SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVII. - broj 17. Srijeda, 15. travnja 2009.
GRAD NOVI VINODOLSKI
73

12.

Na temelju članka 101. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« RH broj 76/07), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Novi Vinodolski za razdoblje od 2007. do 2011. godine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 12/07), po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na Urbanistički plan uređenja PANOS (T22) neizgrađeni dio građevinskog područja- UPU 21, da je izrađen sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj RH 76/ 07) kojima se uređuje zaštićeno obalno područje mora (Klasa: 350-02/08-13/14, URBROJ: 531-06-09-4 AMT) od 26. ožujka 2009. godine, članka 19. i članka 86. Statuta Grada Novi Vinodolski (»Službene novine Primorsko- goranske županije« broj 24/01, 18/03, 23/05, 07/06 i 08/08) Gradsko vijeće Grada Novi Vinodolski, na 31. sjednici održanoj dana 6. travnja 2009. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja PANOS (T2
2
)
neizgrađeni dio građevinskog područja - UPU 21

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom donosi se Urbanistički plan uređenja PANOS (T22) neizgrađeni dio građevinskog područja- UPU 21 (u daljnjem tekstu: Plan) koji je izradio GEOPROJEKT d.d., PJ Kvarner, Zanonova 1/II, Rijeka.

Planom se određuju uvjeti organizacije prostora, uređenja, gradnje i zaštite površina građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene T22 Panos.

Članak 2.

Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju u smislu ovog Plana, imaju sljedeće značenje:

Turističko naselje je funkcionalna i poslovna cjelina koju čini više samostalnih građevina.

Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji osnovne građevine. U smislu ovog Plana pomoćna građevina može biti garaža, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, roštilji do 2,5 m2 i sl.

Građevni pravac određuje vertikalnu projekciju najistaknutijeg dijela građevine, uključujući i balkon, prema čestici javne površine.

Regulacijski pravac je granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, trg i drugo) i građevne čestice osnovne namjene.

Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti može biti podzemna (podrum) ili nadzemna (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje). Broj etaža na kosom terenu određuje se na nepovoljnijoj strani.

Okoliš je otvoren prostor oko građevine unutar uporabne cjeline.

Uporabna cjelina je površina namijenjena za smještaj građevina određenih namjena. Ovim Planom uporabne cjeline definirane su zonama.

Uređena zona određuje tretman neizgrađenog dijela građevne čestice na način:

. popločanje prilaza, hodnih linija, terasa, parking prostora i dr.

. podizanje uličnih ograda

. sadnja odgovarajućeg raslinja na površinama zelenila

. rješavanje odvodnje oborinskih voda

Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice - U izgrađenost zone ne ulaze:

. septičke jame, cisterne za vodu i spremnici za gorivo, ako su ukopani u teren

. konzolni istaci krovišta

. pristupna stubišta, vanjske komunikacije i terase, ako su u razini terena na kojem se nalaze

Infrastrukturne građevine su prometnice, infrastrukturni uređaji, mreže i vodovi, komunalne građevine, uređaji i sl.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 3.

(1) Razgraničenje površina obzirom na organizaciju, namjenu i način korištenja, unutar obuhvata Plana, izvršeno je na sljedeći način:

. javne infrastrukturne površine:

- prometne površine

- površina vodospreme

. površine turističkog naselja:

- površina smještajnih kapaciteta

- parkirališna/garažna površina

- pješačke površine

- površina sportsko-rekreacijske namjene

- površine trgovačko-uslužne namjene

- zaštitne zelene površine

JAVNE INFRASTRUKTURNE POVRŠINE

Prometna površina

Članak 4.

(1) Prometna površina definirana ovim Planom je isključivo površina javne namjene i obuhvaća površinu unutar koje je smještena državna prometnica - zona 7 i površinu unutar koje je smještena glavna mjesna ulica - zona 6.

(2) Granica planirane javne prometne površine određena je granicom njene građevne čestice.

 (3) Uvjeti za gradnju površina iz stavka (1) ove točke definirani su poglavljem 5. ovih Odredbi.

Površina vodospreme - zona 5

Članak 5.

(1) Površina vodospreme namijenjena je postojećoj građevini vodospreme i njenom obuhvatu.

(2) Uvjeti za gradnju površina iz stavka (1) ove točke definirani su poglavljem 5.3. ovih Odredbi.

POVRŠINE TURISTIČKOG NASELJA

Površina smještajnih kapaciteta - zona 1

Članak 6.

(1) Površina smještajnih kapaciteta je površina namijenjena organizaciji i korištenju svih sadržaja potrebnih za pružanje usluga smještaja i prehrane u turističke svrhe.

(2) Predviđeni kapacitet smještaja na površini smještajnih kapaciteta iznosi najviše 700 ležaja.

(3) Kategorija smještaja mora zadovoljavati uslugu minimalno 4*.

(4) Uvjeti i način gradnje na površinama iz stavka (1) ove točke definirani su poglavljem 4. ovih Odredbi.

Parkirališna/garažna površina - zona 4

Članak 7.

(1) Površina parkiranja definirana je za smještaj vozila posjetitelja i korisnika ugostiteljsko-turističke zone.

