29.

Na temelju članka 100. stavak 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (Klasa: 350-02/09-13/25, ur. broj: 531-06-09-04, od 30.ožujka 2009.) i članka 25. Statuta Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/01 i 8/06), Gradsko vijeće Grada Crikvenice, na 41. sjednici održanoj dana 09. travnja 2009. godine, donijelo je

ODLUKU
o izmjenama i dopunama Odluke o donošenju
Urbanističkog plana uređenja Crikvenica sjever - Hrusta

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

U Odluci o donošenju Urbanističkog plana uređenja Crikvenica sjever - Hrusta (»Službene novine PGŽ« broj 44/07) u članku 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»Donose se Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Crikvenica sjever - Hrusta koje je izradio Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba.«

Članak 2.

U članku 4. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»Plan sadržan u elaboratu Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Crikvenica sjever - Hrusta sastoji se od:

I. Tekstualnog dijela koji sadrži:

- Odredbe za provođenje Plana

II. Grafičkog dijela koji sadrži:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
(izmjene i dopune) mj. 1 : 2.000

2. PROMETNA, ULIČNA I KOMU-
NALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

2.A. Promet (izmjene i dopune) mj. 1 : 2.000

2.B. Telekomunikacijski i energetski
sustavi (izmjene i dopune) mj. 1 : 2.000

2.C. Vodnogospodarski sustav (izmjene i
dopune) mj. 1 : 2.000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA
I ZAŠTITE POVRŠINA

(izmjene i dopune) mj. 1 : 2.000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE
(izmjene i dopune) mj. 1 : 2.000

III. Obveznih priloga«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»Izmjene i dopune Plana iz članka 1., stavka 2., ovjerene pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice i potpisom predsjednika Gradskog vijeća, sastavni su dio ove odluke.«

Članak 3.

U članku 5., stavak 1. i stavak 3., ispred riječi »Hrusta« dodaju se riječi »Crikvenica sjever-«.

Članak 4.

U članku 6., stavak 1., alineja 2. mijenja se i glasi:

»2. Građevina stambene namjene - građevina koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena stanovanju (obiteljska kuća, višestambena građevina, stambeno - poslovna građevina). Građevine stambene namjene sadrže prostorne elemente stana ili apartmana, definirane posebnim propisima, čija se namjena ovim Planom, u smislu stanovanja, u potpunosti izjednačava.«

U istom članku, stavak 1., alineja 3. mijenja se i glasi:

»3. Obiteljska kuća - građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, razvijene građevinske (brutto) površine do 400 m² s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže i ne više od dva stana, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici. Unutar obiteljske kuće moguć je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stambenu namjenu.«

U istom članku, stavak 1., alineja 4. mijenja se i glasi:

»4. Višestambena građevina - građevina isključivo stambene namjene sa 3 do 4 stana. Unutar višestambene građevine moguć je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš, površine do najviše 10% građevinske (brutto) površine građevine. Prema načinu gradnje višestambene građevine mogu biti slobodnostojeće ili dvojne.«

Iza alineje 4. dodaju se nove alineje 5. i 6. koje glase:

»5. Stambeno - poslovna građevina - građevina stambene namjene unutar koje je moguć i smještaj poslovnih sadržaja koji ne ometaju stanovanje, s tim da površina poslovnih sadržaja nije veća od 50% građevinske (bruto) površine građevine.

6. Poslovno - stambena građevina - građevina gospodarske namjene unutar koje je površina za poslovne sadržaje veća od udjela stambene namjene (udio stambene namjene mora biti manji od 50% građevinske (bruto) površine unutar jedne stambeno-poslovne građevine), a sadrži od 1 do 4 stana.«

Postojeća alineja 5. postaje alineja 7.

U istom članku, stavak 1., alineje 6. i 7. postaju alineje 8. i 9., mijenjaju se i glase:

»8. Etaža - etažom se smatra svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum ili podzemna etaža) ili nadzemne (prizemlje, kat i potkrovlje).

9. Podrum (Po) ili podzemna etaža je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.«

Postojeća alineja 8. postaje alineja 10.

U istom članku, stavak 1., alineja 9., mijenja se i glasi:

»11. Prizemlje (P) - dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).«

Postojeća alineja 10. postaje alineja 12.

U istom članku, stavak 1., alineja 11., mijenja se i glasi:

»13. Potkrovlje - dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Najveća visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida je 1,2 m, najveća visina sljemena je 3,5 m.«

Postojeća alineja 12. postaje alineja 14., a broj »2,0« mijenja se brojem »3,0«.

U istom članku, stavak 1., alineja 13. mijenja se i glasi:

»15. Visina građevine (h) - udaljenost mjerena od najniže točke kote poda prizemlja do sljemena (za građevine s kosim krovom), odnosno do završnog ruba vijenca (za građevine s ravnim krovom).«

Postojeće alineje 14. i 15. postaju alineje 16. i 17.

U istom članku, stavak 1., postojeće alineje 16. i 17. postaju alineje 18. i 19. te se mijenjaju i glase:

»18. Koeficijent izgrađenosti (K_ig) - odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane i parkirališne površine.«

19. Koeficijent iskorištenosti (K_is) - odnos građevinske (brutto) površine građevina i površine građevne čestice.«

U istom članku, stavak 1., alineja 18. se briše.

U istom članku, stavak 1., alineje 19., 20., 21. i 22. postaju alineje 20., 21., 22. i 23.

U istom članku, stavak 1., alineje 23. i 24. se brišu.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 5.

U članku 7., stavak 1., iz riječi površina dodaje se tekst »(izmjene i dopune)«.

Članak 6.

U članku 8. stavak 1., alineja 1., podalineja 2., ispred riječi »stambene dodaje« se riječ »više«, a iza podalineje 2. nova podalineja 3.: »- stambeno-poslovne građevine«.

Članak 7.

U članku 9. umjesto teksta »člankom 29. Zakona o prostornom uređenju« dodaje se tekst »posebnim propisom«.

Članak 8.

U članku 11., stavak 1. mijenja se i glasi:

»Zone mješovite, pretežito stambene namjene (planska oznaka M1) su prostori u kojima su postojeće i planirane građevine pretežito stambene namjene - obiteljske kuće, višestambene građevine, stambeno-poslovne i pomoćne građevine.«

U istom članku, stavak 3., mijenja se i glasi:

»Način gradnje na području obuhvata Plana grafički je prikazan na kartografskom prikazu broj 4. Način i uvjeti gradnje (izmjene i dopune), u mjerilu 1 : 2.000. (prikaz je izrađen na katastarsko - topografskom planu).«

Članak 9.

U članku 12. stavak 2., iza riječi »i slično« stavlja se točka, a ostatak teksta se briše.

Članak 10.

U članku 13. stavak 1. umjesto riječi »suteren« dodaje se tekst »podzemna etaža«.

U istom članku stavak 2. i 3. se brišu.

Članak 11.

U članku 14. postojeći stavci se brišu, a umjesto njih dodaje novi stavak koji glasi:

»Postojeća potkrovlja čija najveća visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida je veća od 1,2 m ili čija je visina sljemena veća od 3,5 m mogu se prenamijeniti u stambene ili druge prostore uz uvjet da ukupna izgrađena površina ne prelazi najveću dozvoljenu te da se prenamjena vrši u postojećim gabaritima.«

Članak 12.

U članku 15. stavak 1. se briše.

Članak 13.

U članku 17., iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»Udaljenost građevina od regulacijskog pravca za nerazvrstane ceste ne smije biti manja od 5,0 m.«

Postojeći stavak 4. postaje stavak 5.

U istom članku postojeći stavak 5. se briše, a umjesto njega dodaje novi stavak 6. koji glasi:

»Iznimno, garaža za osobni automobil može se graditi na regulacijskom pravcu gradske ulice kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina.«

Članak 14.

U članku 22. stavak 4. briše se tekst iza riječi »1,20 m«.

Članak 15.

U članku 23. stavak 3. i 4. briše se broj »1,50«, a umjesto njega se dodaje broj »1,20«.

Članak 16.

U članku 25. stavak 2. briše se riječ »slijedećim«.

Članak 17.

U članku 26. stavak 1. briše se tekst »i Zakonu o prostornom uređenju«.

Članak 18.

U članku 27. brišu se stavak 1. i 2., a umjesto njih dodaje novi stavak 1. koji glasi:

»Priključak građevina na prometnu, vodopopskrbnu, kanalizacijsku, elektroopskrbnu i telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća ili nadležnih koncesionara.«

Članak 19.

Članak 28. mijenja se i glasi:

»Obiteljska kuća je građevina stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, razvijene građevinske (brutto) površine do 400 m² s najviše podrumom i dvije nadzemne etaže i ne više od dva stana, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici. Unutar obiteljske kuće moguć je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš, površine do najviše 10% građevinske (brutto) površine građevine. Obiteljske kuće po tipu gradnje mogu biti slobodnostojeće, dvojne ili u nizu. Gradnja obiteljskih kuća moguća je u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1).

Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za izgradnju obiteljske kuće u djelomično izgrađenim i neizgrađenim dijelovima građevinskog područja:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 400 m², uz uvjet da širina građevne čestice u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi min. 15 m,

- za dvojne građevine: 350 m², uz uvjet da širina građevne čestice u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi min. 12 m,

- građevine u nizu (dio niza): 300 m², uz uvjet da širina građevne čestice u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi min. 10 m

- iznimno, građevne čestice unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja mogu biti i manje od navedenih, ukoliko su formirane parcelacijom koja je provedena u katastru temeljem elaborata cijepanja izrađenog u skladu s detaljnim planovima uređenja (bivši PUP-ovi) ili ukoliko je površina zatečene čestice manja od dopuštene do najviše 10%.

b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 1.200 m², za sve tipove gradnje

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske kuće - iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 80 m²

- za dvojne građevine: 60 m²

- građevine u nizu: 50 m²

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine obiteljske kuće iznosi 200 m² za sve tipove gradnje

e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) određuje se:

- za slobodnostojeće građevine: 0,3

- za dvojne građevine: 0,4

- građevine u nizu: 0,5

f) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,9

- za dvojne građevine: 1,2

- građevine u nizu: 1,5.«

Članak 20.

Članak 29. mijenja se i glasi:

»Za gradnju i interpolaciju u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) može biti i 0,8 a koeficijent iskorištenosti (K_is) 2,4 za sve tipove gradnje, s tim da u građevini - obiteljskoj kući moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima).«

Članak 21.

U članku 30. stavak 2. se briše, a stavak 3. postaje stavak 2.

U istom članku iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»Ukoliko je do 50% površine obodnih zidova prve etaže u terenu, zbog lokalnih uvjeta (nagib terena), a u istome se nalaze isključivo garaže i pomoćni prostori, ne smatraju se nadzemnom etažom.«

Članak 22.

Iza članka 30. dodaje se novi podnaslov, a članci 31., 32. i 33. mijenjaju se i glase:

»2.2. Višestambene građevine

Članak 31.

»Višestambena građevina je građevina isključivo stambene namjene. Unutar višestambene građevine moguć je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena koje ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš, površine do najviše 10% građevinske (brutto) površine građevine. Prema načinu gradnje građevine mogu biti slobodnostojeće ili dvojne.

Gradnja višestambenih građevina s 3 - 4 stana moguća je u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1).

2.2.1. Višestambene građevine sa 3 - 4 stana

Članak 32.

Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju višestambenih građevina sa 3 - 4 stana u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1):

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m², uz uvjet da širina građevne čestice u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi min. 15 m,

- za dvojne građevine (dio dvojne građevine): 400 m², uz uvjet da širina građevne čestice u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, mjerena na mjestu građevinskog pravca građevine iznosi min. 15 m,

b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine iznosi 2.000 m², za sve tipove gradnje,

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove višestambene građevine iznosi 100 m² za sve tipove gradnje,

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine iznosi 200 m² za sve tipove gradnje,

e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) određuje se:

- za slobodnostojeće građevine: 0,3

- za dvojne građevine: 0,4

f) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 1,2

- za dvojne građevine: 1,6.

Izgradnja novih višestambenih građevina sa 3 - 4 stana u nizu nije dopuštena, a rekonstrukcija postojećih građevina utvrđuje se prema uvjetima iz članaka 46. i 47. ove Odluke.

Članak 33.

Najveći dopušteni broj etaža (E) višestambene građevine sa 3-4 stana iznosi tri nadzemne etaže i jedna podzemna etaža.

Najveća dopuštena visina višestambene građevine sa 3 -4 stana (V) iznosi 13,0 m do sljemena građevine, odnosno 10,0 m do završnog ruba vijenca građevine.

Ukoliko je do 50% površine obodnih zidova prve etaže u terenu, zbog lokalnih uvjeta (nagib terena), a u istome se nalaze isključivo garaže i pomoćni prostori, ne smatraju se nadzemnom etažom.«

Članak 23.

Iza članka 33. dodaje se novi članak 33a. koji glasi:

»2.3. Stambeno-poslovne građevine

Članak 33a.

Stambeno - poslovna građevina je građevina stambene namjene koja sadrži 1 - 4 stana unutar koje je moguć i smještaj poslovnih sadržaja koji ne ometaju stanovanje, s tim da površina poslovnih sadržaja nije veća od 50% građevinske (brutto) površine građevine.

Stambeno - poslovne građevine koje sadrže od 1 - 4 stana mogu se graditi u zonama mješovite, pretežito stambene namjene (M1) a u skladu s odredbama članka 33a. i 34. ove Odluke.«

Članak 24.

Iza članka 33a. dodaje se novi podnaslov:

»2.4. Pomoćne građevine«.

Članak 25.

U članku 34. stavak 2. alineja 2. se briše, a umjesto nje dodaje nova alineja koja glasi:

»- tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 30% ukupne brutto površine građevine osnovne namjene.«

Članak 26.

Članak 36. mijenja se i glasi:

»U zoni zdravstvene namjene (D3) predviđena je izgradnja zdravstvenih građevina i njima pratećih sadržaja, te prostora koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama, uključivo stacionar.

Osim navedene zdravstvene ustanove na području obuhvata Plana moguće je i uređenje ordinacija za zdravstvenu i stomatološku zaštitu te ljekarni u sklopu obiteljskih kuća i stambenih građevina (u zoni mješovite - pretežito stambene namjene - planska oznaka M1), kao i u sklopu zone poslovne - pretežito trgovačke namjene (K2).«

Članak 27.

U članku 37. alineje 3., 4., 6. i 7. mijenjaju se i glase:

»- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) građevne čestice iznosi 0,50

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) građevne čestice iznosi 2,0

- najveća visina građevine do sljemena iznosi 14,5 m, odnosno 12,0 m do završnog ruba vijenca građevine, s najviše 3 etaže i jednom podzemnom etažom

- krovište može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine«.

U istom članku, alineja 10. umjesto brojke »15« dodaje se brojka »20«.

Članak 28.

U članku 38. stavak 1. briše se tekst »površine cca 1.500 m² BRP-a«.

Članak 29.

U članku 39., stavak 1., alineja 4., umjesto brojke »1,0« dodaje se brojka »1,5«.

Članak 30.

U članku 43. iza brojeva i naziva kartografskih priloga dodaje se tekst »(izmjene i dopune)«.

Članak 31.

U članku 46., stavak 1., iza riječi »promet« dodaje se tekst »(izmjene i dopune)«.

Članak 32.

U članku 48., stavak 1., iza riječi »promet« dodaje se tekst »(izmjene i dopune)«.

Članak 33.

Ispred članka 51., u točki 6.1.2. briše se tiječ »Javna«.

U istom članku stavak 1. mijenja se glasi:

»Unutar građevne čestice obiteljske kuće i višestambene građevine potrebno je osigurati 1 parkirno mjesto po stanu.«

Postojeći stavak 1. postaje stavak 2.

U istom članku, stavak 2., alineja 1. se briše.

U istom članku, stavak 2. ispred riječi »građevinama« dodaje se riječ »ostalim«, a u umjesto broja »15« u alineji 2. dodaje se broj »20«.

Članak 34.

U članku 53. stavak 2. se briše, a umjesto njega dodaje novi stavak 2. koji glasi:

»Planom se omogućava i izgradnja izdvojenih parkirališta ili garaža. Garaža je zatvoren, a parkiralište otvoren prostor za smještaj cestovnih vozila (osobnih i manjih teretnih). Garaže se mogu graditi kao:

- pomoćne građevine u funkciji građevine osnovne namjene, sukladno odredbama za pomoćne građevine,

- garaže i parkirališta kao osnovna građevina na izdvojenoj građevnoj čestici (skupne garaže, parking - garaže, odnosno parkirališta s najmanje tri garažna, odnosno parkirna mjesta).«

U istom članku stavak 3. se briše.

Članak 35.

Iza članka 53. dodaje se novi članak 53a. koji glasi:

»Članak 53a.

Ako se garaže grade na građevnoj čestici višestambene građevine, garažiranje vozila se rješava unutar višestambene građevine.

Kada uslijed konfiguracije terena nije moguće riješiti garažiranje vozila unutar višestambene građevine, dopušta se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza garaža, s mogućnošću uređenja parkinga na krovnoj površini.«

Članak 36.

Članak 54. se briše, a umjesto njega dodaje se novi tekst koji glasi:

»Za minimalne udaljenosti garaže kao samostalne građevine od susjedne međe vrijede isti uvjeti kao i za pomoćne građevine na građevnoj čestici.«

Članak 37.

Članak 57. se briše, a umjesto njega dodaje se novi tekst koji glasi:

»Za skupne garaže određuju se slijedeći uvjeti građenja:

- sa svih strana osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu građevina mora biti udaljena najmanje 4 m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6 m od susjednih građevina,

- najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6 m, ako nije drugačije određeno ovom Odlukom,

- za priključenje građevine na prometne i javne površine potrebno je ishoditi uvjete nadležnih institucija,

- minimalna površina građevne čestice iznosi 100 m²,

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,4,

- najviša visina građevine iznosi 7,5 m,

- najviša visina jednoetažne garaže iznosi 3,5 m,

- skupne garaže ne mogu se prenamijeniti u prostore druge namjene.«

Članak 38.

U članku 60., stavak 2., briše se test »Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži (NN 58/95)«, a umjesto njega dodaje tekst »posebnim propisom«.

Članak 39.

U članku 61., stavak 2., iza riječi »sustav« dodaje se tekst »(izmjene i dopune)«.

Članak 40.

U članku 69., stavak 2., iza riječi »sustav« dodaje se tekst »(izmjene i dopune)«.

Članak 41.

U članku 71., stavak 1., iza riječi »sustav« dodaje se tekst »(izmjene i dopune)«.

Članak 42.

U članku 72., stavak 2., iza riječi »sustav« dodaje se tekst »(izmjene i dopune)«.

Članak 43.

U članku 75., stavak 1., iza riječi »površina« dodaje se tekst »(izmjene i dopune)«.

Članak 44.

U članku 78., stavak 1., briše se tekst »Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00) i Prostornim planom Županije (SN 14/00)«, a umjesto njega dodaju riječi »posebnim propisima«.

Članak 45.

U članku 80., stavak 3., alineja 1. briše se tekst »Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/ 97 i 105/00)«, a umjesto njega dodaje tekst »posebnim propisima«.

Članak 46.

U članku 82., stavak 1. briše se tekst »Zakonom o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03)«, a umjesto njega dodaje tekst »posebnim propisom«.

Članak 47.

U članku 92., stavak 1., iza riječi »površina« dodaje se tekst »(izmjene i dopune)«.

Članak 48.

U članku 93. tekst »Program mjera za unapređenje stanja« zamjenjuje se tekstom »Izvješćem o stanju«.

Članak 49.

U članku 95., stavak 1. se briše, a umjesto njega se dodaju novi stavci 1. i 2. koji glase:

»Rekonstrukcija postojećih građevina izgrađenih prema građevinskoj dozvoli stambene, društvene, gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene u građevinskim područjima naselja, te svih građevina izgrađenih prije 15.veljače 1968. godine, određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine, a kada je građevna čestica manja od min. dozvoljene za novu gradnju, moguća je rekonstrukcija postojećih građevina do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu. Kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

U izgrađenim dijelovima naselja, postojeće legalne građevine stambene namjene, izgrađene u skladu s građevnom dozvolom i udaljene manje od 4 m od granice građevne čestice, ali ne manje od 1 m, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima, do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću formiranu građevnu česticu.«

Postojeći stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 50.

U članku 96., stavak 2., ispred riječi »stambene« dodaje se riječ »više«.

U istom članku, stavak 3., postojeće alineje se brišu, a umjesto njih dodaju nove koje glase:

»- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima (tlocrtno i visinski),

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) i stubišta,

- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita građevine, pod uvjetom da se time ne prelaze najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) i koeficijent iskorištenosti (K_is).«

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 51.

Ovom Odlukom utvrđuje se 6 (šest) izvornika Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Crikvenica sjever - Hrusta (UPU 2) potpisanih od predsjednika i ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenice.

Tri izvornika čuvaju se u pismohrani Grada Crikvenice, a po jedan izvornik zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske

- Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj

- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko - goranske županije, Ispostava Crikvenica

- Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko - goranske županije.

Članak 52.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/08-01/09

Ur. broj: 2107/01-01-09-30

Crikvenica, 9. travnja 2009.

GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE

Predsjednik
Gradskog vijeća Grada Crikvenice
Eduard Rippl, dipl. ing., v.r.