1.
Na temelju članka 100. stavak (7) Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07) i Programa mjera za
unapređenje stanja u prostoru na području Grada Cresa za razdoblje 2005.-2008.
godine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 21/05), a po
pribavljenom mišljenju Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske
županije, klasa: 350-02/08-05/16, ur. broj: 69-03/3-08-02 od 28. travnja 2008.
godine i suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva, klasa: 350-02/08-13/23, ur. broj: 531-06-08-5 od 03. prosinca
2008. godine, te članka 21. Statuta Grada Cresa (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 25/01, 29/01, 15/03 i 37/06) Gradsko vijeće
Grada Cresa, na sjednici održanoj dana 17. veljače 2009. godine donijelo je
ODLUKU
O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA
UREĐENJA NASELJA MIHOLAŠĆICA (NA 121)
OPĆE ODREDBE
Članak
1.
(1) Donosi se Urbanistički plan uređenja
naselja Miholašćica (NA 121)
(u nastavku teksta: Plan).
(2) Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod
nazivom Urbanistički plan uređenja naselja Miholašćica (NA 121), izrađen i ovjeren od stručnog izrađivača.
(3) Elaborat plana izradila je tvrtka Urbanistički
studio Rijeka d.o.o. iz Rijeke, registrirana za obavljanje stručnih poslova
prostornog uređenja.
I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANA
Članak
2.
Plan iz članka 1. je dokument prostornog
uređenja, koji se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela, kako slijedi:
I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i
drugih namjena
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
2.1. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
poslovne namjene i poljoprivrednih
gospodarskih
građevina
2.2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
ugostiteljsko-turističke namjene
2.3. Montažne građevine - kiosci, štandovi
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti
4. Uvjeti i način gradnje građevina stambene
i
stambeno-poslovne namjene
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i
opremanja, prometne, telekomunikacijske i
komunalne mreže s pripadajućim objektima i
površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
5.1.1. Cestovna mreža 28
5.1.2. Parkirališta i garaže
5.1.3. Trgovi i druge pješačke površine
5.1.4. Privezište 33
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
5.3.1. Uvjeti gradnje elektroopskrbne mreže i
mreže javne
rasvjete
5.3.2. Uvjeti gradnje vodoopskrbne mreže i
mreže za
odvodnju otpadnih i oborinskih voda
5.3.3. Plinoopskrba i obnovljivi izvori
energije
6. Uvjeti uređenja zaštitnih i javnih zelenih
površina i
kupališta
7. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina
i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
10. Mjere provedbe plana
10.1. Uređenje građevinskog zemljišta
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je
namjena protivna
planiranoj namjeni
11. Prijelazne i završne odredbe
B. GRAFIČKI DIO:
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1: 2000
2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
2.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA 1: 2000
2.2. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
- VODOOPSKRBA 1: 2000
2.3. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
- ODVODNJA 1: 2000
2.4. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
- ELEKTROOPSKRBA 1: 2000
2.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA
- TT MREŽA 1: 2000
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I
ZAŠTITE POVRŠINA 1: 2000
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE 1: 2000
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i drugih namjena
Članak
3.
(1) Namjena površina u obuhvatu plana
određena je u kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u
mjerilu 1:2000.
(2) Prostor u obuhvatu plana uključuje
građevinsko područje naselja Miholašćica oznake N121, prostor između naselja i mora i prostor obalnog
mora.
(3) U obuhvaćenom prostoru određene su
sljedeće namjene:
- unutar građevinskog područja naselja:
- stambena namjena,
- mješovita namjena,
- javna i društvena namjena,
- gospodarska namjena - poslovna,
- javne zelene površine,
- zaštitne zelene površine,
- komunalna infrastruktura,
- izvan građevinskog područja naselja:
- komunalna infrastruktura,
- sportsko rekreacijska namjena - uređena
plaža/kupalište,
- sportsko rekreacijska namjena u moru,
- prateća građevina uređene plaže,
- poljoprivredne površine - postojeći
maslinici, vinogradi, vrtovi i ostalo poljoprivredno tlo,
- prometne površine za kolni i pješački
promet,
- prometne površine za pomorski promet.
Članak
4.
Unutar građevinskog područja naselja se
planiraju sljedeće namjene površina:
(1) Stambena namjena (S)
Površine stambene namjene se namjenjuju
uređenju i izgradnji obiteljskih kuća i stambenih građevina.
Uz osnovnu namjenu, u sklopu građevne čestice
stambene namjene se mogu organizirati i poslovni sadržaji primjereni uvjetima
stanovanja. Najmanje 60 % ukupne bruto izgrađene površine građevine treba imati
stambenu namjenu. Isključene su samostalne poslovne ili pomoćne građevine na
izdvojenoj građevnoj čestici izuzev pojedinačnih građevina za smještaj
kapaciteta do 20 kreveta ugostiteljsko-turističke namjene (mali hotel, pansion,
prenoćište, smještaj u seoskom domaćinstvu) i građevina socijalne namjene (doma
za starije, doma za djecu i sl.).
U sklopu površina stambene namjene se mogu
uređivati i graditi ceste, parkirališta, pješački putovi i površine, trafostanice
i druge građevine infrastrukturne namjene, zelene površine, dječja igrališta i
sportska igrališta, kao i sadržaji društvenih djelatnosti kompatibilni
stanovanju (dječji vrtić i sl.) veličine i uvjeta gradnje do propisanih za
građevine stambene namjene.
(2) Mješovita namjena (M)
Površine mješovite namjene se planiraju u
sklopu dijelova naselja s postojećim i planiranim građevinama različite
namjene, a koje međusobno nisu u suprotnosti i primjerene su stanovanju i radu
u naselju. Površine mješovite namjene se planiraju za pretežito stambenu
namjenu (M1). Na ovim površinama je, pored građevina stambeno-poslovne
(mješovite) namjene, na izdvojenoj građevnoj čestici dozvoljeno graditi
građevine isključivo stambene namjene i građevine isključivo poslovne namjene.
Poslovni sadržaji koji se planiraju u sklopu građevnih čestica
mješovite-pretežito stambene namjene su primjereni stanovanju i u pretežnoj
mjeri se organiziraju u prizemljima građevina, kao što su; trgovina, uslužni
obrt, ugostiteljstvo i turizam, javne službe (ljekarna, agencije i drugo),
uredi, društvene djelatnosti i sl.
(3) Javna i društvena namjena (D)
Površine javne i društvene namjene se
namjenjuju rekonstrukciji:
- građevine vjerske namjene (D3).
Vjerska namjena (D3) obuhvaća građevnu
česticu postojeće vjerske građevine; crkve Sv. Mihovila. Uz građevinu javne i
društvene namjene se planiraju uređivati javne zelene i pješačke površine.
(4) Gospodarska namjena - poslovna, pretežito
uslužna (K1)
Površine gospodarske namjene se u naselju
Miholašćica planiraju kao površine poslovne, pretežito uslužne namjene (K1). Na
površinama gospodarske namjene se planira rekonstrukcija postojećih građevina
osnovne namjene i njima pratećih građevina, prometna i komunalna infrastruktura
i hortikulturno uređenje.
Gospodarska namjena - poslovna, pretežito
uslužna (K1) obuhvaća površine za organizaciju poslovnih i kompatibilnih
djelatnosti što uključuje; uslužne, servisne i manje proizvodno-obrtničke
sadržaje, uz uvjet da radnim procesom ne zagađuju okoliš.
(5) Zaštitne zelene površine (Z1 i Z2)
Zaštitne zelene površine se u naselju
Miholašćica planiraju kao površine autohtonog raslinja, makije i kamenjara (Z1)
i površine postojećih maslinika, vinograda i vrtova (Z2).
Zaštitne zelene površine (Z1) uključuju
površine postojećeg autohtonog raslinja; makije i kamenjara na kojima se čuva
postojeći pejzaž, raslinje i suhozidi. Gospodarsko korištenje tih površina se
podređuje zaštitnoj, rekreacijskoj i oblikovnoj funkciji. Površine u koridoru
ceste se planiraju za hortikulturno uređenje dopunom postojećeg raslinja
autohtonim stablašicama gdje pojasevi visokog zelenila predstavljaju zaštitni
tampon prema površinama stanovanja.
Zaštitne zelene površine (Z2) uključuju vrlo
vrijedne površine postojećih maslinika, vinograda i vrtova u tkivu naselja koje
se planiraju i koriste za poljoprivrednu djelatnost i na kojima se čuva
postojeći pejzaž, kulture i suhozidi. Planira se kultiviranje, sanacija,
unaprjeđenje te na zapuštenim površinama podizanje tradicionalnih
poljoprivrednih kultura (maslinici, vrtovi, vinogradi, voćnjaci) te mogućnost
korištenja u edukativno-rekreacijske namjene. U sklopu zaštitnih zelenih
površina se mogu urediti dječja igrališta, odmorišta i sl. sadržaji. Postojeće
pomoćne građevine se mogu zadržati i održavati u postojećim gabaritima.
U okviru zaštitnih zelenih površina nije
dozvoljeno uređivanje i gradnja otvorenih prostora pohrane ili prodaje
građevnog materijala, suhih marina, staklenika ili plastenika i sličnih
sadržaja i građevina. Nisu dopušteni zemljani radovi preoblikovanje terena kao
ni nekontrolirana sječa visokog raslinja. Svi radovi moraju biti u funkciji
poboljšanja osnovne namjene prostora.
U sklopu zaštitnih zelenih površina se mogu
uređivati i graditi parkirališta, pješački putovi i površine, trafostanice i
druge građevine infrastrukturne namjene, zelene površine, dječja igrališta i
sportska igrališta i sl.
(6) Javne zelene površine (Z3)
Javne zelene površine (Z3) uključuju površinu
javnog parka oko crkvice Sv. Nedjelje. U sklopu javnih zelenih površina se mogu
urediti odmorišta i sl. sadržaji.
Izvan građevinskog područja naselja se
planiraju sljedeće namjene površina:
(7) Sportsko rekreacijska namjena - uređena
plaža - kupalište (R1)
Površine sportsko rekreacijske namjene se
planiraju kao površine uređene plaže - kupališta (R1).
Sportsko rekreacijska namjena - uređena plaža
(R1) se planira duž obale, u pojasu od ruba obalne gromače do linije utvrđene u
moru, kao prostor koji je nadziran i pristupačan svima pod jednakim uvjetima s
kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, dijelom
uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno
uređen (tuševi, kabine i sanitarni uređaji), neposredno povezan s morem,
označen i zaštićen s morske strane.
Na ovim se površinama planira očuvanje i
dopuna postojećeg šljunčanog žala, uređenje sunčališta, izgradnja obale s
ulazima u more i rekonstrukcija postojećeg mulića i izgradnja rekreacijskih
sadržaja i sl., hortikulturno uređenje i uređenje obalnog puta, pješačkih i
drugih nužnih prometnih površina.
(8) Sportsko rekreacijsko područje u moru
(RM)
Površine mora izvan akvatorija privezišta se
planiraju kao akvatorij uređene plaže - kupališta. Sportsko rekreacijsko
područje u moru - akvatorij uređene plaže (RM) se namjenjuje kupanju i takvoj
rekreaciji koja ne remeti osnovnu namjenu kupanja. Na ovoj površini mora je
dozvoljena izgradnja i postavljanje rekreacijskih sadržaja i opreme (pontoni,
oznake, zaštita s morske strane i drugo slično). Na ovom dijelu mora nije
dozvoljeno korištenje motornog pogona za plovila.
(9) Prateća građevina uređene plaže (PG)
Prateća građevina se planira rekonstrukcijom
postojeće građevine smještene neposredno uz plažu a namjenjuje se za smještaj
sadržaja pratećih usluga i poslovnih djelatnosti vezanih uz uređenu plažu kao
što su; sanitarni čvor, tuševi, kabine, spremišta i prostori za iznajmljivanje
rekvizita za plažu i rekreaciju, ugostiteljski sadržaj s terasom i sl.).
(10) Postojeće poljoprivredne površine (PPZ)
- maslinici, vinogradi, vrtovi i ostalo poljoprivredno tlo se planiraju i
koriste za poljoprivrednu djelatnost, na njima se čuva postojeći pejzaž;
kulture i suhozidi. Planira se kultiviranje, sanacija, unaprjeđenje te na
zapuštenim površinama podizanje tradicionalnih poljoprivrednih kultura:
maslinika, vrtova, vinograda, voćnjaka i drugih. Uz osnovnu poljoprivrednu
namjenu se planira mogućnost korištenja prostora u edukativno-rekreacijske
namjene za što se mogu urediti pojedinačna dječja i rekreacijska igrališta,
odmorišta i sl. sadržaji, pješački putovi i površine, te infrastruktura;
parkirališta, trafostanice i druge građevine infrastrukturne namjene i sl.
Postojeće pomoćne građevine se mogu održavati u postojećim gabaritima.
Na dijelu postojećih poljoprivrednih površina
(PPZ) koje uključuju površine u zaleđu obale se u slučaju nalaza planira
prezentacija arheoloških nalaza »in situ« i prateći zahvati uređenja prostora u
svrhu realizacije arheološkog parka s pratećim sadržajima a u skladu s uvjetima
iz članka 110. ovih odredbi.
U okviru postojećih poljoprivrednih površina
nije dozvoljeno uređivanje i gradnja otvorenih prostora pohrane ili prodaje
građevnog materijala, suhih marina, staklenika ili plastenika i sličnih sadržaja
i građevina. Nisu dopušteni zemljani radovi kojima se bitno preoblikuje teren
kao ni nekontrolirana sječa visokog raslinja. Svi radovi moraju biti u funkciji
poboljšanja osnovne namjene prostora.
(11) Površine infrastrukturnih sustava
Izgradnja infrastrukturnih sustava uključuje
izgradnju infrastrukturnih, prometnih i telekomunikacijskih građevina, mreže i
uređaja komunalnog sustava unutar i izvan građevinskog području naselja,
prometnih i drugih infrastrukturnih ustava, a dozvoljena je u okviru površina
infrastrukturne namjene kao i u okviru površina drugih namjena.
(12) Infrastrukturna namjena (IS)
Površine infrastrukturne namjene (IS) se
planiraju za površine građevnih čestica postojećih i planiranih trafostanica i
drugih građevina i uređaja komunalnog sustava naselja i drugih infrastrukturnih
ustava te za uređenje kopnenog dijela privezišta s pomoćnom građevinom
privezišta i kupališta.
(13) Prometne površine
Planiraju se prometne površine namijenjene za
kolni i pješački promet i prometne površine namijenjene za pomorski promet.
(14) Prometne površine za kolni i pješački
promet
Prometne površine namijenjene za kolni i
pješački promet se grade i uređuju kao mreža ulica, kolno-pješački putovi i
prilazi, pješačke površine i putovi, parkiralište i stajalište.
Za odvijanje kolnog prometa se planira
uređenje postojećih i izgradnja novih javnih i nerazvrstanih cesta, ulica,
pristupa i površina, za što se definiraju sljedeće prometne površine:
- lokalna cesta i u sklopu koridora; kolnik,
pločnik, sve pripadajuće građevine ceste, moguća biciklistička staza,
stajalište, zelenilo i komunalna infrastruktura,
- glavna mjesna cesta/ulica i u sklopu
koridora: kolnik, obostrani pločnik, parkiralište, moguće stajalište, drvored,
pripadajuće građevine ceste i komunalna infrastruktura,
- opskrbne/stambene ulice u naselju i u
sklopu koridora; kolnik, pločnik, moguće parkiralište, okretište, pripadajuće
građevine ulice i komunalna infrastruktura,
- kolno pješački putovi i prilazi; što
uključuje prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu,
Pješacima se namjenjuju postojeće i planirane
površine koje se uređuju i grade; kao pločnici u sklopu ulične mreže naselja,
kolno pješački putovi i prilazi, trgovi i druge pješačke površine koji se
uređuju u sklopu prometne i druge javne namjene u naselju i u sklopu javnih i
zaštitnih zelenih površina kao i putovi i staze izvan naselja. U sklopu
prometne namjene su uključene postojeće i planirane površine:
- pješačke površine i putovi; što uključuje
prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu.
(15) Prometne površine za pomorski promet
Za odvijanje pomorskog prometa se namjenjuje:
- privezište koje se planira u okviru
pripadajuće površine na kopnu i na moru.
Površina kopnenog dijela privezišta se
planira za uređenje kolnih i pješačkih površina i izgradnju pomoćne građevine.
U sklopu pomoćne građevine privezišta se planiraju prateći sadržaji privezišta
i kupališta: spremišta, javne sanitarije, ugostiteljstvo, usluge - prostori za
iznajmljivanje rekreacijskih plovila i rekvizita i sl., natkrivena terasa i sl.
Morski dio - akvatorij privezišta se
namjenjuje za privez i plovidbu u funkciji pomorskih djelatnosti planiranih u
sklopu privezišta gdje se određuje područje za; komunalni vez, sezonska
privezišta i plovni put.
Članak
5.
(1) Razgraničenje između površina pojedine
namjene međusobno i javnih površina se utvrđuje katastrom i uvjetima
rekonstrukcije i gradnje prometnih površina i komunalne infrastrukture iz točke
5. »Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja, prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama«.
(2) Oblik i veličina građevne čestice se
utvrđuje prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem katastarske
čestice ili spajanjem više čestica, a mora omogućiti smještaj građevine i
udaljenosti građevina do granica čestice.
(3) Za
zahvate uređenja planirane na prostoru uz prometnicu prije njene rekonstrukcije
ili izgradnje, regulacijski se pravac određuje rubom utvrđenog koridora te
ceste.
(4) Regulacijska linija za zahvate uređenja
planirane na prostoru uz glavnu mjesnu cestu, do okončanja njenog uređenja,
određuje rubom utvrđenog koridora. Ispred regulacijskog pravca se dozvoljava
urediti kolni i pješački priključak građevne čestice na javnu prometnicu, a
nakon njene rekonstrukcije se ispred regulacijskog pravca uređuje javna
površina, javno ili rezervirano parkiralište ili zeleni pojas.
(5) Ako je postojeća cesta/ulica u naselju
širine manje od 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni
promet, regulacijski će se pravac u slučaju zahvata na tom istom zemljištu
utvrditi na način da se osigura prostor za širenje ceste na 4,5 ili 5,5 m.
Članak
6.
(1) Način i uvjeti gradnje se određuju
sukladno planiranoj namjeni i prema kartografskom prikazu br. 4 »Način i uvjeti
gradnje« na sljedeći način:
Unutar građevinskog područja naselja:
1. područja na kojima se planira izgradnja
obiteljskih kuća, koje mogu biti stambene i stambeno poslovne namjene te
građevina druge namjene prema odredbama iz točke 2. točke 3. i točke 4., za sve
se građevine određuje isključivo slobodnostojeći način gradnje i najviše 2
nadzemne etaže i tavan,
2. područja na kojima se planira izgradnja
obiteljskih kuća i stambenih građevina koje mogu biti stambene i stambeno
poslovne namjene te građevina druge namjene prema odredbama iz točke 2. točke
3. i točke 4., gdje se dozvoljava izgradnja slobodnostojećih i dvojnih građevina
s najviše 3 nadzemne etaže i tavanom,
3. područja mješovite gradnje na kojima se
planira izgradnja slobodnostojećih, dvojnih građevina, te građevina u nizu ili
u sklopu, gdje najveći dopušteni broj nadzemnih etaža građevine iznosi 2 ili 3
etaže i tavan, a određuje se prema kartografskom prikazu br. 4 »Način i uvjeti
gradnje«,
4. područja na kojima se planira izgradnja
pojedinačnih slobodnostojećih građevina s najviše jednom nadzemnom etažom i
tavanom.
Izvan građevinskog područja naselja:
5. rekonstrukcija postojećih građevina kao
pratećih građevina uređene plaže, s najviše jednom nadzemnom etažom i tavanom.
Unutar i izvan građevinskog područja naselja:
6. izgradnja i rekonstrukcija
infrastrukturnih građevina prema točki 5. ovih odredbi.
7. rekonstrukcija postojećih građevina u
postojećim gabaritima.
Članak
7.
(1) Postojeća građevina je građevina koja je
izgrađena na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.
veljače 1968. godine. Kad se nalazi izvan građevinskog područja naselja tretira
se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja i može se rekonstruirati
u postojećim gabaritima i kao prateća građevina uređene plaže. U okviru
postojećih građevina izvan građevinskog područja naselja nije dozvoljeno
stanovanje.
Članak
8.
(1) Sukladno utvrđenoj namjeni se na području
u obuhvatu plana planira smještaj slijedećih građevina;
unutar građevinskog područja naselja se
planira smještaj:
- građevina gospodarskih djelatnosti -
poslovnih,
- građevina gospodarskih djelatnosti -
ugostiteljsko-turističkih,
- građevina društvenih djelatnosti,
- stambenih i stambeno poslovnih građevina,
- građevina infrastrukturne i komunalne
namjene,
- montažnih građevina - štandova i kioska;
izvan građevinskog područja naselja se
planira smještaj:
- građevina infrastrukturne i komunalne
namjene,
- pratećih građevina uređene plaže
(rekonstrukcije postojećih građevina ili montažnih građevina).
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti
2.1. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti poslovne namjene i poljoprivrednih gospodarskih građevina
Članak
9.
(1) U sklopu naselja Miholašćica se smještaj
građevina gospodarskih djelatnosti poslovne namjene - pretežito uslužne planira
u sklopu sljedećih površina:
- površine poslovne - pretežito uslužne
namjene (K1),
- površine mješovite - pretežito stambene
namjene (M1).
(2) Pojedinačni sadržaji gospodarskih
djelatnosti i poljoprivredne gospodarske građevine se dozvoljavaju unutar
sljedećih površina:
- površine poslovne - pretežito uslužne
namjene (K1),
- površine mješovite namjene - pretežito
stambene (M1) i
- površina stambene namjene (S).
(3) Montažne građevine, kiosci i štandovi se
dozvoljavaju na sljedećim površinama:
- na javnom parkiralištu,
- na pješačkim površinama i
- na javnim zelenim površinama.
(4) Uvjeti smještaja i način gradnje
građevina gospodarskih djelatnosti prikazani su u kartografskom prikazu br. 4.
»Način i uvjeti gradnje« u mjerilu 1:2000.
Članak
10.
(1) Građevine gospodarske namjene se grade na
način da površinom građevne čestice, veličinom građevine, smještajem u naselju
i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu
omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš,
tj. na način da ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju.
(2) Prilikom projektiranja i odabira
pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite
okoliša (zaštita od buke, neugodnih mirisa, onečišćavanja zraka, svjetlosnog
zagađenja, zagađivanja voda i mora i sl.), te će se isključiti one djelatnosti
i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere
zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama,
odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.
(3) Građevine i pojedinačni sadržaji
gospodarskih djelatnosti koje se smještaju u sklopu zona mješovite i stambene
namjene ne smiju predstavljati smetnju za stanovanje što uz primjereno radno
vrijeme isključuje djelatnosti s učestalim i teškim prometom, djelatnosti koje
su izvor prekomjerne buke, izvor zagađenja zraka i neugodnih mirisa,
djelatnosti koje ispuštaju agresivne otpadne i sl.
(4)
Postojeće građevine gospodarske namjene se zadržavaju uz uvjet osiguravanja
propisanih mjera zaštite okoliša. Rekonstrukcija se planira u cilju održavanja
građevina ili privođenja primjerenoj namjeni, a kada zahvati na građevini ne
zadovoljavaju uvjete za izgradnju nove građevine propisane ovim Planom, vrši se
u postojećim gabaritima građevine.
Oblik i veličina građevnih čestica
Članak
11.
(1) Oblik i veličina građevne čestice za
smještaj građevine gospodarske poslovne namjene treba omogućiti organizaciju
svih sadržaja tehnološkog procesa (građevina, parkiranje, pomoćni i glavni
ulazi, građevine individualne komunalne infrastrukture i sl.).
(2) Najmanja dopuštena veličina građevne
čestice iznosi 300 m2.
(3) Najveća dopuštena veličina građevne
čestice iznosi 3.000 m2.
(4) Najmanja dopuštena širina građevne
čestice za novu građevinu, mjereno uz građevni pravac iznosi 1/3 njene dužine.
Namjena građevina
Članak
12.
(1) Osnovna namjena građevine mora biti u
skladu s uvjetima određivanja namjene površina i kartografskim prikazima br. 1
»Korištenje i namjena površina«, br. 4 »Način i uvjeti gradnje« i člankom 9.
odredbi. Uz osnovnu namjenu, u sklopu građevine se mogu organizirati pomoćni -
prateći sadržaji.
Članak
13.
(1) Na području obuhvaćenom planom se
planiraju građevine gospodarskih djelatnosti poslovne namjene; pretežito
uslužne, pretežito trgovačke, komunalno servisne i manje obrtničke kao i
poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja.
(2) Poljoprivredne gospodarske građevine bez
izvora zagađenja su staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta
poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.
(3) Gospodarski sadržaji vezani uz
poljoprivrednu proizvodnju kao što su uljara, destilerija, vinarija, sirana i
sl. djelatnosti se smatraju gospodarskim poslovnim sadržajem.
(4) U pojasu do 70 m od obalne crte se ne
može planirati proizvodna djelatnost koja nije funkcionalno povezana s morem i
morskom obalom.
Članak
14.
(1) Sadržaji gospodarskih - poslovnih
djelatnosti koji se mogu graditi unutar površina stambene namjene (S) i
mješovite - pretežito stambene namjene (M1), se grade na način da su smješteni
u dijelu građevine, u pravilu u sklopu prizemlja ili kao manja izdvojena
građevina u sklopu građevne čestice, prema uvjetima iz točke 4. Uvjeti i način
gradnje stambenih građevina.
(2) Poljoprivredne gospodarske građevine bez
izvora zagađenja se na dijelu građevne čestice od regulacijskog do građevnog
pravca ne mogu graditi u centralnom i obalnom dijelu naselja.
Članak
15.
(1) Uz osnovne građevine u sklopu građevne
čestice mogu se graditi i ostale građevine:
- nadstrešnice i trjemovi,
- prometne i manipulativne površine i
parkirališta,
- potporni zidovi,
- komunalni objekti i uređaji,
- druge građevine prema zahtjevima tehnološkog
procesa.
Veličina i površina građevina
Članak
16.
(1) Najveći dopušteni koeficijent
izgrađenosti (kig) građevne čestice je 0,3 dok za poljoprivredne gospodarske
građevine najveća izgrađenost iznosi 120 m2. Građevine trebaju biti jednostavnog pravokutnog
tlocrta.
(2) Najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) građevne čestice je od 0,3 za građevine kod kojih je
dozvoljena 1 etaža odnosno do 0,6 za građevine kod kojih je dozvoljeno
izgraditi do 2 etaže.
(3) Postojeći koeficijent izgrađenosti
građevne čestice veći od 0,3 može se zadržati, ali se ne smije povećavati.
Članak
17.
(1) Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža je
od 1 do 2, za poljoprivredne gospodarske građevine 1 etaža, a najveća dopuštena
visina građevina mjerena od nivelacijske kote do visine vijenca je za:
- 1 etažu do 4,5 m, za poljoprivredne
gospodarske građevine 3,0 m,
- 2 etaže do 6,5 m.
(2) Nivelacijska kota od koje se mjeri visina
građevine je najniža kota uređenog platoa oko građevine.
Članak
18.
(1) Ispod građevine se može se graditi podrum
(garaža i pomoćni prostori), ukopan sa svih strana i najviše 1,0 m iznad kote
konačno zaravnatog platoa. Podrum se ne uključuje u izračun najveće dozvoljene
iskoristivosti građevne čestice iskazane ovim Planom.
Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
19.
(1) Gradivi dio građevne čestice utvrdit će
se idejnim rješenjem, prema uvjetima ovih Odredbi za provođenje.
(2) Unutar gradivog dijela građevne čestice
poslovne namjene veće od 1.000 m2
mogu se graditi dvije građevine osnovne namjene na međusobnom razmaku min 6 m
ili kao sklop.
(3) Iznimno, izvan gradivog dijela čestice
mogu se graditi i uređivati:
- prometne i manipulativne površine i
parkirališta,
- potporni zidovi,
- komunalni objekti i uređaji.
Članak
20.
(1) Građevni pravac udaljen je od
regulacijskog pravca najmanje 6,0 m.
(2) Granica gradivog dijela čestice prema
ostalim granicama građevne čestice je udaljena najmanje 1/2 visine građevine
(h/2), ali ne manje od 5,0 m od granice građevne čestice.
Oblikovanje građevina
Članak
21.
(1) Građevine gospodarske - poslovne namjene
se oblikuju uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru, uz upotrebu postojanih
materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja, u slogu suvremene
arhitekture poslovnih građevina, uključujući montažnu gradnju u betonu uz pri
mjenu tradicijskih materijala
i reduciranu kolorističku obradu.
(2) Krovište građevine može biti koso, nagiba
17o- 22o, uz mogućnost izvedbe krovnog nadsvjetla u razini
krovne plohe i kolektora sunčane energije.
(3) Pročelja se skladno oblikuju ujednačenom
raščlambom ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove otvora
treba unificirati. Završna obrada pročelja betonom, glatkom žbukom u pastelnim
tonovima ili kamenom, uz mogućnost izvedbe ostakljenih ploha.
(4) Sklop građevina na jednoj čestici treba
činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa
(osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste
materijale završne obrade.
Uređenje građevnih čestica
Članak
22.
(1) Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica
namjenjuju se uređenju prometnih, parkirnih i manipulativnih prostora i zelenih
površina.
(2) Građevne čestice uređuju se kao platoi, s
najvećim visinama usjeka, odnosno potpornih zidova do 2,0 m u odnosu na
prirodni teren, a veće visinske razlike savladavaju se oblikovanjem terena
(pokosima) u sklopu zelenih površina unutar građevne čestice ili izvedbom
platoa u više razina.
(3) Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti
uvjeti korištenja susjednih čestica, bez obzira na namjenu.
(4) Ograde se grade kao metalne (ne žičane) u
kombinaciji sa kamenom ili betonom visine do 1,5 m, iznimno, kada je to nužno
radi zaštite građevine ili načina korištenja, visine do 2,0 m kada zidani dio
ograde može biti visine do 1,0 m.
Članak
23.
(1) Organizacijom kolnog priključka i prometa
unutar građevne čestice, obzirom na vrstu djelatnosti i tehnološki proces, mora
se osigurati neometano odvijanje prometa na javnim prometnim površinama i
protupožarni pristupi građevini.
(2) Obveza je svakog investitora da osigura
unutar građevne čestice određeni broj parkirnih / garažnih mjesta prema točki
5.1.2. Parkirališta i garaže ovih odredbi ili prema potrebama tehnološkog
procesa.
(3) Površine parkirališta se uređuju sadnjom
visokog zelenila ili nadstrešnicama od laganih materijala.
Članak
24.
(1) Najmanje 30% površine građevne čestice se
uređuje se kao zelena površina i to kao parkovno-pejzažno ili zaštitno
zelenilo.
(2) Građevna čestica se prema javno-prometnoj
površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa
ulaz u građevinu.
(3) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo treba
u što većoj mjeri očuvati i uključiti u uređene zelene površine na građenoj
čestici.
Priključenje građevne čestice na
javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak
25.
(1) Građevna čestica mora imati izravni kolni
i pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 5,5 m.
(2) Građevna čestica mora biti priključena na
elektroopskrbu, vodoopskrbu i kanalizaciju.
2.2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih
djelatnosti ugostiteljsko-turističke namjene
Članak
26.
(1) U građevinskom području naselja
Miholašćica se građevine gospodarskih ugostiteljsko-turističkih djelatnosti
namijenjene smještaju i prehrani s kategorijom 3 zvjezdice i više mogu graditi
u sklopu:
- pojedinačne građevine gospodarske
ugostiteljsko-turističke namjene; mali hotel, pansion, prenoćište, smještaj u
seoskom domaćinstvu i sl. ukupne bruto površine građevine do 800 m2, se mogu graditi u sklopu:
- površina mješovite - pretežito stambene
namjene (M1) i
- površina stambene namjene (S).
(2) Unutar površine određene za mješovitu -
pretežito stambenu namjenu (M1) se može planirati pojedinačna građevina za
smještaj kapaciteta do najviše 40 kreveta.
(3) Unutar površine određene stambenu namjenu
(S) se može planirati pojedinačna građevina za smještaj kapaciteta do najviše
20 kreveta.
Oblik i veličina građevnih čestica
Članak
27.
(1) Oblik i veličina građevne čestice treba
omogućiti organizaciju svih sadržaja za obavljanje ugostiteljsko-turističkih
djelatnosti (građevina, terase, parkiranje, zelenilo, građevine individualne
komunalne infrastrukture i sl.).
(2) Najmanja dopuštena veličina građevne
čestice iznosi 1.600 m2 a
najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 3.000 m2.
(3) Najmanja dopuštena širina građevne
čestice (mjereno uz građevni pravac) iznosi 25 m.
(4) Iznimno, unutar površine dovršenog ili
djelomično izgrađenog dijela naselja izgradnja je moguća i na česticama manje
površine, ako se predmetna građevina interpolira u postojeću izgrađenu
strukturu.
Namjena građevina
Članak
28.
(1) Osnovna namjena građevine mora biti u
skladu s uvjetima određivanja namjene površina i kartografskim prikazima br. 1
»Korištenje i namjena površina«, br. 4 »Način i uvjeti gradnje« i člankom 26.
odredbi. Uz osnovnu namjenu, u sklopu građevine se mogu organizirati pomoćni -
prateći sadržaji.
Članak
29.
(1) Uz osnovne građevine u sklopu građevne
čestice se mogu graditi i ostale građevine:
- terase, nadstrešnice i trijemovi,
- rekreacijske građevine,
- prometne površine i parkirališta,
- druge građevine prema potrebama
djelatnosti.
Članak
30.
(1) Prenamjena postojećih građevina drugih
namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim
uvjetima kao i za izgradnju nove građevine. Postojeći hoteli, pansioni, i druge
građevine namijenjene ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti ne mogu se
prenamijeniti u građevine stambene namjene.
(2) Postojeće građevine se zadržavaju i mogu
se rekonstruirati. Rekonstrukcija postojećih građevina je moguća u cilju
održavanja ili podizanja kategorije građevine.
Kada zahvati na građevini ne
zadovoljavaju uvjete za izgradnju nove građevine propisane ovim Planom, vrši se
u postojećim gabaritima građevine.
(3) Kod rekonstrukcije postojećih građevina
ugostiteljsko-turističke namjene u jezgri naselja i dovršenim dijelovima
naselja su moguća odstupanja od uvjeta za novu gradnju, osim uvjeta kojima se
određuje najveći broj etaža i najveća visina građevine, uz slijedeća
ograničenja:
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) građevne čestice je 0,5,
- najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije osnovne građevine iznosi do 250 m2, odnosno uključujući ostale (isključivo prizemne)
građevine iznosi do 300 m2,
- najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) građevne čestice iznosi do 1,3 a ukupna bruto razvijena
površina nadzemnih etaža može iznositi najviše 800 m2,
- najmanja udaljenost od granice građevne
čestice od neprislonjenog pročelja iznosi 3,0 m, a pomoćne se građevine mogu
graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koje se
nalazi na manjoj udaljenosti od 3,0 m od granice čestice ne dopušta izgradnja
otvora.
Veličina i površina građevina
Članak
31.
(1) Najveći dopušteni koeficijent
izgrađenosti (kig) građevne čestice je 0,2. Građevine trebaju biti jednostavnog
pravokutnog tlocrta.
(2) Najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) građevne čestice je 0,4 za građevine s najviše dozvoljene
2 etaže odnosno 0,6 za građevine s najviše dozvoljene 3 etaže.
Članak
32.
(1) Najveći dopušteni broj nadzemnih etaža
građevine iznosi 2 ili 3 etaže a određuje se prema kartografskom prikazu br.
br. 4 »Način i uvjeti gradnje«.
(2) Najveća dopuštena visina građevine je 7,0
m za građevine s najviše dozvoljene 2 etaže odnosno 8,5 m za građevine s
najviše dozvoljene 3 etaže, a određuje se od kote konačno zaravnatog terena do
gornjeg ruba krovnog vijenca.
(3) Ispod građevine se može se graditi podrum
(garaža i pomoćni prostori), ukopan sa svih strana i najviše 1,0 m iznad kote
konačno zaravnatog terena. Podrum se ne uključuje u izračun najveće dozvoljene
iskoristivosti građevne čestice iskazane ovim Planom.
Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
33.
(1) Najmanja udaljenost građevine osnovne
namjene od granice građevne čestice izračunava se umnoškom broja etaža x 3 m, a
pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se
na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 5,0 m od granice čestice ne
dopušta izgradnja otvora.
(2) Građevni pravac je udaljen od
regulacijskog pravca najmanje 6,0 m.
Oblikovanje građevina
Članak
34.
(1) Za arhitektonsko oblikovanje građevina
ugostiteljsko-turističke namjene vrijede odredbe članka 52. ovih odredbi.
(2) Sklop građevina na jednoj čestici treba
činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa
(osnovne i pomoćne građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste
materijale završne obrade.
Uređenje građevnih čestica
Članak
35.
(1) Za uređenje građevne čestice građevine
ugostiteljsko-turističke namjene obavezno je idejno rješenje okoliša sa svim
potrebnim odrednicama - tip hortikulturnog rješenja, obrada partera i sl.
(2) Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica
namjenjuju se uređenju rekreacijskih, prometnih, parkirnih prostora i zelenih
površina.
(3) U sklopu građevne čestice se mogu urediti
sportski tereni, bazeni, terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u najveću
dozvoljenu izgrađenost građevne čestice iskazanu ovim Planom ako su na terenu
(+/- 0,5 m od kote uređenog terena).
Članak
36.
(1) Najmanje 50% površine građevne čestice
mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno zelenilo, u što je uračunata površina
bazena, teniskih terena i sl., s tim da hortikulturno uređena površina i
prirodno zelenilo iznosi najmanje 40% površine građevne čestice.
(2) Građevna čestica se prema javno-prometnoj
površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila.
(3) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo
treba u što većoj mjeri očuvati i uključiti u uređene zelene površine na
građevnoj čestici.
(4) Oblikovanjem terena ne smiju se narušiti
uvjeti korištenja susjednih čestica, bez obzira na namjenu.
(5) Ograde se grade kao metalne (ne žičane) u
kombinaciji sa kamenom ili betonom visine do 1,5 m, iznimno, kada je to nužno
radi zaštite građevine ili načina korištenja, visine do 2,0 m kada zidani dio
ograde može biti visine do 1,0 m.
Članak
37.
(1) Organizacijom kolnog priključka i prometa
unutar građevne čestice mora se osigurati neometano odvijanje prometa na javnim
prometnim površinama i protupožarni pristupi građevini.
(2) Obveza je svakog investitora da osigura
unutar građevne čestice određeni broj parkirnih-garažnih mjesta prema točki
5.1.2. Parkirališta i garaže, ovih odredbi.
(3) Površine parkirališta se uređuju sadnjom
visokog zelenila ili nadstrešnicama od laganih materijala i penjačicama.
Priključenje građevne čestice na
javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak
38.
(1) Građevna čestica mora imati izravni kolni
i pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 5,5 m.
(2) Građevna čestica mora biti priključena na
elektroopskrbu, vodoopskrbu i kanalizaciju.
2.3. Montažne građevine - kiosci, štandovi
Članak
39.
(1) Na pogodnim i posebno određenim
lokacijama, na javnim površinama naselja ili na površinama u vlasništvu Grada,
dozvoljeno je postavljati montažne građevine - kioske, štandove i sl.
namijenjene prodaji novina, duhana,
galanterije, voća i povrća i
dr., kao i za pružanju ugostiteljskih ili drugih usluga.
(2) Lokacije za postavu kioska na području
naselja Miholašćica se utvrđuju planom lokacija kioska na području Grada Cresa
kojeg donosi Poglavarstvo, a kojim će se definirati urbanističko tehnički i
ostali uvjeti za svaku lokaciju pojedinačno, s utvrđenim vremenom korištenja i
načinom uklanjanja.
(3) Kiosci se mogu postavljati na neuređenim
ili na djelomično uređenim površinama i to na javnom dobru ili površinama u
vlasništvu Grada Cresa, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može
povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.
Članak
40.
(1) Postavom montažnih građevina je
dozvoljeno na određeno vrijeme rješavati nužne sadržaje za obavljanje javnih, prometnih
i komunalnih funkcija u naselju. Takve se montažne građevine postavljaju u
sklopu površina koje se uređuju te se ovisno o namjeni priključuju na prometnu
i komunalnu infrastrukturu prema uvjetima za ostale građevine. Na ovaj je način
moguće riješiti nužne sadržaje u sklopu uređene plaže, privezišta, autobusne
stanice, nužne sadržaje komunalne infrastrukture i sl.
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti
Članak
41.
(1) Površine smještaja društvenih
djelatnosti: zdravstvene i socijalne ustanove, građevine kulture i rekreacije,
vjerske građevina te ostalih građevina javnog interesa, određene su u
kartografskom prikazu br. 1. »Namjena i korištenje površina«.
(2) Građevine društvenih djelatnosti se mogu
se graditi i rekonstruirati:
- na površinama javne i društvene - vjerske
namjene (D3),
- na površinama stambene namjene (S) i
- na površinama mješovite namjene (M).
(3) Kod rekonstrukcije postojećih građevina u
jezgri naselja i u dovršenim dijelovima naselja u građevine javne i društvene
namjene su moguća odstupanja od uvjeta za novu gradnju, uz sljedeća
ograničenja:
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(kig) građevne čestice je 0,8,
- najveći dopušteni koeficijent
iskoristivosti (kis) građevne čestice iznosi do 2,4,
- najveći dozvoljeni broj etaža građevine
prema kartografskom prikazu br. 4 »Način i uvjeti gradnje«,
- ne postoji obveza hortikulturnog uređenja
određenog dijela površine građevne čestice.
Oblik i veličina građevnih čestica
Članak
42.
(1) Oblik i veličina građevne čestice treba
omogućiti organizaciju svih sadržaja u građevini i na vanjskom prostoru te
parkiranje, zelenilo, građevine individualne komunalne infrastrukture i sl.
(2) Građevine javne kulturne namjene se grade
na građevnoj čestici površine do 700 m2, a najmanje 30% građevne čestice mora biti
hortikulturno uređen temeljem krajobraznog projekta,
(3) Građevine zdravstva se grade na građevnoj
čestici površine najmanje 400 m2
a najmanje 30% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem
krajobraznog projekta,
(4) Građevine socijalne djelatnosti / domovi
se grade prema uvjetima za stambene građevine, s najmanjom površinom građevne
čestice od 600 m2, odnosno
najmanje 40 m2 po korisniku, a
najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem
krajobraznog projekta,
(5) Vjerske građevine se grade na građevnoj
čestici površine do 500 m2, a
najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem
krajobraznog projekta,
(6) Unutar površine dovršenog ili djelomično
izgrađenog dijela naselja izgradnja je moguća i na česticama manje površine,
ako se predmetna građevina interpolira u postojeću izgrađenu strukturu,
(7) Građevna čestica građevine društvene
namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 20% njene površine treba
hortikulturno urediti.
Namjena građevina
Članak
43.
(1) Osnovna namjena građevine se planira u
skladu s uvjetima određivanja namjene površina i kartografskim prikazom br. 1
»Korištenje i namjena površina«.
(2) Pored osnovne namjene građevina može
sadržavati i druge srodne i kompatibilne javne namjene te prateće sadržaje.
Veličina i površina građevina
Članak
44.
(1) Utvrđuju se slijedeće granične
vrijednosti za izgradnju građevina za društvene djelatnosti:
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice na kojoj će se graditi građevina društvene namjene iznosi 0,5,
- najveća izgrađenost javne zelene površine u
slučaju korištenja za rekreacijske i kulturne namjene može iznositi do 5 %
ukupne površine i do 100 m2,
- najveći dozvoljeni broj etaža nove
građevine društvene namjene iznosi najviše 2 etaže, osim crkve i prateće
građevine na javnoj zelenoj površini koja se planira kao prizemna građevina,
- kota poda najniže nadzemne etaže može biti
najviše 1,0 m iznad najniže točke dijela građevne čestice koju pokriva
građevina.
(2) Građevine trebaju biti jednostavnog u
pravilu pravokutnog tlocrta.
Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
45.
(1) Građevni pravac treba biti udaljen od
regulacijskog pravca najmanje 6,0 m.
(2) Granica gradivog dijela građevne čestice
je prema susjednim česticama udaljena najmanje pola visine građevine (h/2) od
ruba građevne čestice, ali ne manje od 4,0 m odnosno 6,0 m za građevine
predškolske i školske ustanove te socijalne ustanove/doma.
(3) Izvan gradivog dijela čestice se mogu
graditi i uređivati potporni zidovi, parkirališta, komunalni objekti i uređaji.
(4) Na jednoj građevnoj čestici može biti
smještena jedna ili više građevina osnovne namjene. Građevine na jednoj
građevnoj čestici mogu biti međusobno povezane toplom vezom.
(5) Za izgradnju građevina društvene ili
javne namjene, kao i kod rekonstrukcija postojećih u već izgrađenim odnosno
djelomično izgrađenim dijelovima naselja te povi
jesnim graditeljskim
cjelinama, granične vrijednosti se utvrđuju u skladu s lokalnim uvjetima.
Oblikovanje građevina
Članak
46.
(1) Građevine društvenih djelatnosti moraju
biti građene kvalitetno i racionalno, prema arhitektonskom rješenju s
hortikulturnim uređenjem čestice.
(2) Građevine javne i društvene namjene se
oblikuju u suvremenom arhitektonskom izrazu javnih građevina, uz visoku kakvoću
izvedbe. Pri tome pored funkcionalnih karakteristika pojedine namjene treba u
najvećoj mjeri uvažavati osobitosti prostora u kojem se grade, kao i
arhitektonski izraz postojećih vrijednih javnih građevina u naselju.
(3) Krovišta građevina moraju biti kosa,
izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha ovisno
od tlocrta građevine, s nagibom krovnih ploha između 17o i 22o.
Na kosom terenu sljeme krova, u pravilu treba biti paralelno sa slojnicama.
Pokrov krova mora biti kupa kanalica ili mediteran crijep terakota boje. Izvan
jezgre naselja je na krovište, na najviše 1/5 površine, moguće ugraditi krovne
prozore i kolektore sunčeve energije.
(4) Pročelja građevina treba u pravilu
izvoditi glatkom žbukom i kamenom ali se kvalitetni suvremeni materijali ne
isključuju. Otvori na pročeljima trebaju u pravilu biti visine veće od širine,
a glavne ulaze u zgradu treba naglasiti.
(5) Rekonstrukciju građevine evidentirane kao
kulturno dobro je potrebno provesti prema članku 109., 110. i 111. ovih
odredbi.
Uređenje građevnih čestica
Članak
47.
(1) Neizgrađeni dijelovi građevnih čestica
uređuju se kao prometne površine - parkirališta, pješačke površine i zelene
površine.
(2) Dio građevne čestice prema javnoj
prometnoj površini se ne ograđuje. Ostale granice građevne čestice mogu imati
ogradu od kamena, zelenila i metala, visine do 1,2 m.
(3) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na
građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i uklopiti u uređene
zelene površine.
(4) Kod građenja građevina za društvene
namjene je potrebno na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini, na javnoj
površini osigurati potreban broj parkirališnih-garažnih mjesta, koja je
potrebno graditi istovremeno s građevinom, prema točki 5.1.2. Parkirališta i
garaže ovih odredbi.
Priključenje građevne čestice na
javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak
48.
(1) Građevna čestica mora imati osiguran
izravni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu. Do građevne
čestice za izgradnju građevina za društvene djelatnosti treba biti izgrađena
prometnica najmanje s jednostranim pločnikom širine najmanje 1,5 m i kolnikom
širine minimalno 3,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni
promet.
(2) Građevna čestica mora biti priključena na
elektroopskrbu, vodoopskrbu i kanalizaciju.
4. Uvjeti i način gradnje građevina stambene
i stambeno- poslovne namjene
Opći uvjeti i način gradnje građevina
stambene i stambeno-poslovne namjene
Članak
49.
(1) U obuhvatu plana se građevine stambene i
stambeno-poslovne namjene mogu graditi u okviru površina stambene i mješovite
namjene, gdje se mogu graditi slijedeće vrste stambenih i stambeno-poslovnih
građevina:
- obiteljske kuće koje sadrže najviše 3 stana
ili 2 stana i 1 poslovni prostor,
- stambene građevine koje sadrže najviše 4
samostalne uporabne cjeline od kojih najmanje 2 stana.
(2) Građenje stambenih i stambeno-poslovnih
građevina je određeno na kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti gradnje«.
(3) Najmanja dopuštena širina građevne
čestice mjereno uz građevni pravac je 15 m.
(4) Ukoliko površina katastarske čestice od
koje se formira građevna čestica za izgradnju građevine stambene namjene ne
udovoljava kriterijima minimalne površine građevne čestice utvrđene ovim
planom, u tu se površinu dozvoljava pribrojiti površina dijela iste čestice na
kojoj je utvrđen pojas zaštitnog zelenila uz prometnicu, dok svi ostali
kriteriji za građenje ostaju prema ovim odredbama.
Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak
50.
(1) Gradivi dio građevne čestice se određuje
građevnim pravcem i najmanjom udaljenošću od granica građevne čestice.
(2) Građevni pravac mora biti udaljen od
regulacijskog pravca najmanje 6 m.
(3) Postojeće građevine kojima je građevni
pravac udaljen od regulacijskog manje od 6,0 m pri rekonstrukciji zadržavaju
postojeći građevni pravac, ali ako je ta udaljenost manja od h/2 ne mogu pri
rekonstrukciji povećavati visinu.
(4) Iznimno od prethodnog, pri interpolaciji
i rekonstrukciji u jezgri naselja je dozvoljena izgradnja na građevnom pravcu
postojećeg niza.
(5) Odrednice za minimalne udaljenosti od
granica građevne čestice primjenjuju se na izgradnju ostalih građevina, garaža,
spremišta i septičkih taložnica.
Članak
51.
(1) Građevine stambene i stambeno-poslovne
namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene
najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine i ne manje od 4,0 metra od
granice građevne čestice, osim unutar jezgre naselja.
(2) Građevine stambene i stambeno-poslovne
namjene koje će se graditi kao dvojne, tako da će se jednom stranom prislanjati
uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima
građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2,
ali ne manje od 5 m od granice građevne čestice.
(3) Obiteljske kuće koje će se graditi u
jezgri naselja u sklopu s postojećim građevinama, bočnim će stranama biti
prislonjene na granice susjednih građevnih čestica, a od stražnje će granice
čestice biti udaljene najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 3 metra.
Oblikovanje građevina
Članak
52.
(1) Građevine stambene namjene se u oblikovno
usklađuju s elementima mikrolokacije uz uvažavanje definiranih
oblikovno-morfoloških parametara stambenih dijelova naselja. Uvjeti oblikovanja
se odnose na građenje novih i rekonstrukciju postojećih građevina. Osnovne i
ostale građevine se oblikuju primjenjujući jednako vrijedna načela oblikovanja.
(2) Oblikovanje fasada i krovišta, te
upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje
postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj gradnji.
(3) Pročelja građevina trebaju biti žbukana
glatkom žbukom pastelnih boja uz mogućnost uporabe kamena na detaljima (kamene
erte, vijenci i istaci na pročelju, kameni sokl).
(4) Na balkonima i terasama se izvode pune
zidane ograde.
(5) Odnos dužine pročelja prema visini
pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.
(6) Otvori na građevinama moraju poštivati
pravila proporcije karakteristične za arhitekturu creskog podneblja, te moraju
biti zaštićeni drvenim dvokrilnim griljama (škurama).
(7) Krovišta građevina moraju biti kosa,
izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha ovisno
od tlocrta građevine, s nagibom krovnih ploha između 17o i 22o.
Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu treba biti paralelno sa
slojnicama.
(8) Pokrov krova mora biti kupa kanalica ili
mediteran crijep terakota boje, ali i drugi materijali upotrebljavani u
autohtonoj arhitekturi naselja. Izvan jezgre naselja je na krovište moguće
ugraditi krovne prozore i kolektore sunčeve energije, na 1/5 površine krova, a
isti dio krovnih ploha se može graditi i koristiti kao prohodna terasa u
funkciji stanovanja.
Članak
53.
(1) Pri rekonstrukcijama postojećih građevina
i interpolacijama u jezgri naselja se mora uvažavati morfološke osobitosti i
arhitektonski izraz autohtonih stambenih kuća. Pri rekonstrukciji treba
primijeniti tradicionalne obrasce i način građenja te karakteristične
arhitektonske elemente; tip, pokrov i nagib krova, obradu pročelja, dimnjake,
vanjska stubišta, krovne vijence, zaštitu na otvorima i drugo.
(2) Krov građevina mora biti jednostavan,
kosi, pokriven kupom kanalicom. Otvori trebaju biti pravokutni, visine veće od
širine uokvireni kamenim gredama (erte) ili naglašeni žbukom, simetrično
raspoređeni na pročeljima. Kao zaštitu otvora predvidjeti grilje ili škure. Ne
dozvoljava se postava sunčanih kolektora ni drugih uređaja na krovnim
površinama niti na pročeljima.
Veličina građevine
Članak
54.
(1) Nivelacijska kota, je kota poda najniže
nadzemne etaže. Kota poda najniže nadzemne etaže je najviše 1,0 m iznad najniže
točke dijela građevne čestice koju pokriva građevina.
Članak
55.
(1) Ispod građevina se dopušta izgradnja
podruma, potpuno ili djelomično ukopanog sa svih strana u teren, s time da kota
gornjeg ruba stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od najniže točke konačno
zaravnatog terena uz građevinu. Površina podruma se ne uračunava u koeficijent
iskoristivosti građevne čestice iskazan ovim Planom.
Članak
56.
(1) Najmanja svjetla visina nadzemne etaže
stambene ili poslovne namjene iznosi 2,6 m za nove građevine.
Namjena građevina
Članak
57.
(1) Rekonstrukcija postojećih građevina
stambene namjene se određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine, a
kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Planom, vrši
se u postojećim gabaritima građevine.
(2) Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih
ostataka građevina i ruševina, prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.
Stanje građevine i ruševine se utvrđuje izvatkom iz katastra zemljišta,
zemljišno-knjižnim izvatkom i po potrebi, arhivskom građom.
(3) Postojeće građevine na građevnim
česticama manjim od 300 m2 se
mogu rekonstruirati unutar postojećih gabarita.
(4) Ako su postojeći koeficijenti
izgrađenosti i iskoristivosti građevne čestice veći od propisanih, oni se pri
rekonstrukciji ne smiju povećavati.
Članak
58.
(1) Osim stambene, u sklopu građevine
stambene namjene omogućava se i poslovna namjena za tihe i čiste djelatnosti
bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55 danju:
krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite
robe, caffei, buffeti, kao i bučnih djelatnosti: automehaničarske radionice,
limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljske građevine,
pečenjarnice i slično.
Članak
59.
(1) Na građevnoj čestici se pored osnovne
građevine stambene i stambeno poslovne namjene mogu graditi ostale jednoetažne
građevine koje mogu biti:
- pomoćna građevina; garaža, drvarnica,
spremište, kotlovnica, plinska stanica, vrtna sjenica, ljetna kuhinja, roštilj
do 2,5 m2 i sl.;
- manja građevina gospodarske - obrtničke
namjene,
- poljoprivredna gospodarska građevina bez
izvora zagađenja.
(2) Ostale građevine se uračunavaju u
izgrađenost i iskoristivost građevne čestice.
(3) Ako građevine imaju otvore prema
susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 3
metra, otvorom se ne smatra ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm.
(4) Pomoćne i manje građevine gospodarske -
obrtničke namjene se grade prema slijedećim graničnim uvjetima:
- visina građevine od kote konačno zaravnatog
terena do vijenca građevine može iznositi do 3,0 metra,
- tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina može
iznositi do 60 m2,
- najmanja udaljenost od susjednih građevnih
čestica se određuje kao za osnovnu građevinu,
- najmanja dopuštena udaljenost od
regulacijskog pravca iznosi 5 m, iznimno se mogu graditi i na regulacijskom
pravcu, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada
takav zahvat predstavlja jedini način pristupa na cestu, odnosno uvjetuje ga
položaj ostalih građevina,
- kod građenja građevina gospodarske namjene,
odgovarajući prostor za parkiranje osigurati će se u okviru građevne čestice.
(5) Manje poljoprivredne gospodarske
građevine se grade prema slijedećim graničnim uvjetima:
- visina od kote konačno zaravnatog terena do
vijenca građevine može iznositi do 2,5 metra,
- građevni pravac u pravilu je iza građevnog
pravca građevine osnovne namjene,
- građevine moraju biti udaljene najmanje 8 m
od građevine osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 m od
građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,
- najmanja udaljenost od susjedne građevne
čestice iznosi 3 metra.
Uređenje građevnih čestica
Članak
60.
(1) Dio građevne čestice prema javnoj
prometnoj površini mora biti hortikulturno uređen. Najmanja veličina uređene
zelene površine u sklopu građevne čestice iznosi 30 % površine građevne
čestice.
(2) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na
građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje
zelenih površina na građenoj čestici.
(3) Ograde se izgrađuju od kamena, zelenila
ili metala visine do 1,5 m.
(4) Radi očuvanja izgleda padina na kosim
građevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 1,5 m.
(5) Obveza je svakog investitora da osigura
unutar građevne čestice određeni broj parkirnih-garažnih mjesta prema točki
5.1.2. Parkirališta i garaže, ovih odredbi.
Priključenje građevne čestice na
javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu
Članak
61.
(1) Građevna čestica mora imati izravni ili
posredni kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu.
(2) Posredan kolni priključak građevne
čestice građevina stambene namjene na javnu ili nerazvrstanu cestu osigurava se
pristupnim putem najmanje širine 3,0 m i najveće dužine do 100,0 m te pješačkim
prolazom ili stubištem širine najmanje 1,50 m.
(3) Za građevine s poslovnom namjenom pristup
mora biti širine 5,5 m, odnosno 4,5 m za jednosmjernu cestu.
Građevna čestica mora biti priključena na
elektroopskrbu, vodoopskrbu i kanalizaciju.
Uvjeti i način gradnje obiteljske kuće
Članak
62.
(1) Obiteljske kuće se mogu graditi kao
slobodnostojeće građevine dok se kao dvojne građevine mogu graditi na
prostorima naselja na kojima je dozvoljena gradnja obiteljskih kuća i stambenih
građevina i na prostorima na kojima je dozvoljena mješovita gradnja.
(2) Uvjeti i način gradnje obiteljske kuće
kao građevine stambene ili stambeno-poslovne namjene se određuje prema
sljedećem graničnim vrijednostima:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
(3) Postojeće obiteljske kuće se mogu
rekonstruirati prema uvjetima za nove građevine, a kada ih prelaze,
rekonstruiraju se unutar postojećih gabarita i kada su sagrađene na građevnim
česticama manjim od propisanih.
2
nadzemne etaže i mogućnost podruma
6,50 m
Postojeće građevine na građevnim česticama
manjim od 400 m2, izvan jezgre
naselja, se mogu rekonstruirati unutar postojećih gabarita.
(4) Namjena obiteljske kuće je stambena ili
stambeno- poslovna, a uključuje stambene i pomoćne prostore.
(5) Obiteljske kuće mogu imati i poslovnu
namjenu tihih i čistih djelatnosti kompatibilnu stambenoj namjeni. Te
djelatnosti ne smiju ugrožavati okolinu bukom i ne smiju uzrokovati zagađenje
zraka, voda i tla, prema posebnim zakonima i propisima. Postojeće obrtničke-zanatske
djelatnosti moraju se uskladiti s odredbama sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš.
(6) Na jednoj građevnoj čestici obiteljske
kuće može biti smještena jedna građevina osnovne namjene i dvije ostale
građevine; jedna pomoćna ili manja poslovna kao samostalna građevina, a koje
moraju biti smještene unutar granica gradivog dijela čestice.
Uvjeti i način gradnje stambene građevine
Članak
63.
(1) Stambene građevine se mogu graditi kao
slobodnostojeće i kao dvojne građevine na prostorima naselja na kojima je
dozvoljena gradnja stambenih građevina kao građevina s najviše tri nadzemne
etaže (na površinama oznake os) i na prostorima na kojima je dozvoljena
mješovita gradnja s najviše dvije (na površinama oznake m-2) ili tri nadzemne
etaže (na površinama oznake m-3).
(2) Uvjeti i način gradnje stambene građevine
kao građevine stambene ili stambeno-poslovne namjene se određuje prema
slijedećem graničnim vrijednostima:
(3) Postojeće stambene građevine se mogu
rekonstruirati prema uvjetima za nove građevine, a kada ih prelaze,
rekonstruiraju se unutar postojećih gabarita i kada su sagrađene na građevnim
česticama manjim od propisanih. Postojeće građevine na građevnim česticama
manjim od 400 m2, izvan jezgre
naselja, se mogu rekonstruirati unutar postojećih gabarita.
(4) Namjena stambene građevine je stambena
ili stambeno-poslovna a uključuje stambene, poslovne i pomoćne prostore koje se
sve planiraju unutar gabarita osnovne građevine. Iznimno se kad to traži
konfiguracija terena i mogućnost kolnog prilaza dozvoljava izgradnja garaža u
izdvojenoj građevini koje se uračunavaju u izgrađenost i iskoristivost građevne
čestice.
(5) U sklopu stambene građevine se može
planirati poslovne namjene tihih i čistih djelatnosti kompatibilnu stambenoj
namjeni. Te djelatnosti ne smiju ugrožavati okolinu bukom i ne smiju uzrokovati
zagađenje zraka, voda i tla, prema posebnim zakonima i propisima. Postojeće
obrtničke-zanatske djelatnosti moraju se uskladiti s odredbama sprječavanja
nepovoljna utjecaja na okoliš.
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja, prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s
pripadajućim objektima i površinama
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
64.
(1) Prometnu mrežu područja obuhvata ovog
plana čine lokalna cesta, ceste u naselju i izvan naselja i privezište.
(2) Na kartografskom prikazu broj 2.1.
Prometna infrastruktura u mjerilu 1:2000, prikazana je planirana prometna mreža
i pripadajući koridori.
Članak
65.
(1) Projekt izgradnje ili rekonstrukcije
prometnica treba u pravilu sadržavati projekte komunalne infrastrukture i
distribucijske telekomunikacijske kanalizacije.
Članak
66.
(1) Kolni i pješački pristup građevinama i
površinama javne i gospodarske namjene potrebno je izvesti u skladu s
urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanističkih barijera.
Članak
67.
(1) Na svim nerazvrstanim cestama je
zabranjena motokros vožnja i 'off road' utrke.
5.1.1. Cestovna mreža
Članak
68.
(1) Cestovnu mrežu na području obuhvata ovog
plana čine lokalna cesta, glavna mjesna cesta (ulica), opskrbne (stambene)
ulice, kolno pješački putovi i prilazi.
Članak
69.
(1) Javni prijevoz organizira se lokalnom
cestom i glavnom mjesnom ulicom. Tehnički elementi trasa i raskrižja trebaju
biti u skladu sa zahtjevima za tu vrstu prometa.
(2) Ukoliko autobusno stajalište ne bude
izvedeno u blizini naselja, izvan obuhvata ovog plana, do rekonstrukcije glavne
mjesne ulice, odnosno u krajnosti do izgradnje obilaznice, potrebno je na
prostoru obuhvata ovog plana, izvesti par uređenih autobusnih stajališta s
peronima i prostorom za čekaonicu. Stajalište se planira za potrebe
zaustavljanja linijskog i turističkog autobusa, te za kratko stajanje većeg teretnog
vozila.
Članak
70.
Lokalna cesta
(1) Koridor lokalne ceste (obilaznice) se
određuje sukladno planu višeg reda, u širini od ukupno 20 m (odnosno po 10,0 m
obostrano od osi ceste).
(2) U koridoru je potrebno položiti trasu
lokalne ceste s elementima za min Vr=40 km/h.
(3) Dio postojeće trase lokalne ceste se
planira rekonstruirati na način da se uskladi s novim dijelom ceste
(obilaznicu) i s križanjem za priključivanje prometnice iz naselja.
(4) Priključak glavne mjesne ceste na trasu
lokalne ceste se planira kao »T« priključak tip 1 s rubnim radijusima Rmin = 8,0 m. Priključak opskrbne ulice na lokalnu cestu
se planira kao »T« priključak tip 2 s trakom za lijevo skretanje na trasi
lokalne ceste. Rubni radijusi privoza ne smiju biti manji od R=12,0 m.
(5) U slučaju izgradnje obilazne ceste
naselja eventualnom drugom trasom, dio ove ceste koji se nalazi u obuhvatu
plana postaje cesta naselja.
Članak
71.
Glavna mjesna cesta
(1) U kategoriji glavne mjesne (sabirne)
ulice se određuje ulica koja po trasi postojeće ceste prolazi kroz centar
naselja i novim se priključkom povezuje na lokanu cestu.
(2) Za rekonstrukciju glavne mjesne ceste se
na cijelom potezu u obuhvatu plana utvrđuje koridor ukupne širine 14,5 m, koji
se određuje obostrano od ruba kolnika postojeće ceste najmanje u širini od 4,5
m.
(3) Unutar koridora se planira uređenje
kolnika za dvosmjerni promet, nogostupa, parkirališta kao i mogućnost uređenja
stajališta i drugih prometnih i infrastrukturnih sadržaja za potrebe naselja.
(4) Najmanja širina kolnika iznosi 2 x 2,75 m
a najmanja širina ukupnog profila glavne mjesne ceste iznosi 7,5 m.
(5) Pješački nogostupi se planiraju
dvostrano, iznimno jednostrano, s najmanjom širinom pločnika 1,5 m.
(6) Preporuča se, gdje je to god moguće uz
ulicu urediti parkiralište, planira se ukupno oko 50 parkirnih mjesta, a obveza
je urediti najmanje 20 parkirališnih mjesta za javno korištenje. Ostala
parkirališta koja se planiraju u koridoru glavne mjesne ceste mogu biti javna
ili namijenjena za određeni javni ili poslovni sadržaj.
Članak
72.
Opskrbne (stambene) ulice
(1) Za izgradnju opskrbne (stambene) ulice se
određuje koridor širine 12,0 m. Unutar koridora se planira izgradnja kolnika i
nogostupa te drugih prometnih površina i mreže i objekata komunalne
infrastrukture naselja.
(2) Stambene ulice je potrebno graditi s
kolnikom minimalne širine 5,5 m za dvosmjerni i 4,5 m za jednosmjerni promet.
Ulica treba imati minimalno jednostrani pločnik najmanje širine 1,5 m.
Minimalna širina berme/bankine iznosi 0,75 m.
(3) Minimalni radijus horizontalnog vođenja
trase je R=25,0 m, iznimno do najmanje R=15,0 m. Maksimalni uzdužni nagib trase
iznosi 15%.
(4) Na slijepim privozima potrebno je
osigurati okretište minimalno za gabarite komunalnih odnosno vatrogasnih
vozila.
Članak
73.
Kolno-pješački prilazi
(1) Širinu postojećih kolno-pješačkih prilaza
je dozvoljeno smanjivati isključivo pri zahvatu rekonstrukcije kojim se prilaz
uređuje u cijeloj dužini.
(2) Postojeći kolno pješački prilazi koji se
nalaze u koridoru planirane prometnice ostaju u funkciji kao javne prometnice.
Projektom iste prometnice treba riješiti priključivanje na prometnu mrežu
postojećeg kolno pješačkog prilaza i građevina koje su na njega priključene.
(3) Za rekonstrukciju kolno-pješačkog prilaza
se određuje koridor minimalne širine 5,5 m kad se planira dvosmjerni, odnosno
4,5 m kad se planira jednosmjerni promet.
(4) Kod rekonstrukcije, po mogućnosti
planirati pješački nogostup širine 1,5 m kad se može dozvoliti manja širina
kolnika od određene u prethodnom stavku, ali ne manja od 4,5 m kad se planira
dvosmjerni, odnosno 3,0 m kad se planira jednosmjerni promet. Maksimalni
uzdužni nagib iznosi 15%.
Članak
74.
(1) Posebni uvjeti za priključenje na javne
ceste, gradnju i rekonstrukciju građevina i uređenje prostora u njenom
zaštitnom pojasu određenom u Zakonu o javnim cestama moraju se ishoditi od
nadležne uprave za ceste, a za nerazvrstane ceste od nadležne gradske službe.
(2) Kolni pristup građevne čestice na
javnoprometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo
odvijanje prometa.
(3) Posredni pristup građevne čestice na
postojeću javnu i nerazvrstanu cestu osigurava se pristupnim putem najmanje
širine 3 m i najveće dužine 100 m.
5.1.2. Parkirališta i garaže
Članak
75.
(1) Potreban broj parkirališnih mjesta se
uređuje na površini građevne čestice pojedine građevine. Iznimno, ako
investitor građevine javne i društvene namjene nije u mogućnosti osigurati
parkiranje vozila na vlastitoj građevnoj čestici, parkirališta i garaže mogu se
uređivati i graditi
i na drugoj građevnoj čestici
(u radijusu 200 m), isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.
(2) Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta,
ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, na 1000 m2 bruto izgrađene površine određuje se kako slijedi:
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
(3) Kada se, obzirom na posebnosti
djelatnosti, potreban broj parkirališno-garažnih mjesta ne može odrediti na
navedeni način, odredit će se po jedno parkirališno- garažno mjesto za:
- stan površine do 70 m2 i 0,5 parkirališnih mjesta na svakih slijedećih 30 m2,
- gospodarsku namjenu (skladišta i sl.), na 3
do 8 zaposlenih;
- hotele, pansione, motele i sl. na 3 - 6
osoba, u skladu s propisima o vrsti i kategoriji građevine;
- ugostiteljske građevine - na 4 - 12
sjedećih mjesta;
- škole, predškolske ustanove - na 1
učionicu, odnosno za predškolske ustanove za jednu grupu djece;
- prateće sadržaje u naseljima - na tri
zaposlena u smjeni.
(4) Pri određivanju parkirališnih potreba za
građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto
parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito
vrijeme.
(5) Parkirališta koja se planiraju u koridoru
glavne mjesne ceste se mogu koristiti kao javna ili kao privatna rezervirana za
određeni sadržaj, planira se ukupno oko 50 parkirnih mjesta.
(6) Za parkiranje osobnih vozila se može
koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno
pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih
službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima
hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.
(7) Garaže, garažno-parkirna i parkirna
mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo
parkirno - garažno mjesto na istoj građevnoj čestici.
Članak
76.
(1) Parkirališta, garaže ili kombinacija
parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi zadovoljenja normativa u
broju parkirališnih mjesta, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne
građevine (u daljem tekstu: »izdvojeno parkiralište ili garaža«).
(2) Minimalna veličina građevne čestice
izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu za osobne
automobile, a 120 m2 prometne
površine za autobuse.
(3) Koeficijent izgrađenosti izdvojenog
parkirališta ili garaže iznosi najviše:
- za uređenje u jednoj razini: 0,8
- za uređenje u dvije razine: 0,6.
(4) Katnost izdvojenog parkirališta ili
garaže regulira se lokacijskom dozvolom i mogućnošću racionalnog korištenja
građevinskog zemljišta. Svijetla visina za smještaj osobnih vozila je 2,25
metara.
(5) Izdvojena parkirališta ili garaže koji se
grade u dvije razine mogu se graditi kao galerijski otvoreni prostori, dijelom
ukopani ili zatvoreni prostori do visine prizemlja.
(6) Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti
najviše 15% nagiba, a nagib se mora uskladiti s tehničkim uvjetima prilazne
ceste, prometnom signalizacijom i ograničenjima brzina.
(7) Na javnim parkiralištima treba osigurati
najmanje 5% parkirališnih mjesta za automobile invalida, a najmanje jedno
parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.
Članak
77.
(1) Parkiralište planirano uz glavnu mjesnu
ulicu se određuje na slijedeći način:
- okvirni kapacitet parkirališta iznosi 50
parkirališnih mjesta, a najmanje 20 mjesta se uređuje za javno korištenje,
- izgrađene površine parkirališta mogu
zauzeti najviše 80% površine građevne čestice, a preostali dio se uređuje kao
zelena površina gdje na svaka 4 parkirna mjesta treba zasaditi najmanje 1
stablo, iznimno se zelene površine ne planiraju ako se parkiralište planira
uzdužno, neposredno uz površinu javnog ili zaštitnog zelenila, kada izgrađena
površina parkirališta može zauzeti 100% površine građevne čestice.
5.1.3. Trgovi i druge pješačke površine
Članak
78.
(1) Trg i druge pješačke površine se uređuju
odgovarajućom obradom partera u osnovi uporabom kamena, oblutaka, betona te
drugog primjerenog materijala, sadnjom autohtonih stablašica; pojedinačnih
stabala, grupa i drvoreda te postavom unificirane i kvalitetno oblikovane
urbane i likovne opreme i javne rasvjete.
Članak
79.
(1) Pješačka površina za više namjena se
uređenje uz crkvicu Sv. Mihovila. Površinu se planira urediti kao manji trg pod
stablima, s parterom u više razina koje terasasto prate postojeći teren. U
sklopu ove površine ili uz nju se planira mogućnost uređenja dječjeg igrališta,
pojedinačnog rekreacijskog sadržaja i sl.
Članak
80.
(1) Obalna šetnica - put se uređuje u jednoj
razini, bez stepenica, širine 1,2-1,5 m cijelom dužinom obale u obuhvatu plana.
Na dijelu gdje prolazi rubom plaže se predlaže izvedba drvene montažne staze
ili završna obrada oblutkom manje granulacije, u betonu. Radi očuvanja plaže se
dozvoljava izvedba obalnog puta sa istočne strane gromače koja omeđuje plažu.
Članak
81.
(1) Izdvojeni pješački putovi koji imaju
funkciju povezivanja pojedinih javnih i drugih sadržaja sa zonama stanovanja.
Uređuju se i u sklopu površina javnog i zaštitnog zelenila, primarno koristeći
postojeće putove.
(2) Izdvojeni pješački putovi se uređuju
minimalne širine 2,0 m, iznimno min. 1,2 m.
Članak
82.
(1) Pješačke staze kroz površine zaštitnog
zelenila se mogu proširivati i kvalitetno nadograđivati na temelju prirodnih
vrijednosti i uz obvezno uvažavanje tradicionalnog načine izvedbe - zemljani
put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl.), kombinacija betona i
kamena i sl.
(2)
Sve pješačke staze - postojeće ili planirane - moraju biti obilježene
putokazima i drugim odgovarajućim oznakama, a mogu sadržavati i manje prostore
za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje - drvene klupe, nadstrešnice i sl.
(»pocivalići«).
(3) Način korištenja pješačkih staza ovisit
će o budućim rekreacijskim i edukacijskim programima kao i o gospodarskom
korištenju, prvenstveno u funkciji stočarstva i maslinarstva.
(4) Na pješačkim stazama se mogu koristiti
prijevozna sredstva samo ako su u funkciji gospodarske djelatnosti, dok se za
rekreacijsko i edukativno korištenje mogu koristiti samo kao pješačko-biciklističke
staze.
(5) Na pješačkim stazama (osim na dijelovima
gdje prate trasu nerazvrstane ceste) nije dopuštena vožnja motociklima pa na
ishodišne točke tih staza treba postaviti odgovarajuće oznake. Također, na svim
pješačkim stazama zabranjene su moto-kros vožnja i 'off road' utrke.
5.1.4. Privezište
Članak
83.
(1) Privezište se namjenjuje za odvijanje
pomorskog prometa za potrebe naselja Miholašćica a planira se urediti i
izgraditi rekonstrukcijom postojećeg privezišta, u okviru pripadajuće površine
na kopnu i na moru. Rekonstrukcijom će se omogućiti zaštita akvatorija,
općenito povećanje standarda kao i povećanje kapaciteta priveza.
(2) Razgraničenje pripadajućeg morskog dijela
privezišta od njegovog kopnenog dijela se planira sukladno planiranom načinu
korištenja i uređenja, korigiranom obalnom crtom dok se razgraničenje kopnenog
dijela priveza od ostalih površina naselja određuje rubom kolnopješačkog puta
koji je u funkciji postojećih građevina, kupališta i privezišta.
(3) Površina kopnenog dijela privezišta se
planira za uređenje prometnih i pješačkih površina koje su integralni dio
javnih prometnih površina te pratećih i infrastrukturnih građevina i uređaja.
(4) Morski dio - akvatorij privezišta se
namjenjuje za privez i plovidbu u funkciji pomorskih djelatnosti planiranih u
sklopu privezišta gdje se određuje područje za:
1 - komunalni vez- 20 priveza,
2 - privezište za brodice - 10 priveza
(sezonske potrebe) i
3 - plovni put,
koji su u grafičkom dijelu Plana prikazani
shematski, te se u okviru površine akvatorija privezišta isti sadržaji mogu
drugačije organizirati.
(5) U sklopu kopnenog i morskog dijela
privezišta se planiraju zahvati izgradnje, rekonstrukcije i uređenja obalnih
građevina te produbljenje dna na dijelovima privezišta i opremanje lučkom i
urbanom opremom. Za zaštitu akvatorija privezišta (posebno od zapadnog vjetra)
i organizaciju priveza planira se izgradnja lukobrana ili nasutog valobrana
(školjere).
(6) Uvjeti i način gradnje građevina na
prostoru privezišta prikazani su u kartografskom prikazu br. 4. »Način i uvjeti
gradnje«u mjerilu 1:2000.
Članak
84.
(1) Privezište se planira rekonstruirati
izvedbom obale na tradicionalan način, korištenjem klesanaca za izvedbu obalnih
zidova, obalnog ruba i hodne plohe. Parter nove obale se završno jednoobrazno
uređuje kamenim pločama. Temeljem jedinstvenog idejnog projekta se može
dozvoliti izvedba i u betonu s obveznom kamenom poklopnicom ruba min. širine
0,6 m i debljine min. 0,3 m.
(2) Obala privezišta se pri zahvatima
rekonstrukcije dozvoljava podignuti za oko 0,5m gdje se spajanje na javne
prometne površine planira u jednoj razini (nagib ploha do 5%) ili blagim
rampama.
(3) Duž obale privezišta se planirana
kontinuirana obalna šetnica koja se nastavlja duž kupališta kao isključivo
pješačka komunikacija u jednoj razini, najmanje širine 1,2 m.
Članak
85.
(1) Osnovni prateći sadržaji privezišta se
planiraju u sklopu prateće pomoćne građevine privezišta koja objedinjuje i
nužne sadržaje kupališta, a planira se kao prizemna ili suterenska, polu
ukopana građevina na apsolutnoj koti oko 2,0 m, visine do 3,0 m, uklopljena u
pokos obale. Građevina može biti građena u više segmenata, naizmjence sa
zatvorenim i natkrivenim prostorima, ukupne bruto površine zatvorenog prostora
do 100 m2 i dubine do 7,0 m.
Može imati ravan prohodan krov koji se koristi kao terasa, vidikovac ili kosi
krov pokriven kupom kanalicom. Plašt pročelja prema moru treba biti jednostavno
oblikovan s naglaskom na uklapanje u osjetljiv prostor obale te završno obrađen
grubo klesanim kamenim blokovima. Planirani sadržaji u građevini su: spremišta,
javne sanitarije i kabine, ugostiteljstvo, uslužni sadržaji; prostori za iznajmljivanje
rekreacijskih rekvizita i sl., terase natkrivene pergolama s penjačicama i
drugi sadržaji u funkciji privezišta i kupališta.
(2) Do konačnog rješenja se na kopnenom
dijelu dozvoljava postaviti montažna građevina s najnužnijim sadržajima (sanitarni
čvor, spremište i kontrola plaže i privezišta).
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak
86.
(1) Na kartografskom prikazu br. 2.5.
»Komunalna infrastruktura - tt mreža« prikazana je postojeća TK mreža i
planirana TK kanalizacija područja, a koja predstavlja infrastrukturnu podlogu
buduće TK mreže.
(2) Rekonstrukcija postojeće pristupne TK
mreže izvodit će se postupno, najprije na mjestima gdje postoji nedostatak
kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže. Izgradnja nove pristupne
podzemne mreže utvrđuje se temeljem broja potencijalnih korisnika, po načelu 1
stan = 1,5 parica.
Članak
87.
(1) Unutar obuhvata Plana, u okviru
kartografskim prikazom određenih postojećih i novo planiranih koridora
prometnica (nogostupi), ugraditi će se TK kabel odgovarajućeg tipa i
kapaciteta. Koridor lokalne tk vodova iznosi 1,2 za postojeći vod i 1- 2 m za
planirani vod.
(2) Za izgradnju TK mreže treba u okviru
planiranih prometnih pravaca osigurati koridor širine 40-45 cm.
(3) Prilikom paralelnog vođenja i križanja
DTK sa ostalim instalacijama treba se pridržavati propisanih minimalnih
udaljenosti.
Članak
88.
(1) Prigodom gradnje poslovne ili stambene
građevine obveza je investitora izgraditi kabelsku kanalizaciju za
pretplatničke telekomunikacijske vodove, za kabelsku distribuciju i zajednički
antenski sustav, koji su potrebni samo za tu građevinu. To podrazumijeva
polaganje adekvatnog broja cijevi od točke prihvata na granici parcele do
mjesta koncentracije telekomunikacijske instalacije unutar objekta.
Članak
89.
(1) Obveza investitora je izgradnja potpune
telekomunikacijske instalacije primjerene namjeni građevine, uključujući i
vodove za kabelsku distribuciju i zajednički antenski sustav.
Članak
90.
(1) Na planom obuhvaćenom području je
dozvoljena gradnja građevina za potrebe javne pokretne telekomunikacijske mreže
(GSM).
(2) Prilikom izgradnje baznih stanica
obavezno je voditi računa o urbanističko-arhitektonskim osobitostima okolnih
prostora i vizualnom uklapanju. Zbog zaštite krajobraza potrebno je isključiti
vizualno istaknute lokacije i vidikovce u djelu prema otvorenoj vizuri.
(3) Broj odašiljača mobilne telefonije treba
smanjiti korištenjem jednog mjesta za smještaj odašiljača za više operatera, a
lokaciju odašiljača odrediti usklađivanjem njihovih uvjeta. Visinu i profil
stupa je potrebno reducirati a stup oblikovati kao jednostavan nosač »iglu«.
(4) Bazne stanice pokretnih telekomunikacija
sa antenskim stupom ne mogu se graditi u zonama ili na građevinama koje su
označene kao zaštićena graditeljska baština.
(5) Lokacija i smještaj instalacija za
napajanje, te pripadajućih priključnih instalacija reguliraju se ishođenjem
potrebnih dozvola.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
Članak
91.
(1) Komunalnu mrežu čine infrastrukturne
mreže, uređaji i građevine; vodnogospodarskog sustava: vodoopskrba, odvodnja
otpadnih voda i sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka-bujica,
elektroopskrbna mreža i mreža javne rasvjete te objekti i uređaji lokalne
plinoopskrbe i obnovljivih izvora energije, a grade se temeljem uvjeta
nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti.
5.3.1. Uvjeti gradnje elektroopskrbne mreže i
mreže javne rasvjete
Članak
92.
(1) Sustav elektroopskrbe je prikazan je na
kartografskom prikazu br. 2.4. komunalna infrastruktura - elektroopskrba u
mjerilu 1:2.000.
Članak
93.
(1) Trafostanice se grade kao slobodnostojeće
građevine, na građevnoj čestici koja treba imati osiguran stalni pristup za
interventna vozila i kamion s dizalicom.
(2) Postojeću trafostanicu 10(20)/0,4 kV
Miholašćica potrebno je zamijeniti na istoj lokaciji novom trafostanicom
10(20)/0,4 kV gradskog tipa i većeg kapaciteta.
(3) Planirana trafostanica 10(20)/0,4 kV će
se gradit na području obuhvata plana kao samostojeća građevina.
(4) Za buduće sadržaje koji zahtijevaju vršnu
snagu koja se ne može osigurati iz postojeće i planirane trafostanice
10(20)/0,4 kV, treba osigurati novu trafostanicu 10(20)/0,4 kV (kao samostojeću
građevinu ili kao ugradbenu u građevini) unutar iste građevinske čestice,
odnosno zahvata u prostoru.
Članak
94.
(1) Vodovi 10(20) kV naponskog nivoa izvoditi
će se isključivo podzemnim kabelima prema planiranim trasama i povezivanjem
trafostanica.
Članak
95.
(1) Postojeći 10(20) kV nadzemni vod TS
35/10(20) kV Hrasta - TS 10(20)/0.4 Miholašćica, koji manjim dijelom prolazi
kroz područje plana, zadržava se u funkciji koju ima i danas. Izgradnja
objekata ispod njega ili u njegovoj blizini, ograničena je posebnim propisima i
za takve slučajeve neophodna je prethodna suglasnost vlasnika voda (HEP-ODS
d.o.o. Zagreb, Elektroprimorje Rijeka). Širina koridora dalekovoda iznosi 10 m
(2 x 5 m). Postojeći nadzemni vod (dalekovod) je dozvoljeno zamijeniti s
planiranim kabelom 10(20) kV.
Članak
96.
(1) Niskonaponska mreža i mreža javne
rasvjete će se izvoditi kao podzemna, iznimno, kad način izvedbe postojeće
mreže to određuje, kao nadzemna sa samonosivim kabelskim vodičima razvijenim na
betonskim ili željeznim stupovima prema zasebnim projektima, u pravilu u
koridoru prometnica i u sklopu pješačkih i drugih javnih površina.
(2) Prije izrade projekta električnih
instalacija novih građevina, investitor je dužan zatražiti uvjete priključenja
na distributivnu mrežu od nadležne distribucije.
Članak
97.
(1) Javna rasvjeta ulica, trgova i drugih
pješačkih površina, u pravilu kao ekološka, izvodit će se prema posebnim
projektima, koji će definirati napajanje i upravljanje, traženi nivo
osvijetljenosti te tip rasvjetnih tijela i njihov razmještaj u prostoru.
5.3.2. Uvjeti gradnje vodoopskrbne mreže i
mreže za odvodnju otpadnih i oborinskih voda
Članak
98.
(1) Gradnju vodoopskrbnih cjevovoda i
odvodnih kanala treba izvesti u skladu s tehničkim uvjetima navedenim u
tekstualnom dijelu Plana i kartografskim prikazima br. 2.2. »Vodoopskrba« i
2.3. »Odvodnja otpadnih voda«. Trase vodovodne i kanalskih mreža treba gdje god
je moguće voditi javnim površinama.
(2) Naselje Miholašćica ima izgrađen sustav
vodoopskrbe koji se na neadekvatnim dijelovima planira rekonstruirati a za nove
zone naselja i za površine izvan naselja dograditi.
(3) Način odvodnje otpadnih voda je definiran
kao razdjelni, te se planira javni sustav sanitarne kanalizacije i posebno
sustav oborinske kanalizacije.
(4) Sve aktivnosti na izgradnji sustava
odvodnje vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama (NN 107/95 i 150/05),
Državnog plana za zaštitu voda i drugih pravnih propisa te sukladno odluci o
odvodnji otpadnih voda za Grad Cres kao jedinicu lokalne samouprave. U
izgradnji je sustav javne odvodnje sanitarnih otpadnih voda naselja Martinšćica
s pripadajućim građevinama i instalacijama (kolektori, crpke, uređaji za
pročišćavanje, ispusti) na koji se planira priključenje naselja Miholašćica,
Vidovići i Stivan te građevinska područja za izdvojene gospodarske-
ugostiteljsko turističke namjene (T16, T23 i T32).
(5) U skladu s odredbama članka 2. i 3.
Zakona o komunalnom gospodarstvu, za odvodnju oborinskih voda s javnih površina
nadležni su; upravitelj sustava za odvodnju oborinskih voda s nerazvrstanih i
lokalnih prometnica odnosno jedinica lokalne samouprave ili komunalno društvo.
(6) Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni
građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne
uvjete, shodno članku 122.
Zakona o vodama. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je
dostaviti priloge određene člankom 5. Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata
(NN 28/96).
Članak
99.
(1) Koridor za vođenje i prelaganje lokalnog
vodoopskrbnog cjevovoda je određen u širini od 4,0 m za minimalno potreban
prostor za intervenciju na cjevovodu, odnosno za zaštitu od mehaničkog
oštećenja. Horizontalni razmak od ostalih instalacija mora biti minimalno 50
cm. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke
zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema
lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi. U okolnostima kada nije moguće
zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim
instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim
vlasnicima i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima,
vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom.
(2) Pri izvedbi vodovodne mreže se preferira
»Duktile« nodularni liv, tipa prema očekivanim najvećim pritiscima.
Članak
100.
(1) Potreban koridor za cjevovode lokalnog
sustava za odvodnju se utvrđuje s obzirom na profil cjevovoda u širini od 4,0
m. Obzirom da kolektori nemaju značajne mogućnosti odstupanja pri vođenju
nivelete, kako u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog
pojedinačnog projekta određuju se mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u
slučaju potrebe treba izvršiti njihovo izmicanje i preseljenje. Svijetli razmak
između cjevovoda i ostalih instalacija je minimalno 1,0 m i proizlazi iz uvjeta
održavanja. Razmak od drvoreda, zgrada i sličnih građevina u skladu je s
lokalnim uvjetima. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je
odvodnja ispod. Radi mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava
odvodnje, kao i za oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase
u cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu
ceste).
(2) Pri izvedbi mreže se preferiraju PVC
cijevi s betonskim oknima i poklopcima prema očekivanom opterećenju. Cijevi se
polažu u rov s pješčanom oblogom a tek iznad cijevi se rov zatrpava ostalim
materijalom iz iskopa. Nadsloj nad vodovodnim cijevima je min. 100 cm (poželjno
110 - 130 cm). Obje kanalske mreže se postavljaju u pravilu niže od vodovodne.
Poželjni nadsloj je 140-160 cm.
Članak
101.
(1) Potrebno je sve građevine spojiti na
zatvoreni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda.
(2) Efluent mora udovoljavati graničnim
vrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u
tehnološkim otpadnim vodama propisanih člankom 2. Pravilnika o graničnim
vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne
novine« broj 40/99) i članku 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o
graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama
(»Narodne novine« broj 6/01) za ispuštanje u javni sustav odvodnje.
Članak
102.
(1) Do izgradnje sustava sanitarne odvodnje
je moguće građevine s kapacitetom do 10 ES priključiti na vodonepropusnu
sabirnu jamu, a za građevine veće od 10 ES uvjetovati izgradnju pojedinačnih
uređaja za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda s upuštanjem u prirodni
prijemnik. Uređaj treba biti takav da efluent udovoljava propisanim graničnim
vrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama opasnih i drugih tvari u
tehnološkim otpadnim vodama iz članka 101. ovih odredbi.
Članak
103.
(1) Oborinske otpadne vode s nepropusnih
prometnih površina, posebno s parkirališta i manipulativnih platoa će se
prihvaćati zasebnom mrežom kanala i odvesti u javni sustav oborinske odvodnje
gdje će se, prije upuštanja u vodotok »Kanalina«, pročistiti na separatoru
masti i ulja. Pročišćene oborinske otpadne vode će se putem istog vodotoka
upustiti u more u uvali Miholašćica.
(2) Do izgradnje javnog sustava moguće je
izgraditi individualni sustav za zbrinjavanje »onečišćene« oborinske vode s
vlastitim kolektorom i separatorom masti i ulja, gdje se pročišćene vode
upuštaju u vodotok »Kanalina« ili drugi prirodni prijemnik (u tlo putem upojnog
bunara ili u more).
(3) Čiste oborinske vode s krovova, s
pješačkih površina s čvrstom podlogom i slične, će se prikupljati i najčešće
upuštati u tlo putem upojne građevine ili izravno, ali i u drugi prirodni
prijemnik (more ili vodotok).
5.3.3. Plinoopskrba i obnovljivi izvori
energije
Članak
104.
(1) Obzirom na malu zastupljenost potrošnje
energije u gospodarstvu kao i na udaljenost budućih magistralnih plinovoda od
područja Grada Cresa, cilj je korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP). UNP se
skladišti u bocama ili spremnicima, a može se koristiti i kao umreženi energent
za opskrbu određenog broja potrošača, za što je dozvoljena izvedba spremnika i
podzemne mreže prema posebnim uvjetima.
(2) Racionalno korištenje energije se planira
korištenjem dopunskih izvora energije. Dopunski su izvori energije prirodno
obnovljivi izvori, prvenstveno sunca i vode. U razvitku korištenja sunčeve
energije treba težiti instaliranju samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu
snage od 100 do 1000 kW. More, kao velik toplinski spremnik, pogodan je kao
izvor energije, naročito kod primjene toplinskih crpki.
(3) U ovom prostoru se ne može izdavati
lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetima građenja za građevine namijenjene za
iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju.
6. Uvjeti uređenja zaštitnih i javnih zelenih
površina i kupališta
Članak
105.
(1) Zaštitne zelene površine (Z1 i Z2) se
čuvaju u postojećem stanju ili se kultiviraju sadnjom autohtonih kultura. Pri
tome je potrebno u cijelosti sačuvati postojeće vrijedne nasade koji se mogu
dopunjavati, a pri uređenju je potrebno sačuvati postojeću konfiguraciju
terena. Na površini zaštitnog zelenila je moguće urediti šetnice, dječje
igralište, pojedinačno rekreacijsko igralište, trim stazu, posebno oblikovani
prostor kao npr. park skulptura i slične sadržaje namijenjene za boravak na
otvorenom. Ove se površine mogu opremiti parkovnom i likovnom opremom (klupe,
košarice za otpatke, pergole, paviljoni, zdenci, skulpture, i sl.), uređajima
za zalijevanje i opremom za rekreaciju i sl. Zaštitne zelene površine (Z1 i Z2)
se na rubnim dijelovima uz izgrađene zone naselja i duž pojaseva prometnih
koridora mogu urediti kao javne zelene površine, sadnjom zelenila, uglavnom
drvoreda, koje kao
tampon prema ostalim
namjenama ima oblikovnu i sanitarno zaštitnu funkciju. Sadnja drvoreda se
planira jednostrano duž parkirališta uz glavnu mjesnu ulicu, autohtonim
stablašicama, pretežno jednom vrstom.
Članak
106.
(1) Javne zelene površine (Z3) se uređuje kao
javni park oko crkvice Sv. Nedjelje uređen prema posebnoj dokumentaciji
izrađenoj na osnovu arheoloških istraživanja. Ovaj se prostor uređuje sadnjom
autohtonih kultura i uređenjem parternih zelenih i pješačkih površina i staza.
Pri tome je potrebno sačuvati postojeće vrijedno zelenilo te ga dopunjavati
autohtonim raslinjem. Na površini javnog zelenila je moguće pješačku površinu,
prostor za boravak na otvorenom i sl. Dozvoljena je gradnja podzida u suhozidu
(barbakan) visine do 1,5 m u jednoj ravnini. Ova se površina oprema parkovnom i
likovnom opremom te javnom rasvjetom, uređajima za zalijevanje i sl. Na zelenim
površinama je dozvoljena gradnja podzida u suhozidu (barbakan) visine do 1,5 m
u jednoj ravnini.
Članak
107.
(1) Kupalište - uređena plaža 4.
»Miholašćica« oznake R1 se uređuje prema jedinstvenom idejnom projektu,
uključujući i privezište na istoj lokaciji.
(2) Pri uređenju se postojeći žal čuva i
dopunjuje i na potezu žala su zabranjeni svi drugi zahvati uređenja osim
izvedbe obalnog puta sukladno članku 80. ovih odredbi.
(3) Postojeći mulić se planira za sanaciju i
rekonstrukciju u definiranim prostornim okvirima, u funkciji je očuvanja žala i
uređenja sunčališta i ulaza u more. Rekonstruira se na tradicionalan način
izvedbe obalnih građevina, korištenjem klesanaca za izvedbu obalnih zidova,
obalnog ruba i hodne plohe. Temeljem jedinstvenog idejnog projekta se može
dozvoliti izvedba i u betonu s obveznom kamenom poklopnicom ruba širine min.
0,6 m i debljine min. 0,3 m.
(4) U okviru površine planirane za izgradnju
obale i sunčališta, plombiranjem škrapastih površina obale i uređenjem
postojećeg mulića je, pored sunčališta, dozvoljeno urediti plato s tuševima,
manji rekreacijski i dječji sadržaj i pristupe u more koji su prilagođeni
osobama s posebnim potrebama. Okvirna površina ravnih platoa interpoliranih u
prirodnu obalu može biti do 10 m2.
Za dodatne površine sunčališta i rekreacijskih sadržaja se na obali i u moru
dozvoljava postavljanje drvenih montažnih platoa, plutača, splavi i sl.
naprava.
(5) Prateći sadržaji i građevine
ugostiteljske i rekreacijske namjene uz plažu se planiraju rekonstrukcijom
postojećih građevina kao pratećih građevina uređene plaže i u okviru kontaktnih
površina privezišta (IS).
Članak
108.
(1) Postojeće građevine iz članka 7. ovih
odredbi, koje se nalaze uz uređenu plažu i označene su na kartografskom prikazu
br. 1. Korištenje i namjena površina, dozvoljeno je rekonstruirati kao prateće
građevine uređene plaže (PG) namijenjene sadržajima pratećih usluga i poslovnih
djelatnosti vezanih uz uređenu plažu kao što su; sanitarni čvor, tuševi,
kabine, spremišta i prostori za iznajmljivanje rekvizita za plažu i rekreaciju,
ugostiteljski sadržaj s terasom i sl. Pri rekonstrukciji najveća površina građevne
čestice iznosi 300 m2, najveći
dozvoljeni koeficijent izgrađenosti iznosi Kis = 0,5 najveća površina građevine
iznosi bruto 70 m2, ne
uključujući površinu terase s pergolom ni površinu etaže ispod kosog krovišta
ako se izvodi bez nadozida, visina građevine može iznositi do 3,0 m a postojeći
broj etaža se ne može povećavati. Oblikovanje građevina treba biti kvalitetno,
jednostavno, uz uvažavanje autohtonog načina gradnje i maksimalno usklađeno s
krajolikom.
(2) Postojeća građevina se može dograđivati
ukoliko se u njoj izvode prateći sadržaji i sanitarije za potrebe uređene
plaže.
(3) Prema istim uvjetima i na planom
određenim lokacijama se prateća građevina uređene plaže dozvoljava i kao
montažna građevina.
(4) Prateća građevina uređene plaže može imati
samo pješački pristup.
(5) Za prateću građevinu uređene plaže se ne
određuje obveza osiguranja mjesta za parkiranje vozila.
7. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina
i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak
109.
(1) Evidentirana kulturno-povijesna baština
na području Miholašćice prikazana je na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti
korištenja, uređenja i zaštite površina«, u mjerilu 1:2000.
(2) Pregled kulturno-povijesne baštine
prikazan je u točki Plana 1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline
i ambijentalne vrijednosti i posebnosti i točki plana 3.6.2.1. Mjere zaštite
kulturno-povijesnih cjelina i građevina.
(3) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih
dobara propisane su zakonom, drugim pravnim propisima i ovim Planom.
Članak
110.
(1) Na prostoru u obuhvatu plana su kao
kulturno dobro evidentirane slijedeće cjeline:
Arheološki lokalitet Villa rusticae -
Studenčići za koji je potrebno provesti zaštitna arheološka istraživanja prema
Pravilniku o arheološkim istraživanjima (»Narodne novine« broj 30/05) i
izraditi detaljnu dokumentaciju.
Pri svim je infrastrukturnim radovima u
utvrđenoj zoni zaštite arheološkog lokaliteta potrebno provesti konzervatorski
nadzor, te za ovo područje vrijede opće smjernice za zaštitu arheoloških
lokaliteta.
Do okončanja arheoloških istraživanja se na
prostoru zone zaštite arheološkog lokaliteta izgradnja dozvoljava isključivo uz
arheološki nadzor te je za svaku intervenciju potrebno konzultirati nadležni
Konzervatorski odjel.
Sakralna građevina u naselju - kapela Sv.
Mihovila koju je dozvoljeno održavati i rekonstruirati u izvornim (postojećim)
gabaritima i izgledu. Pri rekonstrukciji je potrebno sačuvati osnovna obilježja
postojeće građevne strukture, ne dozvoljava se mijenjanje fasadnog plašta,
stolarija je obvezno drvena, pokrov krova je obvezno kupa kanalica a kod obnove
građevine je dozvoljena primjena isključivo tradicijskih graditeljskih
materijala i glatke vapnene žbuke.
Članak
111.
(1) Ambijentalne vrijednosti prostora u
cjelini se štite uvjetima za korištenje, uređenje i zaštitu površina kao i
načinom i uvjetima gradnje na području obuhvata plana. Veći prostori prirodnog
i kultiviranog krajobraza se štite kao zaštitne zelene površine koje prožimaju
izgrađene strukture naselja.
(2) Posebno se štite prostori maslinika i
vinograda sa suhozidima i obalni pojas s prirodnim žalom.
8. Postupanje s otpadom
Članak
112.
(1) Proizvođači otpada i svi sudionici u
postupanju s otpadom dužni su uskladiti se s odredbama Zakona o otpadu (Narodne
novine broj 178/04, 111/06, 110/07 i 60/ 08) i propisa donesenih temeljem
Zakona te s odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije.
(2) Provođenje mjera za postupanje s
komunalnim otpadom osigurava Grad, a sakuplja ga i zbrinjava ovlaštena pravna
osoba. Mjere postupanja s otpadom utvrđuju se programom zaštite okoliša koji
donosi gradsko vijeće.
(3) Provođenje mjera za postupanje s
neopasnim industrijskim, ambalažnim, građevnim, električkim i elektroničkim
otpadom, otpadnim vozilima i otpadnim gumama osigurava Županija, a zbrinjavaju
ga ovlaštene pravne osobe.
(4) Provođenje mjera postupanja s opasnim
otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske, a zbrinjavaju ga ovlaštene pravne
osobe.
Članak
113.
(1) Principi ekološkog i ekonomskog
postupanja s otpadom određeni su zakonskim i drugim pravnim propisima. Prema
njima pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:
- primarnom smanjenju količine otpada,
ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih
dobara i višekratnim korištenjem ambalaže,
- reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i
preradi otpada - što podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka,
skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,
- zbrinjavanju ostatka otpada - što
podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim, kemijskim,
biološkim i termičkim postupcima.
(2) Postupanje s otpadom potrebno je
provoditi:
- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja
otpada,
- sprečavanjem nenadziranog postupanja s
otpadom,
- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada
u materijalne i energetske svrhe,
- odlaganjem otpada na odlagališta,
- saniranjem otpadom onečišćenih površina.
(3) Proizvođači otpada te svi sudionici u
postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi
zakonskih i drugih pravnih propisa o postupanju s otpadom.
Članak
114.
(1) Radi nadziranog postupanja s otpadom je
potrebno:
- provoditi propisanu evidenciju o
proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu;
- redovito dostavljati podatke o
proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu u katastar emisija u okoliš pri
nadležnom Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za
prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove,
Ispostavi Mali Lošinj;
- otpad odlagati kontrolirano na odlagalištu
otpada.
(2) Kako bi se osigurala uspješna provedba
propisanog načina postupanja s otpadom potrebno je utvrditi i razviti program
edukacije o otpadu.
(3) Na području obuhvata Plana neophodno je
predvidjeti »eko-otoke« sa posebnim kontejnerima za papir, staklo, metal, PVC i
sl. Potrebno je organizirati skupljanje tako odvojenog otpada putem ovlaštenog
skupljača otpada. Prostorni razmještaj »eko-otoka« odredit će se posebnom odlukom
Grada Cresa.
Članak
115.
(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan
način obraditi i/ili odložiti otpad koji nastaje iz njegove djelatnosti.
Komunalni otpad, odnosno otpad iz kućanstava i otpad koji je po svojstvima i
sastavu sličan otpadu iz kućanstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama
i uslužnim djelatnostima, skuplja se u propisane spremnike koji se postavljaju
na organiziranim skupljalištima koja se uređuju na javnim površinama s kolnim
prilazom za komunalno vozilo. Postavljaju se i spremnici koji omogućuju
separirano skupljanje otpada po svojstvima (papir, staklo, plastika, limena
ambalaža).
(2) Kako bi se spriječilo nekontrolirano
odlaganje krupnog otpada potrebno je njegovo periodično prikupljanje u posebne
veće spremnike i organizirati skupljačko mjesto na koje bi korisnici odvozili
takav otpad.
Članak
116.
(1) Otpad koji nastaje u poslovnim sadržajima
(ambalažni, građevinski, električki i elektronički otpad, otpadna vozila i
otpadne gume), do odvoženja, odvojeno će skupljati svaki proizvođač otpada u
okviru svog prostora. Proizvođač otpada može privremeno, na propisani način
skladištiti otpad unutar poslovnog prostora, izuzev građevnog otpada i otpadnih
vozila.
Članak
117.
(1) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno
o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih
ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora
skupljanja za određeno područje primjene (sukladno posebnom propisu o vrstama
otpada). Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane
oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje
otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.
Članak
118.
(1) Ambalažni otpad proizvođač skuplja
odvojeno po vrstama ambalažnog materijala. Ambalažni otpad skuplja se unutar
građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini, u spremnike
postavljene za tu namjenu. Proizvođač otpada osigurava skupljanje i obrađivanje
ambalažnog otpada proizvođača koje je stavio u promet.
(2) Postavljanje spremnika za skupljanje
ambalažnog otpada osigurava proizvođač. Spremnici se postavljaju unutar
sadržaja gospodarske namjene. Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati
povratnu ambalažu proizvoda koje je stavio u promet. Proizvođač osigurava
obradu ambalažnog otpada postupcima i tehnologijama koje omogućuju ponovno
korištenje ambalaže u istu svrhu ili u svrhu proizvodnje istog ili drugog
materijala ili u svrhu proizvodnje energije.
Članak
119.
(1) Pravne i fizičke osobe koje stavljaju u
promet opasne tvari dužne su na vlastiti trošak organizirati odvojeno
skupljanje. Proizvođač opasnog otpada obvezan je osigurati propisno
skladištenje i označavanje opasnog otpada, do konačnog zbrinjavanja od strane
ovlaštenih pravnih osoba.
Članak
120.
(1) U zoni obuhvata Plana nije dozvoljeno
trajno odlaganje otpada, a otpadom onečišćene površine treba sanirati.
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
Članak
121.
(1) Planske mjere sprečavanja nepovoljnog
utjecaja na okoliš koje uključuju ograničenja gospodarskih djelatnosti, niže
gustoće izgrađenosti i naseljenosti, izgradnju sustava za odvodnju otpadnih
voda i za zbrinjavanje otpada, izgradnju i dopunu prometne mreže te očuvanje i
njegu zelenih površina, su određene na način da se, uz primjenu propisanih
mjera očuva postojeća kvaliteta okoliša. Zaštita okoliša provodit će se
sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 110/07), Zakona o
zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03), Zakona o zaštiti zraka (»Narodne
novine« broj 178/04 i 60/08), Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04,
111/06, 110/07 i 60/08), drugih zakona i provedbenih propisa donesenih temeljem
Zakona.
Članak
122.
(1) Kao vrlo važan čimbenik očuvanja i
zaštite okoliša na prostoru Miholašćice uspostavljaju se i čuvaju zaštitne i
javne zelene površine i postojeće poljoprivredne površine. Sanitarno zaštitna
funkcija zelenila uključuje zaštitu od buke, od zagađenja zraka, zaštitu tla i
regulaciju mikroklime (vjetar, insolacija i drugo).
(2) Nisu dozvoljene gospodarske namjene čije
djelatnosti i tehnologije mogu štetnim i prekomjernim emisijama nepovoljno
utjecati na okoliš. U tehnološkom procesu treba koristiti samo čiste energente.
Eventualna onečišćenja okoliša čiji su izvor postojeće proizvodne i obrtničke
djelatnosti je potrebno rekonstrukcijom tehnološkog procesa svesti na dopuštene
razine.
(3) Mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na
okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša. Ovim Planom
se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, mora
te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.
Zaštita tla
Članak
123.
(1) S ciljem zaštite tla je potrebno tijekom
pripreme i izvođenja zahvata na planiranim prometnicama:
- štititi tla od emisije krutih čestica
podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim vrstama drveća,
- na tlima s potencijalnom erozijom provoditi
odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije (sustavi odvodnje na mjestima gdje
trasa presijeca poljoprivredna tla, konturna obrada, zatravnjivanje i dr.).
- uklonjene suhozide ponovno vratiti (na
granicu čestice kolnika).
Članak
124.
(1) Osnovna mjera zaštite tla provodi se
građenjem na terenu povoljnih geotehničkih karakteristika, uz istovremeno
isključivanje mikro lokacija s lošim karakteristikama, što treba provoditi
dalje do smještaja građevina na građevnoj čestici, a prema Geotehničkom
zoniranju područja obuhvata plana prikazanom na kartografskom prikazu br. 3
»Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina«, u mjerilu 1:2.000.
(2) Na područje naselja se, kao područja
posebnih ograničenja u korištenju a prema fizičko-mehaničkim značajkama
razlikuju dvije geotehničke kategorije terena.
(3) Na manjem, rubnom dijelu naselja je tlo
prve geotehničke kategorije koja obuhvaća područja matične stijenske mase
karbonatnog kompleksa sljedećih karakteristika:
- karbonatna stijenska masa je vidljiva na
površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom;
- teren nije deformabilan pod dodatnim
opterećenjem građevina;
- nema opasnosti od pojave nestabilnosti,
osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima;
- upojnost terena i vodopropusnost u
cijelosti dobra, mogućnost erozije vrlo mala;
- teren je u cijelosti pogodan za građenje,
manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme
padine.
(4) Na pretežnom i u znatnoj mjeri izgrađenom
dijelu naselja je tlo četvrte geotehničke kategorije koje sačinjavaju zone
naplavina, koje karakterizira:
- teren je deformabilan pod dodatnim
opterećenjem građevina;
- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a
nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja;
- upojnost i vodopropusnost terena je dobra;
razina podzemne vode je visoka;
- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz
uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš kao i visoku
razinu podzemne vode.
Članak
125.
(1) Poljoprivredno tlo se štiti određivanjem
namjene zaštitnog zelenila za veće izdvojene površine obradivog tla. Korištenje
tih površina treba biti isključivo u sklopu definirane namjene (maslinici,
vrtovi i vinogradi). U sklopu građevnih čestica stambene namjene treba čuvati
manje površine obradivog tla (niska gustoća izgrađenosti, mikro lokacija građevine).
Članak
126.
(1) Unutar obuhvata Urbanističkog plana
uređenja nije dozvoljen unos štetnih tvari u tlo, izravno ili putem dispozicije
otpadnih voda.
Zaštita zraka
Članak
127.
(1) Zaštita zraka provodi se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04 i 60/08) i
propisa donesenih temeljem Zakona.
(2) Potrebno je kontinuirano pratiti i
utvrđivati kakvoću zraka, a temeljem osnovane sumnje u prekoračene vrijednosti
onečišćenja zraka provesti posebna mjerenja i izraditi sanacijski program.
(3) Za prostor u obuhvatu plana definira se
obveza - cilj očuvanja I. kategorije kakvoće zraka.
Članak
128.
(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva
zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari. Promet je osnovni
izvor buke i onečišćenja zraka u naselju Miholašćica i to samo tijekom
turističke sezone. Gradnjom novih i rekonstrukcijom postojećih prometnica,
režimom prometa i uređenjem parkirališta postići će se smanjenje utjecaja
prometa u naselju. Pored regulacije prometa u sezoni, osnovne mjere zaštite
zraka za ovo naselje uključuju:
- održavanje i uređivanje zaštitnih zelenih i
ostalih površina i to posebno u zaštitnom koridoru lokalne ceste ,
- realizaciju planiranih elemenata prometne
infrastrukture u cilju bolje protočnosti prometa,
- odabir najpovoljnijih tehnologija,
- poticanje korištenja čistih energenata,
posebno ukapljenog naftnog plina i i obnovljivih izvora energije.
Članak
129.
(1) Za zaštitu zraka se iz plana višeg reda
preuzimaju i propisuju se sljedeće mjere:
- ograničavati emisije i propisivati tehničke
standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT) te prema posebnom propisu o
graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih
izvora;
- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije
propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u
skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima);
- zahvatom se ne smije izazvati 'značajno'
povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene
utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije
doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline
izvora;
- najveći dopušteni porast imisijskih
koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka
određen je posebnim propisom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće
zraka;
- stacionarni izvori (tehnološki procesi,
uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka
moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne
ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema zakonu i
posebnom propisu o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak
iz stacionarnih izvora;
- prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje
korištenja vozila sa manjim specifičnim emisijama štetnih tvari.
(2) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora
dužni su:
- prijaviti izvor onečišćavanja zraka te
svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu lokalne samouprave,
- osigurati redovito praćenje emisije iz
izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar
onečišćavanja okoliša,
- uređivanjem zelenih površina unutar
građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne
uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.
Zaštita voda
Članak
130.
(1) Zaštita voda će se provodit u skladu s
odredbama Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/ 05), Državnog
plana za zaštitu voda i drugih pravnih propisa te sukladno odluci o odvodnji
otpadnih voda za Grad Cres kao jedinicu lokalne samouprave.
(2) Predmetno područje nalazi se izvan
sanitarne zaštite prema Odluci o zaštiti jezera Vrana i njegovog priljevnog
područja na otoku Cresu.
(3) More i vodotok se na području obuhvata
plana štite mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i
novih građevina i zahvata u prostoru. Pri tome je od najveće važnosti izgradnja
sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
(4) Radi zaštite mora i vodotoka, koja se
primarno provodi pravilnim zbrinjavanjem sanitarno-potrošnih, tehnoloških i
oborinskih voda na prostoru obuhvata Plana je potrebno izgraditi sustav
odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda.
(5) U konačnici je potrebno sve građevine
koje se grade u naselju, kao i postojeće građevine, priključiti na javni sustav
odvodnje sanitarnih otpadnih voda, a do njegove izgradnje otpadne vode je
dozvoljeno zbrinjavati na način određen člancima 101. i 102. ovih odredbi.
Članak
131.
(1) Otpadne vode koje se upuštaju u mrežu
odvodnje sanitarnih otpadnih voda treba, prije ispuštanja, vlastitim uređajem
pročistiti do razine onečišćenja dozvoljenog za sanitarne vode. Efluent mora
udovoljavati graničnim vrijednostima pokazatelja i dopuštenim koncentracijama
opasnih i drugih tvari sukladno članku 101. ovih odredbi.
Zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak
132.
(1) Zbog zaštite postojećih i planiranih
sadržaja u naselju, potrebno je održavati u funkciji kanal vodotoka »Kanalina«
te zaštitu od eventualnih poplava uslijed povećanog dotoka vode na područjima
pod djelovanjem bujice treba provoditi u skladu sa zakonom te županijskim
planovima obrane od poplava.
Članak
133.
(1) Sukladno Zakonu o vodama zaštitni pojas
vodotoka »Kanalina« iznosi 6 m sa svake strane od gornjeg vanjskog ruba
građevine uređenog korita.
(2) Za prostor u zaštitnom pojasu vodotoka se
određuju ograničenja u korištenju te se propisuju posebne mjere zaštite i
tehnički uvjeti gradnje:
- korištenje prostora nad koritom i unutar
zaštitnog pojasa i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se
vršiti samo sukladno Zakonu o vodama,
- nad koritom i u zaštitnom pojasu se
dozvoljava mogućnost uređenja površina kao što su: šetališta, prometnice i sl. s
kojih je moguć pristup koritu radi održavanja, dok se izgradnja zgrada ne
dozvoljava,
- svi zahvati u prostoru mogu odobriti jedino
uz posebne uvjete »Hrvatskih voda« pod uvjetom da ne dolazi do ugrožavanja
stabilnosti i sigurnosti vodnih građevina, odnosno pogoršanja postojećega
vodnog režima i ako to nije suprotno uvjetima korištenja vodnog dobra.
(3) Radi preciznog utvrđivanja koridora
vodotoka planira se utvrđivanje inundacijskog pojasa, te javnog vodnog dobra i
vodnog dobra.
Zaštita mora
Članak
134.
(1) Mjere zaštite mora obuhvaćaju:
- mjere ograničenja izgradnje u obalnom
pojasu,
- mjere za sprečavanje i smanjivanje
onečišćenja, od kojih je primarna izgradnja javnih sustava za odvodnju otpadnih
voda,
- uvjete i mjere za uređenje zaštićenog
obalnog područja mora,
- izraditi katastar zagađivača mora i
unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža, te nastaviti ispitivanje
kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite,
- kompletiranje mehaničkog (primarnog)
stupnja pročišćavanja, koji uključuje i izvedbu odgovarajućih objekata za
taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije, čime se za oko 50%
smanjuju suspendirane tvari prije upuštanja u more,
- obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati u sklopu sustava za pročišćavanje
otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini županije,
- u okviru privezišta (luka) osigurati
prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,
- odrediti način servisiranja brodova na moru
i kopnu,
- kompletan sustav zaštitnih mjera za zaštitu
mora od onečišćenja obuhvaća i izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja,
sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i
zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provedbe mjera.
Zaštita od buke
Članak
135.
(1) Mjere zaštite od buke provode se sukladno
odredbama Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) i provedbenih propisa
koji se donose temeljem Zakona. Za područje obuhvata Plana Grad Cres je dužan
izraditi kartu buke i akcijski plan za smanjenje buke na dopuštenu razinu.
(2) Unutar područja naselja Miholašćica je
dozvoljena razina buke 55 dBa danju i 45 dBa noću.
(3) Na područjima naselja treba izvršiti
mjerenja buke, te akcijski plan s prikazom mjera za provođenje smanjenja buke
na dopuštene razine. Na osnovi rezultata snimanja i zakonskih odredbi donijet
će se posebna odluka o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljena razina buke
u naselju. Do donošenja odluke primjenjuju se vrijednosti iz Pravilnika o
najvećim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
(»Narodne novine« broj 145/04).
(4) Kao planska mjera i dopunsko sredstvo za
zaštitu od buke se planiraju pojasevi zelenila - posebno uz lokalnu cestu kao
prirodna prepreka buci i ostalim negativnim utjecajima s prometnice.
(5) Najveće dopuštena razina buke za pojedine
namjene u planu utvrđuje se svrstavanjem u slijedeće zone prema Pravilniku o
najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
(»Narodne novine« broj 145/04).
*tablica se nalazi na kraju dokumenta*
Članak
136.
(1) Za nove je građevine - sadržaje,
primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja i odabira
tehnologije, potrebno osigurati što manju emisiju zvuka.
(2) U sklopu zona stambene namjene ne dopušta
se lociranje poslovnih sadržaja koji predstavljaju izvor buke. Za pojedine
postojeće izvore buke - gospodarske sadržaje, za koje se utvrdi da su izvor
nedopuštene razine buke u pojedinoj zoni (posebno stambene namjene),
rekonstrukcijom tehnološkog procesa - zamjenom tehnologije, boljom zvučnom
izolacijom i sl., dovesti emisiju buke na dopuštenu razinu ili dislocirati.
(3) Između zona različitih uvjeta korištenja
i dopuštenih vrijednosti razine buke uređivati i održavati planom određene
zaštitne zelene pojaseve.
Posebne mjere zaštite
Članak
137.
(1) Posebne mjere zaštite se određuju
sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj
29/83, 36/85, 42/86, 30/94 i 76/ 07). Posebne mjere zaštite i spašavanja od
prirodnih i drugih nesreća planirane za prostor u obuhvatu plana uključuju:
- mjere zaštite od potresa,
- mjere zaštite od požara,
- mjere zaštite od štetnog djelovanja voda
prema člancima 130 i 131. ovih odredbi.
(2) Planom višeg reda za područje u obuhvatu
ovog plana nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite. Sklanjanje
ljudi osigurava se mjerama koje se utvrđuju Planom zaštite i spašavanja Grada
Cresa odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja
stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u
slučaju neposredne ratne opasnosti. Navedeni planovi su operativni planovi
civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu
imati utjecaj na prostorno planiranje.
(3) U obuhvatu plana se ne planiraju
građevine javne namjene niti prostori za okupljanje većeg broja ljudi.
(4) Deponij materijala uslijed urušavanja
građevina se određuje uz lokalnu cestu uz rub naselja, izvan granica ovog
plana.
(5) Mogući izvori tehničko tehnološke nesreće
na prostoru u obuhvatu plana mogu biti podzemni i nadzemni spremnici energenata
(nafte i ukapljenog plina) za individualne stambene objekte i manje poslovne
sadržaje (radionice, ugostiteljski sadržaji i sl.) koji postoje ili se mogu
izgraditi u naselju. Pored toga lokalnom cestom kroz naselje Miholašćica je
dozvoljen promet teretnih vozila do naselja, vikend naselja Zaglav, naselja
Martinšćica i do autokampa »Tiha - Slatina«, što može uključiti i cisternu za prijevoz
energenata (naftu i ukapljeni plin) za individualnu potrošnju i za poslovne
sadržaje u turističkim zonama (restoranske kuhinje i sl.).
Članak
138.
(1) Sve postojeće i planirane kolne,
kolno-pješačke i pješačke prometnice na području obuhvata plana predstavljaju
pravce za evakuaciju ljudi, a prikazane su na svim kartografskim prikazima
plana.
(2) Mogućnost evakuacije ljudi i pristup
interventnih vozila se u okviru ovog plana osigurava utvrđivanjem uvjeta za
rekonstrukciju postojećih i gradnju novih prometnica, te određivanjem
udaljenosti građevina od prometnica i određivanjem visina građevina u novim
dijelovima naselja, planiranjem izgradnje prometne mreže i alternativnih
pristupa pojedinim zonama.
(3) Planiranjem obilaznice omogućit će se
izmještanje izvan naselja tranzitnog prometa lokalnom cestom i koja danas
prolazi središtem naselja.
Zaštita od potresa
Članak
139.
(1) Zaštita od potresa provodi se
protupotresnim projektiranjem građevina i građenjem, kao i rekonstrukcijom
postojećih građevina.
(2) Stupanj potresne ugroženosti područja se
do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske županije utvrđuje prema
postojećim seizmičkim kartama. Protupotresno projektiranje građevina se
utvrđuje prema stupnju potresne ugroženosti područja a za značajnije građevine
vrše se dodatna istraživanja radi točnijeg određivana seizmičkih parametara.
(3) Od potresnog razaranja je najugroženiji
najstariji i najgušće izgrađeni dio naselja prikazan na kartografskom prikazu
plana br. 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina u mjerilu 1:2000
označen kao područje I. dovršeni dio naselja.
Zaštita od požara
Članak
140.
(1) Zaštitu od požara potrebno je provoditi
sukladno Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/ 93, 100/04,
33/05 i 107/07). Mjere zaštite od požara temelje se na procjeni ugroženosti od
požara i planu zaštite od požara.
Članak
141.
(1) Kod projektiranja građevina, u prikazu
mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno
je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu
za stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili
GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne
građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.
Članak
142.
(1) Kod određivanja međusobne udaljenosti
objekata voditi računa o požarnom opterećenju objekata, intenzitetu toplinskog
zračenja kroz otvore objekata, vatrootpornosti objekata i fasadnih zidova,
meteorološkim uvjetima i dr. Ako se izvode slobodnostojeći niski građevinski
objekti, njihova međusobna udaljenost trebala bi biti jednaka visini višeg
objekta, odnosno minimalno 6,0 metara. Međusobni razmak kod stambeno-poslovnih
objekata ne može biti manji od visine sljemena krovišta višeg objekta.
Udaljenost objekata od ruba javne prometne površine mora biti jednaka polovici
visine do vijenca krova objekta. Ukoliko se ne može postići minimalna propisana
udaljenost među objektima potrebno je predvidjeti dodatne, pojačane mjere
zaštite od požara.
Članak
143.
(1) Kod projektiranja novih prometnica i
mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih
pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse
zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe
(»Narodne novine« broj 35/94, 55/94 i 142/03).
Članak
144.
(1) Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine«
broj 8/06) i planiranoj hidrantskoj mreži prikazanoj na kartografskom prikazu
plana br. 2.2. Komunalna infrastruktura - vodoopskrba u mjerilu 1:2000.
Članak
145.
(1) Gradnju građevina i postrojenja za skladištenje
i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova potrebno je provoditi sukladno
Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95) te
propisa donesenih temeljem tog Zakona.
Članak
146.
(1) Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih
i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Cresa, te mjera
zaštite od požara predviđenih u provedbenim odlukama Prostornog plana Grada
Cresa.
Članak
147.
(1) Ishoditi suglasnost od nadležnog tijela
kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu za građenje pojedinih građevina
predviđene propisane i detaljnim planom uređenja tražene mjere zaštite od
požara.
Članak
148.
(1) Kod gradnje građevina i uređenja javnih
površina potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
(»Narodne novine« broj 151/05, 61/07 i 76/07).
10. Mjere provedbe plana
Članak
149.
(1) Provedba plana, gradnja i uređenje
površina vršit će se sukladno ovim Odredbama, cjelokupnom tekstualnom i
kartografskom dijelu Plana i zakonskim odredbama.
Članak
150.
(1) Posebne uvjete građenja koji nisu
navedeni u Planu utvrdit će nadležna tijela državne uprave, odnosno pravne
osobe s javnim ovlastima kada je to određeno posebnim propisima, a obzirom na
detaljni program izgradnje i uređenja pojedine građevne čestice.
Članak
151.
(1) Nove se građevine grade na uređenoj
građevnoj čestici koja ima osiguran prilazni put i priključke na vodoopskrbu,
odvodnju, elektroopskrbu i osiguran dovoljan broj parkirališnih mjesta.
(2) Građevna čestica mora imati izravni kolni
i pješački pristup na javnu prometnu površinu. Uvjete priključenja građevne
čestice na javnu prometnu površinu ili za građenje novog pristupnog puta, za
nerazvrstane ceste utvrđuje Grad Cres.
(3) Ako nije osiguran kolni pristup s
postojeće prometnice odgovarajućih karakteristika, prije izdavanja lokacijske
dozvole je potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu, potvrditi glavni projekt i
iskolčiti pristupnu prometnicu na terenu.
(4) Do izgradnje javnog sustava, zbrinjavanje
otpadnih voda je dozvoljeno osigurati na način određen sukladno člancima 101. i
102. ovih odredbi.
10.1. Uređenje građevinskog zemljišta
Članak
152.
(1) Pri daljnjim zahvatima uređenja naselja
kao prvi se korak planira uređenje građevinskog zemljišta sa svim elementima
optimalne razine uređenja građevinskog zemljišta.
(2) Dinamika i uvjeti komunalnog opremanja
zemljišta utvrdit će se prema potrebama za privođenje određenog zemljišta
planiranoj namjeni.
(3) Uređenje građevinskog zemljišta; priprema
zemljišta za izgradnju, izgradnja prometnica, komunalne infrastrukture i
telekomunikacija, treba se međusobno uskladiti u dinamici projektiranja i
realizacije, a u cilju racionalizacije troškova gradnje.
Članak
153.
(1) Uređenje građevinskog zemljišta
podrazumijeva pripremu i opremanje. Na prostoru građevinskog područja naselja
Miholašćica se određuje optimalno uređenje građevinskog zemljišta, koje osim
pripreme obuhvaća i osnovnu
infrastrukturu: pristupni
put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju.
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je
namjena protivna planiranoj namjeni
Članak
154.
(1) Za građevine što su sagrađene u skladu s
propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju
(»Narodne novine« broj 30/94, 68/98 i 61/00) i u skladu s dokumentima
prostornog uređenja, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim Planom,
može se dozvoliti održavanje građevine i izgradnju sanitarnog čvora unutar
gabarita građevine.
Članak
155.
(1) Sve rekonstrukcije unutar prometnog i
infrastrukturnog koridora i zaštitnog pojasa moraju zadovoljiti i posebne
uvjete nadležnih institucija.
Članak
156.
(1) Do planirane izgradnje ili rekonstrukcije
ulice, na prostoru njenog koridora nije dozvoljen zahvat izgradnje odnosno
rekonstrukcije druge građevine. U skladu s uvjetima iz točke 5.1. »Uvjeti
gradnje prometne mreže« je iznimno dozvoljen zahvat izgradnje infrastrukturne
građevine te drugi zahvat ako je potvrđen glavni projekt prometnice i ista
iskolčena na terenu.
11. Prijelazne i završne odredbe
Članak
157.
(1) Ovaj Plan je izrađen je u četiri
izvornika koji su ovjereni pečatom Gradskog vijeća Grada Cresa i potpisom
predsjednika Gradskog vijeća Grada Cresa i koji se čuvaju u skladu sa zakonom.
Članak
158.
(1) Tekstualni dio Plana, I. Obrazloženje i
B. grafički dio plana (kartografski prikazi u mj. 1:2000) sastavni su dijelovi
ovog Prostornog plana, ali nisu predmet objave.
Članak
159.
(1) Ovaj Prostorni plan stupa na snagu osmog
dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Članak
160.
(1) Ovom Odlukom stavlja se izvan snage
Odluka o donošenju Provedbenog urbanističkog plana Miholašćica (»Službene
novine Primorsko-goranske županije«, broj 4/ 94).
Klasa: 350-01/06-1/3
Ur. broj: 2213/02-01-01-09-62
Cres, 17. veljače 2009.
GRAD
CRES
GRADSKO VIJEĆE
Potpredsjednik
Gradskog vijeća
Danijel Kučić, ing. građ., v.r.
