2.
Na temelju članka 100. stavak (7) Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07) i Programa mjera za
unapređenje stanja u prostoru na području Grada Cresa za razdoblje 2005.-2008.
godine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 21/05), a po pribavljenom
mišljenju Zavoda za prostorno uređenje primorsko-goranske županije, klasa:
350-02/08-05/27, ur. broj: 69- 03/3-08-03 od 20. listopada 2008. godine i
suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva,
klasa: 350-02/08-13/31, ur. broj: 531-06-08-2 od 10. prosinca 2008. godine i
članka 21. Statuta Grada Cresa (»Službene novine Primorsko-goranske županije«
broj 25/01, 29/01, 15/03 i 37/06) Gradsko vijeće Grada Cresa, na sjednici
održanoj dana 17. veljače 2009. godine donijelo je
ODLUKU
O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA
UREĐENJA ZONE POSLOVNE NAMJENE
K13 - ORLEC
OPĆE ODREDBE
Članak
1.
(1) Donosi se Urbanistički plan uređenja zone
poslovne namjene K13-Orlec (u
nastavku teksta: Plan).
(2) Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod
nazivom Urbanistički plan uređenja zone poslovne namjene K13 - Orlec, izrađen i ovjeren od stručnog izrađivača.
(3) Elaborat plana izradila je tvrtka
Urbanistički studio Rijeka d.o.o. iz Rijeke, registrirana za obavljanje
stručnih poslova prostornog uređenja.
I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA
Članak
2.
(1) Plan iz članka 1. je dokument prostornog
uređenja, koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela, kako slijedi:
TEKSTUALNI DIO
I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i
drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i
opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i
površinama
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
3.1.1. Javna parkirališta
3.1.2. Pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
3.3.1. Uvjeti gradnje elektroopskrbne mreže
3.3.2. Uvjeti gradnje vodoopskrbne mreže
3.3.3. Uvjeti gradnje mreže odvodnja
sanitarnih
otpadnih i oborinskih voda
4. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina
5. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
6. Postupanje s otpadom
7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
8. Mjere provedbe plana
8.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena
protivna
planiranoj namjeni.
II. GRAFIČKI DIO - kartografski prikazi
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:2000
2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA 1:2000
2.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA 1:2000
2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
- VODOOPSKRBA I ODVODNJA 1:2000
2.3. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
- ELEKTROOPSKRBA I JAVNA
RASVJETA 1:2000
2.4. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
- TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA 1:2000
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
ZAŠTITE POVRŠINA 1:2000
3.1. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA
I ZAŠTITE POVRŠINA
- ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA 1:2000
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 1:2000
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
Članak
3.
(1) Prostor u obuhvatu plana uključuje
građevinsko područje zone poslovne namjene K13-Orlec. (2) U prostoru obuhvata plana određene su
slijedeće namjene:
- gospodarska namjena - poslovna, pretežito
uslužna - K1,
- zaštitne zelene površine - Z,
- površine infrastrukturnih sustava;
- komunalna infrastruktura - IS,
- trafostanica - TS,
- javne prometne površine;
- nerazvrstana cesta - rekonstrukcija,
- kolnopješački prilazi,
- pješačke površine i putovi,
- ugibalište za teretna vozila,
- javno parkiralište.
(3) Određivanje i razgraničavanje površina
javnih i drugih namjena se provodi sukladno kartografskom prikazu br.1
»Korištenje i namjena površina« i prema točkama 2., 3. i 4. odredbi za
provođenje Plana.
Gospodarska namjena - poslovna, pretežito
uslužna (K1)
Članak
4.
(1) Površine gospodarske namjene se planiraju
za osnovnu poslovnu - pretežito uslužnu namjenu i druge gospodarske namjene.
Budući programi koji će se razvijati u ovoj zoni se usmjeravaju na aktivnosti
koje su sukladne ambijentu i njegovim povijesnim značajkama, s ciljem poticanja
razvoja tradicijski utemeljenih grana ekonomije. Planirane namjene se u
pretežnom obimu ograničavaju na one koje su povijesno prisutne u ovom prostoru,
bazirane na poljoprivredi, posebno ovčarstvu i maslinarstvu.
(2) Poslovna, pretežito uslužna i druga
gospodarska namjena obuhvaća poslovne djelatnosti koje uključuju manje proizvodne,
uslužne, trgovačke, komunalno servisne i sl. sadržaje koji su prihvatljivi s
gledišta zaštite ruralne cjeline naselja Orlec kao kulturnog dobra i s gledišta
zaštite okoliša a uključuju sljedeće:
- različite uslužne i obrtničke, trgovačke,
ugostiteljske i sl. djelatnosti koje, posebno trgovačka i ugostiteljska,
trebaju uključivati ponudu autohtonih proizvoda,
- proizvodne i obrtničke djelatnosti vezane
uz poljoprivredu; maslinarstvo (suvremeni toš), vinogradarstvo (podrum-kantina,
vinoteka...), sakupljanje, uzgoj i obradu ljekovitog i aromatičnog bilja
(sušiona, destilerija, radionica za konfekcioniranje), pčelarstvo (obrada i
konfekcioniranje meda i drugih pčelarskih proizvoda), stočarstvo (radionica za
preradu vune, manja klaonica i obrada mesa, mljekara, sirana, sušiona i sl.),
druge radionice za proizvodnju i konfekcioniranje autohtone zdrave hrane i
drugo slično,
- obrtničke, servisne, komunalne i sl.
djelatnosti,
- poljoprivredne gospodarske građevine bez
izvora zagađenja,
- druge kompatibilne djelatnosti koje su
sukladne odredbama ovog Plana.
(3) Uz osnovnu gospodarsku namjenu se može
organizirati i druga djelatnost - prateća ili u funkciji osnovne djelatnosti,
na način da ne ometa proces osnovne djelatnosti.
(4) Na pojedinoj građevnoj čestici je
dozvoljeno graditi jedan stan za vlasnika prema članku 15. odredbi.
Članak
5.
(1) Na površinama građevne čestice
gospodarske - poslovne - pretežito uslužne namjene se planira izgradnja
građevina osnovne i druge gospodarske namjene i njima pratećih građevina,
izgradnja infrastrukturnih sustava, prometnih površina i hortikulturno
uređenje.
Zaštitne zelene površine (Z)
Članak
6.
(1) Zaštitne zelene površine (Z) se u
poslovnoj zoni prije svega čuvaju i zadržavaju u osnovnoj poljoprivrednoj
namjeni (žanože i pašnjaci).
(2) Određuju se za prostore na kojima se
štite suhozidne strukture velike gustoće te za prostore s grupama vrijednog
visokog autohtonog zelenila i na kojima bi formiranje platoa za gospodarsku
namjenu iziskivalo veće, neprihvatljive zahvate u postojeći teren, u pravilu u
rubnim dijelovima zone gdje su u funkciji oblikovanja i zaštite prostora.
(3) Na dijelu površine zaštitnog zelenila
neposredno uz trasu lokalne i nerazvrstane ceste se planiraju graditi i
uređivati infrastrukturni objekti i uređaji, građevine retencijskih bazena,
pješačke staze i sl. te uz to ozelenjavanje sadnjom autohtonih vrsta.
Površine infrastrukturnih sustava
Članak
7.
(1) Površine infrastrukturnih sustava su
površine na kojima se mogu graditi infrastrukturne, prometne i telekomunikacijske
građevine, površine, uređaji i vodovi, a uključuju površine infrastrukturne
namjene i prometne namjene kao i površine drugih namjena.
Infrastrukturna namjena (IS)
Članak
8.
(1) Površine infrastrukturne namjene (IS) se
planiraju za građevine i uređaje komunalnog infrastrukturnog sustava za potrebe
zone poslovne namjene i naselja (za sustav odvodnje sanitarnih i oborinskih
otpadnih voda: retencijskih bazena, crpnih stanica, sabirnih jama, separatora
masti i ulja, ispusta i drugih potrebnih komunalnih objekata i uređaja).
Infrastrukturna namjena - trafostanica - TS
Članak
9.
(1) Površina trafostanice (TS) se planira za
građevnu česticu trafostanice koja se planira graditi za potrebe poslovne zone
i naselja.
Prometne površine
Članak
10.
(1) Za odvijanje kolnog i pješačkog prometa
se planira uređenje postojeće nerazvrstane ceste i izgradnja pristupa i
površina, za što se definiraju slijedeće prometne površine:
- prostor planiran za rekonstrukciju i
proširenje lokalne ceste i nerazvrstane ceste koja se namjenjuje za opskrbnu
cestu poslovne zone,
- kolnopješački prilazi planirani za
osiguranje kolnog i pješačkog prilaza do platoa - građevnih čestica,
- pješačke površine i putovi koji se planiraju
za pješačko povezivanje prostora u zoni i kontaktnog prostora,
- ugibalište za teretna vozila (UT) planirano
za uređenje površine za privremeno zaustavljanje teretnog vozila za potrebe
poslovne zone,
- javno parkiralište (P) planirano za
uređenje parkirališnih mjesta za javno korištenje primarno za potrebe poslovne
zone te za potrebe naselja.
(2) Rekonstrukcija postojećih cesta se
planira u okviru planiranog koridora, gdje se u površine ceste po potrebi
uključuju površine zaštitnog zelenila i površine platoa gospodarske poslovne
namjene, u pojasu širine 6,0 m od osi postojećeg kolnika ceste.
(3) Javne prometne površine se pored osnovnoj
prometnoj funkciji, namjenjuju izgradnji mreže i uređaja infrastrukturnih
sustava za opremanje poslovne zone i naselja.
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
Članak
11.
(1) Građevine gospodarskih djelatnosti se
grade na površinama gospodarske-poslovne namjene (K1), u okviru površina
određenih platoa.
(2) Građevine gospodarske namjene se grade na
način da površinom građevne čestice, veličinom građevine, smještajem u zoni i
osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu
omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš,
tj. na način da ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju.
(3) Uvjeti smještaja i način gradnje
građevina gospodarskih djelatnosti prikazani su u kartografskom prikazu br. 4.
»Način i uvjeti gradnje«u mjerilu 1:2000 gdje su prikazane granice platoa,
regulacijski pravci, orijentacijske nivelacijske kote, površine dijela platoa
određene za izgradnju građevina i priključci platoa na javnu prometnicu i
komunalnu infrastrukturu.
Oblik i veličina građevnih čestica
Članak
12.
(1) U okviru pojedinog platoa se može
formirati jedna ili više građevnih čestica.
(2) Oblik i veličina građevne čestice moraju
biti dovoljni da osiguraju organiziranje potrebnih sadržaja tehnološkog
procesa: građevine, prometne i manipulativne površine i parkirališta, kolni i
pješački ulaz, građevine individualne komunalne infrastrukture, zelene
površine, ograđivanje i drugo potrebno.
(3) Površine platoa koje ostaju izvan
površina građevnih čestica, a manje su od površina određenih u članku 13.
odredbi, mogu se koristiti za izgradnju prometne i komunalne infrastrukture,
parkirališta ili za uređenje zelenila.
(4) Dozvoljeno je spajanje više susjednih
platoa, koji imaju zajedničku granicu, u jednu građevnu česticu pri čemu se
ogradne suhozidne strukture moraju sačuvati. U navedenom slučaju će se u
ogradnom suhozidu izvesti otvor potrebne širine, najviše do 3,0 m.
Članak
13.
(1) Najmanja dopuštena površina građevne
čestice iznosi 500 m2.
(2) Najveća dopuštena površina građevne
čestice iznosi okvirno 5.000 m2,
ali se ne određuje.
(3) Najmanja širina građevne čestice na
regulacijskom pravcu iznosi 15,0 m.
(4) Moguće je u površinu građevne čestice
gospodarske namjene uključiti površinu zaštitnog zelenila oznake Z5 koja se nalazi uz nju, uz uvjet da na površini zaštitnog
zelenila nije dozvoljena izgradnja, već se ta površina zadržava u postojećem
stanju i isključivo se može pribrojiti u izračun površine građevne čestice i
uključiti u izračun obvezne površine zelenila na građevnoj čestici.
(5) Nakon rekonstrukcije postojeće
nerazvrstane ceste i nakon izgradnje kolnopješačkih prilaza se preostali
prostori unutar koridora ili prometne površine mogu priključiti površini
građevne čestice gospodarske ili infrastrukturne namjene koja se nalazi uz
cestu ukoliko je do građevnih čestica osiguran propisan kolni i pješački
prilaz.
Namjena građevina
Članak
14.
(1) Građevinom gospodarske djelatnosti se
smatra građevina koja je u cjelini ili pretežnim dijelom namijenjena obavljanju
djelatnosti gospodarske namjene, koja se određuje u okviru namjene određene
člankom 4. odredbi.
(2) Građevinom se smatra i više građevina na
istoj građevnoj čestici međusobno funkcionalno i tehnološki povezanih u jednu
cjelinu.
Članak
15.
(1) Na dijelu građevine gospodarske namjene
ili u posebnoj građevini koja je dio sklopa dozvoljeno je graditi jedan stan za
vlasnika. Neto površina stana može iznositi najviše 80 m2.
Veličina i površina građevina
Članak
16.
(1) U izgrađenu površinu građevne čestice se
uključuju ortogonalna projekcija svih izgradnji kroz sve nadzemne i podzemne
etaže i to osnovne građevine i ostalih građevina koje se grade unutar i izvan
gradivog dijela građevne čestice.
(2) Najmanji dopušteni koeficijent
izgrađenosti pojedine građevne čestice iznosi kig min = 0,1 dok najveći koeficijent izgrađenosti iznosi
kig = 0,3. Iznimno najveći
dopušteni koeficijent izgrađenosti za plato oznake 4 i 6. iznosi kig = 0,25.
(3) Pojedinačne građevine trebaju biti
jednostavnog pravokutnog tlocrta najvećih tlocrtnih gabarita 12,0 m x 25,0 m.
Članak
17.
(1) Najmanji dopušteni koeficijent
iskorištenosti pojedine građevne čestice iznosi kis min = 0,1 dok najveći koeficijent iskorištenosti
iznosi:
- za platoe oznake 1. - 3. i 5. kis = 0,3
- za plato oznake 4. kis = 0,25
- za plato oznake 6. kis = 0,5
- za platoe oznake 7. - 9. kis = 0,6
(2) Ako se u sklopu građevine gradi
potkrovlje najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti iznosi:
- za platoe oznake 1. - 3. i 5. kis = 0,6
- za plato oznake 4. kis = 0,5
- za plato oznake 6. kis = 0,75
- za plato oznake 7. - 9. kis = 0,9
Članak
18.
(1) Visina građevina se određuje od konačno
zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu
do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida
potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.
(2) Visina građevine za platoe oznake 1. -
5., koja se gradi s jednom nadzemnom etažom, te uz to dozvoljenim podrumom i
potkrovljem, iznosi najviše 4,0 m.
(3) Visina građevine za platoe oznake 6. -
9., koja se gradi s dvije nadzemne etaže, te uz to dozvoljenim podrumom i
potkrovljem, iznosi najviše 6,0 m.
(4) Nadstrešnice su najveće visine 4,0 m.
Članak
19.
(1) Ukupna visina građevine mjeri se od
konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje
građevine do najviše točke krova (sljemena).
(2) Ukupna visina građevine (do najviše točke
krova) koja se gradi s jednom nadzemnom etažom te uz to podrumom i potkrovljem
iznosi najviše 6,5 m.
(3) Ukupna visina građevine (do najviše točke
krova) koja se gradi s dvije nadzemne etaže te uz to podrumom i potkrovljem
iznosi najviše 8,5 m.
Članak
20.
(1) Najveći dopušteni broj etaža građevina
iznosi:
- za platoe oznake 1. - 5. - 1 nadzemna etaža
(suteren ili prizemlje) i potkrovlje,
- za platoe oznake 6. - 9. - 2 nadzemne etaže
(suteren ili prizemlje i kat) i potkrovlje.
(2) Ispod građevine se može graditi podrum
(jedna etaža) ukopan sa svih strana i najviše 1,0 m iznad kote konačno
zaravnatog platoa. Podrum se uključuje u iskazani koeficijent iskorištenosti
građevne čestice.
Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
21.
(1) Građevine gospodarskih djelatnosti se
grade prema lokacijskoj dozvoli za pojedinu građevnu česticu, prema idejnom
projektu izrađenom sukladno ovom Planu i smještenu prema uvjetima određenim
točkom 2. odredbi i prema kartografskom prikazu br. 4 »Način i uvjeti gradnje«.
Članak
22.
(1) Regulacijski pravac građevne čestice koja
se formira uz nerazvrstanu cestu treba biti udaljen od osi postojećeg kolnika
za najmanje 4,5 m, tako da se osigura prostor za rekonstrukciju ceste s
kolničkom trakom širine 3,0 m i pločnikom širine najmanje 1,5 m.
Članak
23.
(1) Na pojedinom platou je izgradnja moguća
na dijelu platoa koji je određen u grafičkom dijelu ovog plana, na
kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti gradnje« uz slijedeće uvjete:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
Članak
24.
(1) Smještaj građevine na građevnoj čestici
mora, ovisno o namjeni građevine omogućiti racionalnu organizaciju tehnološkog procesa,
neometan kolni pristup i manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih
pristupa.
Članak
25.
(1) Gradivi dio građevne čestice se utvrđuje
na način da je građevni pravac udaljen od regulacijskog pravca najmanje 10,0 m,
od susjednih građevnih čestica najmanje 6,0 m a od ostalih granica građevne
čestice najmanje 4,0 m. Udaljenost gradivog dijela građevne čestice od granice
građevne čestice ne može biti manja od polovice visine građevine.
(2) Građevni pravac osnovne građevine je
usklađen (paralelan) s regulacijskim pravcem platoa ili s drugom granicom
platoa.
Članak
26.
(1) Unutar gradivog dijela građevne čestice
se uz osnovne građevine mogu graditi i ostale građevine koje uključuju prateće
i pomoćne građevine, potrebne građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa,
infrastrukturne, komunalne i druge sl. građevine i uređaje, nadstrešnice i sl.
(2) Unutar gradivog dijela građevne čestice
se gradi i podzemna etaža osnovnih i ostalih građevina (podrum).
(3) Izvan gradivog dijela građevne čestice se
može graditi nadstrešnica nad ulazom, dubine do 1,5 m ispred građevnog pravca,
pergole i konstrukcije kolektora sunčane energije na udaljenosti najmanje 3,0 m
od granice građevne čestice, potporni zidovi, prometne kolne i pješačke
površine, parkirališta, infrastruktura i sl.
Članak
27.
(1) Na jednoj građevnoj čestici čija je
površina veća od 1.000 m2
dozvoljeno je graditi više osnovnih građevina. Više građevina na jednoj
građevnoj čestici se grade kao sklop ili niz bez međurazmaka ili na međusobnom
razmaku koji iznosi najmanje zbroj polovica visina susjednih građevina.
Oblikovanje građevina
Članak
28.
(1) Uvjeti gradnje a posebno uvjeti
oblikovanja novih građevina se određuju na način da se izbjegne devastacija u
prostoru zaštićenog humaniziranog krajolika. Budući da je poslovna zona
smještena na obodnom dijelu ruralnog naselja moguća je tek manja fleksibilnost
u korištenju suvremenih materijala i oblika.
(2) Postojeće gospodarske građevine (štalice)
se rekonstruiraju kako su izvedene, tradicionalnom tehnikom suhozida s laganom
drvenom krovnom konstrukcijom i pokrovom od »škrile« ili kupe kanalice. Na isti
se način mogu izvesti nove gospodarske građevine, one manjih gabarita do 3,0 m
x 6,0 m kao i one većih gabarita koje ne zahtijevaju izvedbu kompaktnog ziđa
(nadstrešnice, garaže, sušionice, spremišta i sl.) i koje se izvode se s
pokrovom krova od kupe kanalice.
(3) Sve građevine unutar zone moraju biti
oblikovane kvalitetno, minimalistički, s pravokutnim otvorima, bez posebnih
istaka, stupova, profilacija, balkona ili slično.
(4) Ne dozvoljava se upotreba betona kod
izgradnje (nije reverzibilan materijal, nije primjeren zaštićenom prostoru, te
nije kompatibilan s tradicijskim materijalima).
(5) Građevine moraju biti žbukane glatkom
žbukom u svjetlosivoj boji ili boji pijeska. Ne dozvoljava se obrada pročelja
kamenom.
(6) Krovište građevine mora biti koso, nagiba
približno 17 - 23o. Propisuje
se obavezno korištenje kupe kanalice kao krovnog pokrova.
(7) Na krovišta se ne dozvoljava postavljanje
kolektora sunčane energije koji mogu biti postavljeni isključivo pored
građevina.
(8) Sklop građevina na jednoj čestici treba
činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa
(osnovne i ostale građevine) primijeniti ista ili usklađena načela oblikovanja,
boje i materijale završne obrade.
Članak
29.
(1) Unificirani način isticanja natpisa,
opreme prostora i sličnih detalja kao i unificirani način popločenja
neizgrađenih površina, koje se ne zadržavaju kao zelene površine, je potrebno
definirati idejnim rješenjem za cjelinu ove poslovne zone uz suglasnost
Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog
odjela u Rijeci.
Uređenje građevnih čestica
Članak
30.
(1) Međusobnu razdiobu platoa i građevnih
čestica potrebno je ponoviti na način povijesne i tradicijske parcelacije
suhozidima, zadržavajući postojeće i sanirajući one koji su slabije očuvani.
(2) Svi ogradni i potporni zidovi se izvode
kao suhozidi, na tradicionalan način.
Članak
31.
(1) Građevne čestice se uređuju kao platoi
prilagođeni postojećem terenu u jednoj ili više razina, ovisno o konfiguraciji
terena na lokaciji.
(2) Nivelacijske kote platoa se određuju
prema postojećem terenu i prema koti priključka na javnu prometnu površinu.
(3) Granice i orijentacijske nivelacijske
kote platoa definirane su u kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti
gradnje«.
Članak
32.
(1) Dozvoljeni su nužni zahvati nivelacije
terena s najvećom visinom potpornih zidova, odnosno usjeka i nasipa do 1,5 m u
jednoj razini, kao i nasipavanje prirodnih depresija koje se nalaze izvan
zaštićenih površina.
(2) Prilikom nužnih zahvata nivelacije terena
potrebno je veće visinske razlike prevladati izvedbom tradicionalnih terasastih
podzida tehnikom suhozida.
(3)
Pri tome i ukoliko se na platoima snižava kota terena, u razlici visine između
dna gromače i kote sniženog platoa se kao podupora gromači izvodi barbakan ili
menik (pridanec).
(4) Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti
uvjeti korištenja susjednih građevnih čestica i javnih prometnih površina.
Članak
33.
(1) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na
građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati, a pri novoj sadnji se
koriste autohtone biljne vrste.
(2) Najmanje 20 % površine građevne čestice
održava se ili uređuje se kao zelena površina.
Priključenje građevne čestice na
javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak
34.
(1) Građevna čestica mora biti priključena na
javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu; elektroopskrbu, vodoopskrbu
i na javnu kanalizaciju ako je kanalska mreža izvedena u zoni gradnje. U
protivnom se uvjetuje individualno zbrinjavanje otpadnih voda (do veličine10
ES) na način prihvatljiv s aspekta zaštite okoliša, a prema posebnim uvjetima
komunalnih i javnih poduzeća.
(2) Priključci na javnu prometnu površinu i
komunalnu infrastrukturu, označeni u kartografskom prikazu br. 4. »Način i
uvjeti gradnje«, načelno su određeni prema visinskim elementima prometnica i
platoa i mogu se odrediti na drugoj odgovarajućoj poziciji duž regulacijskog
pravca.
Članak
35.
(1) Građevna čestica se priključuje na
prometnu površinu; na nerazvrstanu cestu, odnosno na kolnopješački prilaz.
Kolni priključak na javnoprometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne
bude ugroženo odvijanje prometa.
(2) Ako nije osiguran kolni pristup iz
prethodnog stavka potrebno je prije izdavanja lokacijske dozvole za građevnu
česticu ishoditi građevinsku dozvolu za kolnopješački prilaz koji treba biti
dužine do 30 m, uzdužnog nagiba do 12 % i najmanje širine 5,5 m.
(3) Kotu priključka građevne čestice na
prometnu površinu je potrebno prilagoditi niveleti prilazne prometne površine i
koti postojećeg terena. Jedna građevna čestica može imati više priključaka na
prometne površine.
(4) Organizacijom kolnog priključka i prometa
unutar građevne čestice treba osigurati neometano odvijanje prometa obzirom na
vrstu djelatnosti i tehnološki proces kao i propisan prilaz vatrogasnih vozila
građevinama poslovne i druge namjene.
Članak
36.
(1) Na površini građevne čestice je potrebno
osigurati dovoljan broj parkirnih ili garažnih mjesta prema članku 37. odredbi
i eventualno dodatna mjesta prema stvarnim potrebama poslovanja i tehnološkog
procesa. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih,
očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa te mogućnosti
korištenja javnog prometa.
(2) Parkirališta za zaposlene i posjetioce se
mogu urediti izvan ograđenog dijela građevne čestice.
Članak
37.
(1) Potreban broj parkirališno-garažnih
mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, na 1000 m2 bruto izgrađene površine određuje se kako slijedi:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
U bruto izgrađenu površinu građevina ne
računaju se površine za garaže i jednonamjenska skloništa.
(2) Kada se, obzirom na posebnosti
djelatnosti, potreban broj parkirališno-garažnih mjesta ne može odrediti na
navedeni način, odredit će se po jedno parkirališno- garažno mjesto za:
- gospodarsku namjenu (skladišta i sl.); na 3
do 8 zaposlenih,
- ugostiteljske građevine; na 4 -12 sjedećih
mjesta,
- prateće sadržaje u naseljima; na tri
zaposlena u smjeni.
3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama
Članak
38.
(1) Uređenje odnosno gradnje, rekonstrukcija
i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže, uređaja i građevina
treba izvesti prema lokacijskoj dozvoli i uvjetima nadležnih tijela odnosno
sukladno tome izrađenim projektima.
(2) Preporuča se da projekt prometnica unutar
zone zahvata sadrži i projekte izgradnje komunalne infrastrukture i
distribucijske telekomunikacijske kanalizacije.
3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
39.
(1) Situacijski i visinski elementi trasa,
poprečni profili i ostali tehnički elementi planirane prometne mreže se
određuju prema kartografskom prikazu br. 2.1. »Prometna infrastruktura«.
Članak
40.
(1) Na prostoru u obuhvata ovog plana se
utvrđuje koridor postojećih cesta; lokalne ceste (D100-Orlec) i nerazvrstane ceste
(lokalna cesta - D100) koje prolaze uz granicu obuhvata. Širina koridora iznosi
6,0 m mjereno od osi kolnika postojeće ceste.
(2) Postojeće ceste iz prethodnog članka se
rekonstruiraju unutar utvrđenog koridora.
Članak
41.
(1) Na nerazvrstanu cestu se izravno ili
putem kolnopješačkih prilaza priključuju platoi, odnosno građevne čestice
poslovne zone.
(2) Pri rekonstrukciji se planirana
dvosmjerna nerazvrstana cesta određuje najmanje širine kolnika 2 x 2,75 m i
rubne trake 2 x 0,25 m. Brzina kretanja vozila će se ograničit na najviše 40
km/h.
(3) Uzdužni nagib ceste se u sklopu
rekonstrukcije neće značajnije mijenjati.
potreban
broj parkirališnih mjesta
(4)
Kolnička konstrukcija treba biti dimenzionirana za teški teretni promet.
(5) Na križanjima treba osigurati mogućnost
prolaska teretnih vozila (tegljača s prikolicom). Zaobljenje rubova na
križanjima treba izvoditi radijusima R = 15,0 m (iznimno R = 12,0 m) ili
primijeniti košaraste krivine adekvatnih radijusa.
(6) Uz nerazvrstanu cestu se izvodi
ugibalište za teretna vozila (tegljač s prikolicom) širine 4,0 m i dužine oko
40,0 m.
(7) Na potezu ceste u obuhvatu plana, uz rub
kolnika prema površinama gospodarske namjene, je obvezna izvedba kontinuiranog
jednostranog pločnika najmanje širine 1,50 m.
Članak
42.
(1) Kolnopješački prilazi trebaju
udovoljavati uvjetima za vatrogasne prilaze sukladno Pravilniku o uvjetima za
vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94, 55/94 i 142/03).
(2) Najmanja širina kolnopješačkog prilaza
iznosi 5,5 m. Na trasi kolnopješačkog prilaza i njegovog spoja s nerazvrstanom
cestom najmanji unutrašnji radijus iznosi 7,5 m, najmanji vanjski radijus
iznosi 13,0 m a uzdužni nagib najviše 12%.
(3) Kolnička konstrukcija treba biti
dimenzionirana za teški teretni promet, nosivost građevinske konstrukcije treba
biti takva da podnese osovinski pritisak od najmanje 100 kN.
Članak
43.
(1) Kolni i pješački pristup građevinama i
površinama gospodarske namjene potrebno je izvesti u skladu s
urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanističkih barijera.
Članak
44.
(1) Sva oprema, horizontalna i vertikalna
signalizacija mora se izvesti u skladu s važećim zakonima i propisima. Na
potrebnim mjestima ugrađuju se odbojnici i zaštitne ograde.
(2) Oborinske vode s površina prometnica
treba sustavom slivnika i kolektora prikupiti i sprovesti mrežom oborinske
odvodnje do uređaja za pročišćavanje te upustiti u tlo putem upojnih građevina.
(3) Unutar površina javne prometne namjene se
odnosi između pojedinih namjena - kolnih, pješačkih i zelenih površina, mogu
izvedbenom dokumentacijom korigirati u detalju ukoliko ne narušavaju planiranu
organizaciju prometa i organizaciju drugih prostora te ukoliko su u skladu s
drugim odredbama Plana.
(4) Prilikom izrade projektne dokumentacije
za ceste, potrebno je posebno paziti na prijelaze preko postojećih
infrastruktura (magistralni vodovod, 20 kV elektroopskrbni kabel, TK kabeli), s
ciljem da se izbjegne njihovo oštećivanje. To podrazumijeva striktno poštivanje
uvjeta dobivenih od poduzeća u čijem se vlasništvu ti objekti nalaze.
3.1.1. Javno parkiralište
Članak
45.
(1) Javno parkiralište se izvodi u jednoj
razini. Parkirališna mjesta su minimalnih dimenzija 5,0 x 2,5 m.
(2) U sklopu parkirališta se osigurava
najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta, a najmanje jedno
parkirališno mjesto na parkiralištu s manje od 20 mjesta za vozila osoba s
teškoćama u kretanju. Najmanje veličine mjesta su 3,5 x 5,0 m i vidljivo su
označena, a biraju se mjesta koja su najbliža pješačkoj površini ili ulazu u
građevinu.
(3) Koecifijent izgrađenosti parkirališta
(odnos između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih
površina) iznosi najviše 0,8.
(4) Na parkiralištu je predviđena sadnja
stabala autohtonih vrsta, radi osiguranja sjene.
3.1.2. Pješačke površine
Članak
46.
(1) Postojeći pješački putovi koji su
zaštićeni se održavaju i saniraju u postojećim gabaritima i izgledu, dok se
ostali uređuju i grade minimalne širine 1,5 m.
Članak
47.
(1) Pješačke putove i prijelaze preko
prometnica (rubnjake) i ostale elemente potrebno je izvesti na način da se
spriječi stvaranje arhitektonskih barijera za kretanje invalida.
3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak
48.
(1) Na kartografskom prikazu br. 2.4.
»Komunalna infrastruktura - telekomunikacijska mreža« prikazana je planirana TK
kanalizacija područja.
(2) Prilikom paralelnog vođenja i križanja
DTK sa ostalim instalacijama treba se pridržavati propisanih minimalnih
udaljenosti.
(3) Kod izgradnje objekata na pojedinoj
građevinskoj čestici obaveza investitora građevine je da položi minimalno dvije
PEHD cijevi 1 40 (50) mm od priključne točke na granici čestice do ormarića
koncentracije telekomunikacijskih instalacija unutar građevine. Taj ormarić
veže se na temeljni uzemljivač građevine propisanim zemljovodom.
(4) Pri izgradnji nove pristupne podzemne
mreže se broj potencijalnih korisnika utvrđuje po načelu 1 stan = 1,5 parica.
Članak
49.
(1) Na planom obuhvaćenom području nije
dozvoljena gradnja građevina za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže
(GSM).
3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
Članak
50.
(1) Gradnju instalacija, objekata i uređaja
komunalne infrastrukture treba izvesti u skladu s tehničkim uvjetima navedenim
u tekstualnom dijelu Plana i kartografskim prikazom br. 2.2. - 2.4. »Komunalna
infrastruktura«.
(2) Horizontalni i vertikalni razmaci i
križanja pojedinih instalacija trebaju se izvesti u skladu s važećim tehničkim
propisima. U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti,
moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj
udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima i to u posebnim
instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se
određuje posebnim projektom.
(3) U projektiranju i realizaciji
instalacija, objekata i uređaja komunalne infrastrukture, dopuštena su manja
odstupanja ukoliko ne narušavaju uvjete korištenja javnih prometnih površina i
građevnih čestica poslovne namjene.
(4) Trase mreža treba gdje god je moguće
voditi javnim površinama.
3.3.1. Uvjeti gradnje elektroopskrbne mreže
Članak
51.
(1) Sustav elektroopskrbe na području
poslovne zone je prikazan je na kartografskom prikazu br. 2.3. komunalna
infrastruktura - elektroopskrba u mjerilu 1: 2.000.
Članak
52.
(1) Trafostanice se grade kao slobodnostojeće
građevine, na građevnoj čestici minimalne površine 30 m2 za TS 1 x 630 kVA ili 50 m2 za TS 2 x 630 kVA. Trafostanica mora imati osiguran
stalni pristup za interventna vozila i kamion s dizalicom.
(2) Za buduće sadržaje koji zahtijevaju vršnu
snagu koja se ne može osigurati iz postojećih i planiranih trafostanica
10(20)/0,4 kV, treba osigurati novu trafostanicu 10(20)/0,4 kV (kao samostojeću
građevinu ili kao ugradbenu u građevini) unutar iste građevinske čestice,
odnosno zahvata u prostoru.
(3) Trafostanica će se na električnu mrežu
priključiti s tipiziranim 20 kV kabelima. Kabelska trasa novo predviđenog 20 kV
kabela se izvodi u trupu pločnika ili bankine prometnice, zajednički s trasom
niskonaponskog kabela i kabela javne rasvjete.
Članak
53.
(1) Vodovi 10(20) kV naponskog nivoa izvoditi
će se isključivo podzemnim kabelima po trasama prikazanim u grafičkom dijelu uz
moguća odstupanja obrazložena kroz projektnu dokumentaciju.
(2) Niskonaponska mreža će se izvoditi kao
podzemna tipiziranim kabelima koji vode iz trafostanica 20/0,4 kV.
Članak
54.
(1) Priključci potrošača na električnu mrežu
se izvode preko standardnih priključno-mjernih ormara smještenih na pročelju
građevina ili pri ulazu, unutar ograde građevne čestice.
(2) Prije izrade projekta električnih
instalacija novih građevina predviđenih ovim planom, investitor je dužan
zatražiti uvjete priključenja na distributivnu mrežu od nadležne distribucije.
Članak
55.
(1) Javna rasvjeta se izvodi zasebno, na
metalnim stupovima povezanim podzemnim tipiziranim kabelima. Napajanje i
upravljanje javne rasvjete izvesti će se iz zasebnih ormarića, napajanje kojih
će se osigurati iz trafostanica 20/0,4 kV. Tip, visinu stupova, raspored u
prostoru i odabir rasvjetne armature određuju se posebnim projektima, uz
suglasnost Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine,
Konzervatorskog odjela u Rijeci.
3.3.2. Uvjeti gradnje vodoopskrbne mreže
Članak
56.
(1) Gradnja vodoopskrbnog sustava poslovne
zone se planira prema tehničkim uvjetima i kartografskom prikazu br. 2.2.
»Vodoopskrba i odvodnja«.
(2) Vodoopskrba poslovne zone se osigurava se
iz postojećeg vodoopskrbnog sustava, iz vodospreme »Šumica« (300 m3 H 308).
Članak
57.
(1) Trase vodovodne opskrbne i protupožarne
mreže vode se planiranim prometnicama u zajedničkom kanalu s ostalim
instalacijama. Vodoopskrbni ogranak u zoni je profila DN 200 »Duktil« cijevi,
tipa prema očekivanim najvećim pritiscima.
(2) Vertikalni razmak vodoopskrbnog cjevovoda
od ostalih instalacija mora iznositi najmanje 0,5 m. Za osiguranje potrebne
toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina
zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena
cijevi.
(3) Priključci na opskrbnu mrežu ostvaruju se
preko vodomjera montiranog ispred ograde građevne čestice.
Članak
58.
(1) Za protupožarnu zaštitu planiraju se
nadzemni požarni hidranti na propisanom međusobnom razmaku.
3.3.3. Uvjeti gradnje mreže odvodnja
sanitarnih otpadnih i oborinskih voda
Članak
59.
(1) Za poslovnu zonu se planira razdjelni
sustav odvodnje, odvojen zatvoren sustav za sanitarne otpadne vode - fekalne i
odvojen za odvodnju oborinskih voda.
(2) Dopušta se fazno izvođenje sustava za
sanitarne otpadne vode i sustava za oborinske vode prema dinamici izgradnje
zone i prema dinamici izgradnje javnog sustava odvodnje za naselje Orlec.
(3) Sve aktivnosti na izgradnji sustava
odvodnje vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za
zaštitu voda i drugih pravnih propisa.
Članak
60.
(1) Gradnju sustava za odvodnju otpadnih voda
poslovne zone se planira prema tehničkim uvjetima i kartografskom prikazu br.
2.2. »Vodoopskrba« i odvodnja«.
(2) Minimalni promjer kolektora sanitarno-otpadnih
voda je DN250 mm s minimalnim padom od 3,0 0/00.
(3) Prilikom detaljnijeg projektiranja
kanalizacijske mreže dopuštaju se djelomična prelaganja i pomicanja trasa
planiranih cjevovoda (fekalnog i oborinskog) uz uvjet da se na naruši funkcionalna
cjelina pojedinog sustava.
Članak
61.
(1) Sve građevine je potrebno spojiti na
zatvoreni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda.
(2) Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni građevine,
investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno članku 122. Zakona o
vodama (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/05). Uz zahtjev za izdavanje
vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene člankom 5. Pravilnika
o izdavanju vodopravnih akata (»Narodne novine« broj 28/96).
(3) Do izgradnje javne kanalske mreže za
naselje Orlec i do izgradnje pripadajućeg uređaja za pročišćavanje, za potrebe
ove poslovne zone se predviđa izgradnja manjeg zajedničkog uređaja (biološkog)
za pročišćavanje otpadnih voda s upuštanjem u prirodni recipijent (tlo).
(4) Do izgradnje zajedničkog sustava, moguće
je, prema posebnim vodopravnim uvjetima, građevine s kapacitetom do 10 ES
priključiti na vodonepropusnu sabirnu jamu, a za građevine veće od 10 ES uvjetovati
izgradnju pojedinačnih uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda s
upuštanjem u prirodni prijemnik.
Članak
62.
(1) Uređaj za pročišćavanje treba biti takav
da efluent udovoljava propisanim graničnim vrijednostima pokazatelja i
dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u tehnološkim otpadnim vodama
propisanih člankom 2. Pra
vilnika o graničnim
vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne
novine« broj 40/99 ) i članku 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o
graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama
(»Narodne novine« broj 6/01) za ispuštanje u javni sustav odvodnje odnosno za
upuštanje u prirodni prijemnik.
(2) Prije priključenja pojedinačnih korisnika
a u mrežu javne kanalizacije, potrebno je tehnološke otpadne vode, internim
tretmanom, svesti na nivo zagađenja ostalih komunalnih voda.
(3) Komunalni mulj kao ostatak nakon
primarnog pročišćavanja vode treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i
doradu na jednom mjestu.
Članak
63.
(1) Oborinske otpadne vode s parkirnih i
manipulativnih površina je potrebno upustiti u planirani zajednički sustav
oborinske odvodnje gdje se pročišćavaju na zajedničkom tipskom separatoru masti
i ulja i pročišćene upuštaju u prirodni prijemnik (u tlo, putem upojnog
bunara).
(2) Do izgradnje zajedničkog sustava
dozvoljava se na svakoj čestici izgraditi individualni sustav za zbrinjavanje
»onečišćene« oborinske vode s vlastitim kolektorom i separatorom masti i ulja,
gdje se pročišćene vode upuštaju u prirodni prijemnik (u tlo, putem upojnog
bunara).
3.3.4. Plinoopskrba i alternativni izvori
energije
Članak
64.
(1) U poslovnoj zoni se planira mogućnost
korištenja ukapljenog naftnog plina (UNP). UNP se skladišti u bocama ili
spremnicima, a može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog
broja potrošača.
(2) Predviđa se racionalno korištenje energije
korištenjem dopunskih izvora. Dopunski su izvori energije prirodno obnovljivi
izvori, prvenstveno sunce.
4. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina
Članak
65.
(1) Zaštitne zelene površine (Z) su određene
u kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina.
(2) U sklopu poslovne zone se čuvaju i
uređuju u funkciji oblikovanja i zaštite prostora. Pri uređenju zaštitnih
zelenih površina treba primarno koristiti autohtone vrste biljaka.
Članak
66.
(1) U sklopu zelenih površina oznake Z1, Z2 i
Z3 se planira izgradnja i
uređenje infrastrukturnih objekata i uređaja, uređenje pješačkih staza i sl.
(2) Na površinama zaštitnog zelenila oznake Z4, Z5
i Z6, s visokovrijednom,
izrazito usitnjenom strukturom se propisuje očuvanja suhozida, kao i same povijesne
tradicijske parcelizacije. Prostor se čuva u postojećem stanju bez unošenja
novih struktura i bez uništavanja postojećih struktura. U tom smislu se
površina zadržava u postojećoj funkciji i obliku, oblikovana modularno,
ponavljanjem skoro identičnih jedinica, gdje je moguće intaktno očuvanje
parcela.
5. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak
67.
(1) Zaštita prostora osigurava se primjenom
svih odredbi ovog plana, odnosnih zakonskih akata, kao i praćenjem provedbe
plana u skladu s postavljenim smjernicama i odredbama.
Članak
68.
(1) Mjere zaštite registriranih kulturnih
dobara provode se prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne
novine« broj 69/99, 151/03 i 157/03).
(2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih
dobara propisane su zakonom, drugim pravnim propisima i ovim Planom.
(3) Valorizacija, stanje i smjernice za
zaštitu kulturno- povijesne baštine na području obuhvata ovog plana obrađene su
»Konzervatorskom podlogom za Urbanistički plan uređenja poslovne zone Orlec K13 na području grada Cresa«, 2007. Ministarstvo kulture,
Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Rijeci, koja je
obvezni prilog plana kao stručna podloga na kojoj se temelje prostorno planska
rješenja. Konzervatorskom podlogom se propisuje način očuvanja oblika i
funkcija kulturnog krajolika uz prijedlog prihvatljivog načina uvođenja novih
sadržaja obzirom na karakter zaštićenog prostora. Također, Konzervatorskom
podlogom propisana je nemogućnost daljnjeg širenja zone na okolni prostor.
(4) Za sve zahvate unutar obuhvata ovog plana
je, sukladno člancima 60. i 62. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara,
potrebno ishoditi posebne uvjete zaštite kulturnog dobra kao i prethodno
odobrenje od strane Konzervatorskog odjela u Rijeci.
(5) Kulturno-povijesna baština na području
obuhvata ovog plana prikazana je na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina-zaštita kulturnih dobara«, u mjerilu
1:2000.
Članak
69.
(1) Prostor u obuhvatu plana čini dio
prostora koji je registriran kao kulturno dobro, ruralna cjelina Orlec upisana
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, pod brojem 201 rješenjem br.
445/1 od 03.12.1968. g., te revizijom registracije, rješenjem br. klasa: UP I -
612-08/06-06/ 0152 od 23.03. 2006. g. Revizijom registracije definirane su zone
zaštite A, B i C, te ucrtane točne granice zone zaštite na katastarskoj
podlozi. Područje obuhvata ovog plana nalazi se unutar zone zaštite ruralne
cjeline Orlec, odnosno u zoni C, koja obuhvaća rubne dijelove naselja, odnosno
neizgrađeni prostor oko naselja koji osigurava kvalitetnu i funkcionalnu
prezentaciju samog naselja.
Članak
70.
Zona C - Ambijentalna zaštita
(1) Ovim stupnjem zaštite obuhvaćeni su rubni
dijelovi kulturnog dobra, ruralna cjelina Orlec. Ovu zonu sačinjava neizgrađeni
prostor oko naselja koji osigurava kvalitetnu i funkcionalnu prezentaciju
kulturno-povijesne vrijednosti zona A i B.
(2) U sklopu zone zaštite ruralne cjeline
Orlec - dijela zone C se propisuje maksimalno očuvanje i održavanje oblika i
funkcija kulturnog krajolika - kampanje uz očuvanje povijesnih ambijentalnih
karakteristika, tradicijskih oblika i harmoničnog sklada cjeline. Zaštita se
provodi radi očuvanja kompozicijskih vrijednosti samog naselja, ali i očuvanja
kulturnog krajolika. Zaštita se provodi i radi nepostojanja nove izgradnje,
zahvaljujući čemu je silueta naselja u potpunosti zadržala kompaktni karakter.
(3) Pri svim radovima na ovom prostoru
uvjetuje se očuvanje povijesnih ambijentalnih karakteristika, tradicijskih
oblika i harmoničnog sklada cjeline, odnosno maksimalno očuvanje i održavanje
oblika i funkcija kulturnog krajolika, uz zabranu nove izgradnje.
(4) S
tim ciljem je izgradnju dozvoljeno planirati na manjem, strogo ograničenom
prostoru unutar zone zaštite, s ograničenim mogućnostima nove izgradnje i
unošenja novih sadržaja obzirom na postojeće kulturno-povijesne datosti
prostora. Tradicijske elemente kulturnog krajolika je potrebno sagledavati kao
specifične elemente koji prostor oplemenjuju i izdvajaju ga od izgrađenih
područja bez povijesnog ili tradicijskog identiteta, pa ih je u tom smislu
potrebno i baštiniti, te isticati.
(5) Na području obuhvata plana se definira
isključivo mogućnost interpolacije u postojeće stanje prostora reducirane
izgradnje koja uvažava vrijednosti kulturnog krajolika, kako u cjelini, tako i
u detaljima.
(6) Sustav mjera zaštite uglavnom se odnosi
na očuvanje suhozidnih struktura prisutnih na prostoru obuhvata plana, ali i na
definiranje primjerenih namjena, oblika i materijala prilikom unošenja novih
struktura u zonu koja je pod zaštitom.
Članak
71.
(1) U prostoru koji je povijesno i
tradicijski parceliran suhozidima, takav se princip mora ponoviti. Iz tog
razloga, međusobnu razdiobu platoa potrebno je ponoviti suhozidima,
zadržavajući postojeće i sanirajući one koji su slabije očuvani. Za sve gromače
- suhozide koji su označeni na kartografskom prikazu br. 3.1. se propisuje obveza
intaktnog očuvanja i eventualna sanacija.
(2) Gromače su suhozidi, zidovi građeni
kamenom u suho bez vezivnog tkiva koji razgraničavaju vlasničke čestice,
particele ili njihove dijelove, građeni na tradicionalni način uz veliku
umješnost lokalnih graditelja. Na ovom su lokalitetu prisutni slijedeći tipovi
suhozidnih struktura:
- unjule / unjulaice su najjednostavniji i
najčešći tip suhozida, to su jednostruko složene suhozidne strukture koje se
mjestimice u kontinuitetu protežu i do nekoliko stotina metara, djeluju »krhko«
i prozračno ali ih odlikuje izuzetna stabilnost, visina im je u prosjeku oko
1,5 metar,
- barbakan ili menik (pridanec) je suhozid u
nižem sloju koji podupire unjulu, riječ je o slaganju suhozida u dvije
paralelne strukture, neprekidno čisteći parcele ljudi su slagali kamenje i
unutar već ograđene površine, uz rubove lijeha, stvarajući tako i niže i šire
gromače,
- menici su formirane gomile kamena, nastale
po krčenju, vrlo često tek nabacane na hrpu, stvaraju se najčešće na granicama
vlasničkih parcela ili toponimijskih cjelina, pa imaju i ulogu svojevrsnih
međaša,
- duplice su suhozidi s dva lica čija je
sredina ispunjena sitnijom kamenom popunom, gruhom,
- lese su drvena vrata na mjestu ulaza u
particelu - prolaza kroz gromaču.
Članak
72.
(1) Za obradive površine ograđene suhozidom
koje su označeni na kartografskom prikazu br. 3.1. se propisuje obveza
očuvanja. Obradive površine su:
- žanože(i) su manje obradive površine i
vrtovi gdje su se uzgajale uobičajene povrtne kulture -bob, grašak (biža),
leća, mrkva, luk (kapula), ručno se okopavaju i to čine žene,
- runke(i) ili runčice, ovisno o njihovoj
veličini, su veće ravne obradive površine na kojima su se uzgajale žitarice -
pšenica, ječam (jašmik) i kukuruz (fermentun), runke su se orale i to je
predstavljalo posao muškaraca, one na nedostupnijim terenima su se ručno
okopavale.
Članak
73.
(1) Za putove omeđene suhozidom - klance,
koji su označeni na kartografskom prikazu br. 3.1. se propisuje obveza
očuvanja;
- klanci su uski prolazi ograđeni s obje
strane gromačama, mjestimice popločeni kamenom.
Članak
74.
(1) Sustav mjera zaštite za određene platoe
pored navedenog uključuje sljedeće:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
Članak
75.
(1) Ako se pri izvođenju građevinskih ili
bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla,
naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je
prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo.
Članak
76.
(1) Daljnje širenje zone na kontaktne
neizgrađene prostore nije moguće, te je posebno važno očuvanje svih obodnih
suhozida cjelokupne zone.
6. Postupanje s otpadom
Članak
77.
(1) Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su uskladiti se s odredbama Zakona o otpadu (Narodne
novine broj 178/04, 111/06, 110/07 i 60/ 08) i propisa donesenih temeljem
Zakona te s odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije.
(2) Provođenje mjera za postupanje s
komunalnim otpadom osigurava Grad, a sakuplja ga i zbrinjava ovlaštena pravna
osoba. Mjere postupanja s otpadom utvrđuju se programom zaštite okoliša koji
donosi Gradsko vijeće.
(3) Provođenje mjera za postupanje s
neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim
otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a zbrinjavaju
ga ovlaštene pravne osobe.
(4) Provođenje mjera postupanja s opasnim
otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a zbrinjavaju ga ovlaštene pravne
osobe.
(5) U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno
trajno odlaganje otpada.
Članak
78.
(1) Korisnike ovog prostora se obvezuje na
poštivanje principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom koji su
određeni zakonskim i drugim pravnim propisima. Prema njima pri postupanju s
otpadom potrebno je težiti:
- primarnom smanjenju količine otpada,
ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih
dobara i višekratnim korištenjem ambalaže,
- reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i
preradi otpada - što podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka,
skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,
- zbrinjavanju ostatka otpada - što
podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim, kemijskim,
biološkim i termičkim postupcima.
(2) Postupanje s otpadom potrebno je
provoditi:
- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja
otpada,
- sprečavanjem nenadziranog postupanja s
otpadom,
- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada
u materijalne i energetske svrhe,
- odlaganjem otpada na odlagališta,
- saniranjem otpadom onečišćenih površina.
Članak
79.
(1) Radi nadziranog postupanja s otpadom za
područje zone, a u sklopu naselja Orlec je potrebno:
- provoditi propisanu evidenciju o
proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu;
- redovito dostavljati podatke o
proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu u katastar emisija u okoliš pri
nadležnom Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske
županije, Ispostavi Mali Lošinj;
- otpad odlagati kontrolirano na odlagalištu
otpada.
(2) Kako bi se osigurala uspješna provedba
propisanog načina postupanja s otpadom potrebno je utvrditi i razviti program
edukacije o otpadu.
(3) Na području obuhvata Plana potrebno je
predvidjeti »eko-otoke« s posebnim kontejnerima za papir, staklo, metal, PVC i
sl. Potrebno je organizirati skupljanje tako odvojenog otpada putem ovlaštenog
skupljača otpada. Prostorni razmještaj »eko-otoka« odredit će se posebnom
odlukom Grada Cresa.
Članak
80.
(1) Proizvođač otpada čija se vrijedna
svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka,
odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima te osigurati propisne uvjete
skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade. Ako proizvođač
otpada ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i
drugim pravnim propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na burzi otpada i
kao krajnju mjeru odložiti. Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada
ili otpad koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz
propisane granične vrijednosti emisija u okoliš.
Članak
81.
(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan
način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje
obavljanjem djelatnosti ili u kućanstvima. Otpad se mora skupljati u
odgovarajuće spremnike (kontejnere) i prevoziti u vozilima namijenjenim za
prijevoz otpada. Spremnici (kontejneri) i druga oprema u kojoj se otpad skuplja
moraju biti tako opremljeni
da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i
mirisa.
(2) Otpad koji nastaje u poslovnim sadržajima
(ambalažni, građevinski, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i
otpadne gume), do odvoženja, odvojeno će skupljati svaki proizvođač otpada u
okviru svog prostora. Proizvođač otpada može privremeno, na propisani način
skladištiti otpad unutar poslovnog prostora, izuzev građevnog otpada i otpadnih
vozila.
(3) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno
o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih
ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora
skupljanja za određeno područje primjene (sukladno posebnom propisu o vrstama
otpada). Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane
oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje
otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.
(4) Kako bi se spriječilo nekontrolirano
odlaganje krupnog otpada potrebno je njegovo periodično prikupljanje u posebne
veće spremnike i organizirati skupljačko mjesto na koje bi korisnici odvozili
takav otpad.
Članak
82.
(1) Opasni otpad mora se odvojeno skupljati.
Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno skladištenje i
označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane ovlaštenih
pravnih osoba.
7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
Članak
83.
(1) Planske mjere sprečavanja nepovoljnog
utjecaja na okoliš koje uključuju ograničenja gospodarskih djelatnosti,
izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda i za zbrinjavanje otpada, izgradnju
i dopunu prometne mreže te očuvanje i njegu zelenih površina, određene su na
način da se, uz primjenu propisanih mjera očuva postojeća kvaliteta okoliša.
Zaštita okoliša provodit će se sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (»Narodne
novine« broj 82/94, 128/99 i 110/ 07), Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine«
broj 178/04, 110/07 i 60/08), Zakonu o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj
20/03), Zakonu o vodama (»Narodne novine« broj broj 107/95, 150/05), Zakonu o
otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 111/06, 110/07 i 60/08) i drugim zakonima
i provedbenim propisima donesenim temeljem Zakona.
(2) Unutar obuhvata Urbanističkog plana
uređenja nije dopuštena organizacija gospodarske djelatnosti čija tehnologija
može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno utjecati na okoliš, odnosno
koja nije u skladu s propisanim mjerama zaštite okoliša. U tehnološkom procesu
treba koristiti samo čiste energente.
(3) Prilikom projektiranja i odabira
pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite
okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, svjetlosnog
zagađenja, zagađivanja voda i mora i sl.) te isključiti one djelatnosti i
tehnologije koje onečišćuju okoliš ili za koje se ne mogu osigurati propisane
mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim
česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.
(4) Eventualni nepovoljni utjecaj na okoliš
planiranih djelatnosti u obuhvatu Plana je potrebno svesti na najmanju moguću
razinu.
(5) Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na
okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša. Ovim Planom
se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka,
zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.
Zaštita tla
Članak
84.
(1) Unutar obuhvata Urbanističkog plana
uređenja nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije
otpadnih voda ili odlaganja otpada.
(2) Otpadne vode od pranja radnih površina,
automobila, drugih vozila, strojeva i sl. onečišćene deterdžentima i drugim
sredstvima, ne smiju se upuštati u tlo.
(3) Zabranjeno je nepropisno odlaganje
tehnološkog i drugog otpada, kojim se može prouzročiti zagađenje tla i
podzemnih voda.
Zaštita zraka
Članak
85.
(1) Zaštita zraka provodi se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04, 110/07 i 60/08)
i propisa donesenih temeljem Zakona.
(2) U ovoj zoni nije dozvoljena djelatnost
koja bi mogla uzrokovati zamjetna povećanja emisije onečiščujućih tvari u zrak.
Prije izgradnje gospodarske građevine koja bi mogla biti izvor onečišćenja
zraka treba utvrditi mjere zaštite primjenom najboljih dostupnih tehnologija,
tehničkih rješenja i mjera. Najveći dopušteni porast emisijskih koncentracija
zbog novog izvora onečišćenja određen je Uredbom o graničnim vrijednostima
onečiščujućih tvari u zraku (»Narodne novine« broj 133/05).
(3) Potrebno je kontinuirano pratiti i
utvrđivati kakvoću zraka, a temeljem osnovane sumnje u prekoračene vrijednosti
onečišćenja zraka provesti posebna mjerenja i izraditi sanacijski program.
Za prostor u obuhvatu plana definira se
obveza očuvanja I. kategorije kakvoće zraka.
Članak
86.
(1) Stacionarni izvori (tehnološki procesi,
industrijski pogoni, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak
onečiščujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni,
rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih
vrijednosti emisije određenih Uredbom o graničnim vrijednostima emisije
onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj
140/97, 105/02,108/03 i 100/04).
(2) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora
dužni su:
- prijaviti izvor koji onečišćuje zrak, te
svaku njegovu promjenu - rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne
samouprave,
- osigurati redovito praćenje emisije iz
izvora i o tome voditi očevidnik,
- redovito dostavljati podatke u katastar
onečišćavanja okoliša.
(3) Uz korištenje električne energije
potrebno je poticati korištenje čistih energenata: ukapljenog naftnog plina,
sunčeve energije i sl.
(4) U organizaciji tehnološkog procesa i
uređenjem građevne čestice spriječiti raznošenje prašine, širenje neugodnih
mirisa i sl., kojima se mogu pogoršati uvjeti korištenja susjednih građevnih
čestica.
Zaštita voda
Članak
87.
(1) Zaštita voda će se provodit u skladu s
odredbama Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/
05), Državnog plana za
zaštitu voda i drugih pravnih propisa te sukladno odluci o odvodnji otpadnih
voda za Grad Cres kao jedinicu lokalne samouprave.
(2) Ovim planom se zaštita voda predviđa
primarno pravilnim zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i oborinskih
voda.
(3) Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na
području obuhvata plana je potrebno provoditi sukladno člancima 58. - 62. ovih
odredbi.
Zaštita od buke
Članak
88.
(1) Mjere zaštite od buke provode se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) i provedbenih
propisa koji se donose temeljem Zakona. Do donošenja odgovarajućeg provedbenog
propisa primjenjuje se Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini
u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 145/04).
(2) Najveća dopuštena razina buke je 55 dBa
danju i 45 dBa noću.
Članak
89.
(1) Za planirane građevine - sadržaje,
primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira
tehnologije, osigurati što manju emisiju zvuka, i to:
- odabirom i uporabom malobučnih strojeva,
uređaja i sredstava za rad i transport,
- izvedbom odgovarajuće zvučne izolacije
građevina u kojima su izvori buke,
- uređenjem planiranih zaštitnih zelenih
površina i zelenih površina u sklopu građevnih čestica.
Posebne mjere zaštite
Članak
90.
(1) Posebne mjere zaštite se određuju
sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj
29/83, 36/85, 42/86, 30/94 i 76/07).
(2) Posebne mjere zaštite i spašavanja od
prirodnih i drugih nesreća planirane za prostor u obuhvatu plana uključuju:
- mjere zaštite od potresa i
- mjere zaštite od požara.
(3) Planom višeg reda za područje u obuhvatu
ovog plana nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite. Sklanjanje
ljudi osigurava se mjerama koje se utvrđuju Planom zaštite i spašavanja Grada
Cresa odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja
zaposlenih i stanovnika, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se
izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Navedeni planovi su operativni
planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga
ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.
(4) U obuhvatu plana se ne planiraju
građevine javne namjene niti prostori za okupljanje većeg broja ljudi.
(5) Deponij materijala uslijed urušavanja
građevina se određuje uz lokalnu i uz nerazvrstanu cestu uz rub poslovne zone,
izvan granica ovog plana.
(6) Mogući izvori tehničko tehnološke nesreće
na prostoru u obuhvatu plana mogu biti podzemni i nadzemni spremnici energenata
(nafte i ukapljenog plina) za poslovne sadržaje koji se mogu izgraditi u zoni.
Unutar planirane poslovne zone nije dopuštena organizacija gospodarske
djelatnosti čija tehnologija može štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno
utjecati na okoliš, odnosno koja može uzrokovati tehničko tehnološke nesreće
većih razmjera. U tehnološkom procesu će se koristiti samo čisti energenti za
vlastite potrebe pojedinog poslovnog sadržaja.
(7) Lokalnom i nerazvrstanom cestom koja
prolazi uz rub zone je dozvoljen javni promet teretnih vozila, što može
uključiti i cisternu za prijevoz energenata (naftu i ukapljeni plin) za
individualnu potrošnju i za poslovne sadržaje u ovoj zoni i naselju Orlec.
(8) Planiranje mjera zaštite ljudi i
materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti su:
- unutar zone zahvata plana provoditi mjere
koje se utvrđuju Planom zaštite i spašavanja Grada Cresa,
- međusobni razmak građevina ne može biti
manji od visine sljemena krovišta većeg objekta, ali ne manji od H1/2 + H2/2 +
5,0 gdje su H1 i H2 visine vijenca dvaju susjednih objekata, međusobni razmak
može biti i manji pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano:
- da je konstrukcija građevina otporna na
rušenje od elementarnih nepogoda,
- da u slučaju ratnih razaranja rušenje
građevine neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na
drugim građevinama,
- do svih građevnih četica i građevina
omogućiti prilaz interventnim i vatrogasnim vozilima,
- na prostoru zone su na propisanim
udaljenostima predviđeni protupožarni hidranti,
- unutar građevina treba predvidjeti potrebnu
protupožarnu zaštitu u skladu sa postojećim propisima i predvidjeti za to
potrebnu opremu,
- na građevinama treba predvidjeti potrebnu
gromobransku zaštitu.
Članak
91.
(1) Sve postojeće i planirane kolne, kolno-pješačke
i pješačke prometnice na području obuhvata plana predstavljaju pravce za
evakuaciju ljudi, a prikazane su na svim kartografskim prikazima plana.
(2) Mogućnost evakuacije ljudi i pristup
interventnih vozila se u okviru ovog plana osigurava utvrđivanjem uvjeta za
rekonstrukciju postojećih i gradnju novih prometnica, te određivanjem
udaljenosti građevina od prometnica i određivanjem visina građevina,
planiranjem izgradnje prometne mreže.
Zaštita od potresa
Članak
92.
(1) Zaštita od potresa provodi se
protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem, kao i rekonstrukcijom
postojećih građevina. Sve građevine moraju biti statički proračunate i
dimenzionirane prema pravilima struke i na bazi geotehničkih podataka, te moraju
zadovoljavati tehničke propise za građenje u seizmičkim područjima.
(2) Stupanj potresne ugroženosti područja se
do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske županije utvrđuje prema
postojećim seizmičkim kartama. Protupotresno projektiranje građevina se
utvrđuje prema stupnju potresne ugroženosti područja a za značajnije građevine
vrše se dodatna istraživanja radi točnijeg određivana seizmičkih parametara.
Zaštita od požara
Članak
93.
(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/ 93, 100/04,
33/05 i 107/07). Mjere zaštite od požara temelje
se na procjeni ugroženosti od
požara i planu zaštite od požara.
Članak
94.
(1) Kod projektiranja građevina, u prikazu
mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno
je primjenjivati numeričke metode TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za pretežito
poslovne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi.
Članak
95.
(1) Radi sprječavanja širenja požara na
susjedne građevine, kod određivanja međusobne udaljenosti objekata potrebno je
voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog zračenja
kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova, meteorološkim
uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski objekti, njihova
međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg objekta, odnosno
minimalno 6,0 metara.
(2) Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih
objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta.
Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici
visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana
udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere
zaštite od požara.
Članak
96.
(1) Kod projektiranja novih prometnica ili
rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji
imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a
sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine«
broj 35/ 94, 55/94 i 142/03).
Članak
97.
(1) Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (8/06) i planiranoj
hidrantskoj mreži prikazanoj na kartografskom prikazu plana br. 2.2. Komunalna
infrastruktura - vodoopskrba u mjerilu 1:2000.
Članak
98.
(1) Potrebno je dosljedno se pridržavati
prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara
Grada Cresa, te mjera zaštite od požara predviđenih u provedbenim odlukama
Prostornog plana Grada Cresa.
(2) Obveza je investitora u postupku
ishođenja dozvola za gradnju, ishoditi suglasnost od nadležnog tijela kojom se
potvrđuje da su u glavnom projektu za građenje pojedinih građevina predviđene
propisane i urbanističkim planom uređenja tražene mjere zaštite od požara.
Članak
99.
(1) Gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj
108/95) te propisa donesenih temeljem tog Zakona.
Članak
100.
(1) Kod gradnje građevina i uređenja javnih
površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
(»Narodne novine« broj broj 151/05, 61/07 i 76/07).
8. Mjere provedbe plana
Članak
101.
(1) Provedba plana, rekonstrukcija, gradnja i
uređenje površina vršit će se sukladno ovim Odredbama, i kartografskom dijelu
Plana i zakonskim odredbama.
Članak
102.
(1) Dinamika i uvjeti komunalnog opremanja
zemljišta utvrdit će se prema potrebama za privođenje određenog zemljišta
planiranoj namjeni.
(2) Uređenje građevinskog zemljišta; priprema
zemljišta za izgradnju, izgradnja prometnica, komunalne infrastrukture i
telekomunikacija, treba se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i
realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.
Članak
103.
(1) Lokacijska dozvola za uređenje platoa i
izgradnju građevine gospodarske namjene se ne može utvrditi ako nije izgrađena
prometna površina na koju je osiguran priključak građevne čestice i pripadajuća
mreža komunalne infrastrukture. Iznimno se dozvola može izdati ako je prije
izdana lokacijska i građevinska dozvola te ako je prometnica iskolčena na
terenu.
Članak
104.
(1) U provedbi plana se preporuča za zonu
utvrditi pravila za vođenje mreže komunalne infrastrukture u trupu cesta.
Pravilima treba odrediti mjesto i dubinu polaganja vodova, te najmanju
udaljenost od vodova druge mreže.
Članak
105.
(1) Sukladno članku 114. Zakona o zaštiti i
očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99, 151/03 i 157/03) obveza
je fizičkih i pravnih osoba koje su obveznici poreza na dohodak ili poreza na
dobit, a koje obavljaju djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru ili na
području kulturno-povijesne cjeline na podmirenje spomeničke rente za koju je
osnovica korisna površina poslovnog prostora a čija se visina propisuje odlukom
Grada Cresa.
Članak
106.
(1) Posebne uvjete građenja koji nisu
navedeni u Planu utvrdit će nadležni upravni odjel Primorsko-goranske županije,
odnosno pravne osobe s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima,
a obzirom na detaljni program izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.
8.1. Rekonstrukcija građevina čija je namjena
protivna planiranoj namjeni
Članak
107.
(1) Postojeće pomoćne, manje gospodarske
građevine i poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene u skladu s
prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u prateće sadržaje
poslovnih građevina. Kada se nalaze izvan površine planirane za građenje tada
se rekonstruiraju u postojećim gabaritima.
(2) Sve rekonstrukcije unutar prometnog i
infrastrukturnog koridora i zaštitnog pojasa moraju zadovoljiti i posebne
uvjete nadležnih institucija.
9. Prijelazne i završne odredbe
Članak
108.
(1) Ovaj Plan je izrađen je u četiri
izvornika koji su ovjereni pečatom Gradskog vijeća Grada Cresa i potpisom
predsjednika Gradskog vijeća Grada Cresa i koji se čuvaju u skladu sa zakonom.
Članak
109.
(1) Tekstualni dio Plana, I. Obrazloženje i
B. grafički dio plana (kartografski prikazi u mj. 1:2000) sastavni su dijelovi
ovog Plana, ali nisu predmet objave.
Članak
110.
(1) Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od
dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/04-1/3
Ur. broj: 2213/02-01-01-09-46
Cres, 17. veljače 2009.
GRAD
CRES
GRADSKO VIJEĆE
Potpredsjednik
Gradskog vijeća
Danijel Kučić, ing. građ., v.r.
