SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVII. - broj 8. Petak, 13. ožujka 2009.
OPĆINA LOPAR
3B2 EDGAR HTML from PONIKVE 108..112

5.

Na temelju članka 11. Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/05 i 111/06) i članka 18. Statuta Općine Lopar (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 47/07), Općinsko vijeće Općine Lopar, na sjednici održanoj 5. ožujka 2009. godine donijelo je

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE LOPAR
za razdoblje 2008. - 2016. godine

SADRŽAJ:

1.0. POPIS SUDIONIKA U IZRADI PLANA GOSPODARENJA OTPADOM

2.0. REGISTRACIJA TVRTKE

3.0. UVOD I POLAZNE OSNOVE

3.1. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom (PGO)

3.2. Pravni i zakonodavni okvir

3.3. Institucionalni okvir

3.4. Prosotrni plan Primorsko-goranske županije

3.5. Usklađenjem Prostornog plana uređenja Grada Raba za područje Općine Lopar s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora

4.0. OSNOVNI PODACI O OPĆINI LOPAR

4.1. Položaj

4.2. Zaštićene prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti

4.3. Promet

4.4. Naselja i stanovništvo

4.5. Gospodarske djelatnosti

5.0. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM U OPĆINI LOPAR

5.1. Načn sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada

5.2. Postojeće stanje primarne reciklaže

5.3. Procjene količina komunalnog otpada za period 2008.-2016.

6.0. KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM U OPĆINI LOPAR

7.0. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA

7.1. Odlaganje komunalnog otpada

7.2. Edukacija stanovništva

8.0. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD

9.0. POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA

10.0. REDOSLIJED AKTIVNOSTI SANACIJE NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA I OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA

11.0. IZVORI I VISINA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU SANACIJE

12.0. ZAKLJUČAK

1.0. POPIS SUDIONIKA U IZRADI PLANA GOSPODARENJA OTPADOM

1. Sonja Burela, dipl. ing. kem. tehn.

2. Margareta Šeparović, dipl. ing. biol.

3. Mirko Budiša, dipl. ing. kem. tehn.

2.0. REGISTRACIJA TVRTKE

3.0. UVOD I POLAZNE OSNOVE

Danas je zbrinjavanje otpada i uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom jedan od kriterija kojim se prosuđuje ne samo civilizacijska nego i gospodarska razvijenost nekog područja. Kako jedan od prioriteta Republike Hrvatske predstavlja razvoj turizma i postizanje statusa vodeće turističke destinacije na Mediteranu, jedan od zadataka je uspostava sustava gospodarenja otpadom kako na državnoj tako i na lokalnoj razini. Da bi se uspostavio kvalitetan sustav i nadzor nad otpadom od nastanka do mjesta krajnjeg zbrinjavnja neophodno je ustrojiti odgovorna tijela kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, donijeti odgovarajuću legislativu te izgraditi predviđene tehničko- tehnološke cjeline za prihvat, obradu i trajno zbrinjavnje neiskoristivih dijelova otpada. Da se navedeno implementira u praksi potrebno je na temelju zakonskih i podzakonskih akata izraditi Plan gospodarenja otpadom, te provoditi u njemu sve predviđene mjere, kako bi se navedeni postupci što bolje i efikasnije primijenili uvažavajući specifičnosti područja primjene, dosegnuti stupanj gospodarenja otpadom, ekonomske aspekte kao i razvojne mogućnosti područja.

Provođenje kvalitetnog i održivog sustava gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj prioritetno je pitanje glede zaštite svih sastavnica okoliša ali i ljudskog zdravlja. Ovo pitanje je također jedno od najproblematičnijih područja, koje treba uskladiti s dosegnutim standardima u razvijenom dijelu Europske Unije, te jedan od preduvjeta za ulazak u punopravno članstvo EU. Dosegnuti suvremeni princip gospodarenja otpadom na svim razinama znači uspostaviti, provoditi i nadzirati cijeli niz aktivnosti, mjera i odluka koje su usmjerene na sprečavanje nastanka otpada, smanjivanje količina otpada, organizirano skupljanje otpada, adekvatan prijevoz otpada, oporabu otpada, kao i skrb za odlagališta otpada koja moraju biti opremljena tako da prihvaćaju otpad na zakonski ispravan i ekološki prihvatljiv način. Navedeno je ujedno i osnovni razlog namjene ''Plana gospodarenja otpadom'' koji se izrađuje obzirom na područja primjene (Država, Županija, Grad/ Općina) te isti moraju biti hijerarhijski usklađeni.

Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom regulira se zasebno kao cjelina u pojedinim jedinicama lokalne samouprave ili u više lokalnih jedinica koje mogu imati zajednički Plan gospodarenja otpadom. Prema Zakonu o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/05 i 111/06) gradovi i općine su obvezne donijeti svoje Planove gospodarenja komunalnim otpadom za određeni period primjene (8 godina). Gradski odnosno općinski plan gospodarenja komunalnim otpadom je planski dokument gospodarenja otpadom, koji mora biti usklađen sa županijskim Planom, Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, kao i sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša. Vlada Republike Hrvatske je usvojila u kolovozu 2007. godine. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za osmogodišnji period (2007. - 2015. godina).

Područje primjene ovog Plana gospodarenja otpada je Općina Lopar u svojim administrativnim granicama. Plan gospodarenja otpadom Općine Lopar (u nastavku PGO) imat će odgovarajuću ulogu u uspostavi održivog sustava gospodarenja otpadom na razini Općine, a u skladu sa obvezama i smjernicama iz postojeće zakonske regulative, europskih direktiva, te donesenih državnih i lokalnih planskih dokumenata. PGO Općine Lopar primjenjiv je u narednih 8 godina u razdoblju 2008. - 2016. godine.

3.1. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom (PGO)

Svrha donošenja PGO je, temeljeno na načelima EU-a, definirati okvir za održivo gospodarenje otpadom koje obuhvaća skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada provedbu skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti vezano za otpad, nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti kao i briga za odlagališta koja su zatvorena. Člankom 4. Zakona o otpadu (»Narodne novine« 178/04, 153/05 i 111/06) utvrđen je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na načine gospodarenja otpadom. Člankom 11. Zakona utvrđen je sadržaj Plana, a obuhvaća:

.mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada,

.mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,

.popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta,

.redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša,

.izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.

Sadržaj se odnosi na plan gospodarenja komunalnim otpadom budući da su sukladno članku 15. Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/05 i 111/06) gradovi i općine odgovorni za gospodarenje s komunalnim otpadom na svom području.

3.2. Pravni i zakonodavni okvir

Primarni zakonodavni okvir za gospodarenje otpadom je Zakon o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/05 i 111/06) i usvojeni međunarodni Ugovori. Isti je usklađen s odredbama Direktive EU o otpadu (EU Waste Framework Directive) 75/442/EC i predstavlja veliki korak u pravcu potpunog usklađenja sa zakonodavstvom EU o gospodarenju otpadom. Zakon o otpadu pravna je osnova donošenja PGO Općine Lopar i on propisuje sljedeće:

.Plan gospodarenja otpadom donosi Općinsko vijeće za razdoblje od 8 godina, a njegovo izvršavanje provjerava se godišnje,

.provedbu plana nadzire nadležni ured za poslove zaštite okoliša,

.Poglavarstvo Općine Lopar dužno je jednom godišnje do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnositi općinskom vijeću izvješće o izvršenju Plana, a poglavito o provedbi utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera,

.nadležni ured dostavlja usvojeno izvješće Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša,

.plan gospodarenja otpadom objavljuje se u službenom glasilu (»Službene novine Primorsko-goranske županije«),

.izmjene i/ili dopune plana mogu se donijeti samo za četverogodišnje razdoblje te na temelju analize učinkovitosti poduzetih mjera iz izvješća za to razdoblje, a iznimno i prije uz suglasnost Ministarstva.

Ostali zakonski i podzakonski akti koji se primjenjuju za područje gospodarenja otpadom su:

.Zakon o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 107/07)

.Zakon o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04)

.Zakon o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (»Narodne novine« broj 107/03)

.Zakon o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 76/07)

.Zakon o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine« broj 26/03, 82/04 i 178/04)

.Pomorski zakonik (»Narodne novine« broj 181/04)

 

.Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine« broj 158/03)

.Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 130/05)

.Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015.g. (»Narodne novine« broj 85/07)

.Pravilnik o gospodarenju otpadom (»Narodne novine« broj 23/07, 111/07)

.Pravilnik o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/96)

.Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (»Narodne novine« broj 50/05)

.Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (»Narodne novine« broj 97/05, 115/05)

.Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (»Narodne novine« broj 40/06)

.Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (»Narodne novine« broj 124/06)

.Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (»Narodne novine« broj 133/06)

.Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (»Narodne novine« broj 136/06)

.Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada (»Narodne novine« broj 51/06)

.Pravilnik o mjerilima i postupcima i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (»Narodne novine« broj 59/06)

.Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanje okoliša otpadom (»Narodne novine« broj 95/04)

.Pravilnik o termičkoj obradi otpada (»Narodne novine« broj 45/07)

.Pravilnik o medicinskom otpadu (»Narodne novine« broj 72/07)

.Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i otpadom (»Narodne novine« broj 74/07)

.Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (»Narodne novine« broj 38/08).

3.3. Institucionalni okvir

Institucionalni okvir za gospodarenje otpadom, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, strategijama i planovima, funkcionira na sljedećem principu:

a) Na prijedlog Vlade Republike Hrvatske odnosno Hrvatskog državnog sabora donose se zakoni, a na temelju njih i ostali provedbeni propisi te strategije;

b) Preko svojih ministarstava, posebice Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Vlada RH provodi donesene strategije, uredbe i provedbene pravilnike te koordinira postupke gospodarenja otpadom i provodi mjere postupanja s opasnim otpadom;

c) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira i realizira mjere za gospodarenje otpadom;

d) Agencija za zaštitu okoliša (AZO) zadužena je za uspostavu informatičkog sustava zaštite okoliša, uključujući i gospodarenje otpadom, te suradnju sa sličnim agencijama, prvenstveno u Europi;

e) Sve županije i Grad Zagreb dužni su brinuti o provedbi mjera i postupanju sa svim vrstama otpada, osim opasnog otpada i spaljivanja što je u nadležnosti države;

f) Gradovi i općine unutra županija odgovorne su za gospodarenje komunalnim otpadom i za provođenje mjera u uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom;

g) Uvodi se načelo ''zagađivač plaća'', te se definiraju obveze svih sudionika u konceptu integralnog sustava kao što su proizvođači otpada i uvoznici proizvoda i otpada, poduzeća za gospodarenje otpadom, konzultantska poduzeća, strukovne organizacije itd.

Odgovornost u procesu unapređenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom podijeljena je na sve sudionike u gospodarenju otpadom. U nacionalnoj Strategiji gospodarenja otpadom naglašava se značaj ojačanja horizontalne i vertikalne koordinacije između upravnih struktura, uz odgovarajuću stručnu podršku.

Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja za okoliš (»Narodne novine« broj 46/02)

Ova Strategija je izraz nastojanja da se rastuća svijest o potrebi zaštite okoliša RH pretvori u jasan, cjelovit i dugoročan koncept. Dvije teme daju posebno važenje ovoj strategiji i to prilagodba RH konceptu održivog razvoja te približavanje RH Europskim integracijama. Također, utvrđeno je da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, između ostalog i stoga što se kasnilo sa donošenjem cjelovite strategije na razini RH, nedostatka znanja i obučenih kadrova, nedorečenih propisa, te nepostojanja financijskih poticaja/mehanizama.

Strategija i program prostornog uređenja Republike Hrvatske

Prema strategiji i programu prostornog uređenja, zbrinjavanje neopasnog tehnološkog otpada ustrojava se na razini županije, dok se zbrinjavanje komunalnog otpada ustrojava na lokalnoj razini gradova i općina. Otpad se treba zbrinjavati na načelima teritorijalnog i granskog pristupa, što znači za područje i za sustave u kojima nastaje otpad, prema vrsti i količini. Lokacije za građevine skladištenja, obrađivanja i odlaganja otpada utvrdit će se u prostornim planovima na temelju propisanih postupaka.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 130/05)

Svrha Strategije je uspostaviti okvir unutar kojega će Hrvatska morati smanjiti količinu otpada koji proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo gospodariti.

Temeljni ciljevi Strategije su: smanjenje volumena-izdvajanjem korisnog otpada koji odlazi na reciklažu (ambalažni otpad, električki i elektronski otpad, automobilske gume, papir i dr.); izgradnja regionalnih/županijskih centara-odlagališta, sanacija i zatvaranje neuređenih gradskih i općinskih odlagališta, uz korištenje još pet godina do izgradnje županijskih; izgradnja županijskih (regionalnih) uređenih centara gospodarenja otpadom s uređenim odlagalištima (maks. 21 kom.); primjena najnovijih tehnologija obrade otpada (MBO, mehaničko - biološka obrada) i smanjenje otpada na cca 20% današnjeg volumena.

Ciljevi i mjere iz strategije gospodarenja otpadom su: izbjegavanje i smanjivanje količine otpada na izvoru te otpada kojega se mora odložiti uz materijalnu i energetsku oporabu otpada; razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (IVO koncept-Izbjegavanje, Vrednovanje, Odlaganje); smanjivanje rizika od otpada; doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj; edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema.

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 85/07)

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u RH za razdoblje 2007. - 2015. godine. Okvir za pripremu ovog plana je Strategija gospodarenja otpadom i postojeći zakoni i smjernice Europske unije (EU). Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provođenja glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje od 2005. do 2025. godine u području gospodarenja otpadom i to: uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom; sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta; sanacija ''crnih točaka'', lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom; razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, s predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja i uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.

Vlada RH donosi Plan koji sukladno Zakonu o otpadu sadrži sljedeće: vrste, količine i podrijetlo otpada za koje treba osigurati gospodarenje; uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada; razmještaj lokacija (mreža) građevina i uređaja za oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu izgradnju; opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za gospodarenje otpadom; procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom.

Nadzor nad provedbom Plana obavlja Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG) koje je dužno, jednom godišnje, podnositi Vladi RH izvješće o izvršenju utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana. Planovi gospodarenja otpadom (županijski, grada Zagreba, gradski i općinski) moraju biti usklađeni sa Strategijom i Planom. Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine donosi gradsko/općinsko vijeće za razdoblje od osam godina, a njegovu provedbu nadzire nadležni ured.

Strategija zaštite okoliša Primorsko-goranske županije (»Službene novine PGŽ« broj 31/05)

Glavna odrednica strategije razvoja Primorsko-goranske županije kao i u cijelosti države je koncept održivog razvoja s osnovnim ciljem zaštite okoliša i njegovim upravljanjem u svim njegovim odrednicama uključujući i sustav gospodarenje otpadom. Strategija zaštite okoliša Primorsko-goranske županije je donešena za dugoročni desetogodišnji period od 2006. do 2015. godine. Strategijom su definirani ciljevi koji se temelje na usklađivanju gospodarenja otpadom na području Županije prema odredbama Zakona o otpadu i podzakonskim aktima. Temeljni ciljevi gospodarenja otpadom obuhvaćaju uspostavu usvojenog sustava gospodarenja otpadom na području Primorsko-goranske županije, postupno zatvaranje i sanaciju postojećih službenih odlagališta otpada, sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom te saniranje neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog tla, a čije osnovni elementi su predviđeni Prostornim planom Primorsko-goranske županije (Sl. n. 14/00, 12/05, 50/06), koji se temelje na hijerarhijskom konceptu IVO (izbjegavanje, vrednovanje, odlaganje otpada). Za ostvarenje navedenih ciljeva propisane su mjere koje u prvom redu obuhvaćaju donošenje županijskog plana gospodarenja otpadom. Konkretne aktivnosti se odnose na uspostavu sustava za odvojeno sakupljanje, sortiranje, predobradu i obradu otpada, izgradnju županijskog centra za gospodarenje komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom županije, uspostavu transfer stanica i reciklažnih dvorišta kao i sanaciju postojećih odlagališta, realizaciju ''Plana sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije''. Sve navedeno, uključujući osiguranje praćenja sustava postupanja s otpadom uz donošenje i primjenu programa edukacije o postupanju s otpadom kao i osiguranje financijskih sredstava za realizaciju svih predviđenih mjera uključujući i gradnju županijske centralne građevine za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje svih vrsta otpada (osim opasnog), glavne su smjernice Strategije zaštite okoliša županije za područje gospodarenja otpadom, koje se razrađuju na razini Programa zaštite okoliša županije i Plana gospodarenja otpadom županije.

Program zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji za razdoblje 2006.-2009. godine (»Službene novine PGŽ« broj 31/05)

Programom zaštite okoliša je definiran način ostvarenja ciljeva postavljenih Strategijom zaštite okoliša Primorsko-goranske županije. Program zaštite okoliša predstavlja operativni dokument i sadrži konkretne mjere i zadatke za četverogodišnji period od 2006. - 2009. godine. Program sadrži mjere za predviđanje, sprječavanje i ograničavanje onečišćenja okoliša te smjernice i mjere za očuvanje i unaprijeđenje zaštite prirode i okoliša; subjekte koji su dužni provesti pojedinu mjeru zaštite okoliša, način provođenja interventnih mjera u izvanrednim onečišćavanja okoliša; rokove za poduzimanje pojedinih mjera; izvore financiranja za provođenje pojedinih mjera i procjenu potrebnih sredstava. Područje gospodarenja otpadom u programu ima razrađene aktivnosti koje se odnosi na donošenje akta odnosno plana gospodarenja otpadom županije, izgradnju centralne zone za gospodarenje otpadom županije, te sanaciju i zatvaranje službenih odlagališta otpada uključujući i odlagalište Sorinj na otoku Rabu.

Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije za razdoblje 2007. do 2015. (»Službene novine PGŽ« broj 17/ 07)

Sukladno Zakonu o otpadu (»Narodne novine« broj 178/ 04, 158/05 i 111/06) izrađen je Plan gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije, čiji sustav gospodarenja otpadom (svim vrstama otpada osim opasnog) je baziran na Strategiji zaštite okoliša Primorsko-goranske županije od 2006. - 2015.g. (»Službene novine PGŽ« broj 31/05), Programu zaštite okoliša od 2006. do 2009. godine (»Službene novine PGŽ« broj 31/05) kao i Planu sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije (»Službene novine PGŽ« broj 34/04). Koncepcija gospodarenja otpadom županije usklađena je sa Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Planom se predviđa uspostava jedinstvenog županijskog sustava gospodarenja otpadom. Isti se temelji na izgradnji centralne zone za gospodarenje otpadom županije (sortiranje i predobrada otpada i izgradnja odlagališta za komunalni i neopasni proizvodni otpad, izgradnja pretovarnih stanica, reciklažnih dvorišta te zatvaranje i sanacija službenih odlagališta u županiji uključujući i sanaciju tla onečišćenog otpadom i neuređenih odlagališta) uz uspostavu sustava za odvojeno sakupljanje, sortiranje, predobradu i obradu otpada na lokalnoj razini, osiguranje sredstava za financiranje predviđenog županijskog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, provedbu edukacije o postupanju s otpadom te osiguranje praćenja stanja gospodarenja otpadom. Gradski i općinski Planovi gospodarenja otpadom moraju biti usklađeni s ovim Planom. Nadležni ured Županije nadzire provedbu Plana gospodarenja otpadom, a jednom godišnje (do 31. svibnja) podnosi županijskoj skupštini izvješće o izvršenju radova kao i učinkovitosti planiranih radova. Usvojeno izvješće dostavlja se Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša.

3.4. Prostorni plan Primorsko-goranske županije

Prostornim planom Primorsko-goranske županije definiran je koncept uvođenja integralnog sustava gospodarenja otpadom na razini županije. U okviru navedenog koncepta određeno je da sustav gospodarenja otpadom sačinjava županijski centar za gospodarenje otpadom (CZGO) na

 

lokaciji Marišćina, reciklažna dvorišta i transfer stanice. Uspostavom novog sustava postojeća odlagališta u županiji se moraju zatvoriti i sanirati. Za otok Rab je Prostornim planom županije određeno reciklažno dvorište i nastavak odlaganja na odlagalištu Sorinj. Međutim, donošenjem Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, na otocima je zabranjeno odlaganje otpada po uspostavi županijskih i regionalnih centara za gospodarenje otpadom, što je u konačnici na otoku Rabu potrebno izgraditi transfer stanicu.

3.5. Usklađenjem Prostornog plana uređenja Grada Raba za područje Općine Lopar s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora

Sukladno Prostornom planu Primorsko-goranske županije, koncept postupanja s otpadom na razini otoka Raba baziran je na uspostavi jedinstvenog županijskog sustava gospodarenja otpadom. Isti je sukladno Zakonu o otpadu temeljen na hijerarhijskom konceptu IVO (Izbjegavanje - Vrednovanje - Odlaganje otpada). Sustav gospodarenja otpadom obuhvaća izgradnju centralne Zone za gospodarenje otpadom županije, te izgradnju reciklažnih dvorišta i transfer odnosno pretovarnih stanica. Takav sustav je usvojen i za Grad Rab te Općinu Lopar, za koje je predviđeno 1 reciklažno dvorište i 1 transfer stanica na lokaciji postojećeg odlagališta Sorinj, a koje će se uspostavom centralne zone za gospodarenje otpadom županije postojeće odlagalište Sorinj morati zatvoriti i sanirati.

4.0. OSNOVNI PODACI O OPĆINI LOPAR

4.1. Položaj

Otok Rab kvarnerski je otok površine 102,5 km2 čime na ljestvici površine zauzima četvrto mjesto među kvarnerskim otocima i deseto među hrvatskim jadranskim otocima. Nalazi se u jugoistočnom dijelu Primorsko-goranske županije, te zauzima 2,86% ukupne površine županije. Otok Rab se sastoji od dvije jedinice lokalne samuprave: Grad Rab i Općina Lopar. Općina Lopar je najmlađa općina u Primorsko-goranskoj županiji, a osnovana je 28.07.2006. godine, do kada je bila u sastavu Grada Raba. Za razliku od Grada Raba koji teritorijalno zauzima najveći dio otoka Raba sa sedam naselja, općina Lopar obuhvaća područje sjeveroistočnog dijela otoka Raba, a u sastavu općine su naselje Lopar i otoci Sv. Grgur i Goli Otok. Na otocima Sv. Grgur i Goli Otok nema stalnog stanovništva i nisu predviđeni za stanovanje. Općina Lopar ima površinu od 26,43 km2, i tvori oko 25,7% površine otoka Raba. Općina Lopar graniči na jugu s Gradom Rabom, a na morskom dijelu s općinama i gradovima otoka Krka i Gradom Senjom. Na slici 1 je prikaz otoka Rabu s naseljima, a na slici 2 prikaz jedinica lokalne samuprave otoka Raba.

4.2. Zaštićene prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti

Na području Općine Lopar, Zakonom o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05), prirodne cjeline su zaštićene u sljedećim kategorijama: posebni rezervat, zaštićeni krajolik i kultivirani krajobraz.

Kulturno-povijesna baština u Općini Lopar evidentirana je kroz arheološke zone i lokalitete i registrirana arheoloka nalazišta iz rimskog doba.

4.3. Promet

Prometni sustav na otoku Rabu razvijen je kroz cestovni i pomorski promet, dok je zračni promet usmjeren korištenje zračnih luka Zadar i Rijeka.

Cestovni promet u Općini Lopar čini struktura državne, županijske i lokalnih cesta. Državna cesta na otoku Rabu duga je 22,3 km (D105) i obuhvaća: Lopar (trajektna luka) - Rab - Mišnjak (trajektna luka). Županijska cesta u Općini Lopar je cesta Supetarska Draga - Lopar, dok veći broj lokalnih cesta povezuju naselje Lopar s ostalim dijelovima područja općine.

Na prostoru Općine Lopar je postojeća trajektna luka Lopar koja povezuje otok Rab s kopnom. U sklopu luke osigurava se ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila te privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara. U Općini Lopar postoje još dvije luke otvorene za javni promet lokalnog značaja (luka Melak i luka San Marino). Također, postoje i privezi na otocima Sv. Grgur i Goli Otok.

4.4. Naselja i stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 1981. godine u Loparu je živjelo ukupno 1.056 stanovnika, dok je prema popisu stanovništva iz 1991. godine živjelo 1.215 stanovnika, a prema popisu iz 2001. godine na području Lopara živi 1.191 stanovnik. U tablici 1 je prikaz broja stanovnika u Općini Lopar prema popisu stanovništva iz 1981., 1991. i 2001. godine.

Tablica 1. Prikaz broja stanovnika u Loparu prema popisu stanovništva iz 1981., 1991. i 2001. godine.

Prema Izvješću u stanju u prostoru za Općinu Lopar za razdoblje od 2003. do 2007.g. (»Službene novine PGŽ« broj 47/07) opća gustoća naseljenosti iznosi 39,95 stanovnika na km2, što je manja gustoća naseljenosti od Primorsko-goranske županije koja iznosi 87 stanovnika/km2 i manja od naseljenosti Grada Raba (89,50 st/km2).

Prema Prostornom planu uređenja Grada Raba (»Službene novine PGŽ« 34/07) procjena broja stanovnika za 2015. godinu za Lopar iznosi 1411 stanovnika što predstavlja porast od 18,5% u odnosu na 2001. godinu.

4.5. Gospodarske djelatnosti

S obzirom na prirodne potencijale i resurse, aktivnost stanovništva vezana je uz turizam i ugostiteljstvo, prijevoz, veze i trgovinu kao osnovne gospodarske djelatnosti na otoku. Osim navedenog prisutno je u manjem segmentu šumarstvo, ribarstvo i poljoprivreda. Tu valja spomenuti i prateće djelatnosti vezane za funkcioniranje jedinica lokalne samouprave, a odnose se na komunalnu djelatnost, javna uprava, školstvo, zdravstvo te druge uslužne djelatnosti.

Na otoku Rabu su prisutne proizvodne djelatnosti premda nisu značajno razvijene, a odnose se na prerađivačku djelatnost poput prerade drva i metala, proizvodnja električne opreme, održavanje plovila, gradnja plastičnih i drvenih plovila i proizvodnja prehrambenih proizvoda od žitarica (proizvodnja kruha). Građevinska djelatnost je također prisutna na otoku Rabu preko više manjih tvrtki i građevinskih obrtnika.

S obzirom na značaj turističkog razvoja otoka Raba isti predstavlja ključan čimbenik razvoja Raba. Turizam Raba raspolaže s 26300 kreveta u hotelima, apartmanima, kampovima, odmaralištima, marinama i kućanstvima. Turistička aktivnost je aktivna isključivo u ljetnom periodu (lipanj-rujan). Broj turističkih noćenja koji se ostvaruje važan je pokazatelj za procjenu ukupnih količina proizvedenog komunalnog otpada. Prema statistici broja noćenja, u Općini Lopar je u 2007.g. ostvareno ukupno 596.962 noćenja. Navedeni podatak je relevantan za ocjenu doprinosa tzv. turističkog otpada kojeg treba uključiti u ukupnu bilancu količina komunalnog otpada. Do 2007. godine ne postoji statistički zapis godišnjeg ostvarenja noćenja za Općinu Lopar, budući da je Lopar bio sastavni dio Grada Raba, te se ostvareni godišnji broj noćenja iskazivao cjelovito za Grad Rab. Tako je u 2006. g. ostvareno ukupno 1.600.322 noćenja, a 2005. g. 1.589.141 noćenja. 2007. g. je Grad Rab (bez Lopara) ostvario ukupno 1.098.419 noćenja. Kada se uzme u obzir ostvarena 596.962 noćenja u 2007. g. u Općini Lopar, tada u ukupnoj bilanci ostvarenih broja noćenja uključujući Grad Rab, Općina Lopar čini 35,2% turističkog doprinosa na otoku Rabu.

5.0. POSTOJEĆE STANJE GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM U OPĆINI LOPAR

Otpad je svaka tvar ili predmet određen kategorijama otpada sukladno provedbenim propisima Zakona o otpadu, koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Komunalni otpad prema odredbama Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 158/05 i 111/06) je otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti, ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Uobičajeni izvori proizvodnje komunalnog otpada na području Grada Raba su kućanstva, turizam, uslužne djelatnosti, te javne površine. Gospodarenje komunalnim otpadom je u nadležnosti Gradova i Općina, koji su dužni na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. Generalno gledano, posljedice neprimjernog gospodarenja komunalnim i ostalim vrstama otpadom su brojne, od nepovoljnog stanja u prostoru koji je onečišćen raznolikim otpadom, pa do smanjenja kakvoće okoliša i kakvoće življenja, te nepovoljnih i povećanih učinaka na zdravstvene rizike stanovništva. Stoga, uspostava sustava gospodarenja komunalnim otpadom Grada u skladu sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom RH, te županijskom Strategijom i programom zaštite okoliša kao i Planom gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije kao i njegova primjena, cjelovito rješava navedeni problem.

 

5.1. Način sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada

Na području Općine Lopar provodi se organizirani način prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada. Prikupljeni komunalni otpad Općine Lopar, kao i sa cjelokupnog otpoka Raba se zbrinjava odlaganjem na službeno odlagalište Sorinj. Odlagalište komunalnog otpada Sorinj smješteno je na istoimenom poluotoku, u njegovom jugozapadnom dijelu, u Općini Lopar. Organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada provodi komunalno društvo Lopar Vrutak d.o.o. Komunalno društvo Vrelo d.o.o. Rab upravlja odlagalištem Sorinj. Na odlagalište Sorinj se odlaže komunalni otpad iz kućanstava, komunalni i otpad sličan komunalnom iz gospodarskih i komercijalnih subjekata i uslužne djelatnosti (trgovine, gospodarske tvrtke i zanatske radionice, škola, uredi, turistički i ugostiteljski objekti i dr.), otpad s javnih površina (ulice, parkovi, šetališta) te glomazni otpad s cjelokupnog otoka Raba.

Od 2002. g. na otoku Rabu se provodi izdvojeno sakupljanje korisnog otpada i to: PET, staklo, karton, papir, aluminijske doze, metalni otpad, te posebnih kategorija otpada i to: gume, otpadno jestivo ulje, akumulatori i baterije.

Sakupljanje otpada

Sakupljanje otpada u Općini Lopar za kućanstva je organizirano putem plastičnih spremnika od PEHD volumena 240 l, dok turističko-ugostiteljski objekti (restorani, hoteli, autokamp, pansioni) je organizirano putem kontejnera od 750 l. Kućanstva su opremljena sa ukupno 564 spremnika od 240 l, dok ugostiteljsko-turistički objekti sa 50 kontejnera od 750 l. Ostala domaćinstva su oskrbljena zajedničkim kontejnerima na odlagališnim ograđenim otocima.

Komunalno društvo Lopar Vrutak d.o.o. planira ograđene otoke za sakupljanje komunalnog otpada prenamjeniti u eko otoke, u okviru kojih će se uz komunalni otpad moći odlagati i reciklabilne vrste otpada (staklo, plastika, papir). U tu svrhu novoosnovano komunalno društvo Lopar Vrutak d.o.o. planira nabaviti kontejnere za izdvajanje korisnih vrsta otpada, a domaćinstva će se opskrbiti spremnicima od 240 l za prikupljanje komunalnog otpada.

Odvoz otpada

Prikupljanje i odvoz otpada u Općini Lopar provodi komunalno društvo Lopar Vrutak d.o.o. koje prikuplja i zbrinjava komunalni otpad na području Općine Lopar. Komunalno društvo Lopar Vrutak d.o.o. raspolaže vlastitim voznim parkom za prikupljanje i odvoz otpada na odlagalište Sorinj, kao i prikupljanje i vaganje izdvojenih reciklabilnih vrsta otpada. Sporazumom o podjeli imovine, prava i obveza između Grada Raba i Općine Lopar (»Službene novine PGŽ« broj 22/07), komunalno društvo Vrelo d.o.o. Rab je iz vlastitog voznog parka ustupilo Općini Lopar dva specijalna vozila za odvoz otpada.

Stoga, komunalno trgovačko društvo Lopar Vrutak d.o.o. za raspolaže sljedećim voznim parkom:

.kamion IVECO 4 m3 (otvoreni tip), 2001.g.

.kamion IVECO rotopress 16 m3, 2002.g.

.vozilo PIAGGIO 0,8 m3

.traktor CASE JX s prikolicom za odvoz krupnog otpada i čišćenje plaža

Komunalno društvo Lopar Vrutak d.o.o. planira nabaviti dva nova kamiona i to Iveco od 4 m3 2011.g. i Iveco rotopress od 16 m3 2012.g. Također, u tijeku je nabavka polivalentnog kamiona Iveco s palfinger dizalicom koji će služiti i za odvoz glomaznog otpada i granja.

Sakupljanje odnosno odvoz otpada u Općini Lopar se obavlja po točno određenom rasporedu. U ljetnom periodu se zbog prisustva velikog broja turista odvoz komunalnog otpada provodi svakodnevno, dok u zimskom periodu svaki drugi dan po zonama osim nedjelje.

Zbrinjavanje komunalnog otpada

Komunalni otpad s područja Općine Lopar kao i cjelokupnog otoka Raba se odlaže na odlagalištu komunalnog otpada Sorinj. Odlagalište je od grada Raba udaljeno 12,5 km, a od najbližeg naselja Lopar oko 2,5 km. S odlaganjem otpada s područja otoka Raba (Grada Raba i općine Lopar) se započelo 1969. god. Odlagalište se prostire na površini od oko 34.000 m2, ograđeno je i nadzire se u 3 smjene u ljetnom periodu, a u 2 smjene u ostalom dijelu godine, ima protupožarni pojas i ugrađene bunare za pasivno otplinjavanje odlagališnog plina. Odlagalište raspolaže s protupožarnom opremom (spremnik za vodu). S odlagalištem upravlja Vrelo d.o.o. Rab koji ima izrađen Poslovnik o radu na odlagalištu. Redovito se vodi dnevnik rada odlagališta i očevidnici o odloženim količinama otpada. Vozila koja dopremaju otpad na odlagalište se registriraju, a količine se procjenjuju na principu zapremine vozila budući da odlagalište ne raspolaže vagom. Otpad se istresa na odlagalište, strojno zbija i prekriva inertnim materijalom (jalovinom). Na odlagalištu se redovito provode mjere dezinfekcije i deratizacije.

Lokacija odlagališta sanirati će se i zatvoriti najkasnije do 2011. god., sukladno Strategiji gospodarenja otpadom (»Narodne novine« broj 130/05) i Planu gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije (»Službene novine PGŽ« broj 17/07), nakon čega će se uklopiti u novi sustav gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji, a na kojoj se predviđa izgradnja pretovarne stanice Rab i reciklažnog dvorišta. Novi sustav gospodarenja otpadom (pretovarna stanica Rab i reciklažno dvorište) obuhvaćati će i Grad Rab i Općinu Lopar.

Sukladno jedinstvenom sustavu primjene obračuna komunalne usluge odvoza i deponiranja otpada na otoku Rabu, u Općini Lopar (kao i u Gradu Rabu) se primjenjuje obračun usluge odvoza i odlaganja otpada na odlagalište Sorinj za stambene i poslovne objekte prema jedinici korisnog prostora m2 i važećoj cijeni za stambene objekte i kategoriji poslovnog objekta prema namjeni. Cijene su određene za sezonski (VI.-IX. mjesec) i izvansezonski period (X.-V. mjesec). Obračun usluge i jedinične cijene su određene Odlukom o načinu plaćanja i visini cijena komunalnih usluga (»Službene novine PGŽ« broj 51/06) koju je Općina Lopar preuzela Odlukom o utvrđivanju općih akata koji su preuzeti od Grada Raba i koji se privremeno primjenjuju na području Općine Lopar kao opći akti Općine Lopar (»Službene novine PGŽ« broj 16/07).

Količine proizvedenog komunalnog otpada

Na odlagalištu Sorinj se zbrinjava komunalni otpad iz kućanstava i gospodarskih subjekata uključujući i turističku djelatnost, glomazni otpad i otpad od održavanja javnih površina.

Otpad koji se odlaže na odlagalištu se ne važe, već se evidencija količina provodi na temelju postojećih podataka o voznom parku, načinu sakupljanja otpada (rasporedu odvoza) i posudama za prikupljanje otpada. O količini odnosno volumenu odloženog otpada vodi se dnevna, mjesečna i godišnja evidencija.

Do 2007.g. evidencija količina otpada koji se odlagao na odlagalište Sorinj vodila se za cjelokupni otok Rab, budući da je Općina Lopar do tada bila sastavni dio Grada Raba. Do izdvajanja naselja Lopar i osnivanja Općine sredinom 2006.g., Grad Rab je obuhvaćao sva naselja na otoku Rabu uključujući i Lopar (ukupno 8 naselja). Stoga su i pri

kupljene količine otpada s kojim je komunalno društvo Vrelo d.o.o. Rab gospodarilo (prikupljalo, odvozilo i odlagalo na odlagalište), iskazivane sumarno. Od 2007.g. vodi se evidencija prikupljenog i odloženog otpada zasebno za Općinu Lopar od strane komunalnog društva Vrelo d.o.o. Rab. Prema evidenciji i prijavljenoj količini otpada u županijski katastar otpada za 2007. godinu, u Općini Lopar je prikupljeno i odloženo ukupno 3.920,5 m3 miješanog komulnanog otpada (200301) uključujući glomazni otpad. Ako se uzme u obzir prijavljena količina miješanog komunalnog otpada u županijski katastar za Grad Rab za 2007.g. koja je odložena na odlagalište Sorinj od 27.024,5 m3, tada udio količine miješanog komunalnog otpada u ukupnoj količini za otok Rab (30.945 m3) iznosi oko 12,7%. Ako se uzme u obzir da pretpostavljena minimalna gustoća komunalnog otpada u rastresitom stanju iznosi 130 kg/m3, dok u zbijenom stanju u vozilima iznosi 400 kg/m3, a ukupno prijavljeni volumen otpada u 2007.g. od 3.920,5 m3 koji je dopremljen na odlagalište se odnosi na zbijeno stanje (rotopress vozilo), tada ukupna količina otpada odloženog na odlagalište Sorinj iznosi 1.568,2 t.

Prema evidenciji prikupljenih količina komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište, vidljivo je da se količina proizvedenog otpada mijenja tijekom godine, te je u ljetnom periodu (lipanj-kolovoz) prosječno oko 2 puta puta veća u odnosu na ostale mjesece izvan ljetnog perioda, a što je posljedica intenzivne turističke djelatnosti u tom periodu.

Ukupna količina komunalnog otpada koja će se proizvesti na nekom području ovisna je o broju stanovnika koji živi na tom području kao i društveno-gospodarskim djelatnostima. Konkretno se to odnosi na turističku djelatnost, odnosno broj noćenja koji se registrira na tom području. Prema službenom popisu stanovnika iz 2001.g. u Općini Lopar je registrirano 1.191 stanovnik, a evidentirano je ukupno 596.962 noćenja u 2007.g. Za proračun godišnje količine komunalnog otpada, uzima se u obzir pretpostavka da svaki stanovnik proizvede 270 kg komunalnog otpada godišnje (prema Planu gospodarenja otpadom u PGŽ), 100% pokrivenost stanovništva odvozom otpada i godišnjim prirastom broja stanovnika od 0,2% (prema Planu gospodarenja otpadom u PGŽ), te pretpostavka da svaki turist proizvede 1 kg/dan otpada po ostvarenom noćenju, a evidentiranom broju turističkih noćenja pridodaje se 50% dodatnih noćenja od neprijavljenih turista, sezonskih radnika i nestalnih stanovnika. Iz navedenog proizlazi da u 2007.g. procjena ukupne količine proizvedenog komunalnog otpada iznosi oko 1.220 t. Proračunata količina komunalnog otpada koja je nastala u Općini Lopar na temelju broja stanovnika i godišnjeg broja noćenja turista (1.220 t) korespondira s evidentiranom i prijavljenom količinom otpada odloženom na odlagalište Sorinj (1.568,2 t).

Po ugradnji vage na odlagalištu Sorinj, biti će poznate točne količine otpada koje će se dopremati na lokaciju Sorinj.

5.2. Postojeće stanje primarne reciklaže

Pod primarnom reciklažom se podrazumijeva izdvajanje iskoristivih tj. korisnih komponenti iz toka miješanog komunalnog otpada (papir, staklo, plastika, metal i zeleni (biorazgradivi) otpad) na mjestu nastanka. Cilj izdvajanja korisnih dijelova otpada je smanjenje ukupne količine komunalnog otpada i njihovo ponovno korištenje za istu ili drugu namjenu. Gospodarenje ostalim kategorijama otpada tzv. ''posebnim kategorijama'' regulirano je Pravilnicima koji su doneseni sukladno Zakonu o otpadu. Pravilno gospodarenje s njima dovesti će u konačnici do smanjenja nastanka ukupnih količina komunalnog otpada, a time i do smanjenja pritiska na okoliš odnosno do reduciranja troškova za njegovo zbrinjavanje. Za provedbu navedenog potrebno je uspostaviti sustav integralnog postupanja komunalnim otpadom koje je u nadležnosti Općine odnosno Grada.

Primarna reciklaža odnosno odvojeno prikupljanje korisnih otpadnih tvari uobičajeno se provodi putem mreže eko otoka i reciklažnih dvorišta. Reciklažnih dvorišta u Općini Lopar, kao niti na cijelom otoku nema. Prostornim planom Primorsko-goranske županije, te Prostornim planom uređenja Grada Raba, Usklađenjem Prostornog plana uređenja Grada Raba za područje Općine Lopar s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora kao i Planom gospodarenja otpadom u Primorsko- goranskoj županiji u okviru uspostave novog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji je predviđeno jedno reciklažno dvorište i to na lokaciji odlagališta Sorinj u Općini Lopar.

Na području Općine Lopar je djelomično uspostavljen sustav integralnog postupanja s komunalnim otpadom te se djelomično primjenjuje sustav primarne reciklaže s izdavajanjem reciklabilnih iskoristivih komponenti iz komunalnog otpada. S uspostavom sustava primarne reciklaže na otoku Rabu se započelo 2002.g. od strane komunalnog društva Vrelo d.o.o. Rab, koje je na područjima pojedinih naselja na otoku Rabu postavilo eko otoke i pojedinačna sabirna mjesta za prikupljanje korisnih komponenti iz komunalnog otpada (papir, staklo, PET, Al ambalaža) u okviru kojih lokalno stanovništvo i turisti mogu izdvajati pojedine vrste otpada. Komunalno društvo Vrelo d.o.o. je i na području Općine Lopar bilo odgovorno za primjenu sustava primarne reciklaže.

U Općini Lopar se odvojeno prikupljaju sljedeće vrste korisnih tvari iz komunalnog otpada: staklena ambalaža, PET ambalaža i Al ambalaža. U samom naselju Lopar nema eko otoka i pojedinačnih sabirnih mjesta za prikupljanje korisnih otpadnih tvari. Eko otoci su isključivo locirani na mjestima turističkih aktivnosti i to na glavnim plažama (4 eko otoka) te autokampu (4 eko otoka), gdje turisti mogu izdavajati pored komunalnog otpada i korisne komponente iz otpada. Ukupno je postavljeno 8 eko otoka s kontejnerima od 240 l za papir, staklo, PET i Al ambalažu. U tijeku je nabava kontejnera od 750 l za postojeće eko otoke kao i postavljanje 8 novih eko otoka u naselju Lopar. Eko otoci na plažama i autokampu se ljeti prazne jednom tjedno, a po potrebi i više. Nema evidencije o količinama selektivno prikupljenog otpada u okviru navedenih eko otoka za Općinu Lopar u 2007. godini.

Postoji evidencija o količinama prikupljenog ambalažnog otpada (PET, staklo i Al) za koji se primjenjuje sustav naplate povratne naknade prema Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu (»Narodne novine« broj 97/05 i 115/05), te isti spada u posebne kategorije otpada. Navedeni prikupljeni ambalažni otpad (PET, Al) se odvozi u skladište komunalnog društva Vrelo d.o.o. Rab gdje se balira i predaje oporabitelju, dok se otpadna staklena ambalaža odvozi na odlagalište Sorinj gdje se privremeno skladišti na betoniranom platou, odakle se prevozi na oporabu. Navedeni otpad nije izdvojen u sustavu primarne reciklaže odnosno putem eko otoka. U tablici 2 je prikaz evidentiranih količina prikupljenog ambalažnog otpada u Općini Lopar u 2007. godini.

 

Tablica 2. Količine sakupljenog ambalažnog otpada u 2007. godini u Općini Lopar

Ukupna količina izdvojenog ambalažnog otpada prikupljena u 2007.g. u Općini Lopar iznosi ukupno 5.083 kg.

Glomazni otpad se također odvojeno prikuplja i odvozi do odlagališta Sorinj gdje se isti zbrinjava, a sakuplja se na poziv stranke bez naplate.

Sekundarne sirovine koje se odvojeno prikupe preuzimaju ovlaštene tvrtke i to:

- PAN tvornica papira Zagreb d.o.o. - papir

- BBS d.o.o. i Brković d.o.o. - PET

- Vetropac Straža tvornica stakla d.d. - staklo

- C.I.O.S. d.o.o. - Al ambalaža

Prema prijavljenim količinama otpada u Županijski katastar otpada za 2007. godinu, za područje Općine Lopar, prijavljene količine otpada su prikazane u tablici 3.

Tablica 3. Podaci iz Katastra emisija u okoliš za 2007. godinu

5.3. Procjene količina komunalnog otpada za period 2008.-2016. g.

Komunalni otpad

Procjena količina komunalnog otpada koji će se proizvesti za naredni period od osam godina (2008. - 2016.g.) bazira se na podacima iz Plana gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije. Pri tome, procijenjene količine komunalnog otpada predstavljaju zbroj količina otpada koji proizvede stanovništvo i otpada koji nastaje od turističke djelatnosti.

Prema Planu gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije polazi se od sljedećih pretpostavki:

.svaki stanovnik proizvede 270 kg komunalnog otpada godišnje

.svaki turist po ostvarenom noćenju proizvede 1 kg otpada.

Procjena dugoročnih bilanci komunalnog otpada temelje se na sljedećim pretpostavkama:

.u 2009.g. količina generiranog otpada po stanovniku porasti na 275 kg godišnje

.broj stanovnika će rasti po stopi od 0,2%

.pokrivenost stanovništva skupljanjem otpada iznositi će 100%

.porast količina otpada od turizma za 50% od neprijavljenih turista, nestalnih stanovnika, sezonskih radnika

.porast količina otpada od turizma po stopi od 2,25% za period 2005. - 2010.g., 2,00% za period 2011. - 2015.g., 1,50% za period 2016. - 2020.g.

Procjena količina otpada za naredni period od 8 godina je temeljen na podacima iz 2007.g. U tablici 4 je prikaz procjene količina komunalnog otpada za područje Općine Lopar za period od 2008. - 2016.g., a na grafičkom prikazu trend rasta količina ukupnog komunalnog otpada za navedeni period.

Tablica 4. Procjena količina komunalnog otpada u Općini Lopar za period 2008. - 2016. godine

Navedene procijenjene godišnje količine komunalnog otpada uključuju i otpad koji bi se izdvojio primarnom reciklažom (PET, staklo, Al, papir).

Komunalni otpad uz prethodno izdvajanje korisnih vrsta otpada primarnom reciklažom će se zbrinjavati na odlagalištu Sorinj sve do njegovog zatvaranja i sanacije (predviđeno do 2011.g.). Prostornim planom uređenja Grada Raba, Usklađenjem Prostornog plana uređenja Grada Raba za područje Općine Lopar s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora, te Planom gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije je na predmetnoj lokaciji predviđena izgradnja pretovarne stanice, u okviru koje će se komunalni otpad iz iste upućivati na konačno zbrinjavanje prema županijskom centru za gospodarenje otpadom CZGO Marišćina. Treba naglasiti da će se u okviru odlagališnog prostora Sorinj te kasnije pretovarne stanice dopremati komunalni otpad Općine Lopar i Grada Raba.

Primarna reciklaža

Cilj uspostave integralnog sustava gospodarenja otpadom kako na razini Primorsko-goranske županije tako i na razini Općine Lopar je pored ostalih ciljeva i izbjegavanje nastajanja i smanjenje količina otpada na izvoru uz materijalnu i energetsku oporabu otpada. Navedeno konkretno znači da je potrebno provoditi u što većoj mjeri izdvajanje korisnih komponenti iz komunalnog otpada na mjestu nastanka, te isti po potrebi obrađivati i korisititi u istu ili drugu namjenu. Izdvajanje korisnih komponenti iz komunalnog otpada (staklo, plastika uključujući i PET, al, metali, papir, karton i dr.) potrebno je provoditi putem mreže eko otoka i po potrebi sabirnih mjesta za pojedinačne vrste otpadnih tvari.

Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske procjena udjela primarne reciklaže u RH iznosi 6% za 2006.g.; 8% za 2010.g. te 12% za 2015.g. Prema Planu gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije za period 2007.-2015.g., očekivana godišnja stopa porasta primarne reciklaže će iznositi 0,8%.

Kako sustav primarne reciklaže u Općini Lopar nije adekvatno uspostavljen, budući da u naselju Lopar nema eko otoka i pojedinačnih sabirnih mjesta za selektivno prikupljanje korisnih otpadnih tvari (osim na plažama i u autokampu), te ne postoje podaci o selekivno prikupljenom otpadu za Općinu Lopar. Temeljem navedenog nije moguće procijeniti količine otpadnih tvari koji će se primarnom reciklažom izdvajati za naredni period od 8 godina (period primjene Plana gospodarenja otpadom u Općini Lopar). Procjena količina otpada koja će se izdvajati u sustavu primarne reciklaže moguće je procijeniti cjelokupno za otok Rab, uzimajući u obzir podatke o količinama selektivno prikupljenih otpadnih tvari u 2005.g. kao mjerodavnoj godini kada nije bio na snazi sustav naplate povratne naknade za ambalažni otpad. Procjena količina otpada iz sustava primarne reciklaže za period 2008. - 2016.g. se odnosi na PET, papir, staklo i metale, a bazirana je na sljedećim pretpostavkama:

.2005.g. je primarnom reciklažom izdvojeno ukupno 286 t stakla, papira, PET-a i metala na otoku Rabu uključujući i sadašnju općinu Lopar,

.godišnja stopa rasta primarne reciklaže iznosi za period 2005.-2009.g. 0,4%, a od 2010.g. 0,8% sukladno Planu gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji.

U tablici 5 je procjena količina otpada iz primarne reciklaže za otok Rab (uključujući Općinu Lopar), a bazirano na podacima o količinama izdvojenog otpada primarnom reciklažom u 2005. godini.

Tablica 5. Procjena količina otpada iz primarne reciklaže za period 2008. - 2016.g., otok Rab

Navedene procijenjene količine ne uključuju separatno izdvojeni biootpad u kućanstvima.

Za pretpostaviti je da udio općine Lopar u primarnoj reciklaži ne iznosi više od 15% u odnosu na gore ukupno proračunate količine, a preostali udio odnosi se na Grad Rab.

Za promatrano razdoblje primjene ovog Plana gospodarenja otpadom, na otoku Rabu udio primarne reciklaže bi se trebao povećati u odnosu postojeće stanje za gotovo 3 puta.

6.0. KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM U OPĆINI LOPAR

Postavke cjelovitog sustava gospodarenja otpadom polaze od načela potpunog nadzora otpada od mjesta nastanaka pa do mjesta konačne obrade i zbrinjavanja. Između ove početne i krajnje točke postoji cijeli niz mjera koje su u postupku provođenja hijerarhijski podređena jedna drugoj. Sukladno novodonesenoj zakonskoj regulativi, cjeloviti sustavi gospodarenja otpadom definiraju zbirne radnje u okviru tehničkih i organizacijskih normi koje sukladno tehničkim i ekonomskim polazištima uključuju sljedeće hijerarhijske postavke:

a) Izbjegavanje nastanka otpada

b) Smanjenje količina i vrsta otpada

c) Ponovna upotreba otpada za istu namjenu uz obradu

d) Ponovna upotreba bez obrade

e) Recikliranje otpada, iskorištavanje uz obradu

f) Obrada otpada

g) Odlaganje otpada

Navedene postavke čine IVO koncept (Izbjegavanje- Vrednovanje-Odlaganje) koji je opće prihvaćena univerzalna koncepcija za postupanje sa svim vrstama otpada, a određena je Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Koncept IVO obuhvaća:

Shema 1. Koncpet IVO određen Staretegijom gospodarenja otpadom RH

Gospodarenje otpadom u Općini Lopar odnosi se isključivo na gospodarenje komunalnim otpadom sukladno Zakonu o otpadu. S obzirom na donešeni Plan gospodarenja otpadom Primorsko - goranske županije, Općina Lopar je dužna uskladiti svoje aktivnosti prema navedenom Planu. Županijskim planom je određena uspostava novog sustava gospodarenja komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom na području županije i zadovoljava hijerarhijske principe IVO koncepta sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske. Novi sustav gospodarenja otpadom županije te time i Općine Lopar obuhvaća:

.izgradnju središnje građevine za skladištenje, obradu i odlaganje komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada (CZGO Marišćina)

.izgradnju pretovarnih stanica

.izgradnju mreža reciklažnih dvorišta i organiziranje eko otoka

.uspostavu sustava za odvojeno skupljanje, sortiranje, predobradu i obradu otpada:

- unapređenje postojećeg načina odvojenog skupljanja otpada

- organiziranje prijevoza odvojeno sakupljenog otpada (sustav prijevoza otpada)

Uspostavom novog sustava gospodarenja otpadom postojeća odlagališta u županiji moraju se sanirati i zatvoriti.

Za otok Rab (Općina Lopar i Grad Rab) je predviđen rad i sanacija odlagališta Sorinj do uspostave novog sustava gospodarenja otpadom, odnosno do izgradnje i puštanja u rad županijskog centra CZGO Marišćina, a najkasnije do 2011. godine. Novi županijski sustav gospodarenja otpadom za otok Rab predviđa pretovarnu stanicu (iako ista nije predviđena Prostornim planom Primorsko-goranske županije, ali je predviđena Prostornim planom uređenja Grada Raba i Usklađenjem Prostornog plana uređenja Grada Raba za područje Općine Lopar s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora s reciklažnim dvorištem na području odlagališta Sorinj, te će se njegovom uspostavom odlagalište Sorinj sanirati i zavoriti. U okviru pretovarne stanice ''Rab'' komunalni otpad na otoku Rabu će se zaprimati, zbijati i privremeno skladištiti u velike kontejnere te otpremati u CZGO. Planirani sustav cjelovitog gospodarenja otpadom na otoku Rabu u okviru uspostave županijskog sustava prikazan je niže na shemi.

Shema 2. Planirani sustav cjelovitog gospodarenja otpadom otoka Raba

7.0. MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA

Cilj sustava gospodarenja otpadom je smanjiti u što većoj mjeri količinu komunalnog otpada, a čiji ostatni dio će se otpremati u CZGO na obradu i zbrinjavanje. Smanjivanje količine komunalnog otpada koje će se u konačnici odložiti na odlagalište provodi se izdvajanjem na mjestu nastanka korisnih komponenti iz komunalnog otpada (papir, staklo, plastika, metali i dr.) primarnom reciklažom. Odlukom o komunalnom redu u Gradu Rabu (»Službene novine PGŽ« broj 33/03 i 13/04) čiji je akt preuzela novoosnovana Općina Lopar, propisane su odredbe o sakupljanju, odvozu i postupanju sa sakupljenim komunalnim otpadom, prema kojem se u članku 89 navodi da se otpad razvrstava ovisno o svojstvima i mjestu nastanka sukladno Zakonu o otpadu.

Provođenjem primarne reciklaže udovoljava se principima suvremenog gospodarenja otpadom. Prema Zakonu o otpadu određuje se odvojeno skupljanje i skladištenje otpadnih tvari čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti bilo recikliranjem bilo oporabom. Odvojenim prikupljanjem i recikliranjem/oporabom otpada postiže se sljedeće:

.izbjegavanje odlaganja otpada na odlagalište

.koriste sirovine za dobivanje novih proizvoda

.smanjuje onečišćenje okoliša

.financijska ušteda

Podzakonskim aktima odnosno pravilnicima reguliran je način postupanja s posebnim kategorijama otpada i to:

.ambalažom i ambalažnim otpadom

.otpadnim gumama

.otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom

.vozilima kojima je istekao rok trajanja

.otpadnim baterijama i akumulatorima koji sadrže određene opasne tvari

.infektivnim otpadom iz zdravstvenih ustanova

.otpadnim uljima

.građevinskim otpadom

Razvrstavanje i odvojeno skupljanje otpada na mjestu nastanka (kod proizvođača otpada) je preduvjet za efikasnu primjenu mjera gospodarenja otpadom tj. postupaka kojima se otpadu daje nova vrijednost (ponovna uporaba, recikliranje i oporaba u energetske svrhe). Provođenjem primarne reciklaže smanjuje se količina ostatnog (komu

 

nalnog) otpada koji se zbrinjava na odlagalištu. Osim u domaćinstvima, primarna reciklaža mora biti odgovarajuće organizirana i u privredi, ustanovama i uslužnim djelatnostima kako bi se efikasno provodilo izdvajanje poglavito sekundarnih sirovina (papir, karton, staklo, plastika i dr.), omogućila ušteda energije i kapaciteta transporta i obrade, te posljedično smanjenje opasnosti za površinske i podzemne vode te okoliš općenito.

Razvoj i primjena primarne reciklaže dakle obuhvaća izdvajanje otpadnih tvari na mjestu nastanka i odlaganje na za tu namjenu predviđenim mjestima. Primarna reciklaža se provodi putem eko otoka i reciklažnih dvorišta u okviru kojih se izdvojene otpadne tvari mogu zasebno odložiti. Mjesta nastanka komunalnog otpada su domaćinstva te javne i uslužne djelatnosti uključujući i turističku djelatnost. U tom smislu primarna reciklaža zauzima značajno mjesto u IVO konceptu, budući da se primarnom reciklažom osim korisnih tvari komunalnog otpada izdvajaju i neke štetne tvari u svrhu smanjenja štetnog potencijala ostatnog dijela komunalnog otpada koji u konačnici podliježe postupku obrade i odlaganja. Uspješnost odvojenog prikupljanja otpada polazi od poštivanja pravila koja važe za određene vrste i kategorije otpada. Stoga, kod komunalnog otpada iskoristive odnosno korisne frakcije obuhvaćaju papir i karton, plastika, staklo, metali, tekstil, te zeleni (biorazgradivi) otpad. Uz navedene korisne frakcije komunalnog otpada pojavljuju se i štetne (opasne) frakcije kao što su baterije, lijekovi, boje i lakovi, ulja, žarulje, akumulatori itd., za koje je potrebno također primjeniti sustav odvojenog skupljanja i odlaganja na za to predviđena mjesta.

U naselju Lopar ne postoje eko otoci niti pojedinačna sabirna mjesta kao niti reciklažna dvorišta za prikupljanje izdvojenih vrsta otpadnih tvari. Eko otoci postoje jedino na lokacijama unutar Općine gdje boravi veći broj turista (glavne plaže i autokamp). U okviru tih eko otoka sakuplja se odvojeno papir, PET, Al ambalaža i staklo u zasebnim spremnicima.

Za uspostavu sustava primarne reciklaže u Općini Lopar potrebno je uspostaviti mrežu eko otoka u naselju Lopar, te poboljšati postojeći sustav odvojenog skupljanja komunalnog otpada u turističkim objektima (autokamp). U naselju Lopar predvidjeti eko otoke u okviru koji će se omogućiti zasebno odlaganje korisnih komponenti iz komunalnog otpada. Prema planu razvoja eko otoka komunalno društvo Lopar Vrutak d.o.o je predvidjelo uspostavu osam eko otoka u naselju Lopar i dva u autokampu. Za tu namjenu komunalno društvo Lopar Vrutak d.o.o. ima predviđena financijska sredstva za nabavu kontejnera. Po svakom eko otoku će se postaviti kontejneri od 750 l za izdvajanje papira i kartona, PET, Al ambalaže, stakla, plastiku (osim PET). Na dva eko otoka (1 u naselju i 1 u autokampu) predvidjeti kontejner za limenke od konzervi. Lokacije eko otoka u naselju Lopar predviđa se na pozicijama gušće naseljenih dijelova naselja i veće fluktuacije stanovništva.

Osim izdavajanja navedenih korisnih komponenti, za domaćinstva i uslužne djelatnosti potrebno je predvidjeti dodatnu posudu (sustav dvije posude) za izdvajanje biorazgradivog otpada, po izgradnji županijskog centra za gospodarenje otpadom (CZGO Marišćina). Izdvojeni biorazgradivi otpad se može kompostirati u okućnicama gdje zadovoljava uvjete za njegovu provedbu, a primjenu navedenog sustava kompostiranja u okućnicama je moguće odmah uspostaviti. Nakon izgradnje županijskog centra prikupljeni komunalni otpad će se obrađivati mehaničko - biološkom obradom, nakon čega će se neiskoristivi dio odložiti u okvru odlagališnog prostora centra, dok će se odvojeno prikupljeni biorazgradivi otpad obrađivati direktno u sklopu instalirane kompostane.

Nastaviti s organiziranim skupljanjem glomaznog otpada.

Osim mjera odvojenog sakupljanja otpada putem eko otoka osigurati reciklažno dvorište za izdvojeno sakupljanje korisnih i štetnih tvari komunalnog otpada. Sukladno Prostornom planu primorsko-goranske županije, Prostornom planu uređenja Grada Raba i Usklađenju Prostornog plana uređenja Grada Raba za područje Općine Lopar s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora, na lokaciji odlagališnog prostora Sorinj izgraditi reciklažno dvorište ''Rab''. U okviru reciklažnog dvorišta Rab omogućiti odlaganje korisnih vrsta otpada (papir, karton, PET, staklo, Al ambalaža, metalni otpad (željezo, bakar, aluminij i olovo), glomaznog otpada, te štetnih otpadnih tvari (autogume, akumulatori, baterije, otpadna ulja, otpadne boje i lakove). Reciklažno dvorište urediti sukladno zahtjevima propisa za gradnju reciklažnih dvorišta, Glavnom projektu i građevinskoj dozvoli.

7.1. Odlaganje komunalnog otpada

Uz provođenje mjera odvojenog sakupljanja otpadnih tvari iz komunalnog otpada, komunalni otpad nakon primarne reciklaže se odlaže na odlagalište Sorinj, koje će tehnički biti opremljeno sukladno provedenim mjerama zaštite. Otpad se prije konačnog zbrinjavanja neće obrađivati, već će se tehnologijom sanitarnog odlaganja odložiti na uređeno odlagalište Sorinj. Odlaganje na ovom odlagalištu provoditi će se do otvaranja županijske centralne zone za gospodarenje otpadom na lokaciji Marišćina odnosno najkasnije do 2011. godine.

Prijedlog uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, koji obuhvaća prostor svih gradova i općina u Primorsko-goranskoj županiji, temelji se na osnovnim načelima koja su uvjet za efikasnu primjenu sustava:

.prihvatljivost za okoliš,

.ekonomska opravdanost i

.socijalna podnošljivost.

Sustav objedinjuje uporabu širokog niza različitih mjera i metoda, od izbjegavanja i smanjenja količina otpada, odvojenog skupljanja otpada, ponovne uporabe i reciklaže otpada, prijevoza i skladištenja otpada, obrade i odlaganja otpada. Svaka mjera i metoda ima specifičnu ulogu u planiranom sustavu gospodarenja otpadom. Osnovni koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Primorsko- goranske županije čine redom sljedeći elementi:

.Izbjegavanje i smanjivanje količina otpada,

.Odvojeno skupljanje otpada (primarna reciklaža),

.Skupljanje i prijevoz otpada,

.Skladištenje otpada,

.Obrada otpada

.Odlaganje otpada

Općenito su županijski/regionalni centri zamišljeni kao lokacije na kojima je omogućeno:

.prihvat sortiranog i nesortiranog otpada

.obrada otpada (mehaničko-biološka obrada, kompostana)

.sabirno mjesto za opasni otpad

.odlaganje komunalnog i neopasnog otpada

Kako će se u sklopu sanacijskog perioda, odlagališni prostor Sorinj moći eksploatirati do 2011.g., za očekivati je kako će se do tada izgraditi centralna županijska zona

za gospodarenje otpadom na lokaciji Marišćina, gdje će se moći prihvaćati i odlagati prethodno obrađeni komunalni i proizvodni neopasni otpad. Na taj način će se postići potpuno i konačno usklađivanje postupaka glede postupanja s otpadom i njegovog konačnog zbrinjavanja i važeće zakonske regulative.

7.2. Edukacija stanovništva

Za efikasnu provedbu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom jedan od važnih faktora je edukacija stanovništva u gospodarenju otpadom i provedbi primarne reciklaže.

Uspjeh i realizacija svih zadanih ciljeva vezano za primjenu primarne reciklaže značajno ovisi o informiranju i edukaciji svih sudionika u procesu proizvodnje i gospodarenja komunalnim otpadom. Iz tog razloga nužno je razraditi sustav edukacije stanovništva u postupku odvojenog prikupljanja komunalnog otpada i njeno kontinuirano provođenje i poboljšanje. Sustavno informiranje javnosti o aktivnostima vezano za način primjene i važnost provedbe primarne reciklaže potrebo je obavljati putem medija (pisanih, audio i video). Potrebno je provoditi mjere kojima će se motivirati i educirati stanovništvo za izbjegavanje nastanka otpada koje u konačnici završi na odlagalištu, odnosno poticati izdvajanje u što većoj mjeri svih korisnih komponenti komunalnog otpada kao i onih otpadnih tvari koje imaju štetno djelovanje na okoliš i zdravlje stanovništva. Navedena mjera treba imati dugoročni karakter kako bi efekti njegove primjene bili što je moguće veći.

Provođenjem stalne i poboljšane edukacije stanovništva razvija se svijest svakog pojedinaca o potrebi provedbe smanjenja količine komunalnog otpada izdvajanjem korisnih, a i štetnih komponenti iz komunalnog otpada na njenom izvoru. Županijskim planom gospodarenja otpadom i Programom zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji predviđena je izrada cjelovitog Programa ekološke edukacije u okviru kojeg će se obraditi i područje gospodarenja otpadom.

Za efikasnu primjenu izbjegavanja i smanjenja komunalnog otpada potrebno je provoditi sljedeće aktivnosti:

.edukaciju javnosti (od predškolske i školske dobi do odraslog stanovništva), stručnjaka i upravnih struktura Općine

.poticati aktivnu suradnju s ekološkim udrugama i svim zainteresiranim pravnim i fizičkim osobama na primjeni mjera za smanjenje komunalnog otpada

.osnovne informacije o mogućnostima izbjegavanja i smanjenja komunalnog otpada davati u svim sredstvima javnog komuniciranja (radio, TV, novine), na panoima, vozilima, u reciklažnim dvorištima, eko otocima i dr.

.izraditi web stranicu od strane Općine i komunalnog društva s uputama, mjerama, aktivnostima i savjetima za izbjegavanje nastanka i smanjenje komunalnog otpada

.uvesti ''otvoreni telefon'' za komunikaciju s građanima

.izraditi edukacijski i promidžbeni materijal s naputcima, porukama i sloganima za izbjegavanje i smanjenje komunalnog otpada i poticanje korištenja eko otoka i reciklažnog dvorišta

Za ocjenu uspješnosti primjene sustava primarne reciklaže potrebno je putem dostupnih javnih medija izvješćivati stanovništvo o količinama pojedinih izdvojenih tvari, predviđenim planovima poboljšanja te provoditi ankete o primjeni sustava primarne reciklaže i ispitivanja javnog mišljenja.

8.0. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD

Odlagalište Sorinj predstavlja službeno odlagalište komunalnog otpada za zbrinjavanje komunalnog otpada otoka Raba. Odlagalište nije uređeno i nema izveden temeljni brtveni sloj, odvodnju procjednih i oborinskih voda. Odlagalište ima izvedene bunare za pasivno otplinjavanje. S obzirom na predviđeni konačni period odlaganja komunalnog otpada na odlagalištu Sorinj (do 2011. godine), za navedeni period odlaganja potrebno je odlagalište urediti odnosno sanirati sukladno zahtjevima propisa za odlagališta neopasnog otpada za nastavak odlaganja komunalnog otpada i otpada sličnog komunalnom. Po uspostavi županijskog CZGO Marišćina, predviđa se prestanak odlaganja komunalnog otpada na odlagalište Sorinj, njegovo zatvaranje i konačna sanacija odlagališnog prostora.

Iako poglavarstvo Grada Raba upravlja programom sanacije odlagališta komunalnog otpada Sorinj, u aktivnosti provedbe navedenih aktivnosti treba biti uključena i novoosnovana Općina Lopar, a što je i načelno navedeno u Sporazumu o podjeli imovine, prava i obveza između Grada Raba i Općine Lopar (»Službene novine PGŽ« broj 22/07). Izrađen je Glavni projekt sanacije odlagališta uključujući radnu zonu (ulazna zona s vagom, perilište kotača, reciklažno dvorište, transfer stanicu). Svi radovi na sanaciji i odlaganju otpada do konačnog zatvaranja odlagališta moraju se provoditi u skladu s projektnom dokumentacijom i dobivenim dozvolama.

Uređenje i sanaciju odlagališta kao i gradnju potrebnih objekata i infrastrukture potrebno je provoditi uz primjenu potrebnih mjera koje su propisane regulativom vezanom za gradnju objekata. Tijekom uređenja i sanacije odlagališta potrebno je poduzimati mjere zaštite na radu sukladno propisima.

Odlagalište je potrebno kontinuirano nadzirati i provoditi kontrolu ulaska preko čuvarske službe, kako bi se spriječio ulazak neovlaštenih osoba i kontrolirao ulaz i sastav otpada koji se odlaže na odlagalište. Ograđivanjem odlagališta onemogućen je ulazak neovlaštenih osoba.

Tijekom rada odlagališta potrebno je kontinuirano provoditi sanitarnu kontrolu provedbom mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (4 puta godišnje) od strane ovlaštene organizacije.

Svakodnevnim kompaktiranjem odloženog otpada i prekrivanjem inertnim materijalom, odgovarajućim otplinjavanjem odlagališnog plina (predviđeno pasivno otplinjavanje putem plinskih bunara i ispusta preko biofiltera) eliminira se pojava površinskih i dubinskih požara. Kompaktiranje odloženog otpada i prekrivanje inertnim materijalom potrebno je provoditi svakodnevno, sve do zatvaranja i konačne sanacije odlagališta Sorinj. Kontrolom otpada koji dolazi na odlagalište omogućava se odlaganje jedino komunalnog otpada. Na taj način se sprječava odlaganje drugih vrsta otpada osim komunalnog. Raspolaganjem dovoljne količine vode (cisterna i hidrantska mreža), te protupožarnim aparatima u dovoljnom broju i osposobljavanjem djelatnika za zaštitu od požara provode se dodatne mjere zaštite od požara.

Uređenje i sanaciju odlagališta Sorinj provesti uz sljedeće mjere zaštite:

.postojeći dio odlagališta sanirati izvedbom prekrivnog sloja odnosno temeljnog brtvenog sloja koji mora zadovoljiti koeficijent propusnosti min. 10-9 m/s (mineralna barijera od gline, GCL, HDPE folija), na koji se stavlja drenažni sloj za procjedne vode. Na izvedeni temeljni brtveni sloj na zbijenom postojećem otpadu nastaviti s odlaganjem komunalnog otpada sve do njegovog zatvaranja,

 

.procjedne vode s uređenog odlagališta s nastavkom odlaganja odvoditi u vodonepropusni bazen za procjedne vode iz koje će se otpadna voda crpkom vraćati u odlagalište,

.na uređeni dio odladališta s nastavkom odlaganja otpada izvesti sustav pasivne odvodnje odlagališnog plina izvedbom plinskih bubara s ugrađenim biofiltrima za pročišćavanje plina prije ispusta u atmosferu,

.oko odlagališta izvesti obodni kanal i bazen za odvodnju oborinskih voda,

.nakon prestanka rada odlagališta i uspostave pretovarne stanice, provesti zatvaranje i konačnu sanaciju odlagališta izvedbom završnog brtvenog sustava (izravnavajući sloj, geosintetski dren za odlagališni plin, GCL, LDPE folija, geodren za oborinsku odvodnju, završni hortikulturni sloj),

.bazen za oborinsku vodu je predviđen za akumulaciju vode za hidrantsku mrežu za gašenje požara, a višak vode će se odvoditi u obodni kanal strmog dijela odlagališta i upojnih bunara u tlo.

Odlagališni prostor mora biti opremljen s perilištem kotača vozila (pranje visokotlačnom vodom uz automatsko dodavanje flokulanta za poboljšanje taložnih karakteristika otpadne vode), a pranje kotača je obvezno provoditi prije svakog napuštanja lokacije odlagališta. Otpadne vode od pranja, akumuliraju se u taložnici i vraćaju natrag u proces pranja kotača recikliranjem vode nakon taloženja.

Rad strojeva na odlagalištu proizvodi buku određene razine, ali su dovoljno udaljeni od najbližeg naselja.

Tijekom korištenja odlagališta potrebno je provoditi sljedeće mjere zaštite:

.Odlagati samo komunalni otpad i otpad sličan komunalnom.

.Na ulazu u odlagalište otpada kontrolirati vrstu i količinu zaprimljenog otpada, mjeriti količinu otpada koji se dovozi na odlagalište putem mostne vage ugrađene na ulazu u odlagalište.

.Spriječiti odlaganje fekalnog otpada iz septičkih jama.

.Voditi Dnevnik odlagališta koji sadržava dokumentaciju o otpadu (prateći listovi), dokumentaciju o tehnološko-tehničkoj opremljenosti, opremi, ugrađenom materijalu u odlagalište, pregledu i o poduzetim mjerama po nalogu inspekcije zaštite okoliša te pregled praćenja događaja (plavljenja, potresi i drugo) i izvanrednih događaja na prostoru odlagališta.

.Kontrolirati vrste otpada koje se odlažu u reciklažno dvorište.

.Voditi očevidnik zaprimljenog otpada po grupama i količini skladištenog opasnog otpada u reciklažnom dvorištu.

.Tijekom rada odlagališta i nakon njegova zatvaranja kontrolirati sastav odlagališnog plina na osnovne parametre i to CH4, CO2, H2S, H2 i O2. Učestalost mjerenja sastava odlagališnog plina provoditi sukladno Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (»Službene novine PGŽ« broj 117/07) ili sukladno rješenju postupka procjene utjecaja na okoliš.

.Tijekom rada odlagališta i nakon njegova zatvaranja kontrolirati sastav procjedne vode odlagališta sukladno Pravilniku o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (»Službene novine PGŽ« broj 117/07) na parametre: TOC, As, Pb, Cd, Cr6+, Ni, Zn, Cu, Hg, fenoli, fluoridi, amonijak, cijanid (lakooslobodivi), nitriti, AOX, isparni ostatak, električna vodljivost, pH vrijednost, BPK5 i KPK. Mjerenja provoditi četiri puta godišnje do zatvaranja odlagališta, a po prestanku rada odlagališta dva puta godišnje.

.Provoditi kontrolu sastava oborinske vode na ispustu iz obodnog kanala jednom godišnje tijekom i nakon prestanka rada odlagališta u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Službene novine PGŽ« broj 40/99, 06/01 i 12/01) na parametre određene Vodopravnom dozvolom.

.Provoditi kontrolu kakvoće podzemne vode iz piezometara na lokaciji odlagališta na parametre prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (»Narodne novine« broj 182/04) četiri puta godišnje tijekom rada odlagališta, a nakon prestanka korištenja odlagališta dva puta godišnje.

.Provoditi redovitu kontrolu stanja sustava odvodnje.

.Provoditi redovitu kontrolu stabilnosti odlagališta (slijeganje odlagališta).

9.0. POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA

Na području Općine Lopar evidentirana je jedna lokacija onečišćena otpadom. Locirana je uz postojeću pristupnu cestu prema odlagalištu komunalnog otpada Sorinj. Radi se o divljem odlagalištu građevnog otpada (zemljani iskop i šuta) dimenzija oko 200 x 6 m i visine odloženog otpada oko 1 m. Procjenjuje se da je ukupno odloženo oko 1.200 m3 građevnog otpada.

Pored navedenog divljeg odlagališta građevnog otpada u Općini Lopar se nalazi službeno neuređeno odlagalište komunalnog otpada Sorinj na koje se odlaže miješani komunalni otpad s otoka Raba. Odlagalište se koristi od 1969.g. i procijenjeno je da je do danas odloženo oko 287.833 m3 miješanog komunalnog otpada. Navedeno odlagalište komunalnog otpada je dokumentima prostornog uređenja i zakonskim te podzakonskim aktima potrebno sanirati.

10.0. REDOSLIJED AKTIVNOSTI SANACIJE NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA I OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA

Divlje odlagalište građevnog otpada je potrebno sanirati tj. odvesti s predmetne lokacije i adekvatno zbrinuti. Razmotriti mogućnost korištenja kao dnevnog prekrivnog sloja na odlagalištu komunalnog otpada Sorinj. Preporuča se nakon sanacije na predmetnoj lokaciji postaviti natpis ''Zabranjeno odlaganje''. Općina Lopar odnosno Jedinstveni upravni odjel je nadležna za kontrolu pojave novih divljih odlagališta i tla onečišćenog otpadom, provođenje aktivnosti sanacije i osiguranje financijskih sredstava za njenu provedbu.

Na sanaciji neuređenog odlagališta komunalnog odlagališta Sorinj se radi od 2006. g. od kada je izrađen veći dio tehničke dokumentacije za sanaciju istog i prenamjenu prostora u sklopu uvođenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji. Uz usvojenu Studiju o utjecaju na okoliš, ishođenu lokacijsku dozvolu, izrađen je i glavni projekt sanacije i uređenja predmetnog odlagališta. Dobivanjem građevinske dozvole permanentno će se pristupiti daljnjim aktivnostima na programu sanacije i provedbi sanacije uz prethodni odabir izvođača sanacijskih aktivnosti prema dobivenim dozvolama.

11.0. IZVORI I VISINA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU SANACIJE

Sanacija divljeg odlagališta građevnog otpada uz pristupni put prema odlagalištu Sorinj obuhvaća vađenje odloženog otpada i transport do lokacije konačnog zbrinja

vanja (predviđeno lokacija Sorinj). Troškovi sanacije procijenjenih 1.200 m3 građevnog otpada po jediničnoj cijeni od 83 kn/m3 otpada iznose oko 100.000 kn.

Prema proračunu Općine Lopar, predviđeno je u 2008.g. 10.000 kn za sanaciju divljih odlagališta. Navedena sredstva nisu dostatna za sanaciju navedenog divljeg odlagališta. Dodatna potrebna sredstva mogu se ishoditi iz sljedećih izvora:

.povećanje sredstava proračuna Općine za sanciju divljih odlagališta

.financijska sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

.proračun Primorsko-goranske županije

.komunalno društvo

Kod izvora i visine potrebnih sredstava za sanaciju divljeg odlagališta potrebno je razmotriti sve mogućnosti i izvore, procijeniti potrebnu visinu sredstava iz pojedinih izvora koji će sudjelovati u financiranju sanacije, budući da na procijenjenu visinu troška sanacije, Općina nije u mogućnosti u cijelosti isto sama sanirati iz vlastitih sredstava proračuna. Uz moguću kompenzaciju i sudjelovaje komunalnog društva u provođenju sanacije postoji mogućnost smanjenja ukupno procijenjenog troška sanacije predmetnog divljeg odlagališta.

Odlagalište komunalnog otpada Sorinj na koji se odlaže otpad s otoka Raba obuhvaća i Grad Rab i Općinu Lopar. Općina Lopar osnovana je krajem 2006.g., te je između Grada Raba i općine Lopar je 2007.g. sklopljen Sporazum o podijeli imovine, prava i obveza (»Službene novine PGŽ« broj 22/07). Predmetnim sporazumom za odlagalište otpada Sorinj, Grad Rab i općina Lopar će sve programe oko odlagališta sufinancirati razmjerno broju stanovnika i količini sakupljenog otpada. Navedeno znači da će sukladno navedenom razmjeru sudjelovati u troškovima sanacije odlagališta Sorinj.

Procjena troškova sanacije odlagališta Sorinj prema izrađenom Glavnom projektu sanacije iznosi oko 30.610.000 kn. Troškovi sanacije obuhvaćaju uređenje odlagališta poravnavanjem, prebacivanjem dijela otpada sa strmog dijela odlagališta na ravniji dio, sanaciju strmog dijela odlagališta, izvedbu temeljnog i završnog brtvenog sustava, sustava oborinske odvodnje s odlagališta, bazena za procjednu vodu, bazena za oborinsku vodu i sustava za pasivno otplinjavanje odlagališta. Troškovi reciklažnog dvorišta i transfer stanice nisu iskazani u gore navedenim troškovima. Sanacija odlagališta s nastavkom odlaganja i njegovo zatvaranje je predviđeno najkasnije do 2011. godine. Na temelju sklopljenog Ugovora od 15.02.2005.g. između Grada Raba i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, program sanacije odlagališta Sorinj će se sufinancirati i sredstvima Fonda.

12.0. ZAKLJUČAK

Polazište za osmišljavanje koncepcije gospodarenja komualnim otpadom u Općini Lopar prema Zakonu o otpadu (»Službene novine PGŽ« broj 178/04, 111/06) je izrada Plana gospodarenja otpadom (članak 11. i 15.). Obveze prema Planu se odnose na smanjenje količine komunalnog otpada koji se u konačnici odlaže na odlagalište, izdvajanje u što većoj mjeri onih otpadnih tvari iz komunalnog otpada koji se mogu reciklirati, ponovno uporabiti i oporabiti u energetske svrhe. Koncepcija primjene primarne reciklaže odnosno izdvajanje otpadnih tvari na mjestu nastanka i njihovo ponovno korištenje predstavlja suvremeni princip gospodarenja komunalnim otpadom. Uspostava novog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na županijskoj razini podrazumijeva provedbu primarne reciklaže putem reciklažnih dvorišta i eko otoka. Izdvajanje korisnih komponenti iz komunalnog otpada putem eko otoka i reciklažnog dvorišta koja se planira uspostaviti, edukacijom svih struktura stanovništva poticati i razvijati cjeloviti sustav gospodarenja otpadom u Općini Lopar, kako bi se smanjila količine komunalnog otpada koje će se u konačnici konačno zbrinuti na odlagalište bilo na lokaciji Sorinj odnosno po uspostavi županijskog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji Marišćina.

Novi koncept sustava gospodarenja otpadom Primorsko- goranske županije obuhvaća izgradnju novog županijskog centra za gospodarenje komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom CZGO Marišćina, što za buduće aktivnosti Općine Lopar podrazumijeva prestanak odlaganja komunalnog otpada na postojećem odlagalištu Sorinj, njegovu sanaciju i zatvaranje, te uspostavu pretovarne stanice u okviru koje će se ostatni komunalni otpad nakon primarne reciklaže dopremati, kompaktirati i odvoziti na obradu i konačno zbrinjavanje u županijski centar CZGO Marišćina.

Sanaciju postojećih divljih odlagališta uz permanentnu kontrolu pojave i sprječavanja nastanka novih divljih odlagališta jedna je od aktivnosti koje stalno treba provoditi na razini Općinskih struktura (komunalni redar) u cilju uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Općini Lopar.

Ovaj Plan stupa na snagu od objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 011-03/09-01/01

Ur. Broj: 2169/02-01-09-03

Lopar, 5. ožujka 2009.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE LOPAR

Predsjednik

prof. Damir Paparić, v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr