12.
Na temelju stavka 7. članka 100. Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), članka 133. Odluke
o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Brod Moravice (»Službene novine«
broj 35/03), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Brod
Moravice (»Službene novine PGŽ« broj 33/05) i članka 18. Statuta Općine Brod
Moravice (»Službene novine PGŽ« broj 05/06), Općinsko vijeće Općine Brod
Moravice, na sjednici održanoj dana 19. veljače 2009. godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju UPU-a 4 - Urbanističkog plana
uređenja građevinskog područja poslovne namjene
K-3 - Donja Dobra 2
Članak
1.
Donosi se UPU 4- Urbanistički plan uređenja
građevinskog područja poslovne namjene - Donja Dobra (u daljnjem tekstu: Plan)
Članak
2
Plan je sadržan u elaboratu koji je sastavni
dio ove Odluke, a sadrži sljedeće:
A. TEKSTUALNI DIO
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA
POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
3. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA, PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
3.1.1. Javna parkirališta i garaže
3.1.2. Trgovi i druge pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
4. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
6. POSTUPANJE S OTPADOM
7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
8. MJERE PROVEDBE PLANA
8.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja
B. GRAFIČKI DIO
1. - NAMJENA PROSTORA 1:1000
2. - PROMETNA, ULIČNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREŽA -
2.1. PROMETNA I ULIČNA MREŽA I
TELEKOMUNIKACIJE 1.1000
2.2. VODOOPSKRBA I ODVODNJA 1.1000
2.3. ELEKTROENERGETIKA 1.1000
3. - UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
ZAŠTITE POVRŠINA 1:1000
4. - UVJETI GRAĐENJA 1:1000
C. OBVEZNI PRILOZI
OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja
odnosno dijela naselja u prostoru općine ili grada
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2. Prostorno razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne
cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.5. Obveze iz planova šireg područja
1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja
razvoja u odnosu na poslovne podatke te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog
ili gradskog značaja
2.1.1. Demografski razvoj
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske
strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4. Očuvanje prirodnih i
kulturno-ambijentalnih posebnosti zone izdvojene namjene
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita
prostora u odnosu na postojeća obilježja izgrađene strukture, vrijednost i
posebnost krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
2.2.2. Unapređenje uređenja zone izdvojene
namjene i komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.2.1. Površine poslovne namjene
3.2.2. Javne infrastrukturne površine
3.4. Prometna i ulična mreža
3.4.1. Cestovni promet
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.5.1. Vodopskrba i odvodnja
3.5.2. Elektroenergetika
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
II. IZVOD IZ PPUO BROD MORAVICE
III. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA
IV. MIŠLJENJA IZ ČLANKA 94. »ZAKONA O
PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI« (NN 76/07)
V. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI
VI. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI
VII. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA
PLANA
VIII. ODLUKA O DONOŠENJU UPU 4 -
URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA POSLOVNE NAMJENE - K3-DONJA
DOBRA
Članak
3.
(1) Značenje izraza i riječi koji se
primjenjuju ovim Planom:
Obuhvat dokumenta prostornog uređenja je
prostorna ili administrativno utvrđena cjelina koja se namjerava prostorno
urediti određivanjem obveze izrade i donošenja odgovarajućeg dokumenta
prostornog uređenja,
Građevinsko područje naselja utvrđeno
prostornim planom uređenja velikog grada, grada i općine je izgrađeni i uređeni
dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njegov razvoj i
proširenje,
Izdvojeni dio građevinskog područja naselja
je odvojeni dio postojećega građevinskog područja istog naselja nastao
djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja,
Izgrađeni dio građevinskog područja su
izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj
namjeni kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000 m2 koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine
prostornu cjelinu,
Neizgrađeni dio građevinskog područja je
jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih i neuređenih čestica zemljišta
ukupne površine veće od 5.000 m2.
Namjena prostora/površina je planirani sustav
korištenja prostora, odnosno uporabe građevina, površina i zemljišta određena
odgovarajućim dokumentom prostornog uređenja,
Osnovna namjena prostora/površina je
planirano korištenje prostora/površina podređeno jednoj funkciji (naselje,
poljoprivreda, šume, promet, gospodarstvo, sport, rekreacija i dr.) unutar koje
se mogu planirati i druge namjene ili sadržaji, koji isključivo proizlaze iz
potrebe osnovne namjene,
Pretežita namjena je planirano korištenje
prostora/ površina za više različitih funkcija, od kojih je jedna prevladavajuća,
Površina javne namjene je svaka površina čije
je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice,
trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u
naselju, rekreacijske površine i sl.),
Prometna površina je površina javne namjene
ili površina u vlasništvu vlasnika građevnih čestica ili površina na kojoj je
osnovano pravo služnosti prolaza a kojom se osigurava pristup do građevnih
čestica.
Druga (ostala) infrastruktura su građevine
regionalne i lokalne razine, kojima se osigurava zajednička opskrba, usluge,
odnosno drugi oblici povećanja kvalitete života u naselju ili korisnicima na
određenom području,
Javna infrastruktura državne i regionalne
razine su građevine i uređaji, kojima neposredno upravljaju pravne osobe s
javnim ovlastima u području prometa, energetike, upravljanja vodama i
gospodarenja s drugim vrstama prirodnih dobara ili zaštite okoliša,
Komunalna infrastruktura su građevine i
uređaji infrastrukture lokalne razine, koja se priprema i gradi na temelju
posebnog propisa,
Krajobrazne vrijednosti su svojstvenosti
prirodnoga, kultiviranog ili kulturnog krajobraza, koje određuju njegovu
prirodnu, kulturnopovijesnu i estetsku osobnost,
Zaštita prostora je skup odluka, mjera i
uvjeta kojima se osigurava prepoznatljiv red i kultura u prostoru te kvalitetno
uređenje zemljišta,
Građevna čestica je čestica zemljišta s
pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s
uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili
više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti,
Uređena građevna čestica određuje tretman
neizgrađenog dijela građevne čestice na način:
.popločanje prilaza, hodnih linija, terasa,
parking prostora i dr.
.podizanje uličnih ograda
.sadnja odgovarajućeg raslinja na površinama
zelenila
.rješavanje odvodnje oborinskih voda
Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice je odnos izgrađene površine
zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice (zemljište pod
građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih
konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši
i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže).
U izgrađenost zone ne ulaze:
.septičke jame, cisterne za vodu i spremnici
za gorivo, ako su ukopani u teren
.konzolni istaci krovišta
.pristupna stubišta, vanjske komunikacije i
terase, ako su u razini terena na kojem se nalaze
Koeficijent iskorištenosti građevne čestice
je odnos ukupne (bruto) izgrađene površine građevine i površine zone, a
označava se oznakom kis.
Građenje je izvedba građevinskih i drugih
radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te
ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova
građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina,
Građevina je građenjem nastao i s tlom
povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim
instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom
kao tehničko - tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom.
Građevina može biti osnovna i pomoćna.
Rekonstrukcija građevine je izvedba
građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva
za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine
s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje,
nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi
promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.),
Održavanje građevine je izvedba građevinskih
i drugih radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog
trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u
skladu s kojima je izgrađena,
Osnovna građevina je svaka građevina
(pojedinačna ili sklop građevina) koja isključivo služi za odvijanje Planom
predviđene namjene.
Pomoćna građevina je svaka građevina u
funkciji odvijanja namjene u osnovnoj građevini. Gradi se kao zasebna cjelina u
sklopu osnovne građevine, prigrađena uz nju ili je fizički odvojena.
Postojeća građevina je građevina izgrađena na
temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga
građevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednačena,
Regulacijska linija je zajednička linija
građevne čestice javne prometne površine i građevne čestice osnovne namjene
predviđene ovim Planom.
Građevna linija određuje položaj osnovne
građevine unutar površine za gradnju u odnosu na granicu građevne čestice prema
javnoj prometnoj površini. Može odrediti i položaj osnovne građevine u odnosu
na obodne građevne
čestice ili susjedne
građevine, ako to zahtijevaju lokalni uvjeti.
Lokalne uvjete čine posebnosti mikrolokacije
(urbanističko-arhitektonske značajke, tipologija gradnje u okruženju, reljefne
značajke terena, morfologija krajolika i klimatski uvjeti, prometni uvjeti,
infrastrukturna opremljenost mikrolokacije i sl.).
Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti može
biti podzemna (podrum) ili nadzemna (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje).
Broj etaža na kosom terenu određuje se na nepovoljnijoj strani.
Dijelovi (etaže):
.Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine
čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena,
.Prizemlje (P) je dio građevine čiji se
prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno
uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj članaku uz pročelje građevine
ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili
krova),
.Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor
nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni
i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim
pročeljem izvan terena,
.Kat (K) je dio građevine čiji se prostor
nalazi između dva poda iznad prizemlja,
.Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se
prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog
krova,
Visina građevine mjeri se od konačno
zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu
do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida
potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m,
Ukupna visina građevine mjeri se od konačno
zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine
do najviše točke krova (sljemena),
Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj
površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk)
uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama
obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde,
II ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA
JAVNIH I DRUGIH NAMJENA
Članak
4.
(1) Namjena površina u obuhvatu plana
određena je u kartografskom prikazu 1.
(2) U prostoru obuhvata plana određene su
slijedeće namjene:
.površine gospodarske - poslovne namjene
.javne infrastrukturne površine:
.prometne površine
.zaštitne zelene površine
Površine gospodarske - poslovne namjene
Članak
5.
(1) Gospodarska - poslovna namjena obuhvaća
površine za organizaciju različitih poslovnih djelatnosti; proizvodne, zanatske,
poslovno-uslužne, skladišne, trgovačke, servisne i sl., uz uvjet da su u skladu
s odredbama zaštite okoliša propisanih ovim Planom.
(2) Uvjeti i način gradnje na površinama iz
stavka (1) ove točke definirani su poglavljem 2. ove Odluke.
Javne infrastrukturne površine
Članak
6.
(1) Uvjeti i način gradnje na površinama
javne infrastrukturne površine definirani su poglavljem 3. ove Odluke.
Prometne površine
Članak
7.
(1) Površine prometnica su površine
namjenjene rekonstrukciji postojeće prometne infrastrukture i izgradnji nove
prometne infrastrukture.
(2) Površine su definirane u gabaritu
planirane ili korigirane trase prometnica.
Parkirališna površina
Članak
8.
(1) Površina javnog parkiranja definirana je
za smještaj vozila korisnika i posjetitelja poslovne zone.
Zaštitne zelene površine
Članak
9.
(1) Zaštitna zelena površina (Z) definirana
je na površini u sklopu poslovne zone u rubnom dijelu zone.
(2) Uvjeti i način gradnje na površinama iz
stavka (1) ove točke definirani su poglavljem 4. ove Odluke.
2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH
DJELATNOSTI
Članak
10.
Površine za smještaj građevina gospodarskih
djelatnosti određene su u kartografskim prikazima 1.i 4.
Oblik i veličina građevinskih čestica
Članak
11.
(1) Oblik i veličina građevinske čestice
obuhvaća jednu ili više građevina osnovne djelatnosti, građevine pomoćne
namjene, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni
prostor zaposlenih, posjetitelja i vozila tehnološkog procesa, sve infrastrukturne
priključke i građevine, te površine zelenila.
(2) Najmanja veličina građevinske čestice
iznosi 1200 m2
(3) Najmanja širina građevinske čestice
poslovne namjene mjereno uz građevinski pravac iznosi 20 m.
Namjena građevina
Članak
12.
(1) Građevine osnovne djelatnosti grafičke
oznake K1 obuhvaćaju proizvodne, zanatske, poslovne te skladišne sadržaje.
(2) Građevinska zona K2 može imati sadržaje
poslovno- uslužne, trgovačke i servisne
(3) Uz osnovnu namjenu, u sklopu gabarita
građevine osnovne namjene može se organizirati i druga djelatnost - prateća ili
u funkciji osnovne djelatnosti (administrativno-upravne, ugostiteljske,
trgovačke, skladišne i slične), na način da ne ometa proces osnovne
djelatnosti.
(5) Uz osnovne građevine, u sklopu građevinske
čestice mogu se graditi i ostale građevine:
.građevine u sklopu funkcija osnovne
građevine i pomoćne građevine
.nadstrešnice i trijemovi,
.prometne i manipulativne površine i
parkirališta, te zelene površine
.potporni zidovi, obložni, ogradni zidovi i
vjetrobrani i sl.,
.komunalne građevine i uređaji,
.druge građevine, uređaji i oprema prema
zahtjevima tehnološkog procesa.
Veličina i površina građevina
Članak
13.
(1) Najveći dopušteni koeficijent
izgrađenosti građevinske čestice iznosi kig = 0,5.
(2) Najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti građevinske čestice iznosi kis = 1,5.
(3) U izračun izgrađenosti i iskorištenosti
građevne čestice ne uključuju se:
a.nadstrešnice - natkriveni otvoreni prostori
(iznimno zatvoreni do max sa tri strane kada se postavljaju uz osnovnu
građevinu), veličine do 10% površine građevne čestice,
b.prometne pješačke i kolne površine i
parkirališta, uređeni platoi, ogradni, potporni, obložni zidovi, vjetrobrani,
razni vanjski uređaji i tehnološka oprema i sl.
c.površine pod zelenilom i parterni elementi
uređenja okoliša
Članak
14.
(1) Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža
iznosi tri (3) etaže.
(2) Najveća dopuštena visina građevina u
metrima (V) mjerena uz pročelje građevine od najniže točke konačno poravnatog
terena uz građevinu do gornjeg ruba krovnog vijenca ili krova iznosi 8,5m.
(3) Nadstrešnice su najveće dopuštene visine
(V) = 5,0 m.
(4) U izgrađenom dijelu poslovne zone
postojeća visina građevina se može zadržati ako je veća, ali ne i povećavati.
(5) Najveća visina nadstrešnice iz prethodne
točke ove Odluke iznosi 5,0 m.
Smještaj građevina na građevinskoj čestici
Članak
15.
(1) Gradivi dio građevnih zona određen je u
kartografskom prikazu 4.
(2) Građevina osnovne namjene, pomoćne i dr.
građevine moraju se graditi unutar gradivog dijela građevne čestice.
(3) Iznimno, izvan gradivog dijela
građevinske čestice mogu se graditi i uređivati:
.prometne, manipulativne, zelene površine i
parkirališta
.potporni, obložni, ogradni zidovi,
vjetrobrani i sl.
.komunalni objekti i uređaji i oprema
.nadstrešnice
.urbana i dr. nadzemna i podzemna oprema u
funkciji građevne čestice
Članak
16.
(1) Građevinska linija udaljena je od
regulacijske linije najmanje 5,0 m.
(2) Kod formiranja građevinskih čestica
granica gradivog dijela čestice prema ostalim granicama građevinske čestice je
udaljena najmanje 4,0 m od susjednih građevinskih čestica.
(3) Nadstrešnice moraju biti udaljene
najmanje 2,0 m od ruba građevinske čestice.
(4) Smještaj građevine na građevinskoj
čestici mora, ovisno o namjeni građevine i organizaciji tehnološkog procesa,
omogućiti neometan kolni pristup i manevriranje vozila i organizaciju
protupožarnih pristupa.
Oblikovanje građevina
Članak
17.
(1) Za cijelu poslovnu zonu Donja Dobra ovim
Planom uvjetuje se, profesionalno i prvoklasno kvalitetno projektiranje,
suvremena arhitektura i tomu primjerena sloboda koncepta i izraza u oblikovanju
građevina, partera, okoliša te urbane opreme prostora i građevina.
(2) Građevine poslovne i posebne namjene,
druge građevine, te elemente uređenja partera, urbane opreme i drugih tehničkih
i vizualnih aplikacija i sl. u sklopu građevnih čestica i zone u cjelini, treba
projektirati, oblikovati i graditi prvoklasno i na profesionalnoj razini, uz
upotrebu kvalitetnih postojanih materijala i primjenu kvalitetnih tehnologija
građenja.
(3) Krovišta građevina njihovi nagibi, forme,
geometrija, materijali i tehnologije su integralni dijelovi procesa oblikovanja
i moraju odgovarati ovdje propisanim kriterijima gradnje i projektiranja koja
vrijede za cijelu poslovnu zonu.
Uređenje građevnih čestica
Članak
18.
(1) Neizgrađeni dijelovi građevinskih čestica
namjenjuju se uređenju prometnih, parkirnih i manipulativnih prostora, zelenih
i drugih površina.
(2) Najmanje 20% površine građevne čestice
poslovne namjene potrebno je urediti kao parkovne i/ili zaštitne zelene
površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog
zelenila. Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u
što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na
građevnoj čestici.
(3) Zelene i dr. površine na građevnoj
čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme.
(4) Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti
uvjeti korištenja susjednih građevinskih čestica i javnih prometnih površina.
Članak
19.
(1) Ograde građevinskih čestica poslovne
namjene (K), grade se, u pravilu, od kamena, betona, opeke, metala ili drva ili
dr. materijala ovisno o projektnom rješenju. Građevne čestice mogu biti
ograđene zelenilom i/ili živicom a također i kombiniranim ogradama.
(2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji
su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje,
pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).
(3) Najveća dopuštena visina ulične ograde
građevne čestice je, u pravilu, do 2,0 m.
(4) Najveća dopuštena visina ograde između i
unutar građevnih čestica mogu biti i više od 2,0 m, kada je to potrebno zbog
zaštite radnog procesa i/ili građevina i načina njihova korištenja.
(5) Ograda se postavlja rubom građevne
čestice, rubom uređenog platoa i dr. Parkirališta za zaposlene i posjetioce
mogu se isključiti iz ograđenog dijela građevne čestice - kompleksa.
Članak
20.
(1) Organizacijom kolnog priključka i prometa
unutar građevinske čestice, obzirom na vrstu djelatnosti i tehnološkog procesa,
osigurati neometano odvijanje prometa na javnim prometnim površinama i
propisani protupožarni pristupi građevini.
(2) Vozila djelatnika i vozila za potrebe
djelatnosti smještaju se unutar grđevinske čestice.
(3) Broj parkirnih mjesta određuje se
sukladno potrebama tehnološkog procesa, ali ne manje od:
.1 mjesto na 3 zaposlena
Priključenje građevinske čestice na javno-prometnu
površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak
21.
(1) Građevinska čestica mora biti priključena
na javne sustave elektroopskrbe, telelekomunikacije, vodoopskrbe, odvodnje
sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda plinoopskrbe i dr. Odvodnja oborinskih
voda rješava se sukladno Odredbama ovog Plana unutar građevinske čestice.
(2) Priključci na javnu prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu, označeni u kartografskom prikazu 2.1, načelno su
određeni i mogu se odrediti na drugoj poziciji regulacijskog pravca, Jedna
građevinska čestica može imati više kolnih priključaka.
3. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE,
REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA, PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S
PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
22.
(1) Situacijski elementi trasa i ostali
tehnički elementi planirane cestovne mreže u zoni određeni su u kartografskom
prikazu 2.1. i u tekstualnom dijelu Plana.
Članak
23.
(1) Planom je predviđen cestovni prilaz svim
građevinskim česticama na način:
.sa sabirne ceste poslovne zone neposredno za
građevinske čestice uz postojeću i planiranu cestu
(2) Za formiranje sabirne ceste određena je
površina građevinske čestice javne prometne površine definirana u kartografskim
prikazima 1., 2.1.,. i 4.
(3) Minimalni tehnički elementi za izgradnju
prometnica unutar radne zone određeni su na osnovu predviđene računske brzine
od 30 km/h i značajnog udjela teretnog prometa, a definirani su u tekstualnom
dijelu Plana.
(4) Detaljni odnosi kolnika, nogostupa, usjeka,
nasipa i ostalih objekata ceste, javnih parkirališta i uređenih zelenih
površina unutar definirane površine utvrđuju se projektnom dokumentacijom.
Detaljni odnosi između tih površina mogu se izvedbenom dokumentacijom
korigirati u detalju ukoliko ne narušavaju planiranu organizaciju prostora i
druge odredbe iz Plana.
Članak
24.
(1) Pristupne ceste u funkciji pristupa
budućim građevinskim česticama poslovne namjene određivat će se u skladu sa
potrebama i uvjetima iz plana.
(1) Pristupne ceste kojima se ostvaruje
priključenje građevinske čestice na javnu prometnu površinu (sabirnu cestu)
predvidjeti za dvosmjerni promet, najmanje širine kolnika 2 x 2.75 m.
(2) Kolnička konstrukcija treba biti
dimenzionirana za teški promet.
(3) Sva oprema, horizontalna i vertikalna
signalizacija mora se izvesti u skladu s postojećim zakonima i propisima.
(4) Pješački nogostupi uređuju se
jednostrano, najmanje širine 1,5 m
Članak
25.
(1) Oborinske vode s površina prometnica
treba sustavom slivnika i lokalnih kolektora (prema potrebi) prikupiti i
sprovesti do upojnih građevina koje se uređuju u sklopu zelenih površina (građ.
čestice javne namjene). Na dijelovima gdje nema izgrađenih nogostupa na nižoj
strani u poprečnom profilu oborinska voda može se slobodno preljevati preko
bankine u okolni teren.
Članak
26.
(1) Prilikom izrade projektne dokumentacije
za ceste, potrebno je posebno paziti na prijelaze preko postojećih
infrastruktura (magistralni vodovod, kanalizacija 20 kV elektroopskrbni kabel),
s ciljem da se izbjegne njihovo oštećivanje. Potrebno je ishodovati uvjete od
komunalnih poduzeća u čijem se vlasništvu ti objekti nalaze.
Članak
27.
(1) Uređenje zelenih površina u sklopu građevinskih
čestica javnih prometnih površina određeno je člankom 41. ove Odluke za
provođenje.
Članak
28.
(1) Pješačke prijelaze preko prometnica
(rubnjake) i ostale elemente potrebno je izvesti na način da se spriječi
stvaranje arhitektonskih barijera za osiguranje pristupačnosti građevina
osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti.
3.1.1. Javna parkirališta i garaže
Članak
29.
(1) Potrebne površine za parkiranje vozila u
načelu se osiguravaju u sklopu građevinskih čestica, prema odredbama članka 18.
ove Odluke za provođenje.
(2) Javno parkiralište, predviđeno je na
zasebnoj građevinskoj čestici (grafičke oznake P) namijenjenoj posjetiteljima
poslovne zone.
(3) Pored javne površine parkiranja utvrđene
u stavku (2) ove točke moguće je formirati i druge u ovisnosti o broju
posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa.
(4) Koeficijent izgrađenosti površine za
javno parkiranje iznosi 1,0.
(5) Na javnom parkiralištu treba osigurati
najmanje 5% parkirališnih mjesta za vozila osoba sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
(6) Površina parkirališta uređuje se sadnjom
visokog zelenila ili nadstrešnicama od laganih materijala.
3.1.2. Trgovi i druge pješačke površine
Članak
30.
(1) U zoni obuhvata plana trgovi nisu
planirani, ali se u sklopu novih građevinskih čestica mogu formirati. U zoni je
formirana jedna kolno pješačka površina između postojećeg objekta i prometnice.
3.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
Članak
31.
(1) Gradnju instalacija, objekata i uređaja
komunalne infrastrukture treba izvesti u skladu s tehničkim uvjetima navedenim
u tekstualnom dijelu Plana i kartografskim prikazima 2.2 i 2.3..
(2) Horizontalni i vertikalni razmaci i
križanja pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim
propisima.
(3) U projektiranju i realizaciji
instalacija, objekata i uređaja komunalne infrastrukture, dopuštena su manja
odstupanja ukoliko ne narušavaju uvjete korištenja javnih prometnih površina i
građevinskih čestica poslovne namjene.
Vodoopskrba
Članak
32.
(1) Vodoopskrba korisnika unutar obuhvata
Plana osigurava se iz postojećeg vodoopskrbnog sustava, vodo
spreme, priključkom na
magistralni transportni cjevovod preko redukcijskog ventila.
Članak
33.
(1) Trase razvodne i protupožarne vodovodne
opskrbne mreže vode se planiranim prometnicama, u zajedničkom kanalu s ostalim
instalacijama.
(2) Minimalan profil cijevi iznosi 1 100
(3) Cijevi se polažu u rov s pješčanom
oblogom. Nadsloj nad cijevima je najmanje 100 cm (poželjno 110 - 130 cm).
(4) Za protupožarnu zaštitu planiraju se
nadzemni požarni hidranti na propisanom međusobnom razmaku, te protupožarna
vodosprema s hidroforskom stanicom, najmanje zapremine 100 m3.
(5) Priključci na opskrbnu mrežu ostvaruju se
preko vodomjera montiranog ispred ograde građevinske čestice.
Odvodnja otpadnih voda
Članak
34.
(1) Trajno rješenje zbrinjavanja
sanitarno-potrošnih i sličnih otpadnih voda i tehnoloških otpadnih voda
planiranih sadržaja u obuhvatu Plana osigurava se priključkom lokalne mreže na
planirani javni razdjelni sustav odvodnje.
(2) Do trajnog rješenja, te otpadne vode
zbrinjavati će se gradnjom kanalske mreže i lokalnog uređaja za obradu otpadnih
voda odgovarajućeg stupnja i tehnologije pročišćavanja, u sklopu Planom
određene površine. Pročišćena otpadna voda upuštat će se u teren upojnom
građevinom.
Članak
35.
(1) Prije odvođenja u javnu kanalsku mrežu,
svaki pogon mora tehnološke otpadne vode obraditi na nivo fekalnih otpadnih
voda.
Članak
36.
(1) Oborinske vode s krovova, pješačkih i
zelenih površina upuštaju se u teren preko upojnih građevina direktno u teren.
(2) Oborinske vode s cestovnih površina će se
preko upojnih građevina uz njihov trup upuštati u tlo, a one s površina javnih
parkirališta je potrebno prije toga osloboditi masti i ulja preko tipskih
separatora.
(3) Odvodnja oborinskih voda s pojedinih
radnih platoa- prometnica i parkirališta rješava se u sklopu pojedine
građevinske čestice.
(4) Lokalni sustavi koji se upotrebljavaju do
izgradnje javnog sustava odvodnje moraju imati separatore masti i ulja, ukoliko
svojom djelatnošću ili veličinom prometnih - parkirnih i manipulativnih
površina mogu prouzročiti zagađenje podzemnih voda.
Članak
37.
(1) Kanalska mreža otpadnih voda predviđena
je od PVC cijevi s betonskim oknima i poklopcima prema očekivanom opterećenju,
profila 1 30 i 1 25. Dimenzioniranje upojnih građevina temelji se na stvarnoj
upojnosti tla na određenoj lokaciji.
Elektroenergetika
Članak
38.
(1) Područje obuhvaćeno ovim planom će se
napajati električnom energijom iz TS d.d. OTPAD 20/0,4 kV, koja je smještena
neposredno izvan granica ovog plana.
(2) Vođenje 20 kV kabela izvesti po
javno-prometnim površinama (ceste, nogostupi) zajedno sa ostalim podzemnim
instalacijama.
(3) Niskonaponski priključci potrošača izvode
se tipiziranim podzemnim kabelima iz planiranih trafostanica 20/ 0,4kV.
Priključci potrošača na električnu mrežu izvode se preko standardnih priključno
- mjernih ormara smještenih na pročelju građevina.
(4) Javna rasvjeta izvodi se zasebno, na Fe
stupovima povezanim tipiziranim podzemnim kabelima. Tip, visina stupova,
raspored u prostoru i odabir rasvjetne armature određuju se posebnim
projektima. Napajanje javne rasvjete predviđeno je podzemnim 0,4/1kV kabelima
iz ormara javne rasvjete smještenog u TS.
(5) Prije izrade projekta elektičnih
instalacija novih građevina predviđenih ovim planom, investitor je dužan
zatražiti uvjete priključenja na distributivnu mrežu od nadležne distribucije.
4. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA
Članak
39.
(1) Zaštitne zelene površine određene u
kartografskim prikazima 1, 2.1., 4. su:
.zaštitne zelene površine i
.uređene zelene površine u sklopu površina -
građevnih čestica javnih prometnih površina.
Članak
40.
(1) Zaštitne zelene površine (Z), određene
ovim Planom u funkciji oblikovanja prostora, zaštite infrastrukturnih koridora,
predviđaju se ozeleniti. Nova sadnja predviđena je pretežito stablašicama.
(2) U sklopu zaštitnih zelenih površina mogu
se uređivati pješački putovi.
Članak
41.
(1) Površine zelenila u sklopu građevinskih
čestica javnih prometnih površina uređuju se sadnjom pretežno autohtonih vrsta
stablašica i niskog raslinja. Uz potporne i ogradne zidove sade se penjačice i
grupe višeg grmlja. Nasipi cesta zatravnjuju se.
(2) Sastavni dio tih površina su i elementi
cesta: usjeci, nasipi, potporni i ogradni zidovi i objekti odvodnje oborinskih
otpadnih voda. Tim površinama mogu se voditi i podzemni infrastrukturni vodovi.
5. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-
POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI
Članak
42.
(1) Unutar granica obuhvata Plana nema
zaštićenih prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih
vrijednosti.
6. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
43.
(1) Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu i propisa
donesenih temeljem Zakona.
Članak
44.
(1) Provođenje mjera za postupanje s
komunalnim otpadom osigurava Općina, a skuplja ga ovlaštena pravna osoba.
(2) Provođenje mjera za postupanje s neopasnim
industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim otpadom,
otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a skupljaju ga
ovlaštene pravne osobe.
(3)
Provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom osigurava Vlada Republike
Hrvatske, a skupljaju ga ovlaštene pravne osobe.
Članak
45.
(1) Proizvođač otpada dužan je, u skladu s
načelima ekološkog i ekonomskog postupanja, na propisan način obraditi i/ili
odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.
(2) Komunalni otpad, odnosno otpad koji je po
svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, skuplja se u propisane
spremnike koji se postavljaju na organiziranim sakupljalištima uređenim na
javnim površinama ili u sklopu pojedine građevinske čestice, s kolnim prilazom
za komunalno vozilo.
(3) Tehnološki otpad (industrijski,
ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i otpadne
gume), do odvoženja, odvojeno će skupljati svaki proizvođač otpada u sklopu
svog prostora.
(4) Proizvođač tehnološkog otpada može
privremeno skladištiti otpad unutar svog poslovnog prostora.
(5) Za skupljanje svog otpada moraju se
koristiti odgovarajući spremnici, kontejneri i druga oprema kojom će se
spriječiti rasipanje i prolijevanje otpada, te širenje prašine, mirisa i buke.
Članak
46.
(1) Opasni otpad mora se odvojeno skupljati.
Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i
označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih
pravnih osoba.
(2) Neopasni industrijski, ambalažni,
građevni, električki i elektronički otpad, otpadna vozila, otpadne gume i drugi
tehnološki otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, moraju se posebno
skupljati, označavati i u najvećoj mogućoj mjeri reciklirati.
(3) Proizvođač opasnog otpada i
industrijskoga, ambalažnoga, građevnoga, električkog i elektroničkog otpada,
otpadnih vozila i otpadnih guma koji sam nije osigurao postupanje s otpadom,
dužan je Burzi otpada pri Hrvatskoj gospodarskoj komori prijavljivati podatke o
količinama i vrstama otpada, čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti.
Članak
47.
(1) U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno
trajno odlaganje otpada.
7. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
48.
(1) Unutar obuhvata Urbanističkog plana
uređenja nije dopuštena organizacija gospodarske djelatnosti čija tehnologija
može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, kao što su
kamenolom, proizvodnja kemijskih preparata (u farmaciji, kozmetici, proizvodnji
boja i lakova i sl.), proizvodnja metala i naftnih prerađevina, te namjene koje
u svom proizvodnom procesu koriste uređaje za loženje i sl..
Zaštita tla
Članak
49.
(1) Unutar obuhvata Urbanističkog plana
uređenja nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije
otpadnih voda.
Zaštita zraka
Članak
50.
(1) Područje poslovne zone Kargač, pripada
prvoj kategoriji kakvoće zraka - čist ili neznatno onečišćen zrak. Postojeće
stanje kakvoće zraka potrebno je zadržati.
(2) Zaštita zraka provodi se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti zraka i propisa donesenih temeljem Zakona.
(3) Prije gradnje izvora onečišćenja zraka
utvrditi mjere zaštite primjenom najboljih dostupnih tehnologija, tehničkih
rješenja i mjera. Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog
izvora onečišćenja određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima
kakvoće zraka.
(4) Stacionarni izvori (tehnološki procesi,
industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće
tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i
održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti
emisije određenih Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari
u zrak iz stacionarnih izvora.
(5) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora
dužni su:
.prijaviti izvor koji onečišćuje zrak, te
svaku njegovu promjenu - rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne
samouprave,
.osigurati redovito praćenje emisije iz
izvora i o tome voditi očevidnik
.redovito dostavljati podatke u katastar
onečišćavanja okoliša.
(6) Uz korištenje električne energije,
poticati korištenje čistih energenata: ukapljenog naftnog plina, sunčeve
energije i sl.
(7) U organizaciji tehnološkog procesa i
uređenjem građevinske čestice spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih
mirisa i sl., kojima se može pogoršati uvjete korištenja susjednih građevinskih
čestica.
Zaštita voda
Članak
51.
(1) Prostor obuhvata plana nalazi se izvan
zona sanitarne zaštite.
(2) Neregulirana lijeva obala vodotoka Dobre
regulirati će se sukladno projektoj dokumentaciji nadležne ustanove.
Članak
52.
(1) Zaštita podzemnih voda i posredno mora,
provodi se primarno pravilnim zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i
oborinskih voda na javni razdjelni sustav odvodnje.
(2) Svi korisnici prostora dužni su
priključiti se na javni sustav odvodnje otpadnih voda, te djelatnošću ne
ugrožavati pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja.
(3) Otpadne vode od pranja radnih površina,
automobila, drugih vozila, strojeva i sl, onečišćene deterdžentima i drugim
sredstvima, ne smiju se upuštati u tlo.
(4) Do izgradnje javnog sustava odvodnje,
odvodnja oborinske vode rješava se sukladno člancima 34.-37. ove Odluke.
(5) Zabranjeno je nepropisno odlaganje
tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i
podzemnih voda.
(6) Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni
građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete sukladno zakonskoj
regulative.
Zaštita od buke
Članak
53.
(1) Mjere zaštite od buke provode se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti od buke i provedbenih propisa koji se donose
temeljem Zakona.
(2) Najveća dopuštena razina buke utvrđuje se
prema propisanim vrijednostima za industrijska, skladišna i servisna
postrojenja i iznosi:
*tablica se nalazi na
kraju dokumenta*
Članak
54.
(1) Za planirane građevine - sadržaje,
primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira
tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka, i to:
.odabirom i uporabom malobučnih strojeva,
uređaja i sredstava za rad i transport
.izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije
građevina u kojima su izvori buke
.uređenjem planiranih javnih zelenih površina
i zelenih površina u sklopu građevinskih čestica
Posebne mjere zaštite
Članak
55.
(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od požara i provedbenih propisa donesenih temeljem
Zakona.
(2) Radi sprječavanja širenja požara na
susjedne građevine, građevine moraju biti udaljene od susjednih građevina
najmanje 4,0 m ili moraju biti odvojene od susjednih građevina požarnim zidom
vatrootpornosti najmanje 90 minuta.
(3) Radi spašavanja osoba iz građevina i
gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru građevine moraju imati
vatrogasne pristupe propisanih tehničkih karakteristika.
(4) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže
potrebno je planirati vanjsku hidrantsku mrežu, nadzemne hidrante na propisanim
međusobnim razmacima. Obzirom na specifičnosti vodoopskrbnog sustava u zoni,
planirana je protupožarna vodosprema najmanje zapremine 100 m3.
(5) Gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima te propisa donesenih
temeljem tog Zakona.
Članak
56.
(1) Zaštita od potresa provodi se
protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem u skladu s seizmičkim
kartama, zakonima i propisima.
Članak
57.
(1) Mogućnost evakuacije ljudi i pristup
interventnih vozila osigurava se uvjetima gradnje novih prometnica, te
određivanjem udaljenosti građevina od prometnica i određivanjem visina
građevina.
Članak
58.
(1) Kod gradnje novih građevina i uređenja
javnih površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o
osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti.
8. MJERE PROVEDBE PLANA
Članak
59.
(1) Unutar obuhvata Plana može se graditi
samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta
podrazumijeva imovinsko-pravnu pripremu i opremanje. Na području obuhvata Plana
određena je kategorija uređenosti građevinskog zemljišta koja obuhvaća
slijedeće:
.imovinsko-pravne odnose,
.pristupni put,
.vodoopskrbu,
.odvodnju,
.elektroopskrbu.
(2) Uređenje građevinskog zemljišta; priprema
zemljišta za izgradnju, izvođenje prometnica, komunalne infrastrukture i
telekomunikacija, mora se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i
realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.
(3) Gradnji građevina na građevinskim
česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih
građevina i uređaja komunalne infrastrukture.
Članak
60.
(1) Posebne uvjete građenja koji nisu
navedeni u Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne
osobe s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na
detaljni program izgradnje i uređenja pojedine građevinske čestice.
8.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja
Članak
61.
(1) Unutar granica obuhvata plana ni za jednu
zonu ili česticu nije posebno predviđena izrada dataljnog plana uređenja.
C) PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
62.
(1) Ovom Odlukom utvrđuje se 5 (pet)
izvornika Urbanističkog plana uređenja građevinskog područja poslovne namjene
K-3 Donja Dobra 2 potpisanih od predsjednika i ovjerenih pečatom Općinskog
vijeća Općine Brod Moravice.
(2) Dva izvornika se čuvaju u pismohrani
Općine Brod Moravice, a po jedan izvornik zajedno sa ovom Odlukom dostavlja se:
- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva Republike Hrvatske,
- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu
okoliša Primorsko-goranske županije - Ispostava Delnice,
- Županijskom zavodu za održivi razvoj i
prostorno planiranje Primorsko-goranske županije
Članak
63.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-02/09-01/01
Ur. broj: 2112-06-09-01-01
Brod Moravice, 19. veljače 2009.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE BROD MORAVICE
Predsjednik
Branimir
Svetličić, v. r.