(2) Uvjeti za gradnju površina iz stavka (1) ove točke definirani su poglavljem 5.1.1. ovih Odredbi.

Pješačke površine - zone 8

Članak 8.

(1) Pješačke površine omogućuju pristup obalnom dijelu izvan obuhvata ovog Plana, te povezuju zonu sa graničnim područjima.

(2) Uvjeti za gradnju površina iz stavka (1) ove točke definirani su poglavljem 5. ovih Odredbi.

Površina sportsko-rekreacijske namjene - zona 3

Članak 9.

(1) Površina sportsko-rekreacijske namjene formirana je za organizaciju rekreativnih sadržaja sa parkovnom površinom.

(2) Uvjeti za gradnju površine iz stavka (1) ove točke definirani su poglavljem 4. ovih Odredbi.

Površine trgovačko-uslužne namjene - zona 2

Članak 10.

(1) Površine trgovačko-uslužne namjene formirane su za organizaciju sadržaja prodajnog (butici, radnje specijaliziranih proizvoda, suvenirnice i druge prodaje na malo), uslužnog (turističke agencije, banke, pošta, saloni za uljepšavanje i sl.), ugostiteljskog (restorani, zalogajnice, caffe- barovi, slastičarnice i sl.) tipa.

(2) Uvjeti za gradnju površine iz stavka (1) ove točke definirani su poglavljem 4. ovih Odredbi.

Zaštitne zelene površine - Z - zona 9

Članak 11.

(1) Zaštitne zelene površine formirane su kao obavezne površine u graničnom dijelu ugostiteljsko-turističke zone Panos sa državnom prometnicom.

(2) Uređenje površine iz stavka (1) ove točke definirano je poglavljem 6. ovih Odredbi.

OPĆI UVJETI UREĐENJA PROSTORA

Članak 12.

(1) Izgradnja građevina unutar obuhvata ovog Plana definirana je na:

. površini smještajnih kapaciteta

. javnim infrastrukturnim površinama

. parkirališnom/garažnom površinom

. površini sportsko-rekreacijske namjene

. površinama trgovačko-uslužne namjene

(2) Na pješačkim i površinama zaštitnog zelenila nije dozvoljena gradnja osim nužne izgradnje elemenata potrebnih za adekvatno uređenje površine (podzidi, staze, komunalna i urbana oprema i sl.).

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 13.

(1) Zone predviđene za izgradnju grafički su prikazane na kartografskom prikazu 4.

(2) Izgradnja građevina gospodarskih djelatnosti moguća je na površini predviđenoj za smještaj smještajnih kapaciteta - zona 1 i površini trgovačko-uslužne namjene - zone 2.

(3) Izgradnja u zonama iz prethodnog stavka moguća je neposrednom provedbom ovog Plana.

(4) Izgradnja građevina osnovne i pomoćne djelatnosti mora pratiti prirodan pad terena.

(5) Organizacija i izgradnja gospodarskih građevina mora zadovoljavati uvjete zaštite okoliša sukladno zakonskoj regulativi i Odredbama ovog Plana.

(6) Uvjeti gradnje unutar zona iz stavka (2) ovog članka definirani su poglavljem 4.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA SPORTSKO REKREACIJSKE NAMJENE

Članak 14.

(1) Izgradnja sadržaja sportsko rekreacijske namjene moguća su u zoni 2 i zoni 3.

Članak 15.

(1) Uvjeti gradnje unutar zone 3 definirani su poglavljem 4.

4. UVJETI GRADNJE

Uvjeti gradnje unutar zone 1

Članak 16.

(1) Građevine osnovne djelatnosti zone 1 pripadaju sadržajima smještaja i usluge prehrane. Uz sadržaje osnovne namjene moguće je smjestiti sadržaje pomoćne namjene koji sa osnovnom građevinom čine složenu građevinu.

(2) Oblik i veličina građevne čestice obuhvaća jednu ili više građevina osnovne djelatnosti, građevine pomoćne namjene, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor, sve infrastrukturne priključke i građevine, te površine zelenila.

(3) Unutar zone 1 moguća je izgradnja najviše 6 (šest) smještajnih jedinica.

(4) Pored smještajnih građevina iz prethodnog stavka unutar zone 1 dozvoljena je izgradnja jedne slobodnostojeće građevine centralnog karaktera sa upravno-administrativnim, ugostiteljskim, trgovačkim sadržajima, te garažnim prostorom i praonicom za potrebe zone 1.

(5) Sadržaji pomoćnog tipa - garaže, praonice, spremišta, kotlovnice i sl. moraju biti smješteni unutar gabarita osnov

nih građevina, dok sadržaji vrtnih sjenica, roštilja, malih bazena i sl. moraju biti skladno uklopljeni u uređenje okoliša.

(6) Smještajne građevine grade se kao slobodnostojeće građevine.

(7) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi kig = 0,3.

(8) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice iznosi kis = 0,8.

(9) Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi tri (3) etaže.

(10) Najveća dopuštena visina građevine (h) je 12,0 m.

(11) Građevna linija udaljena je od građevne čestice glavne mjesne ceste najmanje 6,0 m.

(12) Međusobna udaljenost smještajnih građevina u zoni 1 mora zadovoljiti protupožarne zahtjeve i mjere zaštite od elementarnih nepogoda, ali ne može biti manja od 8 m.

(13) Smještaj građevina unutar zona mora omogućiti neometan kolni pristup i manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih pristupa.

(14) Površina zone koja se uređuje kao zelena površina iznosi 40% ukupne površine građevne čestice.

Uvjeti gradnje unutar zona 2a, 2b, 2c

Članak 17.

(1) Građevine osnovne djelatnosti zone 2 obuhvaćaju administrativne i uslužne sadržaje trgovačke sadržaje prodaje na malo, te ugostiteljske sadržaje namijenjenih svim korisnicima zone.

(2) Oblik i veličina građevne čestice obuhvaća jednu ili više građevina osnovne djelatnosti, građevine pomoćne namjene, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor, sve infrastrukturne priključke i građevine, te površine zelenila.

(3) Građevine gospodarske namjene grade se kao slobodnostojeće građevine.

(4) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi kig = 0,3.

(5) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice iznosi kis = 0,6 odnosno odnosno 0,8 ako se gradi podrumska etaža.

(6) Dozvoljava se izgradnja podrumskih etaža za potrebe smještaja vozila korisnika i posjetitelja.

(7) Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža gospodarskih sadržaja zone 2 iznosi najviše dvije (2) nadzemne etaže.

(8) Visina građevina može iznositi najviše 8,0 m.

(9) Ako podrumska etaža sadrži isključivo garažnu namjenu može imati vanjski pristup najveće dopuštene širine 10 m.

(10) Građevna linija udaljena je od građevne čestice glavne mjesne ceste najmanje 6,0 m.

(11) Međusobna udaljenost gospodarskih građevina mora zadovoljiti protupožarne zahtjeve i mjere zaštite od elementarnih nepogoda, ali ne može biti manja od 6 m.

(12) Smještaj građevina unutar zona mora omogućiti neometan kolni pristup i manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih pristupa.

(13) Sadržaji pomoćnog tipa - spremišta, kotlovnice i sl. moraju biti smješteni unutar gabarita osnovnih građevina.

(14) Površina zone koja se uređuje kao zelena površina iznosi 30% ukupne površine građevne čestice.

Članak 18.

(1) Unutar zone 2 moguća je izgradnja bazena.

(2) Građevina iz stavka (1) ovog članka može biti natkrivena ili otvorena.

(3) Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža iznosi jedna (1) etaža za osnovnu građevinu - natkriveni bazen.

(4) Unutar planirane visine osnovnih građevina iz članka 17 stavka (8) mogu se interpolirati sadržaji pomoćnog tipa potrebni za funkcioniranje bazena.

(5) Visina bazena definirati će se odabirom konstrukcije, ako se radi o natkrivenom bazenu.

(6) Udaljenost bazena od građevne čestice glavne mjesne ulice iznosi najmanje 6m, odnosno pola visine građevine ako se radi natkriveni bazen.

Opći uvjeti gradnje unutar zona 1 i 2

Oblikovanje građevina

Članak 19.

(1) Pročelja skladno oblikovati ujednačenom raščlambom ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove otvora unificirati.

(2) Ako je, sukladno zakonskoj regulativi, potrebna izgradnja više građevina na jednoj čestici, sklop građevina treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita - složena građevina. Kod svih elemenata sklopa primjeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.

(3) Krovište građevine može biti ravno, koso i slobodnih oblika, nagiba kojeg predviđa usvojeno projektno rješenje.

(4) Na krovište je dopušteno ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje, kolektore sunčane energije i dr.

Uređenje zona

Članak 20.

(1) Neizgrađeni dijelovi zona namjenjuju se uređenju prometnih, parkirnih i manipulativnih prostora, zelenih i drugih površina.

(2) Potporni zidovi izvode se maksimalnih visina 1,5m, a veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena (pokosima) u sklopu zelenih površina unutar zona ili izvedbom platoa u više razina.

(3) Ulične ograde se izvode od kamena, metala, betona obloženog kamenom i dr. Ukupna visina ograde iznosi najviše 1,8m, od čega je max. visina punog dijela ulične ograde 0.7m. Dio ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan ili izveden kao živa ograda.

(4) Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti uvjeti korištenja susjednih uporabnih jedinica i javnih prometnih površina.

(5) Ozelenjeni pokosi nasipa uključuju se u izračun zelene površine kao i površine obaveznog zaštitnog zelenila, definirane unutar zone 1 i 2.

(6) Priključenje zona na javno - prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu definirani su poglavljem 3. ovih Odredbi.

Članak 21.

(1) Organizacijom kolnog priključka i prometa unutar zona osigurati neometano odvijanje prometa na javnim prometnim površinama i propisane protupožarne pristupe građevini.

(2) Vozila posjetitelja i korisnika ugostiteljsko-turističke zone T22 smještaju se unutar zona 1, 2 i 3 i na površini parkiranja - zona 4.

