SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVII. - broj 7. Petak, 6. ožujka 2009.
OPĆINA DOBRINJ
3B2 EDGAR HTML from PONIKVE 108..112

5.

Na temelju članka 63. Pomorskog zakonika (»Narodne novine« broj 181/04, 76/07 i 146/08), članka 47. Statuta Općine Dobrinj (»Službene novine PGŽ« broj 3/06) i članka 26. Poslovnika Općinskog poglavarstva Općine Dobrinj (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 18/06), Općinsko poglavarstvo Općine Dobrinj, na 36. sjednici održanoj dana 25. veljače 2009. godine, donijelo je sljedeći

PLAN
intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora
za Općinu Dobrinj

1. UVOD

1.1. Uvodno obrazloženje

Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora za Općinu Dobrinj, izrađen je temeljem PLANA INTERVENCIJA KOD IZNENADNOG ONEČIŠĆENJA MORA U REPUBLICI HRVATSKOJ (»Narodne novine« broj 8/97), Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 10/90, 53/90 i 107/95), Državnog plana za zaštitu voda (»Narodne novine« broj 8/99), Plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Primorsko-goranskoj županiji (»Službene novine PGŽ« broj 16/99, 13/02, 16/ 04, 30/05 i 35/07), te Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 110/07).

Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora se temelji na načelima preventivnosti, cjelovitosti, plaćanju troškova onečišćivača, tj pravne ili fizičke osobe koja je prouzročila svojim djelovanjem onečišćenja, poštivanju prava, javnosti i sudjelovanja.

Ovim Planom intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora se utvrđuju mjere smanjenja šteta u okolišu kod iznenadnog onečišćenja mora, subjekti koji su dužni provoditi mjere i njihova ovlaštenja, te način provođenja mjera.

1.2. Primjena Plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora

Ovaj Plan intervencija sadrži procjenu rizika za ljudsko zdravlje i okoliš unutar pomorskih granica Općine Dobrinj, i kao takav primjenjuje se na područje cjelokupnog akvatorija Općine Dobrinj te neposredni okoliš koji okružuje akvatorij, a koji uslijed potencijalnog akcidenta može biti zahvaćen. Ovim Planom nisu zahvaćene luke ili pak područja pod nadzorom privrednih subjekata koji obavljaju svoju djelatnost i to na način da neposredno koriste morske resurse, ali uzima se u obzir njihovo potencijalno negativno djelovanje po okoliš.

1.3 Ključni pojmovi i kratice

POJEDINI IZRAZI KOJI SE KORISTE U OVOM PLANU INTERVENCIJA

IMAJU SLJEDEĆE ZNAČENJE:

. Analiza rizika je sustavno utvrđivanje i procjena rizičnih objekata i opasnosti.

. Ekološka nesreća je izvanredni događaj ili vrsta događaja prouzročena djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugrožavanje života i zdravlja ljudi i u većem obimu nanose štetu okolišu.

. Disperzanti su kemijska sredstva za raspršivanje i/ili uklanjanje uljnih onečišćenja s površine mora, a imaju valjanu dozvolu za uporabu.

. Izvanredni događaj, vidi Ekološka nesreća.

. Iznenadno onečišćenje je izlijevanje ulja, smjese ulja, ispuštanje šetnih i opasnih tvari

. Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja, kojeg je stvorio čovjek.

. Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša.

. Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih za okoliš.

. Opasna tvar je tvar koja je zakonom, drugim propisima i međunarodnim ugovorima, koji obvezuju Republiku Hrvatsku određena kao opasna tvar, a u ovom Planu se odnosi na opasne tvari iz Priloga 2. Plana intervencija u

zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01): Granične količine opasnih tvari za potrebe plana.

. Plan intervencija, odnosi se na Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01).

. Pomorski objekt: objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt) ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajući objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični priobalni objekt).

. Rizik po okoliš je vjerojatnost da će neki zahvat posredno ili neposredno prouzročiti štetu okolišu ili ugroziti život i zdravlje ljudi.

. Rizični objekt - industrijski objekt, skladište, ranžirni kolodvor, itd., u okviru kojih se nalazi izvor opasnosti ili rizika. Unutar jednog rizičnog objekta može postojati više različitih izvora rizika.

. Rizična zona je područje koje okružuje rizični objekt, a koje bi moglo biti pogođeno izvanrednim događajem.

. Sigurnosna zona je procijenjena udaljenost potrebna između rizičnog objekta i obližnjih ugroženih objekata.

. Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar ili tvar koja u određenoj količini i/ili koncentraciji ima takva svojstva.

. Ulja su sva postojana ugljikova mineralna ulja, kao što su sirova nafta i njeni derivati, te talozi i otpadna ulja.

. Upravljanje rizikom - obuhvaća cjelokupan rad vezan uz rizik, tj. administraciju, osiguranje, propise, ocjenjivanje situacije, inspekciju itd.

. Vjerojatnost pojave izvanrednog događaja je vjerojatnost nastanka izvanrednog događaja prilikom obavljanja istovrsnih aktivnosti s nekom od opasnih tvari.

2. OPĆI PODACI O OPĆINI DOBRINJ

Općina Dobrinj obuhvaća Općina Dobrinj nalazi se u središnjem dijelu otoka Krka tako da sa sjeverne strane graniči s Općinom Omišalj, sa zapadne s Općinom Malinska-Dubašnica, s juga s Gradom Krkom, a s jugoistoka s Općinom Vrbnik. Istočna granica Općine Dobrinj, od uvale Petrina do uvale Slivonska ima direktan izlaz na more.

Reljefno, to se područje može podijelit u nisku zonu (oko uvale Soline) i visoku zonu (Dobrinj, Kras, Gabonjin). Geološki, tim krajem prevladavaju vapnenačke i dolomitne stijene. Zbog brže erozije dolomitnih podloga, kroz milijune godina, stvorio se sloj rastresitog tla koji je omogućio razvoj bujne vegetacije. Jedino se isključivo vapnenački krajnji sjeveroistočni dio općine (oko naselja Rudine) razlikuje; gotovo bez značajnije vegetacije zasluženo se i naziva Košćera. Osim vapnenaca i dolomita, javljaju se i flišne zone koje su za razliku od poroznog vapnenca, vodonepropusne pa se na jednom od tih flišnih zona razvio i riječni tok naziva Veli Potok.

Na površini od 55 km2 smještene su tri katastarske općine: Dobrinj, Soline i Sužan, s oko 20 naselja u kojima obitava 1970 stanovnika. Naselja u sastavu općine su: Čižići, Dobrinj, Dolovo, Gabonjin, Gostinjac, Hlapa, Klanice, Klimno, Kras, Polje, Rasopasno, Rudine, Soline, Sužan, Sveti Ivan Dobrinjski, Sveti Vid Dobrinjski, Šilo, Tribulje, Žestilac, Županje.

Dobrinjska Općina u svom sastavu ima najviše sela i zaselaka (cca. dvadesetak) na otoku Krku (29,4% svih naselja otoka Krka). U Općini Dobrinj prevladava disperzna šablona naseljenost s prevlašću malih naselja prosječne veličine od 98,5 stanovnika 2001. godine. Osim toga, većina naselja općine Dobrinj nalazi se u unutrašnjosti otoka (16), dok su samo 4 naselja (Šilo, Klimno, Čižići, Soline) smještena uz more. Od srednjeg vijeka do 1850 godine, te danas, naselje Dobrinj središte je dobrinjske općine, odnosno kulturnog kruga koji se očituje u materijalnoj, duhovnoj i socijalnoj kulturi. Općinsko središte Dobrinj, prema tipu, može se svrstati u okupljeno naselje akropolskoga tipa, pa ga se često naziva »gradićem«, iako više iz fizionomskih nego iz funkcionalnih razloga. Ostala su naselja disperznoga tipa, što upućuje na seoski karakter.

Gospodarska slika Dobrinjštine oslikava pasivno, privredno nevalorizirano i neiskorišteno područje. Međutim, pozitivna strana te pasivnosti je ekološki čisto područje koje se uz veliko bogatstvo kulturno povijesnog nasljeđa kvalitetnom valorizacijom može iskoristiti i staviti u funkciju prije svega turizma, čime bi se znatno pospješila gospodarska obnova.

