13.
Na temelju odredbi članka 100. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07 i 38/09), Odluke o
izradi plana (»Službene novine PGŽ« broj 23/ 08), članka 11. Statuta Općine Lopar
(»Službene novine PGŽ« broj 47/07) i Suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: 350-02/09-13 /44, Ur. broj:
531-06-09-4 od 9. lipnja 2009. godine, Općinsko vijeće Općine Lopar, na
sjednici održanoj dana 30. lipnja 2009. godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja 44 Poslovna zona Sorinj
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja 44
Poslovna zona Sorinj (u daljnjem tekstu: Plan).
Elaborat plana izradila je tvrtka
Urbanistički studio Rijeka d.o.o. iz Rijeke, registrirana za obavljanje
stručnih poslova prostornog uređenja.
Članak
2.
Plan iz članka 1. sadržan je u elaboratu
»Urbanistički plan uređenja 44 Poslovna zona Sorinj« koji se sastoji od:
A/ PLAN
I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja, prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim
objektima i površinama
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
3.1.1. Cestovna mreža
3.1.2. Javna parkirališta
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
3.3.1. Vodoopskrba
3.3.2. Odvodnja otpadnih voda
3.3.3. Elektroenergetika
3.3.4. Plinoopskrba i alternativni izvori
energije
4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
5. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
6. Postupanje s otpadom
7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
8. Mjere provedbe plana
II. GRAFIČKI DIO:
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA mj 1:1000
2.a. PROMETNA I ULIČNA MREŽA mj 1:1000
2.b. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREŽA mj 1:1000
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA
I ZAŠTITE POVRŠINA mj 1:1000
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE mj 1:1000
B/ OBVEZNI PRILOZI:
I. OBRAZLOŽENJE PLANA
II. IZVOD IZ DOKUMENTA PROSTORNOG UREĐENJA
ŠIREG PODRUČJA
III. STRUČNE PODLOGE
IV. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA
V. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČLANAKA 79. I 94.
ZAKONA O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI
VI. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI
VII. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI
VIII. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA
PLANA
IX. SAŽETAK ZA JAVNOST
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA
JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
3.
Namjena površina u obuhvatu plana određena je
u kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«.
U prostoru obuhvata plana određene su
sljedeće namjene:
- površine gospodarske - poslovne namjene
- benzinska postaja
- površine infrastrukturnih objekata i
uređaja
- javne prometne površine
- javne (zaštitne) zelene površine
Članak
4.
POVRŠINE GOSPODARSKE - POSLOVNE NAMJENE
Površine gospodarske - poslovne namjene
obuhvaćaju sve planirane građevne čestice u poslovnoj zoni namijenjene
organizaciji proizvodnih, trgovačkih - veletrgovačkih, skladišnih, uslužnih,
servisnih i komunalnih sadržaja. Ti sadržaji mogu se organizirati u sklopu
jedne od sljedećih, detaljnije određenih namjena:
* Pretežito proizvodna namjena (I2) određuje
se za površinu namijenjenu organizaciji mini (obrtničke) betonare kapaciteta do
25 m3/sat i proizvodnje
betonske galanterije. U sklopu površine te namjene može se organizirati prodaja
i skladištenje građevinskog materijala,
* Mješovita poslovna namjena (K) određuje se
za površine namijenjene organizaciji raznih uslužnih, servisnih,
proizvodnih-obrtničkih i trgovačkih djelatnosti. U sklopu površine te namjene
može se organizirati i suha marina, veterinarska stanica i manja klaonica kapaciteta
do 5 uvjetnih grla/dan,
* Pretežito poslovna trgovačka namjena (K2)
određuje se za površine namijenjene primarno organizaciji trgovačkih
djelatnosti (maloprodaja, veleprodaja i skladišta). U sklopu te namjene mogu se
organizirati i druge uslužne i ugostiteljske djelatnosti (s udjelom do 50%
građevinske bruto površine). U sklopu površine te namjene, na platou -
građevnoj čestici K2-4, može se organizirati rasadnik i vrtni centar za
proizvodnju sadnog i hortikulturnog materijala,
* Pretežito poslovna komunalno-servisna
namjena (K3) određuje se za površinu namijenjenu organizaciji djelatnosti
komunalnog poduzeća (garaža, skladište materijala, reciklaža građevinskog
materijala, servis, radionica, uredi i sl. sadržaji).
U sklopu tih namjena, uz osnovnu gospodarsku
namjenu, može se organizirati i druga djelatnost - prateća ili u funkciji
osnovne djelatnosti, na način da ne ometa proces osnovne djelatnosti, te da
obuhvaća manje od 20% građevinske bruto površine.
Članak
5.
OSTALE NAMJENE (PROMETNA)
BENZINSKA POSTAJA
Zona (građevna čestica) oznake BP namijenjena
je organizaciji benzinske postaje. U sklopu te površine moguće je i uređenje
parkirnih površina i prateće građevine sa sadržajima trgovine, ugostiteljstva,
skladišta i sanitarija, te praonice motornih vozila.
Članak
6.
POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH OBJEKATA I UREĐAJA
U sklopu obuhvata plana definiraju se
građevne čestice - površine namijenjene građevinama i uređajima potrebnim u
komunalnom opremanju same zone. To su:
* »Trafostanice« (TS) su površine građevnih
čestica namijenjenih gradnji planiranih trafostanica.
Članak
7.
JAVNE PROMETNE POVRŠINE
* Građevne čestice javnih prometnih površina
uključuju postojeću državnu cestu i planirane ostale - pristupne ceste u sklopu
zone (s pješačkim nogostupima i proširenjima), kolne priključke građevnih
čestica poslovne namjene, kao i pojaseve uređenog zelenila uz prometnice.
Uređene zelene površine u strukturi građevnih
čestica prometnih površina se hortikulturno uređuju paralelno s
realizacijom prometnih
površina i platoa, a uz oblikovnu i zaštitnu funkciju mogu biti namijenjene i
uređenju objekata prometnica (odvodnja oborinskih otpadnih voda, usjeci,
nasipi, potporni zidovi).
* Javna parkirališta (P) definiraju se kao
izdvojene površine u sklopu građevne čestice prometnice.
Javne prometne površine namijenjene su i
vođenju infrastrukturnih vodova u sklopu komunalnog opremanja zone.
Članak
8.
JAVNE ZELENE POVRŠINE
* Javne zelene površine u obuhvatu plana su
zaštitne zelene površine (Z). Definiraju se pretežito na rubnim površinama zone
i uz državnu cestu u funkciji zaštite od bure, zaštite vizura i oblikovanja
prostora, kao i u dijelovima zone koji su zbog konfiguracije terena (nagiba)
neprimjereni za organizaciju građevnih čestica poslovne namjene.
U sklopu zaštitnih zelenih površina planira
se ozelenjivanje sadnjom odgovarajuće autohtone vegetacije. U sklopu veće
površine zaštitnog zelenila između državne ceste i planirane prometnice prema
odlagalištu otpada, moguće je uređenje - ozelenjivanje nasadom masline.
U sklopu tih površina dopušteno je uređenje
pješačkih staza, oblikovanje terena suhozidima, uređenje vidikovca, postava
klupa i sl.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
9.
Površine za smještaj građevina gospodarskih
djelatnosti (I2, K, K2 i K3) određene su u kartografskom prikazu br 1.
»Korištenje i namjena površina«.
Građevine gospodarskih djelatnosti grade se
neposrednom provedbom ovog plana.
Građevine gospodarske namjene se grade na
način da površinom građevne čestice, veličinom građevine, smještajem u zoni i
osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu
omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš,
tj. na način da ne narušavaju uvjete rada i korištenja ostalih površina zone.
Uvjeti smještaja i način gradnje građevina
gospodarskih djelatnosti prikazani su u kartografskom prikazu br. 4. »Način i
uvjeti gradnje«, gdje su određene granice platoa - građevnih čestica,
regulacijski pravci, orijentacijske nivelacijske kote, površine gradivog dijela
platoa - građevnih čestica i priključci na javnu prometnu površinu i komunalnu
infrastrukturu.
Oblik i veličina građevnih čestica
Članak
10.
Oblik i veličina građevnih čestica načelno su
određeni površinom platoa - građevnih čestica u kartografskom prikazu br. 4
»Način i uvjeti gradnje«.
Izuzetno se u provedbi plana dopušta
određivanje do 10% manje površine građevne čestice od površine platoa određene
u stavku 1. ovog članka.
Površine platoa koje ostaju izvan površina
građevnih čestica mogu se koristiti za izgradnju prometne i komunalne
infrastrukture, parkirališta ili za uređenje zelenila.
Izuzetno se dopušta objedinjavanje platoa
K2-2 i K2-3 u jednu građevnu česticu.
Oblikom i veličinom građevne čestice osigurava
se organiziranje potrebnih sadržaja tehnološkog procesa: građevine, prometne i
manipulativne površine i parkirališta, kolni i pješački pristup, građevine
individualne komunalne infrastrukture, zelene površine, ograđivanje i drugo.
Namjena građevina
Članak
11.
Osnovna namjena građevine mora biti u skladu
s uvjetima određivanja namjene površina i kartografskim prikazima br. 1
»Korištenje i namjena površina« i br. 4 »Način i uvjeti gradnje«. Uz osnovnu
namjenu, u sklopu građevine može se organizirati i druga djelatnost - prateća
ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ne ometa proces osnovne
djelatnosti.
Građevinom gospodarske djelatnosti se smatra
građevina koja je u cjelini ili pretežitim dijelom namijenjena obavljanju
djelatnosti gospodarske namjene određene člankom 4. ovih odredbi.
Građevinom se smatra i više građevina na
istoj građevnoj čestici međusobno funkcionalno i tehnološki povezanih u jednu
cjelinu.
Na pojedinoj građevnoj čestici može se
organizirati djelatnost više korisnika i različite namjene, u skladu s
određenom namjenom površina - građevina.
Veličina i površina građevina
Članak
12.
TABLICA - osnovni elementi veličine i
površine građevina
*tablica
se nalazi na kraju dokumenta*
Članak
13.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) građevne čestice (odnos izgrađene površine i
površine građevne čestice) određen je u tablici iz članka 12.
Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti
(Kis) građevne čestice (odnos
građevinske bruto površine i površine građevne čestice) određen je u tablici iz
članka 12.
Najmanji dopušteni koeficijent iskorištenosti
građevne čestice iznosi kis =
0,15.
Na platou - građevnoj čestici K2-4, u slučaju
gradnje staklenika za uzgoj sadnog i hortikulturnog materijala, najveći
dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,6 (uz zadržavanje koeficijenta
iskorištenosti), a staklenik mora zauzimati najmanje 50% izgrađene površine.
Članak
14.
Najveći dopušteni broj etaža (E) određen je u
tablici iz članka 12.
Podrum (Po) je dopušteno graditi na platoima
- građevnim česticama K2-1, K2-2 i K2-3, unutar gradivog dijela građevne
čestice. Podrum se uključuje u izračun iskoristivosti građevne čestice (Kis).
Najveća dopuštena ukupna visina građevine
(V), mjerena od konačno zaravnatog i uređenog terena uz pročelje građevine na
njegovom najnižem dijelu do najviše točke krova, određena je u tablici iz
članka 12.
Do podruma se može urediti kolni pristup
najveće dopuštene širine 8 m, a koji se ne uračunava u ukupnu visinu građevine.
Građevina staklenika na platou - građevnoj
čestici K2-4 može imati najveću ukupnu visinu 6 m.
Dijelovi građevina, površine do 5% ukupne
izgrađene površine, mogu zbog potreba tehnološkog procesa biti do 50% viši od
najveće dopuštene visine građevina.
Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
15.
Gradivi dio platoa - građevne čestice označen
je u kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
U slučaju formiranja građevne čestice prema odredbama
članka 10, stavaka 2 (manja parcela) i stavka 4 (objedinjavanje parcela),
gradivi dio građevne čestice utvrđuje se prema stavcima 3 i 4 ovog članaka.
Gradivi dio građevne čestice - građevni
pravac udaljen je od regulacijskog pravca za platoe - građevne čestice I2-1 i
K3-1 najmanje 10,0 m, za platoe - građevne čestice K2-1, K2-2, K2-3 i K2-4
najmanje 12,0 m, a za ostale platoe - građevne čestice najmanje 6 m.
Udaljenost gradivog dijela građevne čestice
od ostalih granica građevne čestice mora iznositi najmanje polovicu ukupne
visine građevine, ali ne manje od 5 m.
Izuzetno se na platou - građevnoj čestici
oznake K2-4, za građevinu staklenika određuje najmanja udaljenost 3 m od
granica građevne čestice.
Unutar gradivog dijela građevne čestice se uz
osnovne građevine mogu graditi i ostale građevine: prateće i pomoćne građevine,
druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa, infrastrukturne i
komunalne građevine i uređaji, nadstrešnice i sl.
Izvan gradivog dijela građevne čestice mogu
se graditi: nadstrešnica nad ulazom dubine do 1,5 m ispred građevnog pravca,
nadstrešnice parkirališta, pergole i konstrukcije kolektora sunčane energije na
udaljenosti najmanje 3,0 m od granice građevne čestice, potporni zidovi,
prometne kolne i pješačke površine, parkirališta, infrastruktura i sl.
Na jednoj građevnoj čestici dozvoljeno je
graditi više osnovnih građevina. Više građevina na jednoj građevnoj čestici
gradi se kao sklop ili na međusobnoj udaljenosti koji iznosi najmanje zbroj
polovica visina susjednih građevina. Najveća dopuštena tlocrtna površina
pojedine građevine iznosi 2000 m2
.
Oblikovanje građevina
Članak
16.
Građevine gospodarske - poslovne namjene
treba oblikovati u slogu suvremene arhitekture poslovnih građevina, uključujući
montažnu gradnju u betonu ili čeliku, primjenu suvremenih materijala i
slobodniju kolorističku obradu.
Posebno se za građevine na platoima -
građevnim česticama K2-1, K2-2, K2-3 i K2-4 moraju primijeniti kvalitetni
materijali za obradu pročelja, a najmanje 40 % površine pročelja prema
regulacijskom pravcu i državnoj cesti mora biti ostakljeno.
Pročelja skladno oblikovati ujednačenom
raščlambom ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove otvora
unificirati.
Sklop građevina na jednoj čestici treba
činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa
(osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste
materijale završne obrade.
Krovište građevine može biti ravno ili koso,
nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja. Vrsta pokrova ne određuje
se.
Na krovište je dopušteno ugraditi kupole za
prirodno osvjetljenje i kolektore sunčane energije.
Uređenje građevnih čestica
Članak
17.
Građevne čestice uređuju se kao platoi.
Orijentacijske nivelacijske kote platoa određene su u kartografskom prikazu br
4. »Način i uvjeti gradnje«. Nivelacijske kote platoa mogu se prilagođavati -
mijenjati obzirom na planirano uređenje građevne čestice i priključak na javnu
prometnu površinu.
Potporni zidovi izvode se maksimalnih visina
do 3,0 m, a veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena (pokosima)
u sklopu zelenih površina unutar građevne čestice ili izvedbom platoa u više
razina.
Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti
uvjeti korištenja susjednih građevnih čestica i javnih prometnih površina.
Članak
18.
Građevne čestice mogu se ograđivati ogradom
visine do 2 m. Ograde se izvode od kamena, metala, prefabriciranih betonskih
elemenata ili kao zelene živice.
Ograde prema regulacijskom pravcu - javnoj
prometnoj površini mogu se izvoditi kao puna ograda do visine 1,0 m, a do
ukupne visine od 2 m kao transparentna ograda ili zelena živica.
U ograđivanju građevnih čestica maksimalno
koristiti elemente postojećih suhozida (kada se poklapaju s granicama građevnih
čestica), odnosno koristiti taj oblikovni element u formiranju novih ograda.
Članak
19.
Organizacijom kolnog priključka i prometa
unutar građevne čestice, obzirom na vrstu djelatnosti i tehnološki proces, mora
se osigurati neometano odvijanje prometa na javnim prometnim površinama i
propisani protupožarni pristupi građevini.
U sklopu svake građevne čestice mora se
osigurati najmanji broj parkirnih-garažnih mjesta prema slijedećim odredbama:
- 1 mjesto na 2 zaposlena
- 1 mjesto za svako gospodarsko vozilo uključeno
u tehnološki proces
- 1 mjesto na 20 m2 poslovnog prostora trgovačke, uslužne ili sl. namjene
javnog karaktera (stanovnici - korisnici)
- 1 mjesto na 4 sjedeća mjesta ugostiteljskog
sadržaja
U postupku ishođenja lokacijske dozvole
potrebno je utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je
potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju
posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa.
Površine parkirališta uređuju se sadnjom
visokog zelenila ili nadstrešnicama od laganih materijala. Nadstrešnice
parkirališta se ne uključuju u izračun koeficijenata izgrađenosti i
iskorištenosti građevne čestice.
Članak
20.
Najmanje 15% površine građevne čestice
uređuje se kao zelena površina. Ozelenjeni pokosi nasipa platoa uključuju se
izračun zelene površine.
Obvezne zelene površine u sklopu platoa -
građevnih čestica, određene u kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti
gradnje«, su u funkciji oblikovanja pokosa između platoa većih visinskih
razlika, zaštite vizura i zaštite od bure, a uređuju se prema odredbama za
javne zelene površine.
U formiranju zelenih površina u sklopu
građevne čestice maksimalno koristiti postojeće vrjednije zelenilo.
Priključenje građevne čestice na
javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak
21.
Građevna čestica mora imati izravni kolni i
pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 7 m.
Članak
22.
Građevna čestica mora biti priključena na
elektriku, vodovod i javnu kanalizaciju.
Članak
23.
Priključci na javnu prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu, označeni u kartografskom prikazu br. 4 »Način i
uvjeti gradnje«, načelno su određeni prema visinskim elementima prometnica i
platoa i mogu se odrediti na drugoj poziciji regulacijskog pravca, uz uvjet da
nagib pristupa ne prelazi 10%. Jedna građevna čestica može imati više kolnih
priključaka.
UVJETI SMJEŠTAJA BENZINSKE POSTAJE
Članak
24.
Najveća dopuštena veličina građevne čestice
određena je površinom platoa - građevne čestice u kartografskom prikazu br. 4.
»Način i uvjeti gradnje«, a najmanja dopuštena veličina građevne čestice je
1500 m2.
U sklopu benzinske postaje moguće je uređenje
parkirnih površina i prateće građevine sa sadržajima trgovine, ugostiteljstva,
skladišta i sanitarija te praonice motornih vozila.
Prateća građevina je najveće dopuštene
izgrađene površine 300 m2.
Najveći dopušteni broj etaža je E = 1 etaža,
a najveća dopuštena ukupna visina građevine mjerena od najniže točke konačno zaravnatog
terena kojeg pokriva građevina do sljemena ili najviše kote ravnog krova je V =
6,0 m.
Prostor s agregatima za istakanje goriva može
se natkriti nadstrešnicom izgrađene površine do 200 m2, najveće ukupne visine V = 8,0 m.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskorištenosti (Kis) građevne čestice iznosi 0,3.
Prateća građevina i nadstrešnica moraju biti
udaljene od granica građevne čestice najmanje 5 m.
Najmanje 20% površine građevne čestice
uređuje se kao zelena površina.
3. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA, PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
3.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
3.1.1. CESTOVNA MREŽA
Članak
25.
Na području obuhvata Plana određene su
površine i tehnički elementi za izgradnju i rekonstrukciju prometne
infrastrukture, prikazani na kartografskom prikazu broj 2a. »Prometna i ulična
mreža«.
Državna cesta
Članak
26.
Za postojeću (rekonstruiranu) državnu cestu
D105 utvrđuje se zaštitni pojas širine 30 m, označen u kartografskom prikazu
br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«.
Za ishođenje lokacijske dozvole odnosno
uređenje prostora u zaštitnom pojasu, potrebno je zatražiti posebne uvjete
nadležne uprave za ceste, u skladu s Zakonom o javnim cestama (»Narodne
novine«, broj 180/04 i 138/06).
Članak
27.
Priključenje prometne mreže u funkciji
poslovne zone na državnu cestu osigurava se rekonstrukcijom postojećeg
priključka nerazvrstane ceste za komunalnu deponiju Sorinj (dijelom izvan
obuhvata plana).
Križanje se izvodi kao četverokrako, u skladu
s Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na
javnu cestu (»Narodne novine«, broj 119/07) i standardom U.C.4.050 za
projektiranje i građenje površinskih čvorova (s trećom takom za skretanje u
lijevo).
Autobusno stajalište uz državnu cestu izvodi
se u skladu s Pravilnikom o autobusnim stajalištima (»Narodne novine«, broj
119/07).
Ostale - pristupne ceste
Članak
28.
Obuhvatom plana dijelom prolazi korigirana trasa
planirane rekonstrukcije ceste za komunalnu deponiju Sorinj (trasa A1-A2),
ujedno i u funkciji pristupa građevnim česticama poslovne namjene
sjeverozapadnog dijela zone.
Za cestu je izdana lokacijska dozvola, Klasa:
UP/I-350- 05/09-03/01, Ur. br.: 2170/1-07-07/1-09-08.
Članak
29.
U obuhvatu plana definira se i ostala -
pristupna cesta A-B, u funkciji pristupa ostalim građevnim česticama poslovne
namjene i benzinske postaje.
Članak
30.
U kartografskom prikazu br 2.a. »Prometna i
ulična mreža« određene su površine građevnih čestica javnih prometnih površina
(ceste »A1-A2« i »A-B« i izdvojenog pješačkog puta »c«) koje uključuju uređenje
kolnika, nogostupa, usjeka, nasipa i ostalih objekata ceste, javnih
parkirališta i uređenih zelenih površina. Detaljni odnosi između tih površina
mogu se izvedbenom dokumentacijom korigirati u detalju, ukoliko ne narušavaju
planiranu organizaciju prostora i druge odredbe Plana.
U sklopu javnih prometnih površina dopušta se
parcelacija u skladu s planiranom etapnom realizacijom.
Članak
31.
Ostale - pristupne ceste planirane su za
dvosmjerni promet, najmanje širine kolnika 2 x 3,0 m. U krivinama se predviđa
proširenje kolnika i umetanje prijelaznica.
Na križanjima treba osigurati mogućnost
prolaska teretnih vozila (tegljača s prikolicom). Zaobljenje rubova na
križanjima treba izvoditi radijusima R = 15,0 m (iznimno R = 12,0 m) ili
primijeniti košaraste krivine odgovarajućih radijusa.
Kolnička konstrukcija treba biti
dimenzionirana za teški teretni promet.
Na mjestima oštrih zavoja potrebno je
ugraditi odbojnike, a tamo gdje se javljaju potporni zidovi zaštitne ograde.
Sva oprema, horizontalna i vertikalna
signalizacija mora se izvesti u skladu s postojećim zakonima i propisima.
Pješački nogostupi uređuju se jednostrano i
dijelom dvostrano, najmanje širine 1,6 m.
Izdvojeni pješački put »c« uređuje se
najmanje širine 2 m.
Ceste se moraju projektirati, graditi i
uređivati na način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture.
Obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji
imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse, a u
skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine«, broj
35/94, 55/ 94 i 142/03).
Ceste u zoni projektiraju se za računsku
brzinu od 40 km/sat.
Na pojedinim mjestima s nešto nižim
vrijednostima mora se signalizacijom dozvoljena brzina ograničiti na 20 km/h.
Maksimalni uzdužni nagibi trasa, odnosno
dijelova trasa u obuhvatu plana su do 9 %.
Članak
32.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene u
skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05 i 61/07).
Članak
33.
Oborinske vode s površina prometnica treba
sustavom slivnika i kolektora prikupiti i provesti mrežom oborinske odvodnje do
separatora masti i ulja te upustiti u tlo putem upojnih građevina.
Članak
34.
Uređenje zelenih površina u sklopu građevnih
čestica javnih prometnih površina određeno je člankom 50. ovih Odredbi za
provođenje.
3.1.2. JAVNA PARKIRALIŠTA
Članak
35.
Potrebne površine za parkiranje vozila
osiguravaju se u sklopu građevnih čestica, prema odredbama iz članka 19. ovih
Odredbi za provođenje.
Javna parkirališta (P) predviđena su uz cestu
A1-A2 (kapaciteta 12 PM) i A-B (kapaciteta 10 PM).
Javno parkiralište se izvodi u jednoj razini.
Parkirališna mjesta su minimalnih dimenzija 5,0 x 2,5 m.
Na javnim parkiralištima treba osigurati
najmanje 1 parkirališno mjesto za vozila osoba s teškoćama u kretanju,
minimalnih dimenzija 3,0 x 5,0 m i vidljivo označeno.
3.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE
Članak
36.
Na kartografskom prikazu br. 2b. »Komunalna
infrastrukturna mreža« prikazana je postojeća TK mreža i planirana TK
kanalizacija područja.
Područje će se priključiti na elektroničko
komunikacijsko čvorište preko izvedene TK kanalizacije uz državnu cestu, na
potezu prema Loparu.
Distribucijska telekomunikacijska
kanalizacija gradi se cijevima PEHD promjera 50 mm. U prekope ugrađuje se PVC
cijevi promjera 160 ili 110 mm. Na raskršćima prometnica, mjestima loma DTK, te
na priključnim točkama građevnih čestica ugrađuju se betonski zdenci.
Pri projektiranju i izvođenju TK
infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o
minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti
suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.
Kod izgradnje na pojedinoj građevnoj čestici
obaveza investitora građevine je da položi dvije PEHD cijevi 1 50 (40) mm od
priključnog zdenca na granici građevne čestice do ormarića koncentracije
telekomunikacijskih instalacija unutar građevine. Ormarić se veže na temeljni
uzemljivač građevine propisanim zemljovodom.
U obuhvatu plana dopušta se postava GSM
baznih postaja s antenom, u sklopu građevnih čestica poslovne namjene. Antena
se postavlja na građevinu, a može biti visine najviše 5 iznad najveće visine
građevine.
3.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE
MREŽE
Članak
37.
Gradnju instalacija, objekata i uređaja
komunalne infrastrukture treba izvesti u skladu s tehničkim uvjetima navedenim
u obrazloženju Plana i kartografskim prikazom br. 2b. »Komunalna
infrastrukturna mreža«.
Horizontalni i vertikalni razmaci i križanja
pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim
propisima.
U projektiranju i realizaciji instalacija,
objekata i uređaja komunalne infrastrukture, dopuštena su manja odstupanja
ukoliko ne narušavaju uvjete korištenja javnih prometnih površina i građevnih
čestica poslovne namjene.
Trase mreža treba gdje god je moguće voditi
javnim površinama.
3.3.1. VODOOPSKRBA
Članak
38.
Vodoopskrba korisnika unutar obuhvata Plana
osigurava se iz postojećeg vodoopskrbnog sustava, priključkom na magistralni
transportni cjevovod (posredno preko planirane vodospreme) i izvedenim priključkom
na V. Lopar.
Članak
39.
Trase razvodne i protupožarne vodovodne
opskrbne mreže vode se planiranim prometnicama, u zajedničkom kanalu s ostalim
instalacijama. Cijevi su profila 1 100 i 1 150, od »Duktile« nodularnog liva,
tipa prema očekivanim najvećim pritiscima.
Cijevi se polažu u rov s pješčanom oblogom.
Nadsloj nad cijevima je najmanje 100 cm (poželjno 110 - 130 cm).
Za protupožarnu zaštitu planiraju se nadzemni
požarni hidranti na propisanom međusobnom razmaku.
Priključci na opskrbnu mrežu ostvaruju se
preko vodomjera montiranog ispred ograde građevne čestice.
3.3.2. ODVODNJA OTPADNIH VODA
Članak
40.
Za poslovnu zonu se planira razdjelni sustav
odvodnje, posebni za komunalne otpadne vode i posebni za odvodnju oborinskih
voda.
Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje
vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu
voda i drugih pravnih propisa.
Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni
građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno članku 122.
Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/05). Uz zahtjev za
izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene člankom 5.
Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata (»Narodne novine« broj 28/96).
Članak
41.
Zbrinjavanje komunalnih otpadnih voda i
tehnoloških otpadnih voda planiranih sadržaja u obuhvatu Plana osigurati će se
priključkom lokalne mreže na javni sustav komunalne kanalizacije »Lopar«.
Članak
42.
Prije odvođenja u javnu kanalsku mrežu, svaki
pogon ima obavezu tehnološke otpadne vode zasebnom opremom obraditi na nivo
komunalnih otpadnih voda.
Efluent mora udovoljavati graničnim
vrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u
tehnološkim otpadnim vodama propisanih Pravilnikom o graničnim vrijednostima
opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 94/08).
Članak
43.
Oborinske vode s krovova, pješačkih i zelenih
površina prikupljaju se i upuštaju upojnim građevinama direktno u podzemlje, u
sklopu građevnih čestica.
Za odvodnju oborinskih voda potencijalno
onečišćenih ugljikovodicima s javnih prometnih površina i parkirnih i
manipulativnih površina građevnih čestica, planiraju se 4 lokalna sustava
odvodnje s pročišćavanjem na separatorima masti i ulja i upuštanjem u prirodni
prijemnik (u tlo, putem upojnog bunara).
Do izgradnje zajedničkog sustava dozvoljava
se na svakoj čestici izgraditi individualni sustav za zbrinjavanje »onečišćene«
oborinske vode s vlastitim kolektorom i separatorom masti i ulja, gdje se
pročišćene vode upuštaju u prirodni prijemnik (u tlo, putem upojnog bunara).
Članak
44.
Trase kanalske mreže unutar obuhvata Plana
položene su prema konfiguraciji terena i uzdužnim profilima prometnica po
kojima su kanali maksimalno vode.
Kanalska mreža obje kanalizacije predviđena
je od PVC cijevi s betonskim oknima i poklopcima prema očekivanom opterećenju,
profila 1 30 i 1 25 cm.
Minimalni horizontalni razmak između pojedinih
infrastrukturnih instalacija (cijevi vodovoda i kanalizacije) je 50 cm.
Dimenzioniranje upojnih građevina temelji se
na stvarnoj upojnosti tla na određenoj lokaciji.
3.3.3. ELEKTROENERGETIKA
Članak
45.
Buduće trafostanice 20/0,4 kV graditi će se na
lokacijama naznačenim u grafičkom dijelu plana. Trafostanice će se graditi kao
samostojeće građevine, na zasebnoj parceli, uz uvjet da joj je osiguran pristup
na javnu površinu, na građevnoj čestici minimalne površine 36 m2.
U slučaju da pojedini kupci električne
energije zahtijevaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz planiranih
trafostanica 20/0,4 kV iz ovog plana ili žele imati vlastitu trafostanicu s
mjerenjem na srednjem naponu, trebaju osigurati lokaciju trafostanice 20/0,4 kV
unutar svoje građevinske čestice, odnosno prostora obuhvaćenog ovim planom.
Trafostanicu je moguće graditi kao samostojeću ili kao ugradbenu u sklopu
građevine kupca.
Vodovi 20 kV i 0,4 kV naponskog nivoa
izvoditi će se isključivo sa podzemnim kabelima po trasama koje su načelno
prikazane u grafičkom dijelu. Moguća odstupanja trasa biti će obrazložena kroz
projektnu dokumentaciju. Nove trafostanice graditi će se za kabelske priključke
na srednjem naponu i kabelske rasplete na niskom naponu.
Članak
46.
Javna rasvjeta prometnica, pristupnih cesta i
pješačkih staza unutar zone plana riješiti će se prema zasebnim projektima,
koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, tip stupova i njihov
razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo
osvijetljenosti.
Članak
47.
Prije izrade projekta električnih instalacija
novih građevina predviđenih ovim planom, investitor je dužan zatražiti uvjete
priključenja na distributivnu mrežu od nadležne distribucije.
3.3.4. PLINOOPSKRBA I ALTERNATIVNI IZVORI
ENERGIJE
Članak
48.
U poslovnoj zoni se planira se mogućnost
korištenja ukapljenog naftnog plina (UNP). UNP se skladišti u bocama ili
spremnicima, a može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog
broja potrošača.
Predviđa se racionalno korištenje energije
korištenjem dopunskih izvora. Dopunski su izvori energije prirodno obnovljivi
izvori, prvenstveno sunce.
4. UVJETI UREĐENJA JAVNIH-ZAŠTITNIH ZELENIH
POVRŠINA
Članak
49.
Javne zelene površine određene u
kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina su: zaštitne zelene
površine (Z) i uređene zelene površine u sklopu površina - građevnih čestica
javnih prometnih površina.
Članak
50.
Površine zelenila određenih u sklopu
građevnih čestica javnih prometnih površina uređuju se sadnjom pretežno
autohtonih vrsta stablašica i niskog raslinja. Na potezima uz ceste sade se
drvoredi črnika ili sl. Uz potporne i ogradne zidove sade se penjačice i grupe
višeg grmlja. Nasipi cesta zatravnjuju se.
Sastavni dio tih površina su i elementi
cesta: usjeci, nasipi, potporni i ogradni zidovi i objekti odvodnje oborinskih
otpadnih voda. Tim površinama mogu se voditi i podzemni infrastrukturni vodovi.
Članak
51.
Zaštitne zelene površine Z-1 do Z-5, određene
u kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«,
čuvaju se u postojećem stanju ili se kultiviraju sadnjom autohtonih kultura.
Pri tome je potrebno u cijelosti sačuvati postojeće vrijedne nasade koji se
mogu dopunjavati. Pri uređenju je potrebno sačuvati postojeću konfiguraciju
terena, izuzev uz rubove građevnih čestica gdje se dozvoljava usklađivanje s
oblikovnim i visinskim elementima uređenih platoa, uz obvezno ozelenjivanje.
Zaštitna zelena površina Z-6, određena u
kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«,
može se namijeniti uređenju oglednog maslinika.
Na površinama zaštitnog zelenila je moguće
urediti šetnice, vidikovac, dječje igralište, park skulptura i slične sadržaje
namijenjene za boravak na otvorenom. Ove se površine mogu opremiti parkovnom i
likovnom opremom (klupe, košarice za otpatke, pergole, paviljoni, zdenci,
skulpture, i sl.), uređajima za zalijevanje i opremom za rekreaciju i sl.
Dozvoljena je gradnja podzida u suhozidu
(barbakan) visine do 1,5 m u jednoj ravnini, kao i gradnja planirane infrastrukture.
5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
52.
U samom obuhvatu plana, kao i u njegovom
neposrednom okruženju, nema zaštićenih prirodnih, kulturno-povijesnih i ambijentalnih
vrijednosti i cjelina.
Zaštita ambijentalnih vrijednosti šireg
prostora osigurava se primjenom svih odredbi ovog plana, odnosnih zakonskih
akata, kao i organizacijom i praćenjem provedbe plana u skladu s postavljenim
smjernicama i odredbama.
Prilikom svih zemljanih radova potreban je
stalni nadzor arheologa-konzervatora.
Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo
kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe
na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti
radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo, u skladu s
Člankom 45. »Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara«.
Svi suhozidi koji se prilikom radova na
poslovnoj zoni unište, a na njihovom mjestu se ne planira daljnja izgradnja,
moraju se po završetku radova vratiti u prvobitno stanje.
Obzirom da je taj prostor dio zaštićenog
obalnog područja mora i vrijednog osjetljivog područja (otok), orijentiranog
primarno na turizam, potrebno je planirati umjerenije strukture i općenito
pažljivije oblikovati površine poslovne zone.
6. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
53.
Postupanje s otpadom potrebno je provoditi
izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada, sprečavanjem nenadziranog
postupanja s otpadom, iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada i odlaganjem
otpada na odlagalište.
Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i
podzakonskih propisa donesenih temeljem Zakona. te s odredbama Prostornog plana
Primorsko-goranske županije.
Članak
54.
Provođenje mjera za postupanje s komunalnim
otpadom osigurava Općina, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba. Mjere postupanja
s otpadom utvrđuju se planom gospodarenja komunalnim otpadom koji donosi
Općinsko vijeće.
Provođenje mjera za postupanje s neopasnim
industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom,
otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga
ovlaštene pravne osobe.
Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom
osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.
Članak
55.
Proizvođač otpada dužan je, u skladu s
načelima ekološkog i ekonomskog postupanja, na propisan način obraditi i/ili
odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.
Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po
svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane
spremnike koji se postavljaju na organiziranim skupljalištima uređenim na
javnim površinama ili u sklopu pojedine građevne čestice, s kolnim prilazom za
komunalno vozilo.
Tehnološki otpad (industrijski, ambalažni,
građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume,
otpadna ulja i drugo), do odvoženja, odvojeno će skupljati svaki proizvođač
otpada u sklopu svog prostora.
Proizvođač tehnološkog otpada može
privremeno, na propisani način, skladištiti otpad unutar svog poslovnog
prostora. Prostor za skladištenje mora biti obilježen, osiguran od utjecaja
atmosferilija i bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.
Za skupljanje svog otpada moraju se koristiti
odgovarajući spremnici, kontejneri i druga oprema kojom će se spriječiti
rasipanje i prolijevanje otpada, te širenje prašine, mirisa i buke.
Članak
56.
Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva
mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno
skupljati po vrstama i svojstvima te osigurati propisne uvjete skladištenja za
osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade. Ako proizvođač otpada ne može
iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i drugim pravnim
propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na burzi otpada i kao krajnju
mjeru odložiti. Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad
koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane
granične vrijednosti emisija u okoliš.
Članak
57.
Opasni otpad mora se odvojeno skupljati.
Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i
označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih
pravnih osoba.
Članak
58.
Radi sprječavanja nenadziranog postupanja s
otpadom potrebno je voditi propisanu evidenciju i redovito dostavljati podatke
o proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu nadležnom tijelu.
Članak
59.
U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno
odlaganje otpada, a otpadom onečišćene površine treba sanirati.
7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
60.
Zaštita okoliša provodit će se sukladno
Zakonu o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 110/07), Zakonu o zaštiti zraka
(»Narodne novine« broj 178/04, 110/07 i 60/08), Zakonu o zaštiti od buke
(»Narodne novine« broj 20/03), Zakonu o vodama ((»Narodne novine« broj 107/95 i
150/ 05), Zakonu o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 111/06, 110/07 i
60/08) i drugim zakonima i provedbenim propisima donesenim temeljem Zakona.
Članak
61.
Općina Lopar Programom zaštite okoliša
utvrđuje mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš i mjere usmjerene
na unapređenje stanja okoliša.
Ovim Planom određuju se kriteriji zaštite
okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, zaštitu od prekomjerne buke i
mjere posebne zaštite.
Članak
62.
Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja
nije dopuštena organizacija gospodarske djelatnosti čija tehnologija može
štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, odnosno nije u
skladu s propisanim mjerama zaštite okoliša.
Zahvati koji su dopušteni ne smiju ispuštati
u okoliš onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisija utvrđenih
posebnim propisima.
Zahvati koji pojedinačno mogu imati
značajnije emisije u okoliš, moraju koristiti isključivo najbolju raspoloživu
tehniku (BAT).
Zaštita tla
Članak
63.
Osnovne mjere zaštite tla osiguravaju se
građenjem na terenima povoljnih geotehničkih karakteristika, te dokazivanjem
stabilnosti i nosivosti tla za izgradnju planiranih građevina.
Na području obuhvata plana su prema
fizičko-mehaničkim značajkama određene dvije geotehničke kategorije terena,
prikazane na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina«, sa sljedećim karakteristikama:
I. geotehnička kategorija - zona golog krša
(karbonatni stijenski kompleks):
- teren nije deformabilan pod dodatnim
opterećenjem građevina;
- nema opasnosti od pojave nestabilnosti,
osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima;
- upojnost terena i vodopropusnost u
cijelosti dobra, mogućnost erozije je vrlo mala;
I.a geotehnička kategorija - zona pokrivenog
krša (lesoliki nanos na karbonatima):
- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz
uvažavanje slabijih geotehničkih značajki;
- upojnost terena je slaba, dok je erozija
naglašena.
Članak
64.
Zaštitu tla s potencijalnom erozijom
provoditi uređenjem i njegom zelenih površina, očuvanjem suhozida i uređenjem
sustava odvodnje.
Članak
65.
Unutar obuhvata Urbanističkog plana uređenja
nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih
voda.
Zabranjeno je nepropisno odlaganje
tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i
podzemnih voda.
Zaštita zraka
Članak
66.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama
Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona.
Na području Plana nisu dozvoljeni zahvati
koji ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari iznad graničnih vrijednosti emisija.
Zahvatima na području Plana ne smije se
narušiti postojeća (I.) kategorija kakvoće zraka, odnosno prouzročiti
prekoračenje propisanih graničnih vrijednosti onečišćenja zraka.
Prije izgradnje gospodarske građevine koja bi
mogla biti izvor onečišćenja zraka treba utvrditi mjere zaštite primjenom
najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih rješenja i mjera. Najveći dopušteni
porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja određen je
Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne
novine« broj 101/96).
Stacionarni izvori (tehnološki procesi,
industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak
onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni,
rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti
emisije određenih Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari
u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 21/07).
Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora
dužni su:
- prijaviti izvor koji onečišćuje zrak, te
svaku njegovu promjenu - rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne
samouprave,
- osigurati redovito praćenje emisije iz
izvora i o tome voditi očevidnik
- redovito dostavljati podatke u katastar
onečišćavanja okoliša.
Uz korištenje električne energije, poticati
korištenje čistih energenata: ukapljenog naftnog plina, sunčeve energije i sl.
U organizaciji tehnološkog procesa i
uređenjem građevne čestice spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih
mirisa i sl., kojima se može pogoršati uvjete korištenja susjednih građevnih
čestica.
Zaštita voda
Članak
67.
Zaštita voda se provodi sukladno Zakonu o
vodama, Državnog plana za zaštitu voda i drugih pravnih propisa, te sukladno
odluci o odvodnji otpadnih voda za Općinu Lopar kao jedinicu lokalne
samouprave.
Unutar obuhvata plana nema površinskih
vodotoka. Prostor je izvan vodozaštitnih zona.
Članak
68.
Zaštita podzemnih voda provodi se primarno
pravilnim zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih voda, u
skladu s člancima 40.-44. ovih Odredbi za provođenje.
Svi korisnici prostora dužni su priključiti
se na javni sustav odvodnje otpadnih voda, brinuti se o zaštiti i održavanju
vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar svoje čestice, te
štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja.
Otpadne vode od pranja radnih površina,
automobila, drugih vozila, strojeva i sl, onečišćene deterdžentima i drugim
sredstvima, ne smiju se upuštati u tlo i trebaju se pročistiti prije upuštanja
u prijemnik.
Korisnici moraju osigurati da opasne i druge
tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi
prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne
odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, budu u okvirima graničnih
vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim
vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari u otpadnim vodama.
Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana investitori su dužni
ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.
Zaštita od buke
Članak
69.
Mjere zaštite od buke provode se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa donesenih temeljem
Zakona.
Zahvatima na području Plana ne smiju se
prekoračiti najviše dopuštene razine buke.
Sukladno Pravilniku o najvišim dopuštenim
razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, utvrđuje se za područje
obuhvata plana najviša dopuštena razine buke prema propisanim vrijednostima za
industrijska, skladišna i servisna postrojenja, i ne smije na granici pojedine
građevne čestice prelaziti 80 dB(A).
Članak
70.
Za planirane građevine - sadržaje, primjenom
mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira tehnologije,
osigurati što manju emisiju zvuka, i to:
- odabirom i uporabom malobučnih strojeva,
uređaja i sredstava za rad i transport
- izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije
građevina u kojima su izvori buke
- uređenjem planiranih javnih zelenih površina
i zelenih površina u sklopu građevnih čestica
Zaštita od požara
Članak
71.
Zaštitu od požara potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od požara i provedbenih propisa donesenih temeljem
Zakona. Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od požara i
planu zaštite od požara.
Kod projektiranja građevina, u prikazu mjera
zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je
primjenjivati numeričku metodu TRVB, GRETENER ili EUROALARM za pretežito
poslovne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi.
Kod određivanja međusobne udaljenosti
građevina voditi računa o požarnom opterećenju građevine, intenzitetu
toplinskog zračenja kroz otvore građevine, vatrootpornosti građevine i fasadnih
zidova, meteorološkim uvjetima i drugo. Međusobni razmak građevina ne može biti
manji od visine sljemena krovišta više građevine, ali ne manje od 6 m.
Udaljenost građevine od ruba javne prometne površine mora biti najmanje
polovicu visine vijenca građevine.
Ukoliko se ne može postići minimalna
propisana udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane
mjere zaštite od požara.
Kod projektiranja prometnica obavezno je
planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta,
nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za
vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94 i 142/03).
Prilikom gradnje vodoopskrbnog sustava
obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o
hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06).
Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i plinova, moraju se poštivati
odredbe članka 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine«
broj 108/95) i propisa donesenih temeljem tog Zakona.
Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih
i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Lopar, te
mjera zaštite od požara predviđenih provedbenim odredbama Prostornog plana
uređenja Grada Raba.
U postupku ishođenja dozvola za gradnju
obveza je ishoditi suglasnost od nadležnog tijela kojom se potvrđuje da su u
glavnom projektu za građenje pojedinih građevina predviđene propisane i ovim
planom uređenja tražene mjere zaštite od požara.
Posebne mjere zaštite
Članak
72.
Posebne mjere zaštite se određuju sukladno
Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u
prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/83,
36/85, 42/86 i 30/94).
Članak
73.
Za prostor u obuhvatu plana nije utvrđena
obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.
Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim
izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih
građevina za funkciju sklanjanja ljudi, a utvrđuje Planom zaštite i spašavanja
Općine Lopar.
U obuhvatu plana se ne planiraju građevine
javne namjene niti prostori za okupljanje većeg broja ljudi.
Deponij materijala uslijed urušavanja
građevina se određuje uz cestu prema komunalnom odlagalištu »Sorinj«, izvan
granica ovog plana.
Mogući izvori tehničko tehnološke nesreće na
prostoru u obuhvatu plana mogu biti podzemni i nadzemni spremnici energenata
(nafte, naftnih derivata i ukapljenog plina) poslovnih sadržaja u zoni, a
posebno planirane benzinske postaje.
Članak
74.
Mogućnost evakuacije ljudi i pristup
interventnih vozila osigurava se organizacijom prometne mreže, uvjetima gradnje
novih prometnica, te određivanjem udaljenosti građevina od prometnica i
određivanjem visina građevina.
Pravci evakuacije određuju se trasom državne
ceste i nerazvrstane ceste prema komunalnoj deponiji Sorinj.
Članak
75.
Zaštita od potresa provodi se protupotresnim
projektiranjem građevina i građenjem u skladu sa seizmičkim kartama, zakonima i
propisima. Do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske županije,
protupotresno projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim
kartama.
Maksimalni očekivani intenzitet potresa za
povratni period od 500 godina, za ovo područje je 7o MSK-64 ljestvice.
Sve građevine moraju biti statički
proračunate i dimenzionirane prema pravilima struke i na osnovi geotehničkih
istražnih radova, te moraju zadovoljavati tehničke propise za građenje u
seizmičkim područjima.
Članak
76.
Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih
površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
(»Narodne novine« broj 151/05, 61/07 i 76/07).
8. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
77.
Provedba plana, gradnja i uređenje površina
vršit će se sukladno ovim Odredbama i kartografskom dijelu Plana, te zakonskim
odredbama.
Lokacijske dozvole za planiranu gradnju i
zahvate u prostoru izdaju se neposrednom provedbom ovog Plana.
Članak
78.
Graditi se može samo na uređenom građevinskom
zemljištu (II. kategorija uređenosti).
Građevna čestica mora imati osiguran
neposredni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu - cestu,
propisani broj parkirnih/garažnih mjesta, priključak na zatvoreni sustav
odvodnje sanitarnih otpadnih voda, priključak na sustav vodoopskrbe i
priključak na elektroenergetski sustav.
Članak
79.
Lokacijska dozvola za gradnju građevina se ne
može utvrditi ako nije izgrađena cesta na koju je osiguran priključak građevne
čestice na javnu prometnu površinu i pripadajuća mreža komunalne infrastrukture
koja se planira u trupu ceste. Iznimno se dozvola može izdati ako je prije
izdana lokacijska i građevna dozvola za cestu te ako je trasa ceste iskolčena
na terenu.
Za uređenje i pripremu pojedinog platoa -
građevne čestice, odnosno oblikovanje terena, izvedbu pokosa i potpornih zidova
i uređenje kolnog priključka može se izdati zasebna lokacijska dozvola, prije
privođenja prostora planiranoj gospodarskoj namjeni i prije opremanja potrebnom
komunalnom infrastrukturom.
Članak
80.
Uređenje građevinskog zemljišta; priprema
zemljišta za izgradnju, izgradnja prometne i komunalne infrastrukture i
telekomunikacija, treba se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i
realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.
Članak
81.
Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u
Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim
ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program
izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.
Članak
82.
Privremeno korištenje prostora, do privođenja
planiranoj namjeni, može se odrediti za montažnu betonaru u fazi izgradnje zone
u sklopu namjene I2 ili K3, kao i za sezonsku postavu zabavnog parka (lunaparka
ili sličnog sadržaja).
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
83.
Plan je izrađen u pet (5) izvornika ovjerenih
pečatom Općinskog vijeća Općine Lopar i potpisom predsjednika Općinskog vijeća
Općine Lopar.
Po jedan izvornik čuva se u:
- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva,
- Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj,
- Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije,
- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu
okoliša Primorsko-goranske županije, ispostava Rab
- Pismohrani Općine Lopar.
Članak
84.
Tekstualni i grafički dijelovi i obvezni
prilozi iz članka 2. ove Odluke, sastavni su dijelovi Plana, ali nisu predmet
objave.
Članak
85.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 011-03/09-01/03
Ur. broj: 2169/02-01-09-01
Lopar, 30. lipnja 2009.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE LOPAR
Predsjednik
Damir Paparić, prof., v.r.
