6.
Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07) i članka 18.
Statuta Općine Mošćenička (»Službene novine Primorsko - goranske županije« broj
06/06. i 11/09), Općinsko vijeće Općine Mošćenička Draga, na sjednici održanoj
14. travnja 2009. godine, donosi
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja Zagore
(UPU 5)
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja Zagore
(UPU 5), u nastavku teksta: Plan, što ga je izradila tvrtka CPA - Centar za
prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba.
Članak
2.
Prostorni obuhvat Plana identičan je obuhvatu
urbanističkog plana uređenja naselja Zagore (UPU 5), koji je utvrđen člankom
191. Prostornog plana uređenja Općine Mošćenička Draga (»Službene novine PGŽ«
broj 36/07) i kojim je obuhvaćeno područje građevinsko područje naselja Zagore
(N_02_02).
Detaljna granica obuhvata označena je na
kartografskim prikazima Plana.
Područje obuhvata Plana iznosi oko 2,3
hektara.
Članak
3.
Plan, sadržan u elaboratu »Urbanistički plan
uređenja Zagore (UPU 5)«, sastoji se od:
A. TEKSTUALNOG DIJELA koji sadrži:
- Odredbe za provođenje
B. GRAFIČKOG DIJELA koji sadrži kartografske
prikaze u mj. 1:1.000:
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
2.A. Prometna i ulična mreža
2.B. Javne telekomunikacije i energetski
sustav
2.C. Vodnogospodarski sustav
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE
C. OBVEZNIH PRILOGA.
Članak
4.
U smislu ovih Odredbi, izrazi i pojmovi koji
se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:
- naselje - struktura oblika stanovanja i
pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu
- granica građevinskog područja naselja -
linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izvan
naselja za izdvojene namjene od ostalih površina prema kriterijima Plana.
Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih
čestica. Iznimno, kad granica dijeli katastarsku česticu, dio je uključen u
građevinsko područje u veličini da se na njemu može formirati građevna čestica
- građevinsko područje naselja - područje na
kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje naselja, a unutar njega smještaju
se osim stanovanja i sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju
naselja, kao što su: javna namjena, ugostiteljsko-turistička, gospodarska
namjena (zanatska, poslovna, poljoprivredne građevine i drugo),
sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena, groblja, vjerske
građevine, zdravstvene i rekreacijske građevine i javne zelene površine
- zaštićeno obalno područje mora (ZOP)
podrazumijeva pojas kopna širine 1.000 m od obalne crte i pojas mora u širini
300 m od obalne crte, za koji su uvjeti i mjere za uređenje u svrhu zaštite,
svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja
- građevina osnovne namjene - građevina na
građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Planom
- stambenim građevinama se temeljem ovog
plana smatraju obiteljske kuće, vile i višestambene građevine
- obiteljska kuća - samostojeća ili dvojna
građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, za potrebe stanovanja
jedne obitelji i razvijenom građevinskom (bruto) površinom do 250 m2 u koju se uračunava i površina pomoćnih građevina ako
se grade na istoj građevnoj čestici, s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže,
tlocrtnog omjera stranica najviše 1:2
- pomoćne građevine - sve građevine čija je
namjena u funkciji namjene osnovne građevine, kao garaže, drvarnice, spremišta,
plinske stanice, ljetne kuhinje, sjenice, bazeni i slično
- stambeno-poslovne građevine - građevine s
pretežito stambenom namjenom u kojima je najviše 1/3 bruto površine građevine
poslovne ili javne namjene
- podrum (Po) - potpuno ukopani dio građevine
čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena
- potkrovlje - dio građevine između stropne
konstrukcije i krovne konstrukcije građevine, bez obzira na namjenu, čija
visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida iznosi najviše 1,20 m. Potkrovlje
se smatra etažom a površina potkrovlja uračunava se u ukupnu površinu BRP-a
građevine
- etažom se smatra bilo koji kat građevine
svijetle visine minimalno 2,40 m uključujući i prizemlje, podrum i potkrovlje,
kao i tavan ukoliko se na krovištu grade svjetlosni otvori, terase ili lođe, a
sve površine etaža ulaze u ukupnu razvijenu građevinsku površinu (BRP)
građevine
- nadstrešnica - natkriveni otvoreni prostor
iznimno zatvoren samo s jedne strane udaljen od granice građevinske čestice
minimalno 3,0 m. Nadstrešnice na terenu veće od 2,50 m2 moguće je izvesti isključivo kao laku montažnu
konstrukciju (drvo, metal i sl.) bez mogućnosti natkrivanja armirano-betonskim
stropom
- gradivi dio čestice - dio građevne čestice
na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina
prema odredbama ovog Plana
- kig = koeficijent izgrađenosti: odnos izgrađene površine
zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište
pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na
građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame,
spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u teren i obrađene kao
okolni teren, terase na terenu do h = 0,80 m, pergole, brajde, roštilji do 2,50
m2 i parkirališne površine
- kis = koeficijent iskorištenosti: odnos ukupne (brutto)
izgrađene površine svih etaža u građevinama i površine građevne čestice
- nivelacijska kota - kota gotovog poda
najniže nadzemne etaže koja iznosi najviše 0,5 m iznad najniže točke konačno
zaravnatog terena na građevnom pravcu
- visina građevine (h) je udaljenost mjerena
u metrima od nivelacione kote do donjeg ruba krovnog vijenca, pri čemu je
nivelaciona kota najnižeg dijela parcele koju pokriva građevina, a jedina
dozvoljena odstupanja od visine vijenca su strojarnice liftova, stubišne
vertikale, klima - komore, krovni prozori i nadvoji balkonskih vrata na krovnim
terasama
- građevni pravac - određuje položaj osnovne
građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili
drugu javnu površinu
- regulacijski pravac - granica između
čestice javne površine (ulica, prilazni put, trg i drugo) i građevne čestice
osnovne namjene
- rekonstrukcija jest izvođenje radova kojima
se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu i kojima se
mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je
izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine,
izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.
- adaptacija - sanacija i svako drugo
izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za
uporabljivu građevinu, ali kojim se radovima ne mijenja usklađenost građevine s
lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena
- interpolacija - gradnja na građevnoj čestici
koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežito
dovršenom predjelu
- lokalni uvjeti - posebnosti mikrolokacije u
radijusu od 100 m (određuje ih upravno tijelo nadležno za poslove prostornog
uređenja), kao što su:
- reljef, more, zelenilo
- posebno vrijedne građevine i područja
prirodne i kulturne baštine
- karakteristični i vrijedni pogledi i slike
mjesta
- ambijentalne vrijednosti
- veličina i izgrađenost građevnih čestica
- komunalna oprema
- opremljenost komunalnom infrastrukturom
- druge vrijednosti i posebnosti
- samostalna uporabna cjelina - skup
prostorija namijenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim
sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu, pri čemu
garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu,
ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline.
Članak
5.
Osnovna namjena i način korištenja prostora
te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina detaljno su
prikazani na kartografskom prikazu broj 1. - Korištenje i namjena površina u
mjerilu 1:1.000.
Članak
6.
Površine za razvoj i uređenje unutar obuhvata
Plana planirane su kao:
- stambena namjena (S)
- zaštitne zelene površine (Z)
- površine infrastrukturnih sustava
- kolne površine (IS3)
- pješačke i kolno - pješačke površine (IS2)
- planirana trafostanica (IS3).
Članak
7.
Prigodom planiranja, projektiranja i odabira
pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša
(zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih
i površinskih voda i sl.) te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije
koje svojim postojanjem ili upotrebom ostvaruju utjecaj iznad dozvoljenih
granica utvrđenih posebnim propisima, te time neposredno ili potencijalno
ugrožavaju život i rad ljudi.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
1.1. Stambena namjena (S)
Članak
8.
Na površinama stambene namjene (planska
oznaka S) mogu se graditi nove ili rekonstruirati postojeće obiteljske kuće.
Obiteljska kuća je samostojeća ili dvojna
građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, a služi za potrebe
stanovanja jedne obitelji i građevinskom (bruto) površinom do 250 m2 u koju se uračunava i površina pomoćnih građevina ako
se grade na istoj građevnoj čestici, s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže,
tlocrtnog omjera stranica najviše 1:2.
1.2. Zaštitne zelene površine (Z)
Članak
9.
U naselju se planira zaštitna zelena površina
uz državnu cestu D 66.
1.3. Površine infrastrukturnih sustava u
naselju
Članak
10.
Površine infrastrukturnih sustava na području
obuhvata Plana u građevinskom području naselja razgraničavaju se prometne
površine:
- kolne prometnice (IS1)
- pješačke i kolno - pješačke površine (IS2)
- planirana trafostanica (IS3)
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
11.
Na području obuhvata Plana ne planira se
izgradnja građevina gospodarskih djelatnosti.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH
DJELATNOSTI
Članak
12.
Na području obuhvata Plana ne planira se
izgradnja građevina društvenih djelatnosti.
4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA
4.1. Uvjeti i način gradnje obiteljskih kuća
Članak
13.
Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za
izgradnju obiteljskih kuća u djelomično izgrađenim dijelovima naselja ili u
planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja:
- najmanja površina građevinske čestice za
izgradnju obiteljske kuće iznosi 400 m2
- obiteljske kuće se mogu graditi kao
samostojeće ili dvojne
- najveća dopuštena površina građevne čestice
za izgradnju obiteljske kuće iznosi 1.400 m2
- najmanja udaljenost od susjedne parcele
iznosi 4,0 m a od regulacijskog pravca 6,0 m
- najmanja dopuštena površina tlocrtne
projekcije obiteljske kuće iznosi 50 m2
- najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije obiteljske kuće iznosi 150 m2
- najveća dopuštena građevinska bruto
površina svih etaža obiteljske kuće (BRP) iznosi 250 m2
- najveći dopušteni broj etaža obiteljskih
kuća iznosi tri etaže (u etažu se ubraja podrum i potkrovlje)
- maksimalna visina obiteljske kuće je 8,0 m
mjereno od nivelacione kote do vijenca građevine (nivelaciona kota od koje se
mjeri visina je kota poda najniže nadzemne etaže, koja može biti najviše 0,5 m
iznad najniže točke pripadajuće parcele)
- maksimalna visina obiteljske kuće je 11,0 m
mjereno od nivelacione kote do najviše točke (sljemena) građevine
- iznimno, prigodom rekonstrukcije građevina
čija površina tlocrtne projekcije iznosi manja od 50 m2 najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće iznosi
dvije etaže (u etažu se ubraja podrum i potkrovlje), a maksimalna visina 6,0
mjereno od nivelacione kote do vijenca građevine odnosno 9,0 m mjereno od
nivelacione kote do najviše točke (sljemena) građevine
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
- zauzetost parcele od stambene i svih drugih pomoćnih građevina (kig) iznosi 0,15
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti - odnos bruto površina svih nadzemnih etaža građevine i površine
parcela (kis) iznosi 0,50
- na jednoj građevnoj čestici obiteljske kuće
može biti izgrađena samo jedna obiteljska kuća
- minimalno 50% od ukupne površine parcele
mora biti prirodni teren
- obiteljske kuće na građevnim česticama s
koeficijentom izgrađenosti (kig)
većim od 0,15 i/ili koeficijentom iskorištenosti (kis) većim od 0,50 mogu se rekonstruirati unutar
postojećih tlocrtnih gabarita građevine.
Članak
14.
Na jednoj građevnoj čestici može se graditi
jedna obiteljska kuća i uz nju najviše dvije manje građevine (ukoliko
zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Planom), i to:
- pomoćna građevina u funkciji stanovanja
(garaža, drvarnica, spremište i slično)
- manja gospodarska građevina obrtničke
namjene ili poljoprivredne gospodarske građevine (sjenice, ljetne kuhinje i
slično).
Osim stambene, u sklopu obiteljske kuće
dozvoljeno je uređenje i poslovne namjena za tihe i čiste djelatnosti bez
opasnosti od požara i eksplozije, sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju
(krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice
mješovite robe, caffe-i, buffet-i i slično).
Poslovna namjena može iznositi najviše 1/3
bruto izgrađene površine obiteljske kuće.
Članak
15.
Arhitektonsko oblikovanje obiteljske kuće,
oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju
biti usklađeni s načinom izgradnje građevina u naselju, te primjereni
tradicionalnoj primorskoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene crte,
vijenci i istake na fasadi, kameni sokl i drugo).
Odnos dužine i visine glavnog pročelja
(pročelje prema regulacijskom pravcu) mora, u pravilu, biti u korist dužine
pročelja.
Otvori na građevinama moraju poštivati
pravila proporcije karakteristične za primorsku arhitekturu, te moraju biti
zaštićeni kapcima ili griljama (škurama).
Krovovi obiteljskih kuća moraju biti izvedeni
kao kosi s jednovodnim, dvovodnim ili viševodnim krovištem, s nagibom krovnih
ploha između 17o i 23o. Pokrov kosih krovova mora biti žljebnjak, mediteran
crijep ili drugi crijep izgledom i bojom prilagođenom tradicionalnoj primorskoj
gradnji.
Na krovište je moguće ugraditi krovne
prozore, kolektore sunčeve energije i uređaje za klimatizaciju prostora, ali
samo izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina.
Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu,
biti paralelno sa slojnicama zemljišta.
Pročelje mora biti kameno ili žbukano,
obojeno svijetlim pastelnim bojama. Otvori na pročelju moraju biti kvadratni
ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi).
Dio parcele prema javnoj prometnoj površini
mora biti hortikulturno uređen, u pravilu na tradicionalan način uređivanja
okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz
upotrebu autohtonih biljnih vrsta
Ograde se izgrađuju od kamena, zelenila i
metala ili u njihovim kombinacijama, a maksimalna visina ograde prema javnoj
prometnoj površini i susjednim parcelama iznosi 1,2 m.
Članak
16.
Građevinska linija obiteljskih kuća se kod
interpolacije građevina utvrđuje prema postojećim građevinama. U ostalim
slučajevima udaljenost građevinske linije od regulacijske linije ili koridora
javne prometne površine iznosi najmanje 6,0 m.
Prostor na građevnoj čestici obiteljske kuće
uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice,
poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu
autohtonih biljnih vrsta. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.
Terase i potporni zidovi moraju se graditi
tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.
Članak
17.
Rekonstrukcija obiteljskih kuća, kao i
rekonstrukcija u cilju promjene namjene dijela građevina, određuje se pod istim
uvjetima kao za nove građevine, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju
uvjete propisane ovim Planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.
Dozvoljava se rekonstrukcija ostataka
građevina i ruševina neposrednom provedbom ovog Plana. Stanje građe
vine i ruševine utvrđuje se
izvatkom iz katastra zemljišta, zemljišno - knjižnim izvatkom, zračnom snimkom
i po potrebi arhivskom građom.
4.2. Uvjeti i način gradnje pomoćnih i manjih
gospodarskih građevina u funkciji stanovanja
Članak
18.
Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za
izgradnju pomoćnih i manjih gospodarskih građevina u funkciji stanovanja na
području obuhvata Plana:
- najveći dopušteni broj etaža iznosi jednu
etažu
- visina od kote konačno zaravnatog terena do
vijenca građevine nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od
3,0 m (bez mogućnosti nadogradnje)
- najveća površina pomoćnih građevina (BRP)
iznosi 60 m2
- tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije
veća od 60 m2
- ako se pomoćne i manje gospodarske
građevina grade kao samostojeće, najmanja udaljenost građevina od susjednih
građevnih čestica iznosi 4,0 m
- ako se pomoćne i manje gospodarske
građevina grade kao poluotvorene (dvojne) građevine, s jednom stranom na međi,
moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom a krov ne smije
biti nagnut prema susjednoj građevnoj čestici
- pokrov je žljebnjak, mediteran crijep ili
drugi crijep izgledom i bojom prilagođenom tradicionalnoj primorskoj gradnji
- najmanja dopuštena udaljenost pomoćne i
manje građevine gospodarske namjene od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m, a
iznimno, građevine se mogu graditi i na regulacijskom pravcu, kada je takav
zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahvat predstavlja
jedini način pristupa na cestu, odnosno uvjetuje ga položaj ostalih građevina
- kod građenja građevina gospodarske namjene
odgovarajući prostor za parkiranje osigurati će se u okviru građevne čestice.
Pomoćne građevine sagrađene legalno i u
skladu s ranije važećim propisima mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u
skladu s odredbama ovog Plana.
Ukoliko nisu ispunjeni prethodni uvjeti, ove
se građevine mogu rekonstruirati i prenamijeniti samo u postojećim tlocrtnim i
visinskim gabaritima.
5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE
I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM
OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
Članak
19.
Infrastrukturni sustavi utvrđeni su
kartografskim prikazima broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža, u mjerilu 1:1.000.
Trase prometnica i komunalne infrastrukture
određene su ovim Planom vodeći računa o konfiguraciji tla, zaštiti okoliša,
posebnim uvjetima i okolnostima. Iznimno se dozvoljava i drugačiji razmještaj
komunalne infrastrukture (struja, plin, voda i sl.) unutar trasa postojećih i
planiranih prometnica od ovog predviđenim Planom, ukoliko je opravdan
projektnom dokumentacijom.
Sve javne prometne površine unutar područja
obuhvata Plana, na koje postoji pristup s građevnih čestica ili su uvjet za
formiranje građevnih čestica, moraju se projektirati, graditi i uređivati na
način da se omogući vođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja,
plinska, elektroenergetska i telekomunikacijska mreža).
Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu
površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.
Priključivanje građevina na komunalnu
infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
20.
Na području obuhvata Plana određeni su
prostori za izgradnju prometne infrastrukture u funkciji razvoja i uređenja
naselja koji su prikazani na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. - Promet, u mjerilu 1:1.000.
Planom se utvrđuje obveza izvedbe pješačkih
površina i pristupa građevinama sukladno Pravilniku o osiguranju pristupačnosti
građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«
broj 151/05).
U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je
predviđen prijelaz preko kolnika za pješake i osobe s poteškoćama u kretanju
moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.
5.1.1. Cestovni promet
Članak
21.
Sustav cestovnog prometa na području obuhvata
Plana utvrđuje trase planiranih i postojećih dionica glavnih mjesnih (sabirnih)
ulica, ostalih ulica (OU) i kolno - prometnih površina.
Glavna mjesna (sabirna) ulica je državna
cesta Pula - Mošćenička Draga (postojeća dionica) - Opatija - čvor Matulji
(planirana dionica), koja se nalazi izvan obuhvata Plana.
Ostale ulice (OU) su kolne prometnice
planirane za dvosmjerni promet širine 5,5 m.
Pješačke i kolno - pješačke površine su
planirane prometne površine za pristup građevnim česticama kojima je moguće
odvijanje kolnog i pješačkog prometa.
Trase cestovnih prometnica prikazane su na
kartografskom prikazu Plana broj 2. - Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža, 2.A. - Promet u mjerilu 1:1.000
Širina poprečnih profila prometnica utvrđena
je prema njihovoj kategorizaciji temeljem Odredbi Prostornog plana uređenja
Općine Mošćenička Draga.
Planom se ne dozvoljava prometno povezivanje
kolno - pješačke površine IS2 i državne ceste D66, kao ni pristup građevnim
česticama sa državne ceste.
Članak
22.
Na postojećim prometnicama u izgrađenom
dijelu građevinskog područja unutar obuhvata Plana potrebno je izvršiti
rekonstrukciju postojećih kolnika do planirane širine, pri čemu se postojeća
širina kolnika i kolno - pješačkih površina smatra I. fazom njihove
rekonstrukcije.
Unutar prometnih koridora dozvoljeno je
smještanje vodova infrastrukture.
Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje
nivelete prometnica izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa,
usjeka i podzida i to ozelenjavanjem, formiranjem terase i drugima radovima
kojima se osigurava najveće moguće uklapanje ceste u krajobraz.
Minimalni tehnički elementi za izgradnju
planiranih prometnica su:
- sa postojećih i planiranih prometnica treba
osigurati kolne prilaze postojećim i planiranim građevinama
- minimalna širina planiranog poprečnog
profila kolnih prometnica iznosi 5,5 m.
- minimalna širina planiranog poprečnog
profila kolno - pješačkih površina iznosi 4,5 m
- minimalna širina planiranog poprečnog
profila pješačkih površina iznosi 2,0 m.
Članak
23.
Planom je u neizgrađenom dijelu građevinskog
područja predviđen priključak građevinskih čestica na širi prometni sustav
preko prometnica koje se nalaz uz rub neizgrađenog dijela građevinskog
područja, i to:
- sjeverni dio zone preko prometnice OU1
- istočni dio zone preko prometnice OU2
- zapadni dio zone preko lokalne ceste (izvan
obuhvata Plana).
Nije dozvoljen priključak građevinskih
čestica u ovoj zoni na državnu cestu ili na planiranu pješačku površinu uz
zapadnu granicu zone.
Pristup s građevne čestice na prometnu
površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa.
Odvodnja oborinskih voda sa kolnih i kolno -
pješačkih površina u obuhvatu Plana treba biti riješena projektnom
dokumentacijom za uređenje navedenih površina u postupku izdavanja lokacijskih
uvjeta.
Kod izrade tehničke dokumentacije planiranog
raskršća kolne površine IS1 na državnu cestu D66 treba se pridržavati Zakona o
javnim cestama (»Narodne novine« broj 180/04) i Pravilnika o uvjetima
projektiranja i izgradnje priključaka i prilaza na javnu cestu (»Narodne novine«
broj 119/07) sukladno normi U.C4.0505 - Projektiranje i građenje cesta -
Površinski čvorovi.
5.1.2. Parkirališta i garaže
Članak
24.
Planom se potrebe za prometom u mirovanju
zadovoljavaju uređenjem i gradnjom parkirališta i garaža na pripadajućim
građevnim parcelama ili ako investitor nije u mogućnosti osigurati parkiranje
vozila na vlastitoj građevnoj čestici, parkirališta i garaže mogu se uređivati
i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m), isključivo
istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.
Ovim Planom određeni su slijedeći minimalni
kriteriji građenja novih parkirališnih površina:
*tablica
se nalazi na kraju dokumenta*
Garaže i parkirališta za osobna vozila moraju
se graditi u sklopu parcele pripadajuće građevine, na način da se garažiranje u
principu riješi unutar planiranog tlocrta građevine.
Garaže se mogu graditi kao pomoćne građevine
izvan tlocrtnog gabarita osnovne građevine, ukoliko to dozvoljavaju lokacijske
i topografske prilike, a u tom slučaju građevine garaže trebaju imati sljedeće
karakteristike:
- garaža mora biti trostrano ukopana
- krov mora biti prekriven zemljom ili
ozelenjen, ili djelomično ozelenjenim krovnim terasama
- maksimalna širina garaže iznosi 5,5 m, a
maksimalna dužina 7,0 m
- maksimalna svijetla visina je 2,5 m.
Prometni pristup u garažu sa javne prometne
površine treba izvesti na način da isti nema negativni utjecaj na odvijanje i
sigurnost prometa.
5.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak
25.
Planom se ne planira izgradnja trgova i
drugih većih pješačkih površina.
5.1.4. Javni autobusni promet
Članak
26.
Planom se omogućava korištenje državne ceste
Pula - Mošćenička Draga (postojeća dionica) - Opatija - čvor Matulji (planirana
dionica) za javni prijevoz autobusima.
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak
27.
Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju i
rekonstrukciju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) radi optimalne
pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka u cijelom obuhvatu Plana.
Distributivna telekomunikacijska kanalizacija
treba biti realizirana s PVC, PEHD i sl. cijevima 1 110, 75, 50 mm i montažnim
zdencima tipa D0 do D4.
Planom je predviđeno povećanje kapaciteta
telekomunikacijske mreže, tako da se osigura dovoljan broj telefonskih
priključaka svim kategorijama korisnika, kao i najveći mogući broj spojnih
veza.
Sve telekomunikacijske mreže (mrežni kabeli,
svjetlovodni i koaksijalni kabeli i drugo) po mogućnosti se trebaju polagati u
koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica.
Dubina rova za polaganje cijevi između
zdenaca treba biti tolika da je minimalna udaljenost od površine terena do
tjemena cijevi u gornjem redu min 0.7 m. Na prijelazu prometnica taj razmak
mora biti min 1,0 m.
Članak
28.
Nove bazne stanice pokretnih telekomunikacija
sa antenskim stupom ne mogu se graditi unutar obuhvata Plana.
Gradnja osnovnih postaja za potrebe javne
pokretne telekomunikacijske mreže kao građevina od važnosti za državu
predviđena je u skladu sa Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj
mreži (»Narodne novine« broj 58/95) kojim je određeno da područje pokrivanja
mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i važnije
cestovne i željezničke prometnice te važnije plovne putove na unutrašnjim
vodama i teritorijalnom moru RH.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
5.3.1. Energetski sustav
Članak
29.
Planom je u energetskom sustavu predviđena
gradnja građevina i uređaja za:
- elektroenergetsku mrežu
- plinoopskrbnu mrežu.
Energetski sustav prikazan je na
kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža, 2.B. - Javne telekomunikacije i energetski sustav mj. 1:1.000
Elektroenergetska mreža
Članak
30.
U cilju osiguranja potrebne električne
energije za postojeće i planirane građevine u obuhvatu Plana biti će potrebno
izgraditi novu tipsku montažno - betonsku TS 20/0,4 kV, 1x400 kVA s
pripadajućim kabelskim priključkom u obuhvatu Plana, na parceli minimalnih
dimenzija 6,0 x 6,0 m i prilazom na javnoprometnu površinu. Planom je predviđen
smještaj nove TS u sklopu zaštitne zelene površine (uz križanje ulica OU1 i
OU2), a konačna mikrolokacija nove TS 20/0,4 kV će biti utvrđena lokacijskom
dozvolom i projektnom dokumentacijom. Planirana TS će u potpunosti zadovoljiti
očekivane potrebe planiranog konzuma.
Ukoliko se na području obuhvata Plana pojavi
potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom koja premašuje kapacitet planirane
TS, prostor za nove (dodatne) TS osiguravat će se unutar njegove građevinske
čestice.
Trase kabelskih vodova 20 kV određene su
načelno, a konačno se određuju projektnom dokumentacijom nakon određivanja
točne mikrolokacije trafostanice.
Članak
31.
Priključni kabelski vodovi 20 kV gdje za to
postoje prostorne mogućnosti vode se po javnim površinama. Iznimno se mogu
graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do
tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te
da se za njihovo polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m i suglasnost
vlasnika parcele.
Niskonaponski kabelski vodovi se polažu
podzemno i spajaju se na kabelskim razvodnim ormarima (RO) sistemom ulaz -
izlaz . Ispred svakog RO gradi se tipski HEP zdenac radi lakšeg uvlačenja
kabela. Uz trasu kabela nužno je polagati uzemljivač (Cu uže). NN mreža iz
trafostanica izvest će se radijalnog tipa, s međusobnim rezervnim vezama.
Članak
32.
Za potrebe izvođenja javne rasvjete duž
prometnica predviđa se izvedba ormarića za javnu rasvjetu uz transformatorsku
stanicu. Javna rasvjeta izvodi se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže ili kao
samostalna, na samostojećim stupovima, a prema potrebama će se dograđivati u
sklopu postojeće i buduće niskonaponske mreže.
Detaljno rješenje rasvjete unutar obuhvata
Plana potrebno je prikazati u izvedbenim projektima, koji će do kraja
definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u
prostoru, odabir armatura i rasvjetnih tijela i traženi nivo osvijetljenosti sa
svim potrebnim proračunima.
Iznimno se dozvoljava odstupanje u položaju
objekata i vođenju trasa planiranih elektroopskrbnih vodova u odnosu na
položaje i trase utvrđene ovim Planom ukoliko su obrazložena projektnom
dokumentacijom.
Plinoopskrba
Članak
33.
Budući da naselje Zagore nema izgrađen sustav
plinoopskrbe, plinski sustav treba izvesti tako da udovoljava svim potrebnim
tehničkim standardima i da ima visoku pogonsku sigurnost.
Planom je predviđena opskrba plinom naselja
Zagore iz redukcijske stanice Opatija 2 (planira se u blizini uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda 'Punta Kolova - Ičići').
Svi cjevovodi se planiraju kao srednjetlačni
i niskotlačni plinovod 3 - 4 bara. Trase lokalnog plinovoda su planirane u
trasama postojećih i planiranih prometnica.
Najmanji svijetli razmak između plinske
cijevi i ostalih građevina komunalne infrastrukture (instalacija) je 1 m.
Vertikalni razmak s ostalim instalacijama kod križanja određen je s 0,5 m, uz
obaveznu zaštitu polucijevi na plinovodu.
Dubina rova za polaganje plinske cijevi mora
biti tolika da se izvede adekvatna pješčana posteljica tako da zemljani sloj
iznad cijevi ostane najmanje o,9 m. U slučaju manjeg zemljanog sloja potrebno
je izvesti zaštitu cijevi.
Prijelazi plinovoda ispod ceste izvode se
obavezno u zaštitnim cijevima.
5.3.2. Vodnogospodarski sustav
Članak
34.
Planom je u vodnogospodarskom sustavu
predviđena gradnja građevina i uređaja za:
- vodoopskrbu (sustav korištenja voda)
- odvodnju otpadnih voda.
Vodoopskrba
Članak
35.
Trase cjevovoda i lokacije vodoopskrbnih
građevina i uređaja na području obuhvata Plana prikazane su na kartografskom
prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.C. -
Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1 : 1.000.
Planom se omogućava gradnja, rekonstrukcija i
zamjena postojećih vodoopskrbnih cjevovoda radi osiguranja potrebnih kapaciteta
i proširenje vodovodne mreže u cilju kvalitetnije opskrbe pitkom vodom cijelog
područja obuhvata Plana.
Trase cjevovoda i položaji vodoopskrbnih
građevina i uređaja na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi
lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa o
postojećem sustavu vodoopskrbe, potrebama razvoja područja koja još nisu
spojena na postojeći sustav, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti
okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.
Članak
36.
Cjevovode, građevine i uređaje vodoopskrbnog
sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica.
Prije izgradnje novih ulica u njihovom
planiranom koridoru, potrebno je izgraditi vodoopskrbne cjevovode.
Iznimno, vodoopskrbne cjevovode moguće je
graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih Planom, pod uvjetom da se do
tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena, te
da se za njeno polaganje osigura koridor minimalne širine 1,5 m.
Na najnižim i najvišim točkama na cjevovodu
izvesti okno s ispustom za mulj i okno sa zračnim ventilom ukoliko za tim
postoji potreba.
Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s
važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante kojim će biti zadovoljeni
propisani parametri tlaka i protoka, a udaljenost između hidranta treba biti
manja od 150 m. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na
vanjski rub pješačkog hodnika.
Članak
37.
Vodoopskrbni cjevovodi prema objektima se
mogu izvesti od cinčanih ili sl. cijevi prema proračunu za svaki pojedinačni
objekt.
Vodomjerna okna izvesti dovoljnog svijetlog
otvora da unutar njih stane vodomjer i račva za vodoopskrbni vod prema
objektima.
Vodovodne cijevi polagati u rov čija se
širina utvrđuje obzirom na profil cjevovoda. Cijevi polagati na pješčanu
posteljicu debljine min. 10 cm uz zatrpavanje sa strane i 30 cm iznad tjemena
cijevi. Cijevi se polažu na propisnu dubinu radi zaštite od smrzavanja.
Križanja i paralelna vođenja s ostalim
instalacijama (kanalizacija, energetski i telekomunikacijski kabeli, i sl.)
uskladiti sa uvjetima vlasnika instalacija.
Odvodnja otpadnih voda
Članak
38.
Planom se planira gradnja nove kanalizacijske
mreže u cilju osiguranja odvodnje cijelog područja obuhvata Plana.
Planom je planiran razdjelni sustav odvodnje
otpadnih voda. Posebnim cjevovodima potrebno je prikupljati sanitarne otpadne
vode i oborinske vode.
Trase cjevovoda i lokacije građevina i
uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana prikazane su
na kartografskom prikazu broj 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna
mreža, 2.C. - Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1 : 1.000.
Odlukom o odvodnji otpadnih voda (»Službene
novine« broj 25/99) i Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o odvodnji otpadnih
voda (»Službene novine« broj 07/00) Općina Mošćenička Draga utvrdila je uvjete
i način odvodnje otpadnih i drugih voda javnim sustavom odvodnje, način i
uvjete odvodnje na područjima gdje odvodni sustav nije izgrađen, kao i druga
pitanja u vezi s odvodnjom otpadnih voda.
Članak
39.
Planom se za područje naselja Zagore predviđa
izgradnja manjeg biološkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, čija
lokacija još nije određena, ali će svakako biti izvan građevinskog područja
naselja pa dakle i izvan obuhvata ovog Plana.
Do izgradnje ovog uređaja problem odvodnje
otpadnih voda će se rješavati izgradnjom nepropusnih septičkih jama.
Trase cjevovoda i lokacije građevina i
uređaja sustava odvodnje otpadnih voda na području obuhvata Plana će se konačno
utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije.
Kanalizacijske cijevi za odvodnju sanitarnih otpadnih voda treba izvesti od
poliesterskih, PVC ili sličnih cijevi. Otpadne vode iz objekata ispuštati u
kanalizacijski sustav preko priključno kontrolnih okana.
Prije ispuštanja u sustav javne odvodnje sve
tehnološke otpadne vode moraju se obraditi na uređajima za predtretman otpadnih
voda radi uklanjanja opasnih i drugih tvari, a sve prema Pravilniku o graničnim
vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne
novine« broj 40/99, 6/01 i 14/01).
Članak
40.
Oborinsku kanalizaciju treba izvesti od
poliesterskih, PVC i sl. cijevi prema hidrauličkom proračunu.
Oborinske vode s krovova i terasa,
parkirališnih i prometnih površina treba prikupiti u oborinsku kanalizaciju
sustavom slivnika i linijskih rešetki te gdje god je moguće koristiti kao
tehnološku vodu.
Na prostoru parkirališnih i manipulativnih
površina potrebno je predvidjeti separatore mineralnih ulja za asfaltirane
površine veće od 200 m2.
Iznimno, dozvoljeno je odvođenje oborinskih
voda s parkirališnih površina direktno na okolni teren samo za parkirališta za
osobna vozila kapaciteta do 10 PM.
Sve oborinske vode treba odvesti
kanalizacijom za oborinske vode prema najbližoj zelenoj površini i nastavno
prema moru.
Članak
41.
Kanalizacijske cijevi se polažu u rov čija se
širina utvrđuje obzirom na profil cjevovoda, na pješčanu posteljicu debljine 10
cm, uz zatrpavanje do 30 cm iznad tjemena cijevi.
Minimalni dozvoljeni profil cijevi odrediti
će se projektom, minimalni pad iznosi 2 %o,
a maksimalni u skladu s maksimalnim dozvoljenim brzinama tečenja u kanalu za
pojedine cijevne materijale. Veće padove treba riješiti kaskadama.
Revizijska okna treba izvesti kao monolitna
ili tipska s obaveznom ugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje
prema poziciji na terenu (prometna, pješačka, zelena površina). Slivnike
također treba izvesti kao tipske s taložnicom.
Cijeli kanalizacijski sustav treba izvesti
kao vodonepropustan.
Za sve građevine obavezno je osigurati
priključak na sustav javne odvodnje.
Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana potrebno je ishoditi
vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.
6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
6.1. Zaštitne zelene površine (Z)
Članak
42.
Planom je predviđeno uređenje zaštitne zelene
površine (Z) uz državnu cestu D66. U sklopu ove površine je dozvoljena
izgradnja tipske trafostanice TS 20/0,4 kV.
7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
43.
Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti, područja posebnih ograničenja u korištenju te kulturno - povijesnih
cjelina propisane su zakonom i posebnim propisima.
7.1. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i
prirodnih vrijednosti
Članak
44.
Na području obuhvata Plana nema zaštićenih
prirodnih vrijednosti propisanih Zakonom o zaštiti prirode (»Narodne novine«
broj 70/05).
Planom se određuje obvezno uređenje zelene
površine u okviru građevnih čestica sadnjom visokog i niskog zelenila.
Unutar zone obveznog uređenja zelene površine
u okviru čestice zabranjuje se izgradnja objekata osim nadstrešnica i trjemova,
a dozvoljava se uređenje pristupnog puta.
7.2. Mjere očuvanja biološke i krajobrazne
raznolikosti
Članak
45.
Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane niti
zaštićene prirodne vrijednosti ili posebnosti.
7.3. Mjere očuvanja i zaštite
kulturno-povijesnih cjelina i građevina
Članak
46.
Područje obuhvata Plana nalazi se dijelom
unutar Etnološka zone Zagore, Brseč (broj registracije 385, broj rješenja
611/1, datum registracije 18.12.1975. godine).
Za sve intervencije na katastarskim česticama
obuhvaćenim zonom zaštite propisuje se obveza ishođenja posebnih uvjeta zaštite
kulturnog dobra i prethodnog odobrenja od strane nadležnog Konzervatorskog
odjela u Rijeci.
Kako je prostor obuhvaćen ovim Planom
neizgrađen i čini dio poljoprivrednog areala, potrebno je provesti mjere
zaštite preostalih suhozidnih struktura, koje se ne smiju reducirati, već
trebaju biti ugrađene i činiti sastavni dio hortikulturnog uređenja svake
građevne čestice.
8. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
47.
Na području obuhvata Plana ne planira se
gradnja reciklažnog dvorišta, već se otpad transportira u najbliže reciklažno
dvorište.
Zbog zaštite voda zbrinjavanje mulja iz
uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i septičkih taložnica riješiti će se u
prijelaznom razdoblju na centralnom uređaju u Rijeci, a kasnije u skladu s
rješenjem cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.
Članak
48.
Planom se utvrđuju sljedeći temeljni principi
postupanja s komunalnim otpadom na području obuhvata:
- smanjenje količine otpada,
- reciklaža (odvojeno skupljanje i prerada
otpada),
- zbrinjavanje ostatka otpada (preostali
otpad tretira se odgovarajućim fizikalnim, kemijskim i termičkim postupcima).
Sustav gospodarenja komunalnim otpadom biti
će organiziran na temelju odvojenog skupljanja pojedinih korisnih komponenti
komunalnog otpada koje se mogu korisno upotrijebiti u postojećim tehnološkim
procesima, odnosno razgraditi za potrebe daljeg iskorištavanja.
Planom se odvojeno prikupljanje (primarna
reciklaža) korisnog dijela komunalnog otpada predviđa putem:
- tipiziranih posuda, odnosno spremnika za
otpad ili metalnih kontejnera s poklopcem postavljenih na javnim površinama za
prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (npr.: papir i
karton, bijelo i obojeno staklo, PET, metalni ambalažni otpad, istrošene
baterije i sl.),
- tipiziranih spremnika postavljenih u
domaćinstvima za prikupljanje organskog i biološkog otpada.
Za postavljanje spremnika iz alineje 1. prethodnog
stavka ovog članka potrebno je osigurati odgovarajuće prostore kojima se neće
ometati kolni i pješački promet te koji će po mogućnosti biti ograđeni tamponom
zelenila, ogradom ili slično.
9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
49.
Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja
okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita
od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima,
odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.
Unutar građevnog područja naselja Zagore,
odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje
svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život
i rad ljudi te okoliš iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima
zaštite okoliša u naselju.
9.1. Zaštita tla
Članak
50.
Osnovna mjera zaštite tla provodi se
građenjem na terenu povoljnih geotehničkih karakteristika, uz istovremeno
isključivanje mikrolokacija s lošim karakteristikama, što treba provoditi dalje
do smještaja građevina na građevnoj čestici.
Zaštitu tla treba posredno provoditi zaštitom
zaštitnih zelenih površina (zelene zone uz prometnice) s ograničenjem sječa
kako površina niti u jednom trenutku ne bi ostala ogoljena i podložna eroziji
te kako bi se očuvale vrijednosti krajobraza.
U sklopu građevnih čestica svih namjena treba
formirati obavezne pasaže uređenog zelenila, posebno na dijelovima uz
prometnice.
Unutar obuhvata Plana nije dozvoljen unos
štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.
9.2. Zaštita zraka
Članak
51.
Rezultati praćenja kakvoće zraka odredili su
da kakvoća zraka na predmetnom području ulazi u najvišu kategoriju, koja
temeljem Zakona o zaštiti zraka treba biti očuvana.
Suglasno zakonskoj regulativi potrebno je
provoditi imisijski i emisijski monitoring zraka te poduzimati potrebne mjere
za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.
Potrebno je poduzeti sljedeće mjere i
aktivnosti:
- promicanje upotrebe plina kod korisnika
drugog energenta i novog korisnika,
- stacionarni izvori onečišćenja zraka
(tehnološki postupci, uređaji i građevine iz kojih se ispuštaju u zrak
onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, korišteni i održavani
na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije,
prema Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04) i Uredbi o
graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih
izvora.
- održavanje javnih površina naselja
redovitim čišćenjem prašine te izvedbom zaštitnih zelenih površina i očuvanjem
postojećeg zelenila
- redovito održavanje uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda.
9.3. Zaštita od buke
Članak
52.
Na području naselja Zagore buka predstavlja
problem i treba je smanjiti u skladu s važećim zakonskim propisima.
Unutar građevinskog područja naselja Zagore
dopušta se maksimalna razina buke prema tablici:
Na području naselja Zagore potrebno je
pratiti pojave buke, prema kriterijima dozvoljenih razina za određene subjekte
koji je proizvode.
S ciljem da se na području naselja Zagore
sustavno onemogući ugrožavanje bukom ovim Planom su predviđene sljedeće mjere:
- potencijalni izvori buke ne smiju se
smještavati na prostore gdje neposredno ugrožavaju stanovanje
- pri planiranju građevina i namjena što
predstavljaju potencijalan izvor buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere
sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni
prostor (npr. primjenom odgovarajućih građevnih materijala, izolacijom prostora
sa povećanom emisijom buke i sl.),
- provodit će se urbanističke mjere zaštite:
dislociranje tranzitnog prometa, ograničenje cestovnog prometa u centru grada,
uređenje zaštitnih zelenih pojaseva uz prometnice
- izrada karte s prikazanim razinama buke
9.4. Zaštita voda
Članak
53.
Zaštita voda na području obuhvata Plana
ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće podzemnih i površinskih voda i
potencijalnim izvorima zagađenja (npr. ispiranje zagađenih površina i
prometnica, ispiranje tla, mogućnost havarija i sl.).
Otpadne vode moraju se ispuštati u javni
odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i na način propisan od
nadležnog distributera.
Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o
sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se
pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i
recipijente u koje se upuštaju.
Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s
radnih i manipulativnih površina moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom
i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja ispustiti
disperzno u podzemlje.
Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana investitor je dužan
ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.
9.4.1. Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak
54.
Sigurna zaštita postojećih i planiranih
sadržaja u području mogućeg djelovanja bujica, kao i učinkovitije sprječavanje
erozije strmih terena postići će se izradom i provođenjem projekata odvodnje
oborinskih voda za kojega podloga treba biti »Osnovni projekt uređenja bujica
Kvarnerskog zaljeva« iz 1970. godine te prihvaćeno idejno rješenje sanitarne
kanalizacije Liburnijske rivijere i zaleđa (IGH - Poslovni centar Rijeka, broj
projekta 5110-1- 515550/97 iz prosinca 2001. godine).
9.5. Zaštita od požara i eksplozije
Članak
55.
Zaštita od požara na području obuhvata Plana
provodi se prema Procjeni ugroženosti od požara Općine Mošćenička Draga.
Prilikom svih intervencija u prostoru na
području obuhvata Plana potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative
i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih
i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Mošćenička
Draga.
Građevine i zahvati za koje je potrebno
predvidjeti posebne mjere zaštite od požara odredit će se na bazi procjene iz
stavka 1. ovog članka.
Rekonstrukcijom postojećih i izgradnjom novih
građevina ne smije se povećavati ukupno požarno opterećenje.
Građevine u kojima će se skladištiti i
koristiti zapaljive tekućine ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj
udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, prema posebnim
propisima.
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz
građevina, kao i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevine
moraju imati vatrogasni prilaz određen prema posebnom propisu.
9.6. Mjere posebne zaštite (sklanjanje ljudi,
zaštita od rušenja i potresa)
Članak
56.
Kriteriji za određivanje naseljenih mjesta u
kojima se moraju graditi skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva,
stupnjevi ugroženosti te otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade i
način određivanja zona ugroženosti utvrđeni su posebnim propisima.
Na području obuhvata Plana nije predviđena
izgradnja skloništa.
U slučaju potrebe stanovništvo će se
sklanjati u zaklonima. Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini
skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od podruma zgrade niti u plavnim
područjima.
Mjere zaštite od potresa svode se na primjenu
posebnih propisa za protivpotresno projektiranje građevina.
Prilikom rekonstrukcije građevina koje nisu
projektirane u skladu s propisima za protupotresno građenje potrebno je ojačati
konstruktivne elemente na djelovanje potresa.
10. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
57.
Provedba ovog Plana vrši se neposredno,
temeljem Odredbi za provođenje uz obvezno korištenje cjelokupnog elaborata
(tekstualnog i grafičkog dijela) za čitavo područje obuhvata.
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
Članak
58.
Planom se ne propisuje obveza izrade
detaljnih planova uređenja.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
59.
Plan je izrađen u šest izvornika koji se
čuvaju u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Mošćenička Draga.
Članak
60.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/07-01/04
Ur. broj: 2156/03-07-16
M. Draga, 14. travnja 2009.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE MOŠĆENIČKA DRAGA
Predsjednik
Emilio Dešković, v.r.