Područje Dobrinjštine oduvijek je bilo orijentirano na dvije primarne djelatnosti; naselja uz more egzistenciju su osiguravala kroz bavljenje ribarstvom, pomorstvom ali i brodogradnjom. Naselja u zaobalju pretežnu su bila orijentirana na ratarstvo ali i obrtništvo. Slijedom društvenih promjena 90-ih godina 20. stoljeća, Dobrinjština također postaje stjecište privatnih poduzetnika i obrtnika, kojih danas ima tridesetak.

Na slici je dat prikaz Općine Dobrinj sa naznačenim kopnenim teritorijem te granicom akvatorija. Slika je snimljena s visine od 15 km.

Slika 1: Općina Dobrinj:

Na slici 2 je dan prikaz akvatorijanlog dijela Općine Dobrinj.

Slika 2: Općina Dobrinj:

3. PODRUČJE DJELOVANJA PO PLANU INTERVENCIJA U SLUČAJU IZNENADNOG ONEČIŠĆENJA MORA

Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora primjenjuje se na morske prostore, dno i podmorje Općine Dobrinj, a nije pod ingerencijom Županijske Lučke Uprave Krk. Jurisdikcija ŽLU Krk odnosi se na dvije luke lokalnog značenja: Klimno i Šilo.

Na slici je dat prikaz akvatorija unutar Općine Dobrinj koji je pod ingerencijom ŽLU Krk.

Slika 3: Luke Klimno i Šilo:

Tablica 4: Zemljopisne koordinate luka:

4. VRSTE RIZIKA I PRIJETNJI OD ONEČIŠĆENJA MORA

Prilikom procjene posljedica od izvanrednog događaja nastoji se dati odgovore na sljedeća pitanja:

. Koje vrste rizika

. Mogući uzroci rizika

. Vjerojatnost pojave izvanrednog događaja

. Procjena posljedica (po ljude i okoliš)

. Rangiranje rizičnih objekata (određivanje prioriteta)

4.1. Vrste rizika

Pod vrstama rizika i prijetnji od onečišćenja mora podrazumijevaju se mogući događaji ili situacije koje mogu uzrokovati štetu u morskom okolišu.

. nezgode na moru koje uključuju sudar brodova, nasukavanje, požar, eksploziju, kvar na konstrukciji, nezgodu

pri upravljanju brodom ili drugi događaj na brodu ili izvan njega te nezgode na pomorskim objektima,

. nezgode na podmorskim cjevovodima,

. potonuli brodovi i zrakoplovi,

. izvanredni prirodni događaj u moru,

. nezgode na obalnim instalacijama i terminalima.

S obzirom na položaj akvatorijalnog dijela Općine Dobrinj, te djelatnosti koje se obavljaju u akvatorijima susjednih općina, moguće je očekivati dvije vrste onečišćenja, ovisno o smjeru negativnog djelovanja.

4.1.1. Onečišćenja izazvana negativnim djelovanjem na području Općine Dobrinj:

. Onečišćenje otpadnim uljem, emulzijom ili uljnim talogom uslijed ispuštanja sa bilo kojeg plovnog objekta unutar samog akvatorija Općine Dobrinj

. Onečišćenje uslijed nepažnje prilikom održavanja plovnih objekata u samim lučicama na obali Općine Dobrinj

. Onečišćenje uslijed ispuštanja organskih i anorganskih onečišćenja različitog sadržaja sa plovnih objekata u samom akvatoriju Općine Dobrinj

. Onečišćenje uslijed naplavina, odnosno nanosa onečišćenja oborinskom ili sanitarno fekalnom kanalizacijom

. Onečišćenje obalnog ruba, a posljedično i akvatorija uslijed havarije na vozilima koja su parkirana uz morski rub u lučicama

4.1.2. Onečišćenja izazvana negativnim djelovanjem na području susjednih jedinica lokalne samouprave:

. Onečišćenje otpadnim uljem, emulzijom ili uljnim talogom, koje bi predvidivo strujama i valovima bilo naneseno u područje akvatorija Općine Dobrinj

. Nanos otpada raznog sadržaja, a porijeklom iz privrednih subjekata koji svoju djelatnost obavljaju u susjednim akvatorijima

. Nanos otpada raznog sadržaja, a porijeklom iz privrednih subjekata koji svoju djelatnost ne obavljaju u akvatoriju Općine Dobrinj, već morskim strujama može biti naneseno u akvatorij Općine Dobrinj

4.2. Moguću uzroci opasnosti

Uzrokom opasnosti smatra se događaj, smetnja u funkciji, ili pak ljudska greška, a uslijed kojih se može osloboditi opasna tvar iz izvora opasnosti, te može doći do povezivanja u uzročno - posljedični lanac događaja koji, iako svaki sam za sebe možda ne predstavljaju dovoljan uzrok ugrožavanja, uslijed pretpostavljenog povezivanja događaja predstavljaju realnu opasnost.

Tablica 2: Mogući uzroci izvanrednog događaja:

4.3. Posljedice pretpostavljenog izvanrednog događaja po okoliš

Posljedice po okoliš bile bi sljedeće:

. Onečišćenje mora i obalnog tla, i pripadajuće flore i faune

. Onečišćenje zraka parama ulja i ostalih prisutnih naftnih derivata

4.4. Rangiranje rizičnih zona (određivanje prioriteta)

Rizične zone prvenstveno su rezultat antropogenog djelovanja na obali i obalnom moru. Intenzitet djelovanja najistaknutiji je uz područje luka u Općini Dobrinj.

U tu svrhu, predlaže se Općini Dobrinj da pozicionira 2 eko seta u svakoj od luka (Klimno i Šilo) bez obzira što pripadaju pod upravu Županijske lučke uprave Krk, a sa ciljem primarne sanacije uslijed eventualnog akcidenta. Eko setovi moraju sadržavati hidrofobne brane, upijače, hidrofobne jastuke, absorbense i disperzante. Preporuka je da eko setovi, tj. njihov sadržaj bude odobren od nadležnih tijela, i u skladu sa pozitivnim pomorskim propisima.

Do onečišćenja mora ili morskog ruba, ili pak bilo kojeg drugog dijela akvatorija Općine Dobrinj može doći i od poznatog, i od nepoznatog počinitelja.

U slučaju bilo kakvih promjena kadrovske, tehničke ili pak bilo koje prirode, ovaj Plan je potrebno revidirati.

Kako je predmet ovog dokumenta Plan intervencija u slučaju onečišćenja mora u akvatoriju Općine Dobrinj i voda na području Općine Dobrinj, u oba slučaja potrebno je poduzeti aktivnosti i mjere koje će uključivati i vanjske institucije Republike Hrvatske, a sa ciljem poštivanja načela: »onečišćivač plaća« sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 110/07).

5. POSTUPCI I MJERE ZA PREDVIĐANJE, SPRJEČAVANJE I OGRANIČAVANJE ONEČIŠĆENJA MORA I PODMORJA

Preventivne mjere za sprječavanje akcidenata podrazumijevaju akcije čijim se učincima uklanja ili umanjuje pojava izvora opasnosti, smanjuje intenzitet izvora opasnosti, ili pak sprečava njegovo aktiviranje, čime se smanjuje vjerojatnost njegova aktiviranja, a samim time i pojava akcidenta.

5.1. Opće preventivne mjere za sprječavanje akcidentnih situacija

I. PRIMJENA POZITIVNIH HRVATSKIH PROPISA

. Praćenje i primjena propisa vezanih uz aspekte okoliša

. Usklađivanje i donošenje pravilnika, planova i drugih zakonom propisanih mjera kojima se povećava sigurnost i pripravnost za slučaj izbijanja akcidentne situacije

II. KONTINUIRANA EDUKACIJA I OSPOSOBLJAVANJE, TE PROVJERA ZNANJA RADNIKA

. Edukacija i osposobljavanje svih relevantnih aktera za provedbu preventivnih mjera za zaštitu mora od iznenadnog onečišćenja

. Osposobljavanje svih relevantnih čimbenika za rad na siguran način

. Redovna provjera znanja i provođenje vježbi prema Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/93 i 33/05), Zakonu o zaštiti na radu (»Narodne novine« broj 59/96, 94/96 i 114/03) i Planu intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora.

III. PRIMJENA SIGURNIH RADNIH POSTUPAKA

. Pohranjivati i upotrebljavati štetne i/ili zapaljivije materijale u za to predviđenim prostorijama u propisanoj količini i ambalaži

. Redovno kontrolirati stanja ambalaže i količina opasnih tvari

. Ne ispuštati štetne i/ili zapaljive tekućine u more ili kanalizacijsku mrežu

. Vozila kojima se opasna tvar dostavlja na lokaciju upućivati na određeno i osigurano mjesto opremljeno potrebnim protupožarnim sredstvima

. Strogo poštivati interne akte

IV. KONTROLA I ODRŽAVANJE UREĐAJA I OPREME

. Redoviti pregledi, revizije, te servisiranje opreme radi osiguravanja kontinuirane ispravnosti u radu

. Redovno i kontinuirano provjeravanje i održavanje opreme za zaštitu ljudi i imovine prema Zakonu o zaštiti na radu (»Narodne novine« broj 59/96, 94/96 i 114/03)

. Redovno i kontinuirano ispitivanje i održavanje objekata, strojeva i uređaja prema Zakonu o zaštiti na radu (»Narodne novine« broj 59/96, 94/96 i 114/03), Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/93 i 33/05), Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95), te Pravilniku o zapaljivim tekućinama (»Narodne novine« broj 54/99)

. Na vidljiva mjesta istaknuti znakove opasnosti i općih obavijesti, kao i upute za siguran rad sa strojevima i uređajima.

6. NAČIN PROVEDBE PRIPRAVNOSTI I NAČIN AKTIVIRANJA OPERATIVNIH SNAGA

6.1 Način djelovanja operativnih snaga i drugih sudionika

Kako se radi o akvatoriju Općine, informaciju o eventualnom onečišćenju mora može dojaviti bilo tko od očevidaca (što je i zakonski propisano, odnosno zakonski kažnjivo ukoliko se ne postupi na navedeni način).

Zbog pravilnog vođenja postupka sanacije onečišćenja mora, bez obzira da li je informacija prvobitno proslijeđena Centru 112 Rijeka, ili nadležnoj Policijskoj postaji, informacija o onečišćenju mora, mora biti u najkraćem mogućem roku proslijeđena do odgovorne osobe u Lučkoj kapetaniji Rijeka, Ispostava Šilo.

Pri funkcioniranju unutarnje komunikacije učestvuju:

- svaki građanin koji je primijetio onečišćenje, ugovorni djelatnik, ili pak radnik koncesionara, druga osoba koja je uočila izvanredni događaj,

- ovlaštena osoba Općine Dobrinj i sl.

ODGOVORNA OSOBA

Ime i prezime:. Neven Komadina

Položaj: Načelnik Općine Dobrinj

Broj mobilnog telefona: 091 1848141

Napomena:

Osnovno je da procjenu rizika nastalih u izvanrednoj situaciji kao i potrebu obavještavanja drugih odgovornih osoba u komunikaciji ide od nižeg prema višem nivou.

Za poduzimanje općih mjera na sprečavanju nastanka (preventiva) i organizaciji sanacije izvanrednog onečišćenja mora (uključivanje djelatnika nadležnih službi i stručnih službi drugih, specijaliziranih tvrtki i ustanova, upotrebi i osiguranju vlastitih i tuđih sredstava) odgovoran je Načelnik Općine Dobrinj ili druga stručna osoba imenovana od strane Načelnika.

Obavještavanje i provođenje mjera na sanaciji izvanrednog zagađenja, odgovoran je prvenstveno Načelnik Općine Dobrinj.

Načelnik Općine Dobrinj (druga stručna osoba imenovana od strane Načelnika), te DUZS - Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Centar Rijeka (112), ili Operativno dežurstvo u policijskoj upravi (92), koji obavijest prosljeđuju nadležnoj policijskoj postaji koja obavlja prvu provjeru obavijesti očevidom na mjestu izvanrednog događaja. Ukoliko se utvrdi točnost obavijesti, policijska postaja podatke prenosi operativnom dežurstvu policijske uprave, koje izvješćuje DUZS Centar Rijeka (112).

O daljnjem tijeku intervencija, ukoliko se pokaže potreba, obavještava se Stožer operativnog centra PGŽ-a, ovisno o količini izlivenog ulja i/ili smjese ulja, te Nacionalnu središnjicu za usklađivanje traganja i spašavanja

OBAVIJEST O IZVANREDNOM DOGAĐAJU PO MOGUĆNOSTI TREBA SADRŽAVATI SLJEDEĆE PODATKE:

. ime/naziv fizičke ili pravne osobe koja je dostavila obavijest,

. datum i vrijeme kada je primijećeno onečišćavanje ili događaj koji može prouzročiti onečišćavanje,

. jačinu i opseg onečišćavanja,

. opis onečišćavanja,

. podatke o izvoru ili mogućem izvoru onečišćavanja.

6.2. Subjekti koji su dužni provoditi mjere

Tablicom su dani kontakti i adrese komunikacijskih jedinica i ostalih nadležnih ustanova uključenih u sustav komunikacije.

Tablica 1: Telefonski brojevi i adrese komunikacijskih jedinica i nadležnih ustanova

7. INTERVENTNE MJERE U SLUČAJU IZVANREDNOG DOGAĐAJA

7.1 Opće mjere za slučaj incidentne situacije

Tablica 2: Opće mjere i odgovorne osobe u slučaju
izvanrednog događaja

7.2 Rukovođenje početnim interventnim mjerama

Rukovođenje početnim interventnim mjerama, opisanim u prethodnoj točki, podrazumijeva:

1. Hitnu procjenu ugroženosti ljudi i okoliša, te planiranje početnih akcija

2. Prema procjeni stanja obavještavanje DUZS Rijeka ili nadležne policijske uprave

3. Obavještavanje i izdavanje zadataka aktera koji sudjeluju u intervenciji

4. Koordiniranje rada aktera tijekom intervencije

5. Određivanje zadataka ostalim neprofesionalnim osobama koje sudjeluju u intervenciji

6. Osiguranje ugroženog područja

8. NAČIN ODRŽAVANJA REDA I SIGURNOSTI PRI INTERVENCIJAMA U SLUČAJU ZAGAĐENJA MORA ULJIMA I DRUGIM NAFTNIM DERIVATIMA

8.1 Opće mjere

Predložene mjere je potrebno provoditi ne dovodeći u opasnost prisutne:

. Ukloniti sve potencijalne izvore paljenja

. Ne dodirivati ili hodati kroz izliveni medij

. Postaviti se suprotno smjeru puhanja vjetra

. Ne koristiti alat koji iskri ili stvara statički elektricitet

Osobna zaštitna sredstva:

. Zaštitne rukavice

. Zaštitne naočale

. Zaštitna odjeća (čizme, gumena pregača, kemijsko odijelo)

. Zaštitna maska sa filtrom, izolacijski aparat sa komprimiranim zrakom

8.2 Interventne mjere za slučaj ispuštanja medija (bez pojave požara)

1) Spriječiti prilaz mjestu nezgode. Sigurnosna zona jest na udaljenosti 25 do 50 m.

2) Sve izvore i mogućnosti zapaljenja isključiti.

3) Udaljiti sve osobe koje nisu izravno uključene u intervenciju.

4) Osigurati dovoljnu količinu sredstava za gašenje.

5) Osigurati dovoljnu količinu apsorbensa i disperzanata.

U SLUČAJU OPASNOSTI OD POŽARA UČINITI SLIJEDEĆE:

. Zapaljiva sredstva udaljiti od mjesta mogućeg požara

. Po mogućnosti locirat i onemogućiti izvor istjecanja medija

UPOZORENJE:

Pare goriva su zapaljive i mogu sa zrakom stvoriti zapaljivu smjesu, koja se može zapaliti otvornim plamenom, iskrom, ili u dodiru sa vrućom površinom.

8.3 Interventne mjere za slučaj ispuštanja medija uz pojavu požara

. Spriječiti prilaz mjestu incidenta svim neovlaštenim osobama.

. Sve izvore mogućeg zapaljenja isključiti.

. Stati na suprotnu stranu od strane zračenja topline.

. U zoni opasnosti gasitelji moraju biti opremljeni odjelima za zaštitu od topline i izolacijskim aparatima.

. Ukoliko požar nije moguće zaustaviti, izvor ostaviti da izgori uz kontrolu izgaranja, te spriječiti širenje požara.

ZAŠTITNA SREDSTVA:

Za zaštitu tijela koristiti zaštitno odijelo otporno na toplinu, čizme, štitnik za lice ili naočale, gumene rukavice. Za kratkotrajnu zaštitu (do 30 minuta) može se koristiti zaštitna maska sa filtrom »A« za organske spojeve, a za dulju zaštitu nužna je upotreba izolacijskog aparata koji ima neovisan dovod zraka ili kisika. U zatvorenom prostoru ne smije se koristiti komprimirani kisik.

PRVA POMOĆ:

GUTANJE:

. U slučaju gutanja, ne izazivati povraćanje, odmah potražiti stručnu liječničku pomoć.

UDISANJE:

. Odmah iznijeti unesrećenu osobu na svježi zrak. Ukoliko je osoba prestala disati, započeti sa umjetnim disanjem. Unesrećenu osobu utopliti i omogućiti joj mirovanje. Odmah potražiti stručnu liječničku pomoć.

DODIR S KOŽOM:

. Odmah isprati kožu sa razblaženom vodenom otopinom sapuna. Ukoliko je odjeća natopljena gorivom, potrebno je ukloniti odjeću i isprati kožu sa razblaženom vodenom otopinom sapuna. Ukoliko je primjetna iritacija kože, odmah potražiti stručnu liječničku pomoć.

DODIR S OČIMA:

. U slučaju dodira s očima, odmah isprati sa većom količinom vode najmanje 15 minuta uz povremeno podizanje i spuštanje gornjih i donjih kapaka. Ukoliko je došlo do iritacije očiju, odmah potražiti stručnu liječničku pomoć.

PRVA POMOĆ KOD POJAVE OPEKLINA:

SIMPTOMI:

. Zategnutost kože, crvenilo, plikovi i jaka bol. Opekline mogu biti površinske i dubinske.

. Ako je obuhvaćeno više od 1/3 tjelesne površine opeklinama, unesrećeni je u životnoj opasnosti.

. Udisanjem vrućeg zraka izazivaju se opekline dišnih putova koje su opasne po život pošto mogu dovesti do gušenja.

MJERE PRUŽANJA PRVE POMOĆI:

. Skinuti obuću i odjeću s dijela tijela zahvaćenog opeklinama, osim u slučaju da je odjeća prilijepljena za opeklinu.

. Staviti ozlijeđeni dio tijela pod mlaz čiste hladne vode, ili uroniti u čistu hladnu vodu do prestanka boli.

. Pokriti oštećeni dio tijela sterilnim zavojem.

. Ako je ozljeda na ruci ili nozi, imobilizirati na propisan način.

. Zagrijati ozlijeđenog toplim pokrivačem.

9. PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA ZA PRIMJENU PLANA INTERVENCIJA I ODRŽAVANJA VJEŽBI

9.1 Osposobljavanje za primjenu Plana intervencija

Svi relevantni čimbenici moraju biti osposobljeni za rad na siguran način i postupanje u slučaju izvanrednog događaja. U program osposobljavanja trebaju biti uključene specifične opasnosti za zdravlje i sigurnost, postupci u slučaju opasnosti, kao i sigurnost na radu s obzirom na radne zadatke sudionika.

Osposobljavanje se može provesti zajedno sa ostalim osposobljavanjima relevantnih aktera, a odgovorna osoba dužna je voditi evidenciju o osposobljavanju. Evidencija o osposobljavanju mora sadržati ime relevantnih aktera, datum provođenja obuke, te metode provjere znanja.

SVRHA OSPOSOBLJAVANJA ZA PRIMJENU PLANA INTERVENCIJA JEST:

. Upoznavanje relevantnih aktera sa značajkama opasnih tvari sa kojima dolaze u kontakt prilikom rada, posebno sa aspekta njihove otrovnosti, zapaljivost i eksplozivnosti

. Upoznavanje relevantnih aktera sa rizičnim zonama i količinama opasnih tvari u zoni

. Upoznavanje zaposlenika sa izvanrednim događajima i ekološkim nesrećama koje se na lokaciji Općine mogu dogoditi, te njihovim mogućim širim posljedicama

. Upoznavanje relevantne aktere sa preventivnim mjerama zaštite koje se provode u cilju smanjenja rizika od pojave izvanrednog događaja

. Upoznavanje relevantnih aktera sa načinom korištenja opreme namijenjene za preventivnu zaštitu i interventne aktivnosti tijekom izvanrednog događaja

. Upoznavanje relevantnih aktera sa procedurama izvješćivanja prilikom izbijanja akcidentne situacije i nači

nom djelovanja interventnih jedinica tijekom provođenja interventnih mjera

. Upoznavanje relevantnih aktera sa sistemom i organizacijom moguće evakuacije

. Upoznavanje relevantnih aktera sa postupcima pružanja prve pomoći

. Upoznavanje relevantnih aktera sa analizom uzroka i posljedica mogućih izvanrednih događaja te mjerama koje je nužno provesti nakon izvanrednih događaja

9.2 Program održavanja vježbi

Sve osobe koje prema ovom planu sudjeluju u intervenciji kod izvanrednog događaja moraju biti stručno osposobljeni, izvježbani i opremljeni za poslove provedbe Plana intervencija, bilo kroz obavljanje redovnih poslova i zadataka ili putem posebnih tečajeva i vježbi.

Odgovorna osoba, dužna je jednom godišnje organizirati vježbe, prema niže navedenom programu, te o njima voditi očevidnike. Vježba se može provoditi istovremeno sa drugim propisanim vježbama, a u nju se mogu uključiti i vanjske institucije koje su uključene u intervenciju prema ovom Planu. Svake godine treba izraditi poseban scenarij kako bi se što bolje provjerila spremnost sudionika, te uočili i otklonili nedostatci. Svaka vježba se naknadno ocjenjuje po pitanju uspješnosti provođenja, te se razmatraju moguće mjere za povećanje spremnosti na izvanredan događaj.

Scenarij vježbe sa uočenim nedostatcima i zaključkom potrebno je čuvati u slučaju provjere nadležnih državnih organa.

O provedbi vježbe vodi se zapisnik i evidencija prisutnih zaposlenika koji su svojim potpisom dužni potvrditi sudjelovanje u vježbi. Zapisnik vježbe prilaže se planu. Predložak zapisnika dat je u prilogu.

10. INFORMIRANJE JAVNOSTI

Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora (»Narodne novine« broj 92/08), čl. 113.

Zapovjednik Stožera ili zapovjednik ŽOC-a odnosno osoba koju zapovjednik zaduži informira javnost o pojavi onečišćenja mora, kao i o poduzetim radnjama čišćenja i sprječavanja daljnjeg onečišćenja mora. Informiranje javnosti o onečišćenju obavlja se dnevno na osnovi tiskovnih konferencija i izjava za medije putem javnih glasila i ostalih medija.

11. IZVORI FINANCIRANJA ZA PROVEDBU POJEDINIH MJERA I PROCJENU POTREBNIH SREDSTAVA

Provedba Plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora u Općini Dobrinj te potrebna sredstva za provedbu Plana financiraju se putem proračuna Općine Dobrinj.

Postavljanje preporučenih Eko-setova u dvije luke na području Općine Dobrinj (Klimno i Šilo) financira se iz proračuna Općine Dobrinj.

Klasa: 022-05/09-32/36

Ur. broj: 2142-04-02-09-4

Dobrinj, 25. veljače 2009.

OPĆINSKO POGLAVARSTVO OPĆINE DOBRINJ

Predsjednik
Općinskog poglavarstva
Neven Komadina, v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr