 69. do 72. ove Odluke.

Kod gradnje/rekonstrukcije višestambenih građevina najmanje 30% parkirališnih površina potrebno je osigurati u podrumskim, suterenskim i/ili prizemnim etažama.

2.7. Pomoćne građevine

Članak 55.

Na građevnoj čestici obiteljske i višeobiteljske građevine dozvoljena je gradnja pomoćne građevine u funkciji stanovanja te pomoćne građevine u funkciji uređenja okućnice.

Pomoćna građevina u funkciji stanovanja, u smislu ove Odluke, je garaža, kotlovnica, spremište i slično.

Pomoćna građevina u funkciji uređenja okućnice, u smislu ove Odluke, je vrtni paviljon, sjenica, bazen i slično.

Najveći dozvoljeni broj etaža pomoćne građevine iznosi jednu etažu te je dozvoljena gradnja podruma/suterena i krovišta bez nadozida.

Najveća dozvoljena visina pomoćne građevine iznosi 3,0 m.

Pomoćnu građevinu potrebno je graditi unutar gradivog dijela građevne čestice.

Izuzetno od odredbe stavka 6. ovoga članka, izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljena je gradnja garaže i spremnika plinske kotlovnice.

Gradnja garaže na regulacijskom pravcu prema javno- prometnoj površini dozvoljava se samo u slučaju kada ne postoji mogućnost gradnje garaže unutar gradivog dijela građevne čestice, odnosno kad je visinska kota pristupne ceste uzdignuta/spuštena najmanje 2,50 m u odnosu na završnu kotu prizemlja garaže, i u tom je slučaju suterenski dio garaže dozvoljeno urediti i koristiti kao pomoćnu građevinu tipa spremišta i slično.

Najveća dozvoljena građevinska bruto površina garaže koja se gradi izvan gradivog dijela građevne čestice iznosi 20 m2 po jednom parkirališnom mjestu, a najveći dozvoljeni broj parkirališnih mjesta u garaži iznosi dva parkirališna mjesta.

Spremnike plinske kotlovnice dozvoljeno je postavljati izvan gradivog dijela građevne čestice ako je to neophodno radi zadovoljavanja tehničkih uvjeta postave spremnika.

Pomoćna građevina ne smije umanjiti kvalitetu stanovanja u okolnim stambenim građevinama.

Na oblikovanje pomoćnih građevina primjenjuju se uvjeti oblikovanja osnovne građevine.

Površina pomoćne građevine, koja se gradi kao zatvorena građevina, ulazi u obračun koeficijenta izgrađenosti građevne čestice (kig) i koeficijenta iskorištenosti građevne čestice (kis), osim ako odredbama ove Odluke nije drugačije određeno.

Prenamjena garaže u stambeni ili poslovni prostor nije dozvoljena.

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

Članak 56.

Način i uvjeti priključenja građevnih čestica na prometnu, uličnu, komunalnu i telekomunikacijsku infrastrukturnu mrežu unutar obuhvata Plana prikazani su kartografskim prikazima od broja 2A. do 2D-2.

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže

Članak 57.

Na području obuhvata Plana, sukladno kartografskom prikazu broj 2.A, određene su površine za gradnju nove i rekonstrukciju /održavanje postojeće prometne infrastrukture, i to: cestovne/ulične površine: glavna gradska ulica, sabirna ulica i ostala ulica; pješačke površine; kolno - pješački prilazi i kolno - pristupni putevi; biciklističke staze, javna parkirališta i garaže.

Članak 58.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije ulične mreže, i to: horizontalni elementi trase, poprečni presjeci cesta/ulica, mjesta priključenja cesta manjeg značaja te osnovni režim prometa određeni su kartografskim prikazom broj 2A.

Članak 59.

Na građevnoj čestici glavne gradske ceste/ulice, sabirne ulice i ostale ulice planirana je gradnja cjelokupnog prometnog profila s elementima poprečnog presjeka, i to: kolnikom, nogostupima, biciklističkim stazama, ugibalištima za vozila javnog gradskog prijevoza, niskim zelenilom/ drvoredom te cestovnom i uličnom opremom, sukladno uvjetima koji su ovim Planom određeni za gradnju/rekonstrukciju/održavanje pojedine ceste/ulice.

Članak 60.

Način i uvjeti priključenja građevnih čestica na javno- prometne površine utvrđen je kartografskim prikazima 2A. i 4.

Na raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

Članak 61.

Planirani zahvati na postojećim cestama/ulicama su:

- izmještanje raskrižja Ulice Slavka Krautzeka i Trga Viktora Bubnja na građevnoj čestici oznake GUXX-D sukladno članku 63. ove Odluke,

- uređenje svih raskrižja na području obuhvata Plana uz osiguranje potrebne preglednosti,

- ostali zahvati sukladno člancima 64. do 68. ove Odluke.

Članak 62.

Unutar građevnih čestica predviđenih za gradnju i rekonstrukciju prometnica prilikom izrade projektne dokumentacije može doći do odstupanja od pojedinih tehničkih elemenata ceste/ulice utvrđenih u člancima 63. do 67. ove Odluke te kartografskim prikazom broj 2A.

Projektnom dokumentacijom za gradnju/rekonstrukciju ceste/ulice utvrditi će se točni smještaj i elementi poprečnog profila prometnice u prostoru s odgovarajućim proširenjima krivina te potreba izvedbe potpornih zidova unutar građevne čestice ceste/ulice.

3.1.1. Glavna gradska ulica i cesta nadmjesnog značenja

Članak 63.

Na području obuhvata Plana glavna gradska ulica i cesta županijskog značaja oznake Ž5058 (Rijeka(Trsat): Ž5057 - Ž5057) i planske oznake iz GUP-a GUXX je Ulica Slavka Krautzeka.

Na području namjene »Glavna gradska ulica/cesta« dozvoljena je rekonstrukcija postojeće glavne mjesne ulice/ceste planske oznake GUXX na građevnim česticama oznake GUXX-A, GUXX-B, GUXX-C, GUXX-D i GUXX-E.

Tehnički elementi trase ceste/ulice iz stavka 1. ovoga članka određeni su kako slijedi:

- najmanja širina prometnog traka iznosi 3,25 m,

- najmanja širina prometnog traka za lijevo skretanje iznosi 3,00 m,

- najmanja širina autobusnog ugibališta iznosi 3,00 m,

- najmanja širina obostranog zelenila uz kolnik iznosi 1,50 m,

- najmanja širina obostranog nogostupa jest širina postojećeg nogostupa,

- zadržavanje postojećeg uzdužnog nagiba prometnice.

3.1.2. Sabirne ulice

Članak 64.

Na području obuhvata Plana, sabirna ulica i cesta gradskog značaja planske oznake SUXX je Ulica Vrlije, Ulica Slave Raškaj i Trg Viktora Bubnja.

Na području namjene »Sabirna ulica« dozvoljena je rekonstrukcija ulice planske oznake SUXX na građevnim česticama oznake SUXX-A, SUXX-C, SUXX-D i SUXX- E te gradnja na građevnoj čestici SUXX-B.

Tehnički elementi za gradnju i rekonstrukciju ulice iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se kako slijedi:

- broj prometnih traka dvosmjerne ulice iznosi 2, a širina prometnog traka iznosi 3,25 m,

- najmanja širina prometnog traka za lijevo skretanje iznosi 3,00 m,

- najmanja širina obostranog nogostupa iznosi 1,60 m,

- širina rubne zelene površine visokog zelenila iznosi najmanje 3,0 m, a niskog zelenila najmanje 1,50 m,

- poprečni nagib iznosi od 2.5 do 4.0%,

- najveći uzdužni nagib iznosi 12%,

- širina prometnog traka autobusnog ugibališta za standardni i zglobni autobus iznosi 3,00 m,

- širina biciklističkog traka iznosi 1,0 m.

3.1.3. Ostale ulice

Članak 65.

Na području namjene »Ostala ulica« dozvoljena je:

a) gradnja ulice:

- planske oznake OU1 na građevnoj čestici oznake OU1- A, OU1-B i OU1-C,

- planske oznake OU3 na građevnoj čestici oznake OU3- A i OU3-B,

- planske oznake OU15 na građevnoj čestici oznake OU15-A,

b) gradnja/rekonstrukcija ulice:

- planske oznake OUXX na građevnim česticama oznake OUXX-A, OUXX-B, OUXX-C i OUXX-D i

- planske oznake OU2 na građevnoj čestici oznake OU2- A, OU2-B i OU2-C,

c) rekonstrukcija postojeće ulice:

- planske oznake OU5 na građevnoj čestici oznake OU5- A, OU5-B, OU5-C, OU5-D i OU5-E,

- planske oznake OU6 na građevnoj čestici oznake OU6- A i OU6-B,

- planske oznake OU7 na građevnoj čestici oznake OU7- A, OU7-B, OU7-C, OU7-D, OU7-E i OU7-F,

- planske oznake OU8 na građevnoj čestici oznake OU8- A,

- planske oznake OU9 na građevnoj čestici oznake OU9- A i OU9-B,

- planske oznake OU10 na građevnoj čestici oznake OU10-A i OU10-B,

- planske oznake OU11 na građevnoj čestici oznake OU11-A, OU11-B i OU11-C,

- planske oznake OU12 na građevnoj čestici oznake OU12-A, OU12-B i OU12-C,

- planske oznake OU13 na građevnoj čestici oznake OU13-A,

- planske oznake OU14 na građevnoj čestici oznake OU14-A i

- planske oznake OU16 na građevnoj čestici oznake OU16-A,

d) održavanje postojeće ulice planske oznake OU4 unutar istog poprečnog presjeka na građevnoj čestici OU4-A.

Tehnički elementi za gradnju novoplaniranih i rekonstrukciju postojećih ostalih ulica utvrđuju se kako slijedi:

- broj prometnih traka dvosmjerne ulice iznosi 2, a širina prometnog traka iznosi 3,00 m,

- širina prometnog traka jednosmjerne ulice iznosi 4,50 m,

- najmanja širina pješačkog nogostupa iznosi 1,60 m,

- širina rubne zelene površine visokog zelenila iznosi najmanje 3,0 m, a niskog zelenila najmanje 0,75 m,

- poprečni nagib iznosi od 2.5 do 4.0 %,

- uzdužni nagib iznosi najviše 14 %.

3.1.4. Kolno-pješački prilazi

Članak 66.

Na području namjene »Kolno-pješački prilazi« dozvoljena je:

a) rekonstrukcija postojećeg kolno-pješačkog prilaza planske oznake KPJP7 na građevnoj čestici oznake KPJP7-A gradnjom okretišta,

b) održavanje unutar istog poprečnog presjeka kolno- pješačkih prilaza:

- planske oznake KPJP1 na građevnoj čestici oznake KPJP1-A,

- planske oznake KPJP2 na građevnoj čestici oznake KPJP2-A,

- planske oznake KPJP3 na građevnoj čestici oznake KPJP3-A,

- planske oznake KPJP4 na građevnim česticama oznake KPJP4-A i KPJP4-B,

- planske oznake KPJP6 na građevnoj čestici oznake KPJP6-A i KPJP6-B,

- planske oznake KPJP5 na građevnoj čestici oznake KPJP5-A.

Kolno-pješački prilaz dozvoljeno je rekonstruirati pod slijedećim uvjetima:

- najveća dužina kolno-pješačkog prilaza mjereno od spoja na glavnu prometnicu do okretišta iznosi 150,0 m,

- najmanja širina kolno-pješačkog prilaza dvosmjernog prometnog režima iznosi 5,50 m,

- najmanja širina kolno-pješačkog prilaza jednosmjernog režima prometa iznosi 4,50 m.

Prilikom rekonstrukcije i uređenja kolno-pješačkog prilaza nije potrebno graditi nogostup.

3.1.5. Kolno-pristupni put

Članak 67.

Na području namjene »Kolno-pristupni put« planirana je:

a) gradnja kolno - pristupnog puta:

- planske oznake KPRP5 na građevnoj čestici oznake KPRP5-A,

- planske oznake KPRP13 na građevnoj čestici oznake KPRP13-A,

- planske oznake KPRP14 na građevoj čestici oznake KPRP14-A.

b) rekonstrukcija kolno-pristupnog puta:

- planske oznake KPRP1 na građevnoj čestici oznake KPRP1-A,

- planske oznake KPRP2 na građevnoj čestici oznake KPRP2-A,

- planske oznake KPRP6 na građevnoj čestici oznake KPRP6-A,

- planske oznake KPRP7 na građevnoj čestici oznake KPRP7-A, KPRP7-B i KPRP7-C,

- planske oznake KPRP8 na građevnoj čestici oznake KPRP8-A, KPRP8-B i KPRP8-C,

- planske oznake KPRP9 na građevnoj čestici oznake KPRP9-A,

- planske oznake KPRP10 na građevnoj čestici oznake KPRP10-A,

- planske oznake KPRP11 na građevnoj čestici oznake KPRP11-A,

- planske oznake KPRP12 na građevnoj čestici oznake KPRP12-A,

- planske oznake KPRP15 na građevnoj čestici oznake KPRP15-A,

- planske oznake KPRP17 na građevnoj čestici oznake KPRP17-A,

- planske oznake KPRP18 na građevnoj čestici oznake KPRP18-A i KPRP18-B,

c) održavanje unutar istog poprečnog presjeka kolno- pristupnog puta:

- planske oznake KPRP3 na građevnoj čestici oznake KPRP3-A,

- planske oznake KPRP4 na građevnoj čestici KPRP4-A,

- planske oznake KPRP16 na građevnoj čestici KPRP16- A,

Kolno-pristupni put dozvoljeno je graditi i rekonstruirati pod slijedećim uvjetima:

- najmanja širina kolno-pristupnog puta iznosi 4,50 m,

- najveća dužina mjereno od spoja na glavnu prometnicu do okretišta iznosi 50 m i nije dozvoljeno spajanje jednog kolno-pristupnog puta na drugi kolno - pristupni put.

Izuzetno od odredbe stavka 2. podstavka 1. ovoga članka, prilikom rekonstrukcije postojeće građevine širina kolno-pristupnog puta iznosi 3,0 m.

3.1.6. Površine za javni gradski prijevoz (trase i autobusna stajališta)

Članak 68.

Linija javnog gradskog autobusnog prijevoza prolazi glavnom mjesnom cestom/ulicom planske oznake GUXX i sabirnom ulicom planske oznake SUXX.

Unutar cesta/ulica iz stavka 1. ovoga članka, na mjestima određenim za autobusna stajališta, potrebno je urediti ugibališta s nadstrešnicama za putnike sukladno kartografskom prikazu 2.A.

3.1.7. Parkirališta

Članak 69.

Planom se potrebe za parkirališnim prostorom rješavaju uređenjem i gradnjom javnih parkirališta i uređenjem parkirališnih mjesta na građevnim česticama.

Gradnja i uređenje prostora za smještaj vozila ovisi o vrsti i namjeni prostora u građevinama za koje se grade/ uređuju parkirališta.

Svaka građevna čestica mora imati osiguranu površinu za smještaj vozila.

Najmanja dozvoljena površina parkirališnog mjesta za osobna vozila iznosi 2,50 x 5,00 m.

Javne parkirališne površine s više od 20 parkirališnih mjesta treba hortikulturno urediti sadnjom visoke i niske vegetacije i to jedno stablo na svaka četiri parkirališna mjesta.

Postojeće garaže i garažna/parkirališna mjesta nije dozvoljeno prenamijeniti ako se pritom ne osigura drugo parkirališno/garažno mjesto na istoj građevnoj čestici.

Članak 70.

Na građevnoj čestici, ovisno o vrsti i namjeni prostora, potrebno je osigurati broj parkirališnih/garažnih mjesta kako slijedi:

a) s obzirom na površinu stana:

- za stan do 59 m2 neto razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno/garažno mjesto,

- za stan od 60 m2 do 100 m2 neto razvijene površine potrebno je osigurati dva parkirališna/garažna mjesta,

- za stan neto razvijene površine veće od 101 m2 potrebno je osigurati tri parkirališna/garažna mjesta,

b) s obzirom na vrstu djelatnosti:

- za trgovačku djelatnost općeg tipa na 25 m2 građevinske bruto površine potrebno je osigurati jedno parkirališno/garažno mjesto, a za trgovačku djelatnost specijaliziranog tipa na 35 m2 građevinske bruto površine potrebno je osigurati jedno parkirališno/garažno mjesto,

- za zanatsku i uslužnu djelatnost, na 35 m2 građevinske bruto površine potrebno je osigurati jedno parkirališno/ garažno mjesto,

- za ugostiteljsku djelatnost, na četiri sjedeća mjesta u ugostiteljskom objektu, na tri do šest osoba (posjetitelja/ zaposlenih) u hotelu, motelu, pansionu i slično, potrebno je osigurati jedno parkirališno/garažno mjesto,

- za uredsku djelatnost, na 30 m2 građevinske bruto površine potrebno je osigurati jedno parkirališno/garažno mjesto,

- za zdravstvenu djelatnost, na 30 m2 građevinske bruto površine u ambulanti, poliklinici, domu zdravlja i socijalnoj ustanovi potrebno je osigurati jedno parkirališno/garažno mjesto,

- za školsku djelatnost na jednu učionicu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za predškolsku djelatnost, na jednu grupu djece u predškolskoj ustanovi potrebno je osigurati četiri parkirališna/ garažna mjesta,

- za sportsku djelatnost, na deset sjedećih mjesta u sportskoj dvorani i igralištu potrebno je osigurati jedno parkirališno/garažno mjesto,

- za rekreacijsku djelatnost, na 500 m2 građevinske bruto površine za rekreaciju potrebno je osigurati jedno parkirališno/garažno mjesto.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako na građevnoj čestici oznake K2-1 nije moguće osigurati potreban broj parkirališnih mjesta, nedostajuća mjesta potrebno je osigurati unutar najbližeg javnog parkirališnog/garažnog prostora.

Članak 71.

Na parkiralištu se najmanje 5 % površine od ukupne parkirališne površine mora osigurati za vozila invalidnih osoba/osoba smanjene pokretljivosti, a na parkiralištima koja imaju manje od 20 parkirališnih mjesta potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto za vozila invalidnih osoba/osoba smanjene pokretljivosti.

Parkirališna mjesta za vozila invalidnih osoba/osoba smanjene pokretljivosti moraju biti najmanje dozvoljene veličine 3,75 x 5,00 m, vidljivo označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, a izvode se na mjestima najbližim pješačkoj površini ili na ulazu u građevinu sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05, 61/07 i 76/07).

Članak 72.

Na području obuhvata ovoga Plana gradnja i uređenje javnih parkirališta planirana je kako slijedi:

- parkiralište P1 na građevnoj čestici oznake P1-A sa 28 parkirališnih mjesta,

- parkiralište P2 na građevnoj čestici oznake P2-A sa 6 parkirališnih mjesta.

3.1.8. Javna garaža

Članak 73.

Gradnja javne garaže planirana je na građevnoj čestici oznake R1-14.

Uvjeti za gradnju građevine javne garaže iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se kako slijedi:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 2500 m2 ili najviše 15% ukupne površine građevne čestice R1-14,

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) u podzemnom dijelu iznosi 1,0, a nadzemnom dijelu iznosi 0,80,

- najveći koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 5,60,

- najveća visina nadzemnog dijela javne garaže mjereno od najniže kote zaravnatog terena uz građevinu do gornjeg ruba krovnog vijenca iznosi 7,50 m,

- javna garaža može imati najviše dvije nadzemne i četiri podzemne etaže,

- najmanja udaljenost dijelova građevine u nadzemnom dijelu od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m, a od ruba građevne čestice iznosi 5,50 m,

- najmanji dozvoljeni broj parkirališnih mjesta iznosi 300.

3.1.9. Biciklističke staze

Članak 74.

Biciklistički promet može se odvijati unutar prometnih površina namjenjenih za promet motornih vozila i biciklističkom stazom.

Gradnja biciklističkih staza prikazana je u kartografskom prikazu broj 2.A.

Biciklistička staza je planirana (trasirana) obostrano unutar sabirne ulice SUXX na građevnim česticama SUXX-A, SUXX-B i SUXX-C kao poseban prometni trak za svaki smjer vožnje.

Tehnički elementi za gradnju biciklističke staze utvrđuju se kako slijedi:

- najmanja širina prometnog traka za bicikliste iznosi 1,00 m,

- najmanja udaljenost biciklističke staze od prometnog traka za motorni promet iznosi širinu nogostupa - 1,60 m.

3.1.10. Trg i druge veće pješačke površine

Članak 75.

Pješački promet odvija se na površinama pješačkih puteva, trga, pješačkih staza i nogostupa.

Članak 76.

Prilikom provođenja arhitektonsko-urbanističkog natječaja za površine/građevine na građevnoj čestici oznake R1-14 obvezno je planirati i postojeći trg (Trg Viktora Bubnja) uz ulicu Slavka Krautzeka.

Trg iz stavka 1. ovoga članka potrebno je uredit na način da oblikovnim karakteristikama, sadržajima i opremom zadovolji potrebe korištenja šireg gradskog područja uz upotrebu suvremenih principa oblikovanja.

Površinu trga potrebno je planirati sa sljedećim sadržajima:

- popločenim prostorima za zadržavanje i okupljanje ljudi radi održavanja sportskih i drugih manifestacija u Dvorani mladosti,

- komunikacijskim vezama s okolnim prometnicama,

- zelenim, vodnim i drugim površinama u skladu s natječajnim rješenjem, uz osiguranje kvalitetne pješačke komunikacije i preglednih vizura prema Dvorani mladosti i okolnim prostorima,

- urbanom opremom.

Najmanja širina svih pješačkih površina unutar površine trga iznosi 4,50 m.

Sve pješačke površine treba graditi/urediti na način da se spriječi mogućnost stvaranja arhitektonskih i urbanističkih barijera.

Članak 77.

Gradnja pješačkih puteva planirana je na građevnim česticama oznake od PP1 do PP24 sukladno kartografskom prikazu broj 2.A.

Tehnički elementi za gradnju pješačkih puteva utvrđuju se kako slijedi:

- najmanja širina pješačkog puta iznosi 1,50 m,

- završna obrada hodne površine mora biti primjerena sa elementima opločenja: kamenom, betonskim elementom, asfaltom u boji i slično,

- planirati ugradnju urbane opreme.

Pješačke površine moraju biti oblikovane tako da budu dostupne svim korisnicima.

Položaj pješačkih staza unutar javnih zelenih površina i građevne čestice oznake R2-15 odredit će se projektnom dokumentacijom.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja ostale prometne mreže

Članak 78.

Priključak i prilaz na javnu cestu u području obuhvata ovoga Plana potrebno je izvesti sukladno Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu (»Narodne novine« broj 119/07).

Sve ulice koje imaju slijepi završetak treba projektirati s okretištem za interventna vozila na njihovom kraju.

Članak 79.

Režim prometa cesta/ulica prikazan kartografskom prikazom broj 2.A. nije obvezujući.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 80.

Gradnja, rekonstrukcija i opremanje telekomunikacijske mreže unutar obuhvata Plana prikazana je kartografskim prikazom broj 2B.

Članak 81.

Novoplanirana telekomunikacijska infrastruktura mora omogućiti efikasnu i ekonomičnu gradnju širokopojasnih žičnih i optičkih mreža i za buduće mrežne tehnologije, a istovremeno mora biti kompatibilna s postojećim tehnologijama.

Elemente telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) potrebno je polagati u trup postojećih/planiranih prometnica s jedne ili obje strane kolnika, unutar pješačkih staza, zelenih površina i drugih javnih površina.

Osnovnu TK mrežu planirano je izvesti podzemnim TK kabelima koji se polažu u površinama planiranih i postojećih ulica. Kablove je planirano polagati u PEHD cijevi promjera 50 ili 70 mm koji služe kao zaštita od mehaničkih oštećenja i vlage.

Prilikom paralelnog vođenja i križanja kabelske kanalizacije s ostalim instalacijama potrebno je pridržavati se propisanih najmanjih dozvoljenih udaljenosti.

Na mjestima gdje TK kabeli prelaze preko prometnice potrebno ih je uvlačiti u PVC cijevi promjera 110 mm.

Prilikom gradnje građevine na građevnoj čestici potrebno je položiti dvije cijevi o 40/50 mm od priključnog zdenca na granici građevne čestice do priključnog mjesta za TK instalacije unutar građevine koji se veže na temeljni uzemljivač građevine.

Unutar Dvorane mladosti predviđa se smještaj komutacijskog čvora i aktivne opreme za potrebe pružanja telekomunikacijskih usluga. Tlocrtna površina prostora za smještaj komutacijskog čvora iznosi od 15 do 20 m2 a visina od 2,60 do 3,50 m.

Članak 82.

Ovim Planom dozvoljava se gradnja osnovne postaje za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže s antenskim sustavom na postojećim/planiranim građevinama, čija naveća dozvoljena visina iznosi najviše 5,0 m mjereno od najviše točke građevine.

Prilikom gradnje osnovne postaje za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je poštivati sve propisane uvjete za takvu vrstu građevina.

Kod postavljanja novih osnovnih postaja potrebno je osigurati dobru pokrivenost postaja radijskim signalom koji će se emitirati antenskim sustavima smještenim na građevinama i stupovima te, gdje god je to moguće, osigurati mogućnost zajedničkog korištenja lokacija i stupova od strane svih operatora.

Prilikom gradnje osnovnih postaja za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže potrebno je voditi računa o urbanističko-arhitektonskim osobitostima okolnog prostora i njihovom vizualnom uklapanju, naročito u blizini zaštićenih kulturnih dobara, za koje je potrebno ishoditi i posebne uvjete Službe za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Gradnja osnovnih postaja za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže predviđena je u skladu s pozitivnim propisima iz područja telekomunikacija.

Osnovnim postajama potrebno je osigurati kolni pristup.

3.4. Uvjeti gradnje, rekonstrukcija i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

Članak 83.

Na građevnim česticama unutar obuhvata Plana dozvoljeno je graditi/postavljati energetske, servisne i infrastrukturne objekte i uređaje potrebne za funkcioniranje građevina osnovne namjene.

Objekte i uređaje iz stavka 1. ovoga članka potrebno je graditi/postavljati kao podrumske i/ili suterenske, ovisno o konfiguraciji terena.

Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ako su objekti i uređaji predviđeni kao nadzemni, dozvoljeno ih je graditi isključivo u sklopu građevine osnovne namjene.

3.4.1. Elektroenergetika

Članak 84.

Rješenje sustava elektroopskrbe unutar obuhvata Plana prikazano je kartografskim prikazom broj 2C-1.

Napajanje područja obuhvata Plana na 10(20) kV naponskom nivou osigurano je iz postojeće trafostanice 110/10(20) kV SUŠAK.

Planirane trafostanice oznake TS1, TS2, TS3, TS4 i TS5 treba graditi za kabelski priključak na srednjem naponu i kabelski rasplet na niskom naponu. Vodove 10(20) kV naponskog nivoa potrebno je izvoditi isključivo podzemnim kabelima. Planirane trafostanice TS 10(20)/0,4 kV mogu se graditi kao samostojeće građevine. Planirane samostojeće trafostanice grade se na građevnim česticama oznake TS-1, TS-2, TS-3, TS-4 i TS-5.

Planom se omogućava održavanje i rekonstrukcija postojećih 10(20)/0,4 kV trafostanica oznake TSTrsat1, TSTrsat2, TSTrsat3, TSDvorana mladosti, TS Vodovod Strmica,TS Strmica na način da se omogući izmjena transformatora radi povećanja snage transformatora ili zamjena postojeće građevine trafostanice tipskim objektom na istoj građevnoj čestici. Postojeće trafostanice smještene su na građevnim česticama R1-14 (TSDvorana mladost), VS-1 (TS Vodovod Strmica), TS-6 (TS Trsat2), TS-7 (TS Trsat3), TS-8 (TS Strmica) i TS-9 (TS Trsat1).

Postojeći 35 kV dalekovod TS 110/35 kV Rijeka - TS 35/ 3 kV EVP Podvežica koji presijeca područje obuhvata Plana u pravcu istok - zapad potrebno je izmjestiti i podzemno kablirati u površini Ulice Anke Krizmanić ili u površini Ulice Slave Raškaj.

Svi radovi unutar zaštitnog koridora dalekovoda smiju se izvoditi isključivo u skladu s posebnim uvjetima nadležne elektrodistribucije i posebnim tehničkim propisima.

Planirane niskonaponske kablove potrebno je polagati podzemno i spajati na kabelskim razvodnim ormarima (RO) sistemom ulaz-izlaz, a ispred svakog RO potrebno je graditi tipski HEP zdenac radi lakšeg uvlačenja kabela. Uz trasu kabela nužno je polagati uzemljivač.

Niskonaponsku (NN) mrežu iz trafostanica potrebno je izvesti kao mrežu radijalnog tipa s međusobnim rezervnim vezama. Postojeći zračni NN kabeli zadržavaju se u funkciji, a kod rekonstrukcije se zračni vodovi NN mreže mogu podzemno kablirati po istoj trasi ili po planiranim i postojećim prometnim površinama.

3.4.2. Javna rasvjeta

Članak 85.

Rješenje sustava javne rasvjete unutar obuhvata Plana prikazano je kartografskim prikazom broj 2C-2.

Kablove javne rasvjete potrebno je polagati podzemno te razvoditi do rasvjetnih stupova.

Prilikom odabira vrste rasvjetnih stupova i ostalih rasvjetnih tijela potrebno je voditi računa o unificiranoj urbanoj opremi.

Prilikom rekonstrukcije postojeće mreže javne rasvjete potrebno je izvršiti prelaganje kablova te ih voditi cestom ili drugom javnom površinom.

Detaljno rješenje javne rasvjete planirane u površinama postojećih i planiranih ulica unutar obuhvata Plana potrebno je prikazati u izvedbenim projektima.

3.4.3. Plinoopskrba

Članak 86.

Rješenje sustava plinoopskrbe unutar područja obuhvata Plana prikazano je kartografskim prikazom broj 2C-3.

Smještaj trase planiranog plinovoda utvrđuje se u koridoru planiranih ulica, cjevovodi se planiraju kao srednje tlačni 3-4 bara na miješani odnosno prirodni plin od PEHD PE100 SDR11 S5 cijevi, a promjeri plinovoda su d=110 mm, d=90 mm, d=63 mm i d=32 mm.

Najmanji dozvoljeni razmak između plinske cijevi i ostalih uređaja i instalacija komunalne infrastrukture iznosi 1,0 m, od drvoreda i građevina iznosi 2,50 m, a najmanji dozvoljeni vertikalni razmak kod križanja s ostalim instalacijama iznosi 0,50 m.

Dubina rova za polaganje plinske cijevi mora biti dovoljna da se izvede adekvatna pješčana posteljica te da sloj materijala iznad cijevi iznosi najmanje 0,90 m. U slučaju ukopavanja na manjim dubinama od 0,90 m ili prijelaza plinovoda ispod ceste potrebno je izvesti zaštitu plinske cijevi uvlačenjem u čeličnu cijev sa distancerima.

Za potrebe toplifikacije Dvorane mladosti postojeći toplovod zadržava se u prvotnoj funkciji uz mogućnost rekonstrukcije postojećih toplovoda i građevina toplinske stanice.

3.4.4. Vodoopskrba

Članak 87.

Rješenje sustava vodoopskrbe unutar obuhvata ovoga Plana prikazano je kartografskim prikazom broj 2D-1.

Opskrbu pitkom vodom potrebno je izvesti priključenjem na postojeće cjevovode te postojeće i planirane vodospreme na području obuhvata Plana i njegovoj neposrednoj blizini (Strmica Nova, vodotoranj Strmica).

Postojeću trasu tlačnog cjevovoda koja prolazi građevnim česticama oznake S-177, S-195, S-203, S-208 i Z211 iz smjera CS Strmica (VS-1) do vodospreme Strmica 5000 m3, ako se ukaže potreba za rekonstrukcijom, potrebno je preložiti te cjevovod voditi po novoj trasi u Ulici Rose Leard.

Nove priključne vodove lokalne vodoopskrbne mreže potrebno je izvesti iz lijevano-željeznih i sličnih cijevi od DN 100 mm - do DN 250 mm.

Na najnižim i najvišim točkama na cjevovodu potrebno je izvesti okno s ispustom za mulj i okno sa zračnim ventilom.

Svi vodoopskrbni cjevovodi koji su Planom predviđeni za ukidanje mogu se ukinuti tek kada se realiziraju novi priključci za pojedine građevne čestice.

Vodomjerna okna potrebno je izvesti s dovoljno svijetlog otvora da unutar njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema građevinama.

Vodoopskrbni cjevovodi prema građevinama mogu se izvesti od primjerenih cijevi prema proračunu za svaku pojedinačnu građevinu.

Vodovodne cijevi potrebno je polagati u rov čija se širina utvrđuje prema profilu cjevovoda na dubinu koja sprečava smrzavanje i mehaničko oštećenje cijevi.

Hidrante je potrebno spojiti na vod lokalne mreže uz obaveznu izvedbu zasuna te izvesti sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 08/06).

Prije gradnje vodoopskrbne mreže dijela područja obuhvata ovoga Plana iznad 180 m.n.m. potrebno je izgraditi vodotoranj 250 m3 sa svom pripadajućom infrastrukturom (pristupna cesta, kolektor oborinske odvodnje za slučaj interventnog pražnjenja vodospreme, niskonaponski priključak za potrebe daljinskog upravljanja (telemetrije).

Veličina građevne čestice za gradnju vodotornja iz stavka 11. ovoga članka iznosi 1000 m2.

3.4.5. Odvodnja otpadnih voda

Članak 88.

Rješenje odvodnje otpadnih voda prikazano je kartografskim prikazom broj 2D-2.

Članak 89.

Sustav odvodnje otpadnih voda u obuhvatu Plana planiran je kao razdjelni kanalizacijski sustav.

Na području obuhvata Plana sanitarno-potrošne otpadne vode odvode se postojećim odvodnim kolektorom u Ulici Slavka Krautzeka u smjeru CUPOV-a na Delti.

Sanitarno-potrošne vode iz građevina potrebno je ispuštati u kanalizacijski sustav preko priključno kontrolnih okana.

Sastav otpadnih voda koje se upuštaju u kanalizacijski sustav mora biti u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 94/08).

Na građevnoj čestici oznake R1-14, zbog Planom predviđenog ukidanja kolektora u Ulici Bože Felkera, potrebno je za postojeće građevine osigurati prespajanje postojećih kanalizacijskih priključaka u smjeru novoplaniranog kolektora na Trgu Viktora Bubnja na građevnoj čestici oznake SU-1, SU-2 i SU3.

Članak 90.

Oborinske vode s parkirališnih i prometnih površina potrebno je prikupiti u kanalizaciju sustavom slivnika i linijskih rešetki koje imaju ugrađeni taložnik, radi prihvata plivajućih i krutih čestica u oborinskoj vodi te tako obrađenu vodu, gdje god je moguće, koristiti kao tehnološku vodu za polijevanje prometnica ili javnih zelenih površina.

Planom se predviđa prihvat oborinskih voda u sustav cijevnih retencija čime bi se izbjeglo naglo koncentriranje oborina u početnim oknima planiranog oborinskog kolektora.

Prije gradnje sekundarne mreže oborinskih kolektora i spajanja novih građevina na izgrađeni sustav odvodnje potrebno je graditi glavni oborinski kolektor u Ulici Slavka Krautzeka.

Na parkirališnim i manipulativnim površinama potrebno je predvidjeti separatore mineralnih ulja za asfaltirane površine veće od 500 m2.

Članak 91.

Kanalizaciju otpadnih voda potrebno je izvesti od PEHD, poliesterskih, PVC ili sličnih cijevi.

Cijevi za odvodnju otpadnih voda potrebno je polagati u rov čija se širina utvrđuje obzirom na profil cjevovoda.

Revizijska okna potrebno je izvesti kao montažna, monolitna ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na terenu (prometna, pješačka i zelena površina) a slivnike kao tipske s taložnicom.

Obuhvat Plana nalazi se u II. zoni sanitarne zaštite te je cijeli kanalizacijski sustav potrebno izvesti kao vodonepropustan, a svi radovi na kanalizacijskom sustavu moraju biti usklađeni sa Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 6/94, 12/94-ispr., 12/95, 24/96 i 4/01).

4. Uvjeti uređenja i opremanje javnih zelenih površina

Članak 92.

Javne zelene površine na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima broj 1., 3. i 4. kao javni park, dječje igralište, odmorište, vrt i zaštitne zelene površine.

Uvjeti uređenja površina iz stavka 1. ovoga članka utvrđeni su člancima 93. do 96. ove Odluke.

4.1. Javna zelena površina - javni park

Članak 93.

Postojeće i planirane parkovne površine potrebno je održavati, projektirati i uređivati tako da oblikovnim obilježjima, hortikulturnim rješenjem, opremom i sadržajima zadovolje potrebe građana za odmorom i rekreacijom te im je potrebno osigurati pristupačnost, preglednost i sigurnost i opremiti ih prikladnom parkovnom i urbanom opremom.

Površine iz stavka 1. ovoga članka planirano je urediti sadnjom i održavanjem visokog zelenila u većem dijelu (70%) te niskog raslinja i travnatih površina u manjem dijelu (30%) sukladno kartografskom prikazu broj 3. Izbor biljnih vrsta mora biti usklađen sa zatečenim autohtonim vrstama užeg i šireg podneblja i egzotičnim biljnim vrstama koje uspjevaju u ovom podneblju.

Sadnja autohtonih i egzotičnih biljnih vrsta planirana je uređenjem drvoreda, grupa i pojedinačnih stabala.

Položaj pješačkih staza unutar javnih zelenih površina nije utvrđen ovim Planom te će se naknadno odrediti projektnom dokumentacijom u skladu sa člankom 77. ove Odluke.

Gradnju/uređenje dječjih igrališta unutar parkovne površine potrebno je provesti sukladno članku 94. ove Odluke.

Unutar javnog parka planiranog za granju/uređenje na građevnoj čestici oznake Z1-1 dozvoljeno je graditi manju prizemnu (paviljonsku) ugostiteljsku građevinu do 30 m2 građevinske (bruto) površine koja ne smije narušiti prostornu ravnotežu s okolinom i mora težiti visokoj estetskoj razini.

Komunalne građevine i urbanu opremu (telefonske govornice, city-lightove i drugo), gdje god je moguće, potrebno je postaviti na granici građevne čestice parka prema javnoj ili drugoj sličnoj površini, kako se ne bi umanjile parkovne i utilitarne vrijednosti parkovne površine. Unutar površine javnog parka nije dozvoljeno vođenje zračnih infrastrukturnih vodova te postavljanje objekata i uređaja fiksne i mobilne telefonije.

Ulaze i glavne šetnice parka potrebno je osvijetliti javnom rasvjetom.

Prostore za rekreaciju potrebno je pažljivo uklopiti u zelenilo te nije dozvoljeno postavljanje umjetnih podnih obloga već isključivo prirodnog tla, šljunka i zelenila. Rekreacijske površine potrebno je planirati tako da ne budu u koliziji s glavnim pješačkim komunikacijama.

U svrhu odvijanja manifestacija unutar parka moguće je postavljati privremene montažne konstrukcije.

Unutar parkova nisu dozvoljeni sadržaji i programi koji bukom, zauzećem prostora i načinom funkcioniranja ometaju osnovnu funkciju prostora, a dozvoljeni su sadržaji i programi kojima je područje djelovanja priroda, zdrav život, životinje i zaštita okoliša (izložbe cvijeća, pasa i slično).

Javni park moguće je planirati i kao tematski park (botanički vrt, sportski park, memorijalni park i slično). Ukoliko tematski park nameće potrebu planiranja obimnijih površina i sadržaja, takvi se sadržaji mogu planirati na najviše 1/3 planirane površine parka, a uređenje parka i mogući sadržaji odredit će se javnim urbanističko-krajobrazno-arhitektonskim natječajem.

Parkovne površine ne smiju biti zatvorene i nepristupačne građanima osim dijela u kojem se štite pojedine biljne ili iznimno životinjske vrste.

Kretanje motornih vozila parkovnom površinom nije dozvoljeno, osim interventnih vozila. U dijelu pješačkih šetnica moguće je voditi biciklističke staze, ali je iste potrebno odvojiti od pješačkih putova. U dijelovima parka potrebno je izdvojiti područja za životinje čije kretanje treba regulirati posebnim režimom.

Za gradnju i uređenje površina javnog parka planiranog na građevnoj čestici oznake Z1-1 potrebno je provesti urbanističko-arhitektonsko-krajobrazni natječaj sukladno članku 118. ove Odluke.

4.2. Javna zelena površina - dječje igralište

Članak 94.

Najmanja površina ograđenog novoplaniranog dječjeg igrališta za djecu do 3 godine starosti iznosi 50 m2, a za djecu od 3 do 6 te od 7 do 15 godina starosti iznosi 250 m2.

Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, kada se dječje igralište planira unutar javnog parka, površina dječjeg igrališta za djecu od 3-6 godina starosti može biti i manja, ali ne može biti manja od 150 m2.

Dječje igralište za djecu do 3 godine te od 3 do 6 godina starosti mora biti ograđeno čvrstom niskom ogradom visine najmanje 0,80 m, a od 7 do 15 godina starosti prozirnom ogradom visine 3,0 m.

Sva postavljene sprave moraju biti atestirane i postavljene u skladu s pozitivnim propisima i normama.

Zaštitne zone ispod dječjih sprava moraju biti izvedene od odgovarajućih materijala sa amortizirajućim svojstvima usklađenim sa zahtjevima pojedinih sprava.

Najmanje 30% površine dječjeg igrališta mora biti zasađeno niskim i visokim zelenilom.

Unutar obuhvata ovoga Plana dječja igrališta planirana su na građevnim česticama oznake od Z2-1 do Z2-5.

4.3. Javna zelena površina - odmorište, vrt

Članak 95.

Unutar područja namjene »Javne zelene površine - odmorište, vrt« nije dozvoljeno postavljanje montažnih objekata, pokretnih ugostiteljskih radnji i slično.

Na području odmorišta dozvoljava se hortikulturno uređenje i opremanje parkovnom opremom (fontana, paviljona u funkciji vidikovaca i slično).

U vrtu nije dozvoljeno postavljanje sprava za djecu i rekreaciju odraslih te sadnja visokog zelenila.

4.4. Zaštitna zelena površina

Članak 96.

Na području namjene »Zaštitna zelena površina« uređenje i opremanje zelenih površina ima zaštitnu i oblikovnu funkciju.

Kod uređenja zaštitnih zelenih površina potrebno je sačuvati postojeće zelenilo te ga dopunjavati autohtonim raslinjem.

Na zaštitnim zelenim površinama dozvoljava se uređenje pješačkih staza, javne rasvjete te postavljanje i uređenje sprava za rekreaciju i vježbanje.

4.5. Drvored

Članak 97.

Sadnja autohtonih biljnih vrsta planirana je u obliku drvoreda, grupa i pojedinačnih stabala uz pješačke površine, parkirališta i slično.

Na građevnim česticama javnih cesta/ulica potrebno je sačuvati postojeće te planirati nove drvorede.

Drvored je potrebno saditi unutar kontinuiranog i otvorenog zemljanog pojasa najmanje širine 1,50 m, s međuprostorom između stabala ispunjenim živicom ili perforiranim opločnikom. Ako između stabala ne postoji neprekinuti zemljani pojas, tada je stabla potrebno saditi unutar kružne površine najmanjeg promjera 1,0 m, odnosno kvadratne površine jednake dužine osnovice.

Stabla drvoreda uz prometnicu potrebno je saditi na osnoj udaljenosti od približno 1,0 m od kolne površine, a ovisno o vrsti i širini krošnje, navedenu udaljenost potrebno je i povećati. Izbor vrste stabla potrebno je prilagoditi stupnju ugroženosti pojedinih poteza odnosno odabrati one vrste koje su otpornije na registrirano zagađenje i koje se radijusom korijenja mogu prilagoditi raspoloživom prostoru.

Parkirališne površine s više od 20 parkirališnih mjesta treba hortikulturno urediti sadnjom visoke i niske vegetacije i to jedno stablo na svaka četiri parkirališna mjesta.

Površine unutar drvoreda moguće je koristiti za postavljanje urbane opreme poput klupe, oglasnog stupa, reklamnog uređaja (city-light i slično), javne rasvjete i slično.

4.6. Urbana oprema

Članak 98.

Područje obuhvata Plana potrebno je opremiti kvalitetnim elementima urbane opreme na dijelu zelenih i ostalih javnih površina, i to: elementima vizualnih komunikacija, informacijskim panoima, elementima javne rasvjete, klupama za sjedenje na neizgrađenim površinama, koševima za otpatke i drugim elementima urbane opreme.

Elementi urbane opreme moraju naglasiti posebnost i pridonijeti prepoznatljivosti prostora, a prednost je potrebno dati urbanoj opremi od prirodnih materijala.

5. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih cjelina

Članak 99.

Ovim Planom posebno vrijednom cjelinom ocijenjen je lokalitet Dolac na građevnoj čestici oznake R2-15, koji je GUP-om planiran za zaštitu kao posebni rezervat - šumske vegetacije.

Na lokalitetu Dolac nalaze se postojeće sastojine maklena Acer campestre i hrasta medunca Quercus pubescens starih više od 100 godina koje su prepoznate kao ambijentalna vrijednost te ih je prilikom izrade projektno-tehničke dokumentacije uređenja rekreacijske

zone planirane na građevnoj čestici oznake R2-15 potrebno valorizirati i zaštititi sukladno članku 116. ove Odluke.

6. Uvjeti i način gradnje i rekonstrukcije

Članak 100.

Uvjeti i način gradnje i rekonstrukcije prikazani su kartografskim prikazom broj 4.

Gradnja građevina dozvoljena je unutar gradivog dijela građevne čestice.

Postojeće građevine, osim onih predviđenih za rušenje, zadržavaju dosadašnju namjenu i gabarite te ih je dozvoljeno održavati i rekonstruirati u skladu s uvjetima utvrđenim ovom Odlukom.

6.1. Uvjeti i način gradnje i rekonstrukcije stambenih građevina

6.1.1. Uvjeti i način gradnje višestambenih, višeobiteljskih i obiteljskih građevina

Članak 101.

Uvjeti i način gradnje višestambenih, višeobiteljskih i obiteljskih građevina utvrđeni su u Tablici 1.

6.1.2. Uvjeti i način rekonstrukcije stambenih građevina

6.1.2.1. Uvjeti i način rekonstrukcije obiteljskih građevina

Članak 102.

Prostorni pokazatelji za rekonstrukciju obiteljske građevine iskazani su u Tablici 1., a uvjeti i način rekonstrukcije obiteljske građevine te gradnja zamjenske građevine utvrđuju se kako slijedi:

- najmanja dozvoljena površina građevne čestice za rekonstrukciju/gradnju samostojeće građevine iznosi 600 m2, dvojne i završne građevine niza iznosi 400 m2, a građevine niza iznosi 300 m2,

- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) za samostojeću građevinu iznosi 0,30, za dvojnu i završnu građevinu niza iznosi 0,40, a za građevinu niza iznosi 0,45,

- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) za samostojeću građevinu iznosi 0,80, za dvojnu i završnu građevinu niza iznosi 1,0, a za građevinu niza iznosi 1,0,

- najveća dozvoljena građevinska bruto površina iznosi 300 m2,

- najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže,

- najveća dozvoljena visina građevine iznosi 7,0 m,

- najveći dozvoljeni broj stanova unutar građevine iznosi 2 stana,

- najmanja dozvoljena udaljenost gradivog dijela građevne čestice od ruba građevne čestice iznosi 4,0 m, a udaljenost građevnog pravca od regulacijskog iznosi 4,0 m,

- najmanje 30% građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti.

Ovim Planom dozvoljava se odstupanje do 5% od najmanje dozvoljenje površine građevne čestice utvrđene stavkom 1. podstavkom 1. ovoga članka.

Izuzetno od odredbe stavka 1. podstavka 2. i 3. ovoga članka, za građevnu česticu na kojoj se planira rekonstrukcija/gradnja samostojeće građevine čija površina prelazi 600 m2, primjenjuju se koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti u vrijednostima koje su utvrđene za površinu čestice od 600 m2.

Na građevnim česticama koje udovoljavaju uvjetima za novu gradnju, moguće je ukloniti postojeću i izgraditi novu zamjensku građevinu.

Članak 103.

Postojeće obiteljske građevine koje ne udovoljavaju uvjetima za novu gradnju ili rekonstrukciju, ali su niže od najviše dozvoljene visine, mogu se:

- ako su samostojeće, dograditi potkrovljem,

- ako su dvojne ili u nizu, dograditi do visine postojećih građevina na koju se naslanjaju.

Ako se posljednja etaža građevine gradi kao potkrovlje, visina nadozida ne smije biti veća od 0,90 m.

Članak 104.

Postojeće obiteljske građevine koje ne udovoljavaju niti jednom uvjetu određenom za rekonstrukciju i novu gradnju te im je površina manja od 400 m2, mogu se rekonstruirati isključivo unutar postojećih tlocrtnih i visinskih gabarita.

Izuzetno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, prilikom rekonstrukcije krova postojeće građevine dozvoljeno je povećanje postojeće visine građevine za najviše 0,50 m.

6.1.2.2. Uvjeti i način rekonstrukcije višeobiteljskih građevina

Članak 105.

Prostorni pokazatelji za rekonstrukciju višeobiteljske građevine iskazani su u Tablici 1., a uvjeti i način rekonstrukcije višeobiteljske građevine i gradnje zamjenske građevine utvrđuju se kako slijedi:

- najmanja dozvoljena površina građevne čestice za gradnju/rekonstrukciju građevine iznosi 900 m2,

- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,25,

- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,6,

- najveća dozvoljena građevinska (bruto) površina iznosi 600 m2,

- najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi podrum ili suteren i tri nadzemne etaže,

- najveća dozvoljena visina građevine iznosi 9,0 m,

- najmanja dozvoljena udaljenost gradivog dijela građevne čestice od ruba građevne čestice iznosi 5,0 m,

- udaljenost građevnog pravca od regulacijskog iznosi 6,0 m,

- najmanje 40% građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti.

Ovim Planom dozvoljava se odstupanje do 5% od najmanje dozvoljenje površine građevne čestice utvrđene stavkom 1. podstavkom 1. ovoga članka.

Na građevnim česticama koje udovoljavaju uvjetima za novu gradnju, moguće je ukloniti postojeću i graditi novu zamjensku građevinu.

Za stambene građevine koje ne udovoljavaju uvjetima određenim za rekonstrukciju i novu gradnju dozvoljava se isključivo održavanje građevine.

6.1.2.3. Uvjeti i način rekonstrukcije višestambenih građevina

Članak 106.

Prostorni pokazatelji te uvjeti i način rekonstrukcije višestambene građevine utvrđeni su u Tablici 1.

6.2. Uvjeti i način rekonstrukcije stambeno-poslovnih i poslovno-stambenih građevina

6.2.1. Uvjeti i način rekonstrukcije stambeno-poslovnih građevina

Članak 107.

Prostorni pokazatelji za rekonstrukciju stambeno- poslovnih građevina iskazani su u Tablici 1., a uvjeti i način rekonstrukcije te gradnje zamjenske građevine na građevnim česticama oznake od M1-1 do M1-17 utvrđuju se kako slijedi:

- najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznosi 600 m2,

- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,30,

- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,60,

- najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže,

- najveća dozvoljena visina građevine iznosi 7,0 m,

- najmanja dozvoljena udaljenost gradivog dijela građevne čestice od ruba građevne čestice iznosi 4,0 m,

- udaljenost građevnog od regulacijskog pravca iznosi 4,0 m,

- najmanje 30% građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti.

Ovim Planom dozvoljava se odstupanje do 5% od najmanje dozvoljenje površine građevne čestice utvrđene stavkom 1. podstavkom 1. ovoga članka.

6.2.2. Uvjeti i način rekonstrukcije poslovno-stambenih građevina

Članak 108.

Prostorni pokazatelji za rekonstrukciju poslovno-stambenih građevina iskazani su u Tablici 1., a uvjeti i način rekonstrukcije te gradnje zamjenske građevine na građevnoj čestici oznake M2-1 utvrđuju se kako slijedi:

- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,30,

- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,90,

- najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže (Po+P+1 ili S+P+1),

- najmanja dozvoljena udaljenost gradivog dijela građevne čestice od ruba građevne čestice iznosi 4,0 m,

- udaljenost građevnog pravca od regulacijskog iznosi 6,0 m,

- najmanje 30% građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti.

6.3. Uvjeti i način gradnje građevina javne i društvene namjene

6.3.1. Uvjeti i način gradnje predškolske građevine

Članak 109.

Uvjeti i način gradnje predškolske građevine planirane za gradnju na građevnoj čestici oznake D4-22 utvrđeni su u Tablici 1.

Prilikom projektiranja predškolske građevine potrebno je poštivati prostorne normative propisane Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe (»Narodne novine« broj 63/08).

Prostor dnevnog boravka za djecu jasličke dobi unutar predškolske građevine treba imati površinu od 5 m2 po djetetu i prosječnu visinu 3,0 m, a za djecu vrtićke dobi 3 m2 po djetetu i prosječnu visinu 3,0 m.

U sklopu predškolske građevine planirana je gradnja višenamjenske dvorane čiji najveći dozvoljeni broj etaža iznosi jednu nadzemnu etažu, a najveća dozvoljena visina iznosi 13,0 m.

Na vanjskim površinama potrebno je planirati sadnju zelenila i gradnju/uređenje zajedničkog dječjeg igrališta. Veličina zajedničkog igrališta određuje se projektnom dokumentacijom primjenom kriterija najmanje 15 m2 površine po djetetu jasličke dobi i najmanje 20 m2 površine po djetetu vrtićke dobi. U sklopu zajedničkog igrališta oblikuju se grupna igrališta od 60-130 m2 po grupnoj jedinici. Veličina prostora za sprave treba biti 4,5 m2 po djetetu.

Sve vanjske površine, osim gospodarskog prilaza i parkirališta, potrebno je ograditi ogradom visine najmanje 1,80 m.

Najmanje 70% površine građevne čestice predškolske namjene potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti kao parkovnu i zelenu površinu opremljenu odgovarajućom urbanom opremom, a struktura zelene površine mora iznositi 40% visoke vegetacije, 10% niske vegetacije i 50% travnjaka.

Predškolsku građevinu dozvoljeno je graditi kao samostojeću prizemnu građevinu, namijenjenu isključivo smještaju djece predškolskog odgoja.

Izuzetno od odredbe stavka 8. ovoga članka, na vrlo strmom terenu ili kada se građevna čestica oslanja na postojeću zelenu površinu, predškolsku građevinu dozvoljeno je graditi kao građevinu s dvije nadzemne etaže.

Lokacija i orijentacija predškolske građevine na građevnoj čestici treba omogućiti skladne odnose funkcionalnih sklopova zgrade, igrališta, površina za igru i razonodu te gospodarskih i zelenih površina. Ulaz predškolske građevine ne smije biti izložen jakom vjetru i zapusima, a prostorije za boravak djece potrebno je smjestiti na jug s otklonom do 15 stupnjeva.

6.3.2. Održavanje školske građevine i rekonstrukcija igrališta

Članak 110.

Postojeću građevinu osnovne škole potrebno je održavati, a igralište rekonstruirati natkrivanjem montažnom konstrukcijom/balonom te povezivanjem igrališta toplom vezom sa građevinom osnovne škole.

Prilikom izrade projektne dokumentacije za zahvate iz stavka 1. ovoga članka potrebno je poštivati prostorne normative propisane Državnim pedagoškim standardom osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (»Narodne novine« broj 63/08).

6.4. Uvjeti i način gradnje i rekonstrukcije poslovnih građevina

6.4.1. Uvjeti i način gradnje građevine na području »Poslovne namjene - pretežito trgovačke namjene«

Članak 111.

Na građevnoj čestici oznake K2-2 planirana je gradnja trgovačkog (opskrbnog) centra s pratećim sadržajima (banka, pošta, ugostiteljski objekt, uredi, servisi i slično) te uređenje trga, a detaljni uvjeti i način gradnje opskrbnog centra kroz prostorne pokazatelje utvrđeni su u Tablici 1.

6.4.2. Uvjeti i način rekonstrukcije građevine na području »Poslovne namjene - pretežito trgovačke namjene«

Članak 112.

Prostorni pokazatelji za rekonstrukciju poslovne građevine na području namjene »Poslovna namjena - pretežito trgovačka namjena« utvrđeni su u Tablici 1., a uvjeti rekonstrukcije građevine na građevnoj čestici oznake K2- 1 utvrđuju se kako slijedi:

- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,90,

- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,90,

- najveći dozvoljeni broj etaža građevine je jedna nadzemna etaža (P),

- građevinski pravac poklapa se s regulacijskim pravcem.

Ukoliko na građevnoj čestici iz stavka 1. ovoga članka nije moguće osigurati potreban broj parkirališnih mjesta, nedostajuća mjesta potrebno je osigurati unutar najbližeg javnog parkirališnog/garažnog prostora.

6.5. Uvjeti i način gradnje i rekonstrukcije građevina i površina na području »Sportsko-rekreacijske namjene«

6.5.1. Uvjeti i način gradnje i rekonstrukcije građevina na području »Sportsko-rekreacijske namjene - sport«

Članak 113.

Za gradnju/rekonstrukciju građevina i uređenje površina na građevnoj čestici oznake R1-14 potrebno je raspisati urbanističko-arhitektonski natječaj u skladu uvjetima gradnje utvrđenim u Tablici 1. i odredbama ove Odluke.

Građevna čestica oznake R1-14 planira se urediti s naglašavanjem javne pješačke površine i ulaznim trgom. Na prostoru građevne čestice potrebno je stvoriti urbano- arhitektonski i sadržajno atraktivnu višenamjensku zonu sa sadržajima kao što su specijalizirane sportske trgovine, ugostiteljsko-zabavni sadržaji i slično.

Neizgrađene dijelove građevne čestice oznake R1-14 potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti temeljem projekta krajobrazne arhitekture kao sastavnog dijela idejnog i glavnog projekta za gradnju građevina na toj građevnoj čestici.

Građevinu javne garaže planiranu za gradnju na građevnoj čestici oznake R1-14 potrebno je graditi sukladno uvjetima propisanim člankom 73. ove Odluke.

6.5.2. Uvjeti i način gradnje građevina i površina na području »Sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija«

Članak 114.

Uvjeti i način gradnje/uređenja građevina i površina na građevnoj čestici oznake R2-15, utvrđeni su u Tablici 1. i ove Odluke.

Na građevnoj čestici oznake R2-15 (na lokalitetu Dolac) nalaze se postojeće sastojine maklena Acer campestre i hrasta medunca Quercus pubescens starih više od 100 godina koje su prepoznate kao ambijentalna vrijednost te ih je prilikom projektiranja potrebno valorizirati i zaštititi sukladno članku 116. ove Odluke.

Najmanje 50% površine građevne čestice R2-15 potrebno je štititi/ozeleniti i hortikulturno urediti temeljem projekta krajobrazne arhitekture kao sastavnog dijela idejnog i glavnog projekta za gradnju građevina na toj građevnoj čestici.

Prateće građevine kao što su manja ugostiteljska građevina, garderoba, sanitarni čvor te objekti komunalne infrastrukture mogu zauzimati površinu od najviše 560 m2 te se grade poštivanjem sljedećih uvjeta:

- najveći dozvoljeni broj etaža građevine/objekta iznosi jednu nadzemnu etažu,

- najveća dozvoljena visina građevine/objekta iznosi 4,0 m,

- građevinu/objekt potrebno je prilagoditi okolnom izvornom ambijentu kroz tipologiju oblikovanja i korištenja materijala kako bi se ostvarila što kvalitetnija slika prostora,

- oblikovanje pročelja građevine/objekta provodi se prema načelima suvremenog građenja primjenom kvalitetnih i postojanih materijala.

7. Mjere zaštite prirodnih, kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 115.

Unutar obuhvata Plana nalaze se djelomično dva područja ekološke mreže Republike Hrvatske: područja važna za divlje svojte i stanišne tipove 'Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika' (HR5000019) te međunarodno važno područje za ptice 'Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika' (HR1000019).

Unutar obuhvata ovoga Plana, područja ekološke mreže iz stavka 1. ovoga članka označena su u kartografskom prikazu broj 3, a u provedbi Plana potrebno je poštivati smjernice za mjere zaštite navedenih područja ekološke mreže iz Priloga 1.3. Uredbe o proglašenju ekološke mreže (»Narodne novine« broj 109/07).

Članak 116.

Lokalitet Dolac, prikazan u kartografskom prikazu broj 3., dokumentima prostornog uređenja šireg područja i ovim Planom utvrđen je kao ambijentalna vrijednost.

Mjere zaštite za lokalitet Dolac utvrđuju se kako slijedi:

- snimiti postojeće stanje zatečene šumske sastojine,

- analizirati i valorizirati postojeće stanje sastojina maklena Acer campestre i hrasta medunca Quercus pubescens,

- pri izradi projektne dokumentacije uvažavati i štititi vrijednu vegetaciju izbjegavanjem gradnje na prostorima analizom prepoznate vrijednosti,

- formirati parkovno i zaštitno zelenilo radi unapređenja prirodnog krajobraza i održivosti cjelokupnog eko-sustava.

8. Mjere provedbe Plana

Članak 117.

Gradnji građevina odnosno uređenju površina na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Prije gradnje sekundarne mreže oborinskih kolektora i spajanja novih građevina na izgrađeni sustav odvodnje potrebno je graditi glavni oborinski kolektor u Ulici Slavka Krautzeka.

Prije gradnje vodoopskrbne mreže dijela područja obuhvata ovoga Plana iznad 180 m.n.m. potrebno je graditi vodotoranj 250 m3 sa svom pripadajućom infrastrukturom (pristupna cesta, kolektor oborinske odvodnje za slučaj interventnog pražnjenja vodospreme, niskonaponski priključak za potrebe daljinskog upravljanja (telemetrije).

Članak 118.

Prije gradnje građevina/rekonstrukcije građevina i uređenja površina na građevnoj čestici oznake R1-14 potrebno je provesti urbanističko-arhitektonski natječaj sukladno članku 113. ove Odluke, a prije gradnje i uređenja površina javnog parka planiranog na građevnoj čestici oznake Z1-1 potrebno je provesti urbanističko-arhitektonsko-krajobrazni natječaj.

8.1. Uklanjanje građevina

Članak 119.

Postojeće građevine na katastarskim česticama 487, 489/ 1, 489/5, 1302, 1303, 1351/1, 1351/2 i 1438/5 k.o. Sušak potrebno je ukloniti.

Građevine predviđene za uklanjanje prikazane su na kartografskom prikazu broj 4.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 120.

U cilju sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš unutar obuhvata Plana potrebno je provoditi slijedeće mjere:

- obavljati djelatnosti koje ne smiju biti izvor zagađenja zraka, tla i vode ili buke veće od propisanih vrijednosti,

- komunalno opremiti područje obuhvata Plana povezivanjem na javnu gradsku komunalnu mrežu, prvenstveno uz kvalitetnu odvodnju otpadnih voda i osiguranjem vodonepropusnosti sustava odvodnje,

- smanjivati količinu proizvedenog otpada, organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svih iskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika i drugo), osigurati prostor na građevnoj čestici za privremeno odlaganje otpada pristupačan organiziranom odvoženju otpada, a zauljene otpadne vode odvoditi preko separatora.

9.1. Mjere zaštite zraka

Članak 121.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04, 110/07 i 60/08) uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijede za područje I. kategorije kakvoće zraka.

Nije dozvoljeno prekoračenje graničnih vrijednosti onečišćujućih tvari u zraku propisanih Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (»Narodne novine« broj 133/05).

Članak 122.

U novoplaniranim poslovnim građevinama preporuča se korištenje plina kao energenta, a ako se kao energent upotrebljava lož ulje obvezna je uporaba niskosumpornog lož ulja sa sadržajem sumpora od najviše 1%.

9.2. Mjere zaštite od buke

Članak 123.

Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima iznosi za dan 65 dB, a za noć 50 dB.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 30/09) te podzakonskim propisima kojima se regulira zaštita od buke.

Prilikom projektiranja građevina u oblikovanju i izboru materijala potrebno je primjenjivati oblikovne strukture i materijale koji smanjuju razinu buke.

Članak 124.

Izvođenje radova s bučnim alatima unutar područja obuhvata Plana nisu dozvoljeni u vremenu od 22 do 06 sati.

9.3. Mjere zaštite voda

Članak 125.

Zaštita voda provodi se sukladno Zakonu o vodama (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/05), Odluci o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području gradova Rijeke, Bakra, Kastva i općina Jelenje, Čavle, Kostrena, Viškovo, Matulji (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 15/98) i Studiji kanalizacijskih sustava riječkog područja (IGH - PC Rijeka elaborat broj 5100-1- 514994/96 Rijeka 1996/97).

Obuhvat Plana nalazi se u II. zoni sanitarne zaštite te je cijeli kanalizacijski sustav potrebno izvesti kao vodonepropustan, a svi radovi na kanalizacijskom sustavu moraju biti usklađeni sa Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 6/94, 12/94-ispr., 12/95, 24/96 i 4/01).

Članak 126.

Oborinske vode sa parkirališnih površina i oborinske vode sa prometnih površina moraju se prije upuštanja u sustav javne oborinske kanalizacije obavezno pročistiti pjeskolovom i separatorom ugljikovodika.

Članak 127.

Otpadne vode iz kuhinja restorana i slično potrebno je upuštati u sustav javne odvodnje.

Otpadne i tehnološke vode iz stavka 1. ovoga članka, prije upuštanja u javni sustav odvodnje, moraju se pročistiti odgovarajućim uređajem čiji odabir mora odgovarati kakvoći otpadne i tehnološke vode koju je potrebno pročistiti.

Otpadne vode iz stavka 1. ovoga članka, prije upuštanja u javni sustav odvodnje, moraju se pročistiti separatorima masti i ulja te separatorima deterdženata.

9.4. Mjere zaštite tla

Članak 128.

Zaštitu tla potrebno je provoditi sukladno mjerama sprječavanja oštećivanja ekoloških funkcija tla.

Pri izvedbi zemljanih radova nije dozvoljeno unošenje u tlo otpadnih i drugih tvari.

Na prometnim površinama nije dozvoljeno pranje vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima te odlaganje tehnološkog i drugog otpada.

U cilju zaštite tla zabranjuje se:

- odlaganje otpada na površinama koje nisu predviđene i uređene za tu namjenu,

- ispuštanje u tlo nepročišćenih otpadnih voda,

- trajno prekrivanje plodnog tla, a kada to nije moguće izbjeći, plodno tlo je potrebno iskopati te koristiti ili na području zahvata ili na drugim područjima ovoga Plana.

9.5. Postupanje sa otpadom

Članak 129.

Na području obuhvata Plana s otpadom je potrebno postupati u skladu sa Zakonom o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/05, 111/06, 110/07 i 60/08).

Skupljanje i odvoz komunalnog otpada koji nastaje u kućanstvima na području Plana potrebno je provoditi sukladno općem aktu kojim se određuje gospodarenje komunalnim otpadom grada.

Zbrinjavanje komunalnog, glomaznog i ambalažnog otpada za poslovne prostore potrebno je predvidjeti unutar građevine.

Na području obuhvata ovoga Plana potrebno je osigurati punu pokrivenost područja organiziranim skupljanjem komunalnog otpada.

Dnevno odlaganje komunalnog otpada dozvoljava se na uređenim i nadziranim dnevnim skupljalištima komunalnog otpada.

Uređenje dnevnih skupljališta komunalnog i njemu sličnog otpada dozvoljava se:

- na mjestu nastajanja otpada (u ulazima i posebnim prostorijama unutar građevina te u pomoćnim građevinama i na površinama unutar građevne čestice proizvođača otpada),

- na javnoj površini.

Kod izbora metoda i tehnike skupljanja komunalnog otpada potrebno je poštivati sljedeće:

- metode i tehnika moraju biti na BAT razini,

- instalirani kapaciteti moraju zadovoljavati vršne potrebe,

- tehnika i organizacija moraju biti prilagođeni posebnostima područja na kojem se obavlja skupljanje otpada.

9.6. Mjere zaštite od požara

Članak 130.

Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/ 93, 100/04, 33/05,107/07 i 38/09) i Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 41/08).

Rekonstrukcijom postojećih i gradnjom novih građevina ne smije se povećavati ukupno požarno opterećenje.

Članak 131.

Kod projektiranja građevina, radi veće uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je, u nedostatku pozitivnih propisa, prilikom procjene ugroženosti od požara primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu za stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.

Kod projektiranja i gradnje podzemnih garaža potrebno je, u nedostatku pozitivnih propisa, primjenjivati numeričku metodu TRVB 106.

Članak 132.

Kod određivanja međusobne udaljenosti građevina/objekata potrebno je voditi računa o požarnom opterećenju građevina/objekata, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina/objekata, vatrootpornosti građevina/objekata i fasadnih zidova, meteorološkim uvjetima i drugo.

Ako se izvode slobodnostojeće niske stambene građevine, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini više građevine, a najmanje 6,0 m.

Međusobni razmak stambeno-poslovnih građevina ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta.

Ako se ne može postići najmanja propisana udaljenost među građevinama/objektima potrebno je predvidjeti dodatne mjere zaštite od požara.

Članak 133.

Kod projektiranja novih prometnica ili rekonstrukcije postojećih, obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« 35/94, 55/ 94 - ispr. i 142/03).

Članak 134.

Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnog sustava obavezna je gradnja hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06).

Članak 135.

Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i plinova moraju se poštivati odredbe Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95) i propisa donesenih na temelju tog zakona.

9.7. Mjere zaštite od potresa

Članak 136.

Zaštitu od potresa potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti i spašavanju (»Narodne novine« broj 174/04, 79/07 i 38/09).

Seizmičko zoniranje područja obuhvata Plana utvrđeno je Odlukom o donošenju Prostornog plana uređenja grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 31/03 i 26/05).

9.8. Mjere zaštite od elektromagnetskih polja

Članak 137.

Zaštitu od elektromagnetskog polja provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od neionizirajućeg zračenja (»Narodne novine« broj 105/99) i propisima donesenim na temelju tog zakona.

Granične veličine elektromagnetskih polja stacionarnih izvora koje se ne smiju prekoračiti na područjima povećane osjetljivosti i područjima profesionalne izloženosti propisane su Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja (»Narodne novine« broj 204/03, 15/04-ispr. i 41/08).

Područja povećane osjetljivosti za elektromagnetska polja na području obuhvata ovoga Plana jesu:

- postojeća i planirana područja namijenjena stanovanju u kojima se osobe mogu zadržavati 24 sata dnevno,

- postojeća i planirana područja namijenjena gradnji škola, ustanova predškolskog odgoja te dječjih igrališta.

Postojeći stacionarni izvori elektromagnetskog polja za koje se mjerenjima utvrdi da stvaraju elektromagnetska polja čije veličine prekoračuju propisane granične razine moraju se rekonstruirati kako bi zadovoljile propisane standarde.

U slučaju da se na području koje ne pripada području povećane osjetljivosti, a koje je u dosegu zračenja postojećeg stacionarnog izvora, planirana nova namjena koja je povećano osjetljiva na elektromagnetsko polje, potrebno je prethodno mjerenjima utvrditi je li na tom području zadovoljen uvjet graničnih razina elektromagnetskog polja.

Zaštita od elektromagnetskog polja ne odnosi se na objekte unutar granica koridora postojećih zračnih elektroenergetskih vodova koji su građeni nakon donošenja pravilnika iz stavka 2. ovoga članka.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 138.

Elaborat Plana izrađen je u pet izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Rijeke i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Rijeke.

Članak 139.

Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Ureda Grada, Odjelu gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i

gospodarenje zemljištem Grada Rijeke, Odjelu gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju Grada Rijeke, Javnoj ustanovi Županijski zavod za prostorno planiranje i održivi razvoj te Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 140.

Tekstualni i grafički dijelovi te obvezni prilozi Plana iz članka 4. ove Odluke, koji čine sastavni dio Plana, nisu predmet objave.

Članak 141.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 021-05/09-01/101

Ur. broj: 2170-01-10-20-09-3

Rijeka, 23. srpnja 2009.

GRADSKO VIJEĆE GRADA RIJEKE

Predsjednica
Gradskog vijeća
Dorotea Pešić-Bukovac, v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr