2.
Na temelju članka 101. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), Programa mjera za unapređenje
stanja u prostoru Grada Novi Vinodolski za razdoblje od 2007. do 2011. godine
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 12/07), članka 190. Odluke
o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Novi Vinodolski (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 55/06), po pribavljenoj suglasnosti
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na
Urbanistički plan uređenja Kozica da je izrađen sukladno odredbama Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne Novine«, broj 76/07) kojima se uređuje
zaštićeno obalno područje mora (Klasa: 350-02/08-13/13, Ur. broj: 531-06-08-4)
od 26. studenog 2008. godine, članka 19. i članka 86. Statuta Grada Novi
Vinodolski (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 24/01, 18/03,
23/ 05, 07/06 i 08/08) Gradsko vijeće Grada Novi Vinodolski, na sjednici
održanoj dana 26. veljače 2009. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
kampa KOZICA
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak
1.
Ovom Odlukom donosi se Urbanistički plan
uređenja kampa Kozica (u daljnjem tekstu: Plan) koji je izradio ADF d.o.o. za
arhitekturu, projektiranje, savjetovanje, urbanizam i prostorno uređenje iz
Karlovca.
Članak
2.
Plan je sadržan je u elaboratu »Urbanistički
plan uređenja kampa Kozica« koji se sastoji od:
I. OBRAZLOŽENJE
0. UVOD
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti zone
izdvojene namjene u prostoru grada
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.2. Prostorno razvojne značajke
1.1.2.1. Prirodna obilježja
1.1.2.2. Geološka obilježja
1.1.2.3. Obilježja izgrađene strukture
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.3.1. Prometna infrastruktura
1.1.3.2. Komunalna infrastruktura
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne
cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti
1.1.5. Obveze iz planova šireg područja
(obuhvat, izgrađenosti i ostali pokazatelji)
1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja
razvoja u odnosu na gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog
značaja
2.1.1. Demografski razvoj
2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske
strukture
2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti zone
izdvojene namjene
2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA ZONE
IZDVOJENE NAMJENE
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita
prostora u odnosu na postojeći i planirani broj posjetitelja, obilježja
izgrađene strukture te vrijednosti i posebnosti krajobraza
2.2.2. Unapređenje uređenja zone izdvojene
namjene i komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Program gradnje i uređenja prostora
3.2. Osnovna namjena prostora
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu,
način korištenja i uređenja površina
3.4. Prometna i ulična mreža
3.5. Komunalna infrastrukturna mreža
3.5.1. Vodoopskrba
3.5.2. Odvodnja oborinskih i otpadnih voda
3.5.3. Elektroopskrba
3.5.4. Telekomunikacije
3.5.5. Građevina/površina za zbrinjavanje
otpada
3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i
posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
3.7.1. Zaštita tla
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda
3.7.4. Zaštita od štetnog djelovanja voda
3.7.5. Zaštita mora
3.7.6. Zaštita od buke
3.7.7. Mjere posebne zaštite
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti
4. Uvjeti i način gradnje građevina
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Parkirališta i garaže
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
5.2. Pomorski promet
5.3. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.4. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
6. Uvjeti uređenja zelenih površina
7. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
9.1. Zaštita tla
9.2. Zaštita zraka
9.3. Zaštita voda
9.4. Zaštita od štetnog djelovanja voda
9.5. Zaštita mora
9.6. Zaštita od buke
9.7. Mjere posebne zaštite
9.7.1. Sklanjanje ljudi
9.7.2. Zaštita od rušenja
9.7.3. Zaštita od potresa
9.7.4. Zaštita od požara
10. Mjere provedbe plana
III. PRILOZI
Prilog 1 - Izvod iz PPUG-a Novog Vinodolskog
KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
- površine za razvoj i uređenje
Prilog 2 - Izvod iz PPUG-a Novog Vinodolskog
KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
- promet, pošta i telekomunikacije
Prilog 3 - Izvod iz PPUG-a Novog Vinodolskog
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE
Prilog 4 - Izvod iz PPUG-a Novog Vinodolskog
UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE
PROSTORA - područja posebnih uvjeta
korištenja
Prilog 5 - Izvod iz PPUG-a Novog Vinodolskog
UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE
PROSTORA - područja posebnih ograničenja
u korištenju
Prilog 6 - Izvod iz PPUG-a Novog Vinodolskog
UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE
PROSTORA
- područja primjene posebnih mjera uređenja i
zaštite
Prilog 7 - MIŠLJENJE Javne ustanove Zavoda za
prostorno uređenje u Primorsko-goranske
županije
Prilog 8 - SUGLASNOST Ministarstva zaštite
okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva, Uprave
za
prostorno uređenje
Prilog 9 - PRETHODNO MIŠLJENJE Hrvatskih
voda,
Rijeka
Prilog 10 - MIŠLJENJE Ministarstva kulture,
Uprave za
zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog
odjela u Rijeci
Prilog 11 - ODLUKA o donošenju Urbanističkog
plana
uređenja kampa Kozica
IV. GRAFIČKI DIO
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA M 1:1000
2.1. PROMETNA, ULIČNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREŽA M 1:1000
- PROMET
2.2. PROMETNA, ULIČNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREŽA M 1:1000
- POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE
2.3. PROMETNA, ULIČNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREŽA M 1:1000
- ENERGETSKI SUSTAV
2.4. PROMETNA, ULIČNA I
KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA
MREŽA M 1:1000
- VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
3.1. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA
I ZAŠTITE POVRŠINA M 1:1000
- UVJETI KORIŠTENJA
3.2. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA
I ZAŠTITE POVRŠINA M 1:1000
- OBLICI KORIŠTENJA
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE M 1:1000
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
Članak
3.
(1) Prostor u obuhvatu Plana, ukupne površine
oko 17,28 ha, od čega je 7,98 ha kopnena površina, a 9,30 ha morska površina,
načelno se dijeli na površine za gradnju i na neizgrađene površine.
(2) Površine za gradnju određene su kao
površine namijenjene za gospodarske (turističko-ugostiteljske i poslovne)
namjene, za sportsko rekreacijske namjene, vodne površine (sportovi na vodi),
prometne površine i infrastrukturne sustave.
(3) Neizgrađene površine obuhvaćaju površine
turističko-ugostiteljske namjene - kamp te zelene površine s mogućnošću
izgradnje prema posebnom režimu zaštitne zelene površine.
(4) Razgraničenja površina javnih i drugih
namjena označena su bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu br.1.
»Korištenje i namjena prostora« u mjerilu 1:1000.
(5) U smislu ovog Plana, izrazi i pojmovi
koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje:
- Grad Novi Vinodolski je teritorijalna
jedinica kao posebna jedinica lokalne samouprave sa statusom Grada;
- grad Novi Vinodolski je naselje Novi
Vinodolski;
- granica građevinskog područja je linija
razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izdvojenih
namjena izvan naselja od ostalih površina prema kriterijima iz Prostornog
plana. Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama
katastarskih čestica. Iznimno, kad granica dijeli katastarsku česticu, dio je
uključen u građevinsko područje u veličini da se na njemu može formirati
građevna čestica;
- površine za izdvojene namjene su površine
za specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja
odudaraju od naselja. Osnovne grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena
- poslovna, ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena,
površine infrastrukturnih sustava i groblja izvan građevinskih područja
naselja;
- slobodnostojeća građevina je građevina čija
su sva pročelja odmaknuta od granica susjednih građevinskih čestica i
javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina. Uz građevinu može biti
prislonjena pomoćna građevina;
- građevine ugostiteljsko-turističke namjene
su građevine namijenjene organiziranju smještaja i prehrane;
- građevine poslovne namjene su pretežito
uslužne, trgovačke, komunalno servisne i manje zanatske građevine;
- suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda
prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren
uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan
terena;
- prizemlje (P) je dio građevine čiji se
prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m m iznad konačno
uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine
ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili
krova);
- kat (K) je dio građevine čiji se prostor
nalazi između dva poda iznad prizemlja;
- potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se
prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog
krova,
- građevinska (bruto) površina zgrade (BRP)
je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K,
Pk) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama
obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde;
- koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos
izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici (zemljište
pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i
natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu
česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni
dio podzemne etaže) i ukupne površine građevne čestice. U izgrađenu površinu ne
ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su
ukopane u teren i obrađene kao okolni teren, solarni kolektori od max. 6 m2 ukupne osunčane površine i max. 1,20 m visine od
razine okolnog tla, nadzemni spremnici plina do 10 m3, otvoreni bazeni, nadstrešnice otvorene min. s tri
strane (pokrivene crijepom) do max. 15 m2, terase na terenu do h = 0,8 metra (ukoliko nisu
konstruktivni dio podzemne etaže), vrtne sjenice, pergole, brajde, roštilji do
1,5 m2 i parkirališne
površine;
- koeficijent iskorištenosti (Kis) je odnos
građevinske (bruto) površine (BRP) svih građevina na čestici i površine
građevne čestice;
- visina građevine (V) mjeri se od konačno
zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu
do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata;
- ukupna visina građevine mjeri se od konačno
zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine
do najviše točke krova (sljemena);
- regulacijski pravac je granica između
čestice javne površine (ulica, prilazni put, trg i drugo) i građevne čestice
osnovne namjene;
- građevni pravac određuje vertikalnu
projekciju najistaknutijeg dijela građevine, uključujući i balkon, prema
čestici javne površine;
- infrastrukturni koridor je prostor
namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar
ili izvan građevinskog područja;
- građevna čestica je čestica zemljišta s
pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s
uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili
više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti;
- gradivi dio građevne čestice je površina
unutar koje se smještava građevina osnovne namjene, a čije su granice određene
s jedne strane građevinskim pravcem, a od ostalih granica građevne čestice
planom propisanim udaljenostima;
- lokalni uvjeti jesu posebnosti
mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, klimatske, komunalne, prometne,
tipologija, morfologija gradnje u krugu cca 200 metara i sl.).
Članak
4.
Planom se određuju sljedeće osnovne namjene
površina:
1) gospodarska (crvena-linije 0o)
- ugostiteljsko-turistička T
- ugostiteljsko-turistička - kamp T3
2) gospodarska - poslovna (narančasta-linije
90o)
- pretežito uslužna/recepcija K1
- pretežito trgovačka K2
- pretežito komunalno servisna/sanitarni čvor
K3
3) sportsko rekreacijska (zelena-linije 45o)
- dječja igrališta R1
- sportska igrališta R2
- kupalište/sunčalište R3
4) zelenile površine
- zaštitene zelene površine
(svijetlo zelena-linije 45o) Z1
- zelene površine (zelena-linije 45o) Z2
- visoko zelenilo (tamno zelena-linije 45o) Z3
5) vodne površine
- more (plava-guste linije 45o) Vm
- kupalište (plava-linije 45o) Vk
- sportovi i zabava na vodi
(svijetlo plava-mreža 45o) Vs
- privezište (tirkizna-mreža 45o) Vp
6) prometne površine
- državna cesta (crvena, deblja linija i
crna točka-crta, os)
- kolno-pješačke prometnice (siva ispuna)
- pješačke prometnice (žuta ispuna)
- parkiralište (crvena-mreža 90o) P
- pješački pothodnik/nathodnik
(crvena isprekidana linija)
- autobusno stajalište (crveni pravokutnik)
Članak
5.
(1) Utvrđivanje točne granice razgraničenja
zona po namjeni određuje:
- namjena je definirana kao pretežita za zonu
u cjelini;
- u pretežitom broju slučajeva zone su
razgraničene postojećim ili novoplaniranim prometnicama ili granicom parcele
zemljišta;
- Planom je određena mogućnost daljnjeg
razgraničenja unutar navedenih namjena te je određeno što se unutar njih može
graditi i pod kojim uvjetima;
- granicu između građevne čestice javne
prometne površine i građevne čestice osnovne namjene određuje regulacijski
pravac.
(2) Sljedećom tablicom prikazani su prostorni
pokazatelji za planiranu namjenu:
(3)
Planom su predviđena tri osnovna oblika korištenja površina:
- održavanje i manje zahvate sanacije - oko
1,72 ha,
- sanacija građevina -promjenu stanja - oko
0,48 ha
(uklanjanje, zamjena,
rekonstrukcija, obnova),
- nova gradnja - oko 1,89 ha.
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
Članak
6.
(1) Građevina gospodarske djelatnosti je
građevina na zasebnoj građevnoj čestici, te je u cjelini ili većim dijelom
namijenjena obavljanju djelatnosti gospodarske namjene. Građevine gospodarskih
djelatnosti mogu se graditi na površinama:
- ugostiteljsko-turističke namjene:
o ugostiteljsko-turističke namjene (T),
- poslovne namjene:
o pretežito uslužna/recepcija (K1),
o pretežito trgovačka (K2),
o komunalno servisna/sanitarni čvor (K3).
(2) Uz građevine osnovne namjene mogu se
smjestiti i prostori za sadržaje što upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti
koja se obavlja u tim prostorima (administrativno- upravni sadržaji i sl.).
(3) Građevine gospodarskih djelatnosti treba
izvesti u skladu s »Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti« (NN 151/05, 61/07).
(4) Na površinama ugostiteljsko-turističke
namjene - kamp (T3) moguće je uređenje isključivo smještajnih jedinica - kamp
mjesta i kamp parcela.
Članak
7.
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina i to
novih građevina kao i kod rekonstrukcije postojećih, oblikovanje fasada i
krovišta, kao i upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti primjereni
tradicionalnoj primorskoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene crte,
vijenci i
istake na fasadi, kameni
sokl, i dr.). Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti
u korist dužine pročelja. Otvori na građevinama moraju poštivati pravila
proporcije karakteristične za arhitekturu primorskog podneblja.
(2) Krovišta građevina moraju biti kosa,
minimum dvostrešna, s nagibom krovnih ploha između 18o i 23o.
Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica crvene boje. Na kosom
terenu sljeme krova mora, u pravilu (ovisno o lokalnim uvjetima), biti
paralelno sa slojnicama zemljišta. Moguća je izvedba upuštenih krovnih terasa,
a prilikom osvjetljavanja potkrovnih prostorija dozvoljena je izgradnja krovnih
prozora i krovnih kućica (najviše do 30% krovne plohe). Dozvoljeno je
korištenje i postavljanje »sunčanih« kolektora (njihova postava mora biti u
okviru krovne plohe građevine) pri čemu mogu pokriti samo do 50% površine
krovne plohe.
(3) U skladu s odredbama PPUG-a Novog
Vinodolskog nije predviđena izgradnja ravnih krovova te je zabranjena upotreba
salonita za pokrivanje krovišta građevina.
Članak
8.
(1) Smještaj građevina u zoni gospodarske -
ugostiteljsko-turističke namjene (T) utvrđuje se i izvodi se na temelju
odgovarajuće projektne dokumentacije, a obuhvaća prostor za zatvorene
ugostiteljsko-turističke sadržaje u funkciji kampa.
(2) Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne
čestice može biti najviše 0,3, a koeficijent iskoristivosti (kis) najviše 0,4.
Najveća visina objekata jest prizemlje (P), odnosno 5 metara do vijenca s kosim
krovištem bez nadozida. Najmanje 40% površine mora biti uređeno kao cjelovito
zelenilo.
(3) Minimalna udaljenost osnovne građevine od
ruba građevne čestice je 3,0 m, a minimalna međusobna udaljenost između osnovne
građevine i pomoćnih građevina na istoj građevnoj čestici 4,0 m.
(4) Minimalna širina kolnog pristupa na
građevnu česticu je 5,5 m;
(5) Oblikovanje građevina utvrđeno je Člankom
7. ovih Odredbi.
(6) Potreban broj parkirališnih mjesta
osigurava se na način definiran u Članku 24. ovih Odredbi.
Članak
9.
(1) Ugostiteljsko-turistička namjena - kamp
(T3) obuhvaća prostor za postavu smještajnih jedinica - kamp mjesta i kamp
parcela. Sadržaj i dimenzije smještajnih jedinica definirani su, ovisno o
kategoriji kampa, važećim propisima koji reguliraju pitanje kategorizacije
turističkih i ugostiteljskih objekata. Pokazatelji vezani uz ukupnu površinu
kampa, površinu i broj smještajnih jedinica, očekivani broj korisnika te
standard za površinu smještajnih jedinica za pojedine kategorije kampa,
prikazani su sljedećom tablicom:
(2) Smještaj smještajnih jedinica u zonama
utvrđuje se i izvodi na temelju odgovarajuće projektne dokumentacije.
(3) Smještajne jedinice ne mogu se povezati s
tlom na čvrsti način i planirane su izvan pojasa od 25 m od obalne crte. Obalna
crta je crta plimnog vala na obali.
(4) Smještajne jedinice organiziraju se
dvoredno s prometnom mrežom dimenzioniranom za kretanje kampera.
(5) Oblikovanje prostora za smještajne
jedinice i prometnica uvjetovano je konfiguracijom terena, a jedinice su
ozelenjene parternim zelenilom i pojedinačnim grupama visokog zelenila.
Članak
10.
(1) Poslovna namjena obuhvaća postojeću
građevinu ugostiteljsko-trgovačke namjene, koja bi ostala pretežito trgovačke
namjene (K2), i predviđene površine za gradnju dodatnih sadržaja: građevina
komunalno servisne namjene/ sanitarni čvor (K3) i uslužne namjene/recepcija
(K1).
(2) Smještaj građevina u zonama gospodarske -
poslovne namjene utvrđuje se i izvodi na temelju odgovarajuće projektne
dokumentacije.
(3) Koeficijent izgrađenosti (kig) građevne
čestice može biti najviše 0,3, a koeficijent iskoristivosti (kis) najviše 0,4.
Najveća visina objekata jest prizemlje (P), odnosno 5 metara do vijenca s kosim
krovištem bez nadozida. Najmanje 40% površine mora biti uređeno kao cjelovito
zelenilo.
(4) Iznimno se za postojeću građevinu
omogućuje postojeća katnost S+P+Pk, odnosno najveća dopuštena visina građevine
je 10,0 metara ili postojeća, mjereno od najniže kote prirodnog terena
(slojnica terena) do gornjeg ruba krovnog vijenca. Koeficijent izgrađenosti
(kig) građevne čestice može biti postojeći ili najviše 0,3, a koeficijent
iskoristivosti (kis) postojeći ili najviše 0,7. Preoblikovanje postojeće
građevine moguće je izvesti prema smjernicama ovog Plana utvrđenima za
arhitektonsko oblikovanje novih građevina.
(5) Minimalna udaljenost osnovne građevine od
ruba građevne čestice je 3,0 m, a minimalna međusobna udaljenost između osnovne
građevine i pomoćnih građevina na istoj građevnoj čestici 4,0 m.
(6) Minimalna širina kolnog pristupa na
građevnu česticu je 5,5 m;
(7) Oblikovanje građevina utvrđeno je Člankom
7. ovih Odredbi.
(8) Potreban broj parkirališnih mjesta
osigurava se na način definiran u Članku 24. ovih Odredbi.
Članak
11.
(1) Privezište (Vp) obuhvaća određeni dio
površine mora. Broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20%
ukupnog broja smještajnih jedinica. Služi isključivo korisnicima kampa.
(2) Na kopnu, u kontaktu sa zonom privezišta
može se urediti i opremiti potrebnom opremom prostor za pristup vozila, odnosno
za ''spuštanje'' plovila.
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti
Članak
12.
(1) Sustav i mreža društvenih djelatnosti
vezani su na hijerarhijski položaj u Gradu, te se određuju za svaku djelatnost
na osnovi posebnih zakona i standarda.
(2) Pod društvenim djelatnostima koje se mogu
graditi unutar ovog plana podrazumijevaju se sljedeće sportsko- rekreacijske
djelatnosti:
- dječja igrališta (R1),
- sportska igrališta (R2),
- kupalište/sunčalište (R3),
- kupalište u moru (Vk).
(3) Smještaj igrališta/građevina u zonama
javne i društvene namjene, utvrđuje se i izvodi na temelju odgovarajuće
projektne dokumentacije.
Članak
13.
Na površinama sportsko-rekreacijske namjene
za dječja igrališta (R1) grade se dječja igrališta namijenjena svim dječjim
uzrastima.
Članak
14.
(1) Na površinama sportsko-rekreacijske
namjene za sportska igrališta (R2) moguća je izgradnja otvorenih sportskih
igrališta do oko 200 m2
površine.
(2) Igrališta je moguće namijeniti sljedećim
sportovima: odbojci na pijesku, odbojci, boćanju, visećoj kuglani, stolnom
tenisu, badmintonu, košarci ili sličnima.
(3) Izgrađenost može biti maksimalno 80%
površine građevinske čestice, odnosno zone.
Članak
15.
(1) Kupalište/sunčalište (R3) je uski prostor
kopna uz more, u centralnoj zoni kampa, koji svojom konfiguracijom, uz manje
intervencije na površinama (poravnanja, opločenja) korisnicima kampa osigurava
prostor za sunčanje i zabavu.
(2) Unutar površina kupališta/sunčališta
(R3), a vezano na vodnu površinu - sportovi i zabava na vodi (Vs) moguć je
smještaj pojedinačne opreme (akvagan, tobogan, skakaonica).
Članak
16.
Površina mora namjenjena za kupalište (Vk)
nalazi se unutar kampu pridruženog dijela akvatorija i dopire do udaljenosti od
oko 150 m od obale.
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
Članak
17.
U obuhvatu Plana ne postoje i nisu planirane
stambene građevine.
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama
Članak
18.
(1) Planom je predviđeno opremanje područja
obuhvata sljedećim vidovima prometa i komunalnom infrastrukturom:
a) vidovi prometa:
- cestovni,
- pomorski.
b) komunalna infrastruktura
- mreža telekomunikacija,
- elektroopskrba,
- vodoopskrba,
- odvodnja.
(2) Detaljno određivanje trasa i lokacija
građevina prometne infrastrukture, komunalne i energetske infrastrukture koji
su određeni Planom, utvrđuje se odgovarajućom projektnom dokumentacijom, vodeći
računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.
(3) Komunalna infrastruktura načelno se vodi
u koridoru postojećih ili planiranih prometnica.
Članak
19.
Sve javne prometne površine unutar Plana na
koje postoji neposredan pristup s građevinskih čestica, ili su uvjet za
formiranje građevne čestice, moraju se projektirati, graditi i uređivati na
način da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane
na sustav javnih prometnica.
Članak
20.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene
bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti
jedne kategorije stanovništva.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
21.
(1) Područjem obuhvata Plana prolaze interne
prometnice čije su trase definirane na kartografskom prikazu br. 2.1. »Komunalna
infrastruktura - promet«.
(2) U postupku izrade projektne dokumentacije
mogu se po potrebi proširiti površine planirane za izgradnju prometnica radi
formiranja raskrižja, prilaza raskrižju, podzida, nasipa i sličnog.
(3) Zbog priključenja prostora kampa Kozica
na državnu cestu D8, predviđa se rekonstrukcija te prometnice radi potrebe za
obostranim lijevim i desnim skretačima širine 3,50 m'. Za izvođenje navedenog
priključka potrebno je ishoditi odobrenje Hrvatskih cesta. Navedeni priključak,
planirana autobusna stajališta i pješačke staze uz državnu cestu treba riješiti
prema važećim propisima.
(4) Dio prostora obuhvata Plana nalazi se u
zaštitnom pojasu državne ceste D8. Širina zaštitnog pojasa definirana je
Zakonom o javnim cestama (NN 180/04, NN 138/06) te je za gradnju svih zahvata
unutar toga prostora potrebno ishoditi odobrenje nadležnog tijela (Hrvatskih
cesta).
(5) Unutar koridora državne ceste D8 ukupne
širine 30 m unutar građevinskog područja, definiranog Prostornim planom
uređenja Grada Novog Vinodolskog, nije dozvoljena nikakva izgradnja osim
infrastrukturnih elemenata.
Članak
22.
(1) Prometnim površinama smatraju se koridori
između regulacijskih pravaca koje osim prometnice sadrže prateće zelenilo,
infrastrukturu, uređaje, pješačke i druge prometne površine.
(2) Širina prometne površine utvrđuje se
prema profilima za određenu kategoriju internih prometnica (kartografski prikaz
br. 2.1. »Komunalna infrastruktura - promet«).
(3) Interne prometnice moraju imati najmanju
širinu 5,50 m za dvije vozne trake, odnosno 3,50 m za jednu voznu traku.
(4) Promet vozila na ulazu u kamp treba
riješiti na način da ne ometa promet vozila na državnoj cesti D8 (udaljenost i
funkcioniranje rampe na ulazu u kamp i ostalo).
Članak
23.
(1) Za autobusna stajališta predviđena su 2
ugibališta koja je potrebno izmaknuti izvan cestovne površine (širine 3,0 m),
kako je definirano na kartografskom prikazu br. 2.1. »Komunalna infrastruktura
- promet«.
(2) Širina perona za putnike je predviđena
2,0 m' i potrebno ih je adekvatno opremiti (nadstrešnica i dr.).
5.1.1. Parkirališta i garaže
Članak
24.
(1) Potreban broj parkirališnih ili garažnih
mjesta (broj PGM) za građevine ugostiteljsko turističke (T) i poslovne (K1, K2)
namjene određuje se prema normativu iz sljedeće tablice:
*tablica se nalazi na
kraju dokumenta*
Članak
25.
(1) Unutar prostora obuhvata Plana planirane
su dva parkirališta (P) s ukupno oko 78 mjesta.
(2) Parkirališta su namijenjena potrebama
korisnika smještajnih jedinica i ostalih sadržaja kampa. Potreban broj
parkirališnih mjesta, odnosno potreban broj parkirališnih mjesta za kamp
parcele koje imaju odvojeno parkiranje te potreban broj parkirnih mjesta za
čekanje utvrđuje se primjenom odgovarajućih pravilnika o kategorizaciji
turističkih i ugostiteljskih objekata.
Članak
26.
Parkirališta (P) treba izvesti u skladu s
»Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjene pokretljivosti« (»Narodne novine« broj 151/05 i 61/07), tj. osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti potrebno je osigurati najmanje 5%
parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno
mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.
Članak
27.
(1) Parkirališta treba izvesti perforiranim
šupljim betonskim blokovima na šljunkovitoj podlozi zbog upuštanja oborinskih
voda u teren.
(2) Parkirališta treba ozeleniti sadnjom
stabala.
(3) Dozvoljeno je natkrivanje parkirališta
nadstrešnicom.
5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine
Članak
28.
(1) Nogostup - uz magistralnu cestu je
predviđen jednostran, lociran s desne strane magistrale, gledano u smjeru
vožnje, od priključnog križanja do perona autobusnih ugibališta.
(2) Širina nogostupa je predviđena 1,60 m
zajedno sa ivičnjakom i rubnjakom.
(3) Pješačke prometnice unutar kampa moraju
imati širinu 3 m dovoljnu i za kretanje servisnih vozila.
Članak
29.
(1) Izvedba pješačkog pothodnika ili
nadhodnika preko državne prometnice D8, omogućava izravno pješačko povezivanje
kampa Kozica i planirane sportsko-rekreacijske zone te siguran pješački
prijelaz.
(2) Širina hodnika je predviđena 3,2 m'.
5.2. Pomorski promet
Članak
30.
(1) Ovim Planom planirano je privezište za
privremeni privez plovnih objekata, koje služi isključivo korisnicima kampa.
(2) Broj vezova jednog ili više priveza
plovila iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica.
(3) Na kopnu, u kontaktu sa zonom privezišta
može se urediti i opremiti potrebnom opremom prostor za pristup vozila, odnosno
za ''spuštanje'' plovila.
5.3. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak
31.
(1) Planom se predviđa postavljanje nove DTK
od nove Telefonske centrale u recepciji kampa (unutar površine namjene K1), uz
prometnicu, do niza novih budućih građevina. Sukladno s time potrebno je
ugraditi niz novih tipskih zdenaca na više mjesta na ulazu u građevine tipa
MZD1 i MZDO, prema uvjetima i suglasnosti Hrvatskog telekoma Regija 3-zapad
Rijeka.
(2) Od centrale i zdenca do novih zdenca MZD1
(prema kartografskom prikazu) treba položiti 2 x PVC cijevi 1 110 mm.
Priključak građevina od zdenca MZD1 i MZDO do kućnih ormarića izvesti PEHD
cijevi 1 50 mm. Na trasi priključka DTK za nove građevine sva križanja sa
ostalim instalacijama izvesti prema tehničkim propisima.
(3) U kampu su predviđene javne govornice.
Telefonsku instalaciju izvesti u svim građevinama prema zakonu o
telekomunikacijama (»Narodne novine« broj 122/03).
(4) DTK s PVC i PEHD cijevima gradi se prema
»Uputi za planiranje i projektiranje pristupnih telekomunikacijskih mreža« HT
izdanje 2003.
(5) Na novoj lokaciji u kampu Kozica, unutar
površine namjene K1, predviđa se ugradnja osnovne postaje (bazne radijske
stanice) za nove mreže i sustave pokretnih komunikacija nove generacije (UMTS i
sustavi sljedećih generacija).
(6) U razvoju postojećih javnih sustava
pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje
kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi
sljedećih generacija). U skladu s navedenim planovima, uz postojeće i trenutno
planirane lokacije osnovnih postaja, na području Plana potrebno je u budućnosti
omogućiti izgradnju i postavljanje i dodatnih osnovnih postaja - smještanjem
antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim objektima.
(7) Prilikom izgradnje baznih stanica
potrebno je poštivati odredbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji,
Zakona o zaštiti od ionizirajućeg
zračenja, kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu građevina.
Članak
32.
Mjesto i način priključenja ili
rekonstrukcije postojećih objekata utvrđuje se posebnim uvjetima za to
nadležnog TK centra, te se izrađuje idejni projekt za lokacijsku dozvolu.
5.4. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
Članak
33.
(1) Komunalna infrastrukturna mreža -
vodoopskrba i odvodnja izgrađuju se neposrednim provođenjem ovog Plana.
(2) Povećanje bilo kojih kapaciteta
postojećeg kampa (smještajnih, sportskih, ugostiteljskih), smještenog unutar
obuhvata Plana, nije moguće do rješenja vodoopskrbe i odvodnje na način
predviđen ovim Planom.
(3) Za potrebe izrade glavnih projekata
pojedinih planiranih građevina potrebno je ishoditi vodopravne uvjete.
(4) Prostor obuhvata Plana nalazi unutar IV.
zone sanitarne zaštite što je obrađeno člankom 54. ove Odluke.
Članak
34.
(1) Prostorom obuhvata Plana prolazi
magistralni cjevovoda od Novog Vinodolskog prema Senju lociran duž državne
prometnice D8 (jadranske magistrale).
(2) Rješenje vodoopskrbe unutar obuhvata
Plana, planirano je na način da je predviđena izgradnja:
- vodospreme »Kozica« zapremine 600 m3 smještene izvan obuhvata Plana na 80 m n.m., a
garantira dnevnu kontinuiranost opskrbe vodom,
- crpne stanice na trasi magistralnog
cjevovoda (ovisno o lokaciji vodospreme »Kozica«),
- opskrbne prstenaste mreže min. 1 100 mm.
(3) Na magistralni i sekundarnu cjevovod
predviđena je ugradnja nadzemnih požarnih hidranata, koji čine protupožarnu
mrežu hidranata, kojom će se štititi svi objekti na predviđenoj lokaciji.
Hidranti su locirani, prema pravilniku o hidrantskoj mreži na max. razmaku do
80 m'.
Članak
35.
Rješenjem odvodnje otpadnih voda unutar
obuhvata Plana predviđena je odvodnja razdjelnog sustava:
- odvodnja fekalnih otpadnih voda na razini
internog biološkog pročišćavanja s propisanim ispustom u more,
- odvodnja oborinskih voda.
Članak
36.
(1) Svi prostori kampa namjena K1, K2, K3 i T
trebaju biti pokriveni kolektorskom mrežom fekalne kanalizacije.
(2) Gravitacijska fekalna kanalizacija odvodi
otpadnu fekalnu vodu novom cjevastom kanalizacijom na zajednički uređaj za
pročišćavanje.
(3) Otpadne vode iz restorana, kantina ili
sl. potrebno je prije upuštanja u kanalizaciju obraditi na odjelijvaču ulja i
masti.
(4) Fekalna kanalizacija je većim dijelom
locirana u trupu internih prometnica.
(5) Uređaj za mehaničko i biološko
pročišćavanje s taložnikom je predviđen kapaciteta 250 ES (ekvivalent
stanovnika).
(6) Profili cjevovoda fekalne kanalizacije su
predviđeni od 1 150 mm do 300 mm.
(7) Nakon pročišćavanja u uređaj za
pročišćavanje otpadna fekalna voda će se ispustiti prepumpavanjem u more na
dovoljnoj dubini putem podmorskog ispusta čiji će kapacitet i veličina biti
utvrđeni glavnim projektom.
Članak
37.
(1) Unutar obuhvata Plana razlikuju se
sljedeće vrste oborinskih voda:
- oborinska voda s internih prometnica,
smještajnih i sportsko-rekreacijskih površina,
- oborinska voda s parkirnih površina i
krovnih ploha,
- oborinska voda s državne ceste D8 -
jadranske magistrale i
- oborinska i bujična voda sa gravitirajućeg
sliva iznad magistrale.
(2) Oborinska otpadna voda s internih
prometnica (cesta i nogostupa) te smještajnih i sportsko-rekreacijskih površina
zahvaća se sustavom otvorenih kanala i ispušta u more. Na križanjima kanala s
internim prometnicama voda se propušta cestovnim propustima. Na mjestima kolnih
pristupa iznad otvorenog kanala postavlja se kanalizacijska linijska rešetka.
(3) Oborinska voda zahvaća se (nagibom
površina, poprečnim rešetkama, vodolovnim oknima i betonskim rigolima) sa svih
parkirnih površina te zajedno s vodama s krovnih ploha prikuplja u otvoreni
kanal oborinske odvodnje. Na mjestima kolnih pristupa iznad otvorenog kanala
postavlja se kanalizacijska linijska rešetka. Prikupljena voda pročišćava se na
taložniku-pjeskolovu za odvajanje krupnih i sitnih čestica i plivajućih
predmeta, a zatim upušta u odgovarajući uređaj - odjeljivač masti i naftnih
derivata (separator). Nakon pročišćavanja voda se ispušta u more. Prije ispusta
pročišćene vode obavezno je predvidjeti kontrolno okno u kome će nadležna
ustanova uzimati uzorke i mjeriti kvalitetu i protok pročišćene vode. U sklopu
opisanog sustava pročišćavanja potrebno je predvidjeti i obradu i način
zbrinjavanja mulja i svega ostalog otpadnog materijala s uređaja.
(4) Pročišćena voda prije ispuštanja mora
zadovoljiti granične vrijednosti propisane Pravilnikom o graničnim
vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99) i
Pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o graničnim vrijednostima
pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj
6/01) za ispuštanje u prirodni prijemnik.
(5) Oborinska voda s dijela jadranske
magistrale, koji se ovim Planom rekonstruira, prikuplja se otvorenim kanalom te
se nakon obrade na taložniku-pjeskolovu i odjeljivaču masti i masnih derivata
ispušta u planirani otvoreni kanal oborinske vode unutar prostora obuhvata
Plana. Prije ispusta pročišćene vode obavezno je predvidjeti kontrolno okno u
kome će nadležna ustanova uzimati uzorke i mjeriti kvalitetu i protok
pročišćene vode.
(6) Oborinska i bujična voda sa
gravitirajućeg sliva iznad magistrale propušta se ispod trupa magistrale preko
pločastih propusta i planiranim otvorenim kanalima ispušta u more.
(7) Unutar prostora obuhvata Plana nalazi se
povremena bujica Tomašina draga. Na mjestu prirodne depresije - koja služi kao
povremeni vodotok koji prihvaća gravitirajuću slivnu vodu iz cestovnih
propusta, treba ostaviti slobodan koridor bez ikakvih sadržaja osim
rekreacijskih, odnosno treba omogućiti da bujična vode prođu bez da nanesu
štetu predviđenim građevinama.
(8) U sklopu glavnih projekata pojedinih
građevina potrebno je utvrditi ugroženost građevina bujičnim vodama.
Članak
38.
(1) Opskrba električne energije planira se
izgradnjom nove TS 20/0,4kV, 1x630 kVA, smještene na zelenoj
površini izvan ograde kampa,
uz ulaz u kamp, kako je prikazano u grafičkom prikazu 2.2. Komunalna
infrastruktura - energetski sustavi. Planom se nakon izgradnje nove TS ukida
postojeća TS na željeznom rešetkastom stupu.
(2) Veličina građevne čestice za smještaj
trafostanice mora biti min. 5,0x6,0 m, s osiguranim kolnim pristupom. Ukoliko
se ukaže potreba za objedinjenim mjernim mjestom budućeg kupca u novoj
trafostanici, potrebno je predvidjeti građevnu česticu za trafostanicu
minimalnih dimenzija 6,0x7,0 m.
(3) Za novu TS treba položiti novi SN kabel
20kV od postojećeg DV 20kV.
Članak
39.
(1) Srednjonaponski priključak TS izvodi se
tipskim podzemnim kabelom XHE-49-A 3x(1x150/25mm2). Kablove treba položiti u zemljani rov.
(2) Sva križanja sa drugim instalacijama i
saobraćajnicama izvode se prema tehničkim propisima.
(3) Za uzemljenje uz kabele u rov polaže se
uže Cu 50 mm2 do TS.
Članak
40.
(1) Za potrebe priključenja novoplaniranih
građevina izvesti će se podzemna NN kabelska mreža.
(2) Podzemna NN kabelska mreža izvodi se
tipskim kabelima od nove TS 1x630kVA, PP00-A 4x150 mm2, 4x50mm2 do RO za priključak kamp kućica.
(3) Kablove treba polagati sistemom ulaz-izlaz
u kućnim priključnim ormarima KPO, montiranim u fasadi građevine do ulaza i RO
kampa.
(4) Ispred svakog KPO gradi se tipski HEP
zdenac radi lakšeg uvlačenja kabela.
(5) NN priključak iz TS do budućih građevina
treba izvesti unutar površina ugostiteljsko-turističke i poslovne namjene te
parkirališta i zelenih površina, a duž ruba kolno-pješačkih prometnica.
(6) Pri polaganju kabela treba voditi brigu o
križanjima sa drugim instalacijama (voda, kanalizacija, HT) i prometnicama te
sve izvesti prema tehničkim propisima.
Članak
41.
(1) Razvod električne energije u pravcu niza
rasvjetnih stupova izvodi se energ. kabelom PP00 4x16 mm2 zaštićenim polietilenskom cijevi TOTRA-PEHD-75/4.3
(svijetlog promjera ) 1 66.4 mm.
(2) Rasvjeta prometnica unutar kampa izvodi
se svjetiljkama s izvorom svjetlosti na izboj visokotlačni natrij i vruće
cinčanim stupovima visine 4 metra. Razmještaj stupova uvjetovan je razmještajem
parkirališta i prometnica.
(3) Za osvjetljenje sportskih igrališta
predviđaju se vruće cinčani stupovi visine do 10 metara s odgovarajućim
svjetiljkama odnosno reflektorima.
(4) Stupovi moraju biti ojačani za
odgovarajuću zonu vjetra.
Članak
42.
Ukoliko se želi postići veća kategorija kampa
treba za otvaranje rampe, ulaz u sanitarije i korištenje ostalih sadržaja u
kampu Kozica, treba predvidjeti PC sustav s pripadajućim softverom (na
recepciji K1) i beskontaktnim karticama (transponder). Na ulazu u kamp treba
predvidjeti stupić s nadstrešnicom u koga treba ugraditi čitač i parlafon za
goste koji nemaju kartice.
6. Uvjeti uređenja zelenih površina
Članak
43.
(1) Za postojeće i nove zelene površine (Z)
potrebno je izraditi projekte uređenja kao i održavanja. Pri tome je potrebno
voditi računa o sadnji autohtonih biljnih vrsta, klimi i krajoliku.
(2) Zelene površine treba opremiti elementima
opreme, oznakama smjera, te alatima i uređajima zaštite prostora od požara i
zagađenja.
Članak
44.
(1) Zaštitne zelene površine (Z1) obuhvaćaju
dio koridora državne ceste D8, te uski pojas uz obalnu crtu sjeverno i južno od
planirane površine namijenjene kupalištu/sunčalištu.
(2) Unutar zaštitnog pojasa nije dozvoljena
nikakva nova gradnja. U koridoru državne ceste D8 dozvoljeno je vođenje
komunalne infrastrukture.
Članak
45.
(1) Zelene površine - parterno zelenilo (Z2)
čini pojas parkovnih površina s pojedinačnim grupama drveća koji odvaja
površine za smještajne jedinice od pješačke staze i priobalnog pojasa, te
djelomično pošumljena površina središnjeg prostora kampa.
(2) Unutar površina parternog zelenila moguće
je sunčanje i odmor korisnika kampa.
Članak
46.
(1) Visoko zelenilo (Z3) obuhvaća pojas duž
državne prometnice D8 i prostore duž glavne prometnice kampa, a između površina
namijenjenih pratećim (ugostiteljsko- turističkim i poslovnim) sadržajima
kampa.
(2) Sastoji se od postojećih zelenih površina
očuvanih u izvornom obliku, po potrebi dodatno pošumljenih karakterističnom
lokalnom vegetacijom.
Članak
47.
Sva dječja (R1) i sportska (R2) igrališta
potrebno je zaštiti od insolacije drvoredima ili pojedinačnim grupama visokog
zelenila.
7. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak
48.
(1) Prostor obuhvata Plana utvrđen je kao
arheološki pojedinačni lokalitet - kopneni, a unutar njega je izdvojeno pet cjelina
utvrđenih kao arheološka područja. Za sve zahvate unutar obuhvata arheoloških
područja potrebna je suglasnost nadležne konzervatorske službe.
(2) Prilikom svih zemljanih radova na
području kampa Kozica mora se osigurati arheološki nadzor te prema potrebi i
arheološko istraživanje. »Arheološko istraživanje prema potrebi« znači da,
ukoliko se prilikom nadzora naiđe na kulturni sloj ili arheološku strukturu,
moraju biti izvršena arheološka istraživanja. Ukoliko se prilikom arheoloških
istraživanja nađu ostaci arhitekture ili druge arheološke strukture i objekti
potrebno je isto konzervirati, a ovisno o želji vlasnika i prezentirati.
(3) Potrebno je maksimalno sačuvati
ambijentalnu vrijednost prostora u smislu očuvanja suhozidnih formacija.
Suhozidi na području kampa trebali bi se čuvati intaktni ili u krajnjem slučaju
bi se, po završetku svih radova koji bi ih ugrožavali, trebali dovesti u
prvobitno stanje. Prilikom eventualne dekonstrukcije podzida pri ulazu u
recepciju potrebno je osigurati konzervatorski nadzor.
(4) Potrebno je maksimalno čuvati vrijednost
arheološkog nalazišta u smislu čuvanja površinskih nalaza, arheo
loških struktura, provođenja
arheološkog nadzora i istraživanja, prezentacije eventualno nađenih objekata in
situ.
(5) Ukoliko se planira bilo kakva izgradnja
na morskoj obali ili u moru u neposrednoj blizini obale, potrebno je prije svih
radova provesti terenski pregled a prema potrebi i podmorska arheološka
istraživanja.
Članak
49.
(1) Zbog karakterističnih prirodnih obilježja
prostora značajna je njegova ambijentalna vrijednost koju je potrebno
maksimalno sačuvati.
(2) Obalni pojas se zadržava u prirodnom
obliku, kao zeleni pojas, uz manje intervencije na površinama (poravnanja,
opločenja) u zoni kupališta/sunčališta.
(3) Teren oko građevina, potporne zidove,
terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled zona, te da se ne
promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno
susjednih građevina.
(4) Novi sadržaji smještaju se na pažljivo
oblikovane »terase« oblikovane potpornim zidovima. Najveća visina potpornog
zida ne može biti veća od 1,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni
zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom
udaljenošću zidova od min 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti.
(5) Visina ograde kampa ne može biti veća od
2,0 m, mjerena od konačno zaravnatog terena.
(6) Kameno ili betonsko podnožje ulične
ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora
biti prozračno, izvedeno od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala
sličnih karakteristika ili izvedeno kao zeleni nasad (živica). Ulazna vrata na
uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na parcelu), tako da ne
ugrožavaju promet na javnoj površini.
8. Postupanje s otpadom
Članak
50.
U skladu s Odlukom o komunalnom redu Grada
Novog Vinodolskog, otpad se odvozi više puta tjedno i zbrinjava na postojećem
deponiju ''Duplja'', do izgradnje reciklažnog dvorišta odnosno do realizacije
planirane centralne zone za gospodarenje otpadom Primorsko-goranske županije.
Članak
51.
(1) Na građevinskim česticama kampa uz
smještajne jedinice, potrebno je urediti prostor za kratkotrajno deponiranje
komunalnog otpada u za to određene tipizirane posude za otpad ili veće metalne
kontejnere s poklopcem (15 kontejnera DIN izvedbe volumena 1100 litara). Tako
uređeni prostor treba biti lako pristupačan s javne prometnice, a vizualno
zaklonjen (tamponom zelenila, ogradom i sl.). Ne smije ometati kolni i pješački
promet.
(2) Ugostiteljski objekti trebaju biti
opremljeni sa još dva kontejnera DIN izvedbe volumena 1100 litara.
(3) Odvoz otpada vrši se specijalnim vozilima
ukupne težine 15.000 kg i dužine 6 m, pa interne prometnice kojima se dolazi do
kontejnera za otpad moraju biti dimenzionirane tako da se ova vozila mogu njima
kretati bez zapreka. Osovinski pritisak vozila iznosi 10.000 kg po osovini.
(4) Uvjete odvoza i odlaganja komunalnog
otpada te broj tjednih odvoza utvrdit će nadležno poduzeće.
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
9.1. Zaštita tla
Članak
52.
Unutar dijela građevinskog područja, koje se
nalazi na području IVB geotehničke kategorije terena prije gradnje potrebno je
prethodno geotehničko mikrozoniranje.
9.2. Zaštita zraka
Članak
53.
Da bi se smanjilo onečišćavanje zraka uslijed
automobilskog prometa, potrebna je, gdje god je to moguće, sadnja zelenila s
ekološkim ciljem smanjenja negativnih efekata ispušnih plinova, što zapravo
upućuje na ozelenjivanje zaštitnog koridora državne prometnice.
9.3. Zaštita voda
Članak
54.
(1) Područje obuhvata plana nalazi se unutar
IV. zone sanitarne zaštite prema Odluci o zonama sanitarne zaštite vode za piće
na crikveničko - vinodolskom području (SN 01/99).
(2) Zaštita voda osigurana je izgradnjom
razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda (vlastitog zatvorenog kanalizacionog
sustava s uređajem za pročišćavanje i sustava odvodnje oborinskih voda)
opisanog u člancima 35. i 36. ove Odluke.
9.4. Zaštita od štetnog djelovanja voda
(1) Zaštita od eventualnih poplava uslijed
povećanog dotoka vode na području pod djelovanjem bujice Tomašina draga
provoditi će se u skladu sa Zakonom o vodama.
(2) Izgradnja građevina sustava uređenja
vodotoka i zaštite od poplava provodi se neposrednom provedbom Plana po
predviđenom rješenju (propusti - kanali ispod magistrale). Na mjestima ispusta
propusta - kanala ne grade se građevine drugih namjena.
9.5. Zaštita mora
Članak
55.
(1) Obalno more na području obuhvata plana
kategorizirano je kao more I. kategorije (određeno na kartografskom prikazu br.
3 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.
(2) Područje mora podjeljenja je na dva
dijela:
- more (Vm),
- površina mora namjenjena za kupalište (Vk).
(3) Površina mora namjenjena za kupalište
(Vk) nalazi se unutar kampu pridruženog dijela akvatorija i dopire do
udaljenosti od oko 150 m od obale.
(4) Zaštita od onečišćenja otpadnim vodama,
odnosno održavanje postojeće kakvoće mora osigurana je izgradnjom razdjelnog
sustava odvodnje otpadnih voda (vlastitog zatvorenog kanalizacionog sustava s
uređajem za pročišćavanje i sustava odvodnje oborinskih voda) opisanog u
člancima 35. i 36. ove Odluke.
9.6. Zaštita od buke
Članak
56.
Ozelenjavanje zaštitnog koridora državne
prometnice utjecat će se i na smanjenje zagađenja prostora bukom uzrokovanom
automobilskim prometom tom prometnicom.
9.7. Mjere posebne zaštite
9.7.1. Sklanjanje ljudi
Članak
57.
(1) Na području Grada Novi Vinodolski nije
utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina
od značaja za Republiku Hrvatsku.
(2) Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim
izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih
građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje
Planom zaštite i spašavanja Grada Novi Vinodolski.
9.7.2. Zaštita od rušenja
Članak
58.
Kod projektiranja građevina mora se koristiti
tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC
ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske
županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.
9.7.3. Zaštita od potresa
Članak
59.
(1) Protupotresno projektiranje građevina,
kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonima, postojećim tehničkim
propisima i postojećim seizmičkim kartama.
(2) Za rekonstrukciju postojećih građevina
koje nisu projektirane i građene u skladu s propisima za protupotresno
projektiranje i građenje, potrebno je u projektu napraviti analizu otpornosti
na rušilačko djelovanje potresa, te projektirati adekvatno ojačavanje
konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.
9.7.4. Zaštita od požara
Članak
60.
(1) Mjere i aktivnosti zaštite od požara na
području Grada Novi Vinodolski provode se temeljem elaborata ''Procjena
ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija'' i ''Plan zaštite od požara i
tehnoloških eksplozija''.
(2) Projektiranja planiranih građevina s
aspekta zaštite od požara provodi se u skladu s pozitivnim hrvatskim zakonima i
na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od
požara, te pravilima struke.
(3) Rekonstrukcije postojećih građevina
potrebno je projektirati na način da se ne poveća ukupno postojeće požarno
opterećenje građevine ili zone kao cjeline.
(4) Kod projektiranja nove vodovodne mreže
obavezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.
(5) Sve pristupne ceste koje se planiraju
izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati s okretištem na
njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila. Obavezno je planiranje
vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i
zaokretne radijuse.
(6) Za zaštitu šuma od požara, područna
šumarija donosi godišnje planove zaštite od požara s požarnim kartama i
požarnim putevima, te je dužna po njima postupati.
10. Mjere provedbe plana
Članak
61.
(1) Svi zahvati u prostoru obuhvata Plana
provodit će se neposrednom provedbom Plana.
Članak
62.
(1) Uvjeti gradnje u zaštitnom pojasu državne
ceste D8 definirani su člankom 21. stavkom 4. ove Odluke.
(2) Uz gradnju zgrada u kampu Kozica treba
izgraditi priključak ceste kampa na državnu cestu D8.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
63.
(1) Plan je izrađen u pet (5) izvornika.
(2) Po jedan izvornik dostavlja se i čuva u:
- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva,
- Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj,
- Zavodu za prostorno uređenje
Primorsko-goranske županije,
- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu
okoliša Primorsko-goranske županije, Ispostava Crikvenica.
(3) Preostali primjerak izvornika čuva se u
pismohrani Grada Novi Vinodolski.
(4) U dokumentaciju Plana svatko ima pravo
uvida.
Članak
64.
(1) Plan je ovjeren pečatom Gradskog vijeća
Grada Novi Vinodolski i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Novi
Vinodolski.
Članak
65.
Tekstualni dio (I. Obrazloženje), prilozi i
grafički dio sastavni su dijelovi ovog Plana, ali nisu predmet objave.
Članak
66.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/09-01/1
Ur. broj: 2107/02-01-09-3
Novi Vinodolski, 26. veljače 2009.
GRADSKO
VIJEĆE
GRADA NOVOG VINODOLSKOG
Predsjednik
Gradskog vijeća
Milorad Komadina, dipl. iur., v.r.