(3) Broj parkirnih/garažnih mjesta određuje se sukladno potrebama namjene, ali ne manje od:

. za smještajne jedinice:

- jedno parking mjesto po smještajnoj jedinici u dijelu zone 1 predviđene za izgradnju smještajnih kapaciteta turističkog naselja

. za poslovnu namjenu uredskog tipa jedno parkirno mjesto na min. 45m2 korisne površine odnosno min. 20 parkirnih mjesta na 1000 m2 korisne površine

. za poslovnu namjenu trgovačkog tipa jedno parkirno mjesto na 30 m2 korisne površine odnosno min. 30 parkirnih mjesta na 1000 m2 korisne površine

. za osnovnu ili pomoćnu namjenu ugostiteljskog karaktera jedno parkirno mjesto za 4 do 6 sjedala

Uvjeti gradnje unutar zone 3

Članak 22.

(1) Izgradnja unutar zone 3 je isključivo otvorenog tipa.

(2) Dozvoljava se izgradnja rekreativnih sadržaja koristeći prirodne pogodnosti terena i već formiranu ograđenost (gromače).

(3) Izgradnja potpornih zidova moguća je sukladno članku 20. stavak (2).

(4) Potporni zidovi moraju biti obloženi kamenom.

(5) Izgradnja otvorenih rekreativnih terena (mini golf, tenis, dječja igrališta, sprave i prepreke u prirodi i sl.), stepeništa, formiranje šetnica, trim staza, biciklističkih staza i slično ne smije biti od betona ili na betonskoj podlozi već se isti oblažu kamenom ili formiraju na podlogama prirodnog materijala (nabijena zemlja, šljunak, kamene ploče i sl.).

(6) Odvodnja zone 3 definirana je poglavljem 5.3. ovih Odredbi.

(7) Uređenje zone 3 definirano je člankom 43. ovih Odredbi.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA, PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 23.

(1) Situacijski elementi trasa, karakteristični poprečni profil i ostali tehnički elementi planirane cestovne mreže određeni su kartografskim prikazom 2.1..

(2) Prilaz građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene T22 vrši se sa državne ceste D8 GP Pasjak - Šapjane - Rijeka - Split - Dubrovnik - GP Karasovići cestom u dvije razine.

(3) U dijelu obuhvata Plana državna prometnica formirana je u površini postojećeg obuhvata kao zona 7.

(4) Izgradnja unutar zone 7 moguća je kao rekonstrukcija postojećeg stanja u svrhu poboljšanja kvalitete i sigurnosti prometa.

(5) Za postojeću državnu cestu D8 u dijelu planskog obuhvata predviđeno je ograničenje brzine prometa na 60km/h.

(6) Unutar zone 7 formirana su dva ugibališta za smještaj autobusnog stajališta.

Članak 24.

(1) Planom je predviđen cestovni prilaz svim građevnim česticama na način:

. sa glavne mjesne ceste neposredno za sadržaje uz planiranu cestu - zona 6

. sa glavne mjesne ceste posredno pristupnim cestama za sadržaje zona koje nisu locirane uz planiranu glavnu mjesnu cestu

(2) Za formiranje glavne mjesne ceste određena je površina građevne čestice javne prometne površine - zona 6 definirana u kartografskim prikazima 1., 2.1. i 4.

(3) Minimalni tehnički uvjeti za izgradnju glavne mjesne ulice - zone 6 određeni su na osnovu predviđene računske brzine od 40 km/h (osim u dijelu prilaza raskrižju u dvije razine i prilazu parkirno-garažnoj površini gdje je računska brzina 30 km/h):

. širina prometnog traka glavne mjesne ulice: 3,25 m,

. širina rubnog traka: 0,20 m,

. širina pješačkog hodnika: 1,50 m,

. pješački hodnik je obostran,

. maksimalni uzdužni nagib: 12%,

. poprečni nagib: 2,5 - 5,0%

. u dijelu križanja sa državnom prometnicom potrebno je formirati raskrižje u dva nivoa.

(4) Osnovna pristupna cesta, prikazana u kartografskom prikazu 2.1. nije obavezivajuća već se ista može utvrditi sukladno formiranim sadržajima zone 3. Za izgradnju pristupnih cesta unutar formiranih zona određuju se minimalni tehnički uvjeti:

. predviđeni ulazno izlazni radijusi kod pristupnih cesta za pristupe parcelama su R=15 m,

. minimalna širina prometnog traka unutar zona za dvosmjerni promet iznosi: 2,75 m,

. širina rubnog traka: 0,20 m,

. minimalna širina jednosmjerne pristupne ceste iznosi 4,50m,

. širina pješačkog hodnika: 1,50 m,

. maksimalni uzdužni nagib: 12%,

. poprečni nagib: 2,5 - 5,0%.

(5) Detaljni odnosi kolnika, nogostupa, usjeka, nasipa i ostalih objekata ceste, javnih parkirališta i uređenih zelenih površina unutar definirane površine utvrđuju se projektnom dokumentacijom.

Članak 25.

(1) Sva oprema, horizontalna i vertikalna signalizacija mora se izvesti u skladu s postojećim zakonima i propisima.

(2) Pješački hodnik formirati minimalno jednostrano uz pristupne ceste, dok je uz glavnu mjesnu cestu potrebno formirati obostrani pješački hodnik.

Članak 26.

(1) Pješačke prijelaze preko prometnica (rubnjake) i ostale elemente potrebno je izvesti na način da se spriječi stvaranje arhitektonskih barijera za osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti.

(2) Omogućiti nesmetano pješačko kretanje preko državne ceste D8 formiranjem pješačkih podhodnika. Pješački podhodnici grafički su prikazani na kartografskom prikazu 2.1.

Javni prijevoz

Članak 27.

(1) Ugostiteljsko-turistička zona T22 povezuje se sadržajem javnog prijevoza za potrebe korisnika zone.

(2) Lokacija autobusnog stajališta definirana je uz državnu prometnicu D8.

5.1.1. Parkirališta i garaže

Članak 28.

(1) Potrebne površine za parkiranje vozila u načelu se osiguravaju u sklopu zona, prema odredbama članka 21. ovih Odredbi.

(2) Smještaj vozila je predviđeno na zasebnoj građevnoj čestici - zona 4.

(3) Površina parkirališta formirana je za izgradnju garažne građevine. Do izgradnje garažne građevine površina se

može koristiti kao parkiralište. Uvjeti gradnje garažne građevine su:

. minimalni kapacitet planirane građevine iznosi 150 parking mjesta;

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti površine za gradnju (Kig) iznosi 0,7;

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti površine za gradnju (Kis) iznosi 2,8;

. udaljenost građevine od granice građevne čestice glavne mjesne ceste iznosi 4 m;

. najveći broj nadzemnih etaža građevina iznosi 2 nadzemne etaže (prizemlje (suteren)+ kat);

. ako to uvjeti dopuštaju moguća je izgradnja dvije (2) podzemne etaže;

. najveća dopuštena visina građevine (h) je 7,0 metara;

. preostali dio građevne čestice mora biti uređen kao parkovno zelenilo.

(4) Pored formirane površine parkiranja utvrđene u stavku (2) ovog članka moguće je formirati i druge u ovisnosti o broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa.

(5) Na parkiralištu treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta za vozila osoba sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

(6) Površine parkirališta iz stavka (4) ovog članka uređuju se sadnjom visokog zelenila ili nadstrešnicama od laganih materijala.

5.1.2. Trgovi i druge pješačke površine

Članak 29.

(1) Pješačke površine grafički su prikazane na kartografskim prikazima 1., 2.1., 4.

(2) Pješačke površine definirane ovim Planom kao zone 8a, 8b, 8c, 8d obuhvaćaju:

. pješačke komunikacije formirane od sjevera prema jugu kao površine pristupa do obale

(3) Pored navedenih pješačkih površina preporuča se formiranje još dvije i to:

. pješačka komunikacija formirane od sjevera prema jugu kao pristup do obale unutar zone 1

. pješačka komunikacija unutar zone 3 kao pristup neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselje Novi Vinodolski.

(4) Pješačke površine iz prethodnog stavka definirani su kartografskim prikazom 2.1.

(5) Minimalna širina pješačke komunikacije iznosi 3,0 m ako površina sadrži samo pješačku stazu.

(6) Ako se uz pješačku stazu formira i biciklistička staza minimalna širina pješačke komunikacije iznosi 4,0 m.

(7) Pješačka površina kroz zonu 4 može imati i kolnu funkciju za potrebe opskrbe i interventnih situacija.

(8) Pješačku površinu potrebno je urediti ugradnjom primjerenih urbanih elemenata, te osvijetliti sustavom ulične rasvjete.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 30.

(1) Nova TK mreža gradit će se u obliku DTK (distribucijske telekomunikacijske kanalizacije) u koju će se po potrebi uvlačiti bakreni odnosno optički TK kabeli.

(2) Zona se priključuje na planirani DTK kabel predviđen iz ugostiteljsko-turističke zone Zagori.

(3) Trasa DTK formira se u pločniku budućih prometnica koristeći zajednički energetski kanal sa elektro energetskom infrastrukturom.

(4) Cijevi DTK moraju biti prekinute u kabelskim zdencima. U izgrađenu DTK potrebno je uvući odgovarajuće telekomunikacijske kabele koji završavaju u kabelskim distribucijskim ormarima u svakom građevinskom objektu.

(5) Kapacitet i promjer cijevi DTK (broj i veličina cijevi), kao veličina i smještaj kabelskih zdenaca odredit će se izvedbenim projektima.

(6) Pri projektiranju i izgradnji dijelova telekomunikacijske mreže smije se predvidjeti uporaba materijala koji su atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu.

(7) Pri projektiranju i izvođenju TK infrastrukture obvezatno se pridržavati važećih propisa kao i propisa o minimalnim udaljenostima od ostalih infrastrukturnih objekata, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

(8) Predviđeni telekomunikacijski zahvati grafički su prikazani na kartografskom prikazu 2.1.

Članak 31.

(1) Investitor prilikom gradnje građevina mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pretplatničke telekomunikacijske vodove i vodove za kabelsku televiziju i mora u svoj objekt ugraditi potpunu telekomunikacijsku instalaciju, primjerenu namjeni objekta, koja uključuje i vodove za zajednički antenski sustav i kabelsku televiziju.

(2) Kućna telekomunikacijska instalacija treba biti koncentrirana u kabelskom ormaru smještenom na pročelju građevine, veličine primjerene kapacitetu telekomunikacijske instalacije.

(3) Od kabelskog ormara do ugrađenog kabelskog zdenca na pločniku glavna mjesne ceste treba položiti najmanje dvije cijevi minimalnog promjera o 40mm što će omogućiti podzemni priključak svake građevine na javnu telekomunikacijsku mrežu, kao i mrežu kabelske televizije.

(4) Kabelski ormar treba biti spojen na temeljni uzemljivač građevine.

Članak 32.

(1) Na području obuhvata plana dozvoljava se izgradnja i postavljanje dodatnih osnovnih postaja u sustavu pokretnih komunikacija - smještajnih antena na antenske stupove.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 33.

(1) Trase instalacija, shematske položaje objekata i uređaja komunalne infrastrukture grafički su prikazani na kartografskim prikazima 2.2. i 2.3.

(2) Horizontalni i vertikalni razmaci i križanja pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim propisima.

(3) U projektiranju i realizaciji instalacija, objekata i uređaja komunalne infrastrukture, dopuštena su manja odstupanja ukoliko ne narušavaju uvjete korištenja javnih prometnih površina i građevinskih čestica ugostiteljsko-turističke namjene.

(4) Svaki korisnik dužan je ishodovati od nadležnih službi posebne uvjete za građenje.

(5) Priključke na javnu infrastrukturu potrebno je izvesti na najpovoljnijem mjestu prema tehničkim mogućnostima, važećim propisima, pravilima i odlukama.

Vodoopskrba

Članak 34.

(1) Vodoopskrba korisnika unutar obuhvata Plana osigurava se iz planirane vodospreme Zagori 2. Postojeća vodosprema Zagori 1 koja je u sustavu vodoopskrbe naselja Novi Vinodolski definirana je na lokaciji zone 5.

(2) Uvjeti gradnje unutar zone 5 - postojeća vodosprema definirani su postojećom izgradnjom.

 (3) Za potrebe obuhvata Plana, a izvan obuhvata ovog Plana potrebno je osigurati:

. izgradnju nove vodospreme Zagori 2 (volumena 4000 m3)

. izgradnju cjevovoda PVC DN 150mm od vodospreme do odvojka za zonu T22 u dužini od cca 400 m

Članak 35.

(1) Trase razvodne i protupožarne vodovodne opskrbne mreže vode se planiranim prometnicama, unutar pješačkih površina planiranih cesta.

(2) Minimalan profil cijevi iznosi 1 150 mm.

(3) Dubina polaganja vodovoda (niveleta) je najmanje 1,2m od kote glavne prometnice i na udaljenosti najmanje 0,5m od svih ostalih instalacija.

(4) Svaka samostalna uporabna jedinica unutar zone ima jedan priključak na glavni vodoopskrbni vod. Spoj uporabnih jedinica na glavni vod potrebno je izvoditi sukladno Odluci o priključenju na komunalnu infrastrukturu Grada Novi Vinodolski.

(5) Vodoopskrba čestica uz desnu stranu cesta, vrši se prekopnim spojevima na definiranim dubinama uzimajući u obzir propisane razmake od ostalih infrastrukturnih sustava.

Članak 36.

(1) Opskrbni vod zone mora biti dimenzioniran na osnovu hidrauličkog proračuna uz uvjet zadovoljenja sanitarnih količina, odnosno zadovoljavanja količina definiranih kriterijima zaštite od požara.

(2) U svrhu protupožarne zaštite potrebno je izvesti mrežu nadzemnih hidranata na udaljenostima do 80 m.

(3) Preporučene pozicije hidrantske mreže grafički su prikazane u kartografskom prikazu 2.2.

Odvodnja otpadnih voda

Članak 37.

(1) Planom je predviđena gradnja sustava odvodnje razdjelnog tipa.

(2) Zbrinjavanje otpadnih voda vrši se gradnjom kanalske mreže i uređaja za obradu otpadnih voda odgovarajućeg stupnja i tehnologije pročišćavanja.

(3) Sustav odvodnje planskog obuhvata mora biti dio javnog sustava odvodnje.

(4) Trase mreže odvodnje otpadnih voda vode se planiranim prometnicama, unutar pješačkih površina planiranih cesta.

Članak 38.

(1) Oborinska i fekalna kanalizacija odvoditi će otpadne vode sa svake građevne čestice putem gravitacijskih cjevovoda.

(2) Iznimno od prethodnog stavka za južni dio zone 3 odvodnja se vrši cjevovodima do prepumpnih stanica, gdje će se prepumpavanjem i tlačnim cjevovodom spojiti na glavne kolektore zone.

(3) U fekalnu kanalizaciju se mogu upuštati otpadne vode koje svojim sastavom odgovaraju odredbama važećih propisa. Svaki pogon mora tehnološke otpadne vode obraditi na nivo fekalnih otpadnih voda prije odvođenja u javnu kanalsku mrežu.

(4) Svi planirani odvodni cjevovodi odnosno revizijska okna izvode se na dubini nivelete cijevi od 1,5 do 5,5 m uz uvažavanje potrebnih uzdužnih padova, hidraulički definiranih promjera, te uspostave kaskadnih okana. Najveći razmak okana moguć je do 40 m.

(5) Cjelokupni sistemi odvodnje sa svim svojim priključcima, oknima, kišnim slivnicima i taložnicama moraju biti izvedeni vodonepropusno.

Članak 39.

(1) Oborinske vode s krovova, pješačkih i zelenih površina upuštaju se u teren preko upojnih bunara.

(2) Oborinske vode s prometnih i manipulativnih površina moraju se pročistiti putem propisanih uređaja za pročišćavanje prije upuštanja u upojne bunare koji se nalaze unutar uporabnih cjelina.

(3) Oborinske vode sa parkirnih površina manjih od pet parkirnih mjesta mogu se direktno upustiti u teren.

(4) Oborinska odvodnja zone 3 rješava se direktnim upuštanjem u teren.

(5) Ukoliko se unutar zone 3 formira parkirališna površina odvodnja se rješava sukladno stavku (2) ovog članka.

Članak 40.

(1) Predviđeni profili odvodnje fekalnih voda su od DN 200 do 400, a oborinske od DN 200 do 800. Navedeni profili su orijentacijski i ovise o hidrauličkom proračunu.

Elektroenergetika

Članak 41.

(1) Napajanje se osigurava niskonaponskim kabelima iz planiranih trafostanica 20/0,4kV.

(2) Trafostanice se grade na zasebnoj građevinskoj čestici kao montažne - slobodnostojeće građevine.

(3) Sukladno potrebama namjene, moguće je predvidjeti izgradnju trafostanica na drugim lokacijama pored Planom predviđene.

(4) Trafostanice su tipa 2x630kVA. Do realizacije ukupne gradnje ugostiteljsko-turističke zone može se koristiti i tip 1x630kVA. Tlocrtne površine trafostanica iznose:

. za 2x630kVA - tlocrtne površine 4,94x4,76m (građevne čestice dimenzije 7x8 m).

(5) Trafostanica mora imati direktan pristup na javnu površinu.

(6) Energetska infrastruktura formira se u pločniku budućih prometnica obostrano.

(7) Niskonaponski priključci potrošača izvode se tipiziranim podzemnim kabelima iz planiranih trafostanica 20/ 0,4kV. Priključci potrošača na električnu mrežu izvode se preko standardnih priključno - mjernih ormara smještenih na pročelju građevina ili u sklopu GRP-a.

Članak 42.

(1) Javna i ulična rasvjeta izvodi se zasebno, na metalnim stupovima povezanim tipiziranim podzemnim kabelima. Tip, visina stupova, raspored u prostoru i odabir rasvjetne armature određuju se posebnim projektima. Napajanje i upravljanje javne rasvjete izvesti iz zasebnih ormarića ili direktno iz trafostanice. Napajanje će se osigurati iz planiranih trafostanica 20/0,4kV.

6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

Članak 43.

(1) Zaštitne zelene površine određene su u kartografskom prikazima 1 i 4.

(2) Uređene zelene površine moguće su unutar zona 2, zone 3 - površina sportsko - rekreativne namjene i zone 6 - glavne mjesne ulice u funkciji oblikovanja prostora. Nova sadnja predviđena je pretežito autohtonim vrstama srednjih i visokih karakteristika.

(3) U sklopu zelene površine zone 3 mogu se formirati pješački putevi i rekreacijski sadržaji. Površine se moraju

urediti kao odmorišta sa korištenjem minimalne urbane opreme (prostor za sjedenje, koš za smeće, javna rasvjeta i drugo).

(4) Za preventivnu zaštitu od požara potrebno je stalno održavanje površina uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog raslinja, kresanjem i uklanjanjem suhog granja, osiguranjem prohodnosti zelenih pojaseva (šumski putevi).

(5) Zahvati na površinama ne mogu se izvoditi betoniranjem.

(6) Za potrebe manjih podzida koristiti grubi, neobrađeni kamen suhe ugradnje.

(7) Zaštitne zelene površine Z - zone 9a, 9b, 9c, 9d, određene ovim Planom, su površine uz postojeću državnu cestu D8 unutar koje je položena postojeća trasa magistralnog cjevovoda. Području je potrebno omogućiti prohodnost i stalno održavanje.Područje je moguće ozeleniti odgovarajućim raslinjem.

Članak 44.

(1) Površine zelenila u sklopu ostalih zona uređuju se sadnjom pretežno autohtonih vrsta stablašica i niskog raslinja. Uz potporne i ogradne zidove sade se penjačice i grupe višeg grmlja. Nasipi cesta se zatravnjuju.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 45.

(1) Unutar granica obuhvata Plana definiran je spomenik prirode - pećina va Zagori.

(2) Postojeći spomenik prirode potrebno je označiti i omogućiti mu pješački prilaz.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 46.

(1) Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i propisa donesenih temeljem Zakona.

Članak 47.

(1) Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava lokalna samouprava ili upravljačka struktura zone, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba sukladno Odluci o zaštiti okoliša koje donosi Gradsko vijeće.

(2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.

(3) Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.

Članak 48.

(1) Proizvođač otpada dužan je, u skladu s načelima ekološkog i ekonomskog postupanja, na propisan način obraditi i/ili odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.

(2) Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane spremnike koji se postavljaju na organiziranim sakupljalištima uređenim na javnim površinama ili u sklopu pojedine građevne čestice, s kolnim prilazom za komunalno vozilo.

(3) Proizvođač tehnološkog otpada (neopasnog i opasnog) dužan je, sukladno zakonskoj regulativi, osigurati način obrade i skladištenje tehnološkog otpada koji nastaje obavljanjem djelatnosti.

Članak 49.

(1) U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno trajno odlaganje otpada.

9. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Zaštita tla

Članak 50.

(1) Unutar obuhvata Plana nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije otpadnih voda.

Zaštita zraka

Članak 51.

(1) Područje ugostiteljsko-turističke zone T22 pripada prvoj kategoriji kakvoće zraka - čist ili neznatno onečišćen zrak. Postojeće stanje kakvoće zraka potrebno je zadržati.

(2) Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona.

(3) Potencijalni izvori onečišćenja, na planskom području je promet u svim oblicima (tranzitni, lokalni i sl.).

(4) U slučaju povećanja onečišćenja potrebno je poduzeti sanacijske mjere ugradnjom filtera za pročišćavanje ili zatvaranjem djelatnosti dok se postojeće stanje ne sanira.

Zaštita voda

Članak 52.

(1) Prostor obuhvata Plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite.

Članak 53.

(1) Zaštita podzemnih voda, provodi se primarno pravilnim zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih voda, u skladu s člancima 37. - 40. ovih Odredbi.

(2) Svi korisnici prostora dužni su priključiti se na javni sustav odvodnje otpadnih voda, te djelatnošću ne ugrožavati pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja.

(3) Otpadne vode onečišćene deterdžentima i drugim sredstvima, ne smiju se direktno upuštati u tlo.

(4) Zabranjeno je nepropisno odlaganje tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i podzemnih voda.

Zaštita od buke

Članak 54.

(1) Mjere zaštite od buke provode se sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa koji se donose temeljem Zakona.

(2) Najveća dopuštena razina buke utvrđuje se prema propisanim vrijednostima za industrijska, skladišna i servisna postrojenja i iznosi:

 (3) Potencijalni izvori buke na području ugostiteljsko- turističke zone T22 su sljedeći:

. interni promet zone

. tranzitni promet postojećom državnom cestom

Posebne mjere zaštite

Članak 55.

(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara i provedbenih propisa donesenih temeljem Zakona.

(2) Radi sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevine moraju biti udaljene od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili moraju biti odvojene od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta.

(3) Radi spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru građevine moraju imati vatrogasne pristupe propisanih tehničkih karakteristika.

(4) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu, nadzemne hidrante na propisanim međusobnim razmacima.

Članak 56.

(1) Zaštita od potresa provodi se protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem u skladu s seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Članak 57.

(1) Kod gradnje novih građevina i uređenja zelenih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 58.

(1) Unutar obuhvata Plana može se graditi samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva imovinsko-pravnu pripremu i opremanje. Na području obuhvata Plana određena je kategorija uređenosti građevinskog zemljišta koja obuhvaća sljedeće:

. imovinsko-pravne odnose,

. pristupni put,

. vodoopskrbu,

. odvodnju,

. elektroopskrbu.

(2) Uređenje građevinskog zemljišta; priprema zemljišta za izgradnju, izvođenje prometnica, komunalne infrastrukture i telekomunikacija, mora se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.

(3) Gradnji građevina unutar uporabnih cjelina određenih Planom može se pristupiti nakon gradnje prilaza zoni u dva nivoa, te gradnje pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture.

Članak 59.

(1) Posebne uvjete građenja koji nisu navedeni u Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na detaljni program izgradnje i uređenja pojedine uporabne cjeline.

(2) Potrebno je izraditi studiju utjecaja na okoliš za one zahvate u prostoru koji su definirani zakonskom regulativom.

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 60.

(1) Unutar granica obuhvata Plana nije predviđena izrada druge prostorno-planske dokumentacije.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 61.

(1) Plan je izrađen u pet (5)izvornika.

(2) Po jedan izvornik dostavlja se i čuva u:

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,

- Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj,

- Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije,

- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, ispostava Crikvenica

(3) Preostali primjerak izvornika čuva se u pismohrani Grada Novi Vinodolski.

(4) U dokumentaciju Plana svatko ima pravo uvida.

Članak 62.

Plan je ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski.

Članak 63.

Tekstualni dio (I. Obrazloženje), prilozi i grafički dio sastavni su dijelovi ovog Plana, ali nisu predmet objave.

Članak 64.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-02/09-01/10

Ur. broj: 2107/02-01-09-2

Novi Vinodolski, 7. travnja, 2009.

GRADSKO VIJEĆE
GRADA NOVI VINODOLSKI

Predsjednik

Gradskog vijeća

Milorad Komadina, dipl. iur., v. r.

 

http://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=611&mjesto=51250&odluka=12
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr