38.

Na temelju članaka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), članka 179. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Lokve (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 43/04), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Lokve (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 21/06) i članka 18. Statuta Općine Lokve (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 37/05), Općinsko vijeće Općine Lokve, na sjednici održanoj 29. prosinca 2008. godine donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja 1
- NASELJE LOKVE N4/1

A. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja 1 - Naselje Lokve N4/1 (u nastavku teksta: Plan) kojega je izradio Urbanistički zavod grada Zagreba d.o.o. iz Zagreba.

Članak 2.

Planom se, u skladu s Prostornim planom uređenja Općine Lokve, utvrđuje detaljna namjena površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja zemljišta komunalnom, prometnom i elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom, uvjeti za izgradnju građevina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 3.

Plan se donosi za dio područja naselja Lokve utvrđeno Prostornim planom uređenja Općine Lokve koje obuhvaća površinu od 18,65 ha i čije su granice ucrtane na kartografskim prikazima Plana.

Članak 4.

Plan je sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja 1 - Naselje Lokve N4/1 i sastoji se od:

TEKSTUALNOG DIJELA:

UVOD

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja Lokve u prostoru Općine

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Prirodne osobitosti

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.3.1. Prometna infrastruktura

1.1.3.2. Komunalna infrastruktura

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obaveze iz planova šireg područja

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja općinskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja

2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja odnosno dijela naselja

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.4.1. Ulična mreža

3.4.2. Pješački promet

3.4.3. Uvjeti za smještaj vozila

3.4.4. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. Opći uvjeti za izgradnju i međusobni raspored vodova komunalne infrastrukture

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti te kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

A. TEMELJNE ODREDBE

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Površine javne namjene

1.2. Površine ostalih namjena

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3. UVJET SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.1. Građevina upravne i kulturne namjene - D1 i D7

3.2. Građevine predškolske i školske namjene - D4 i D5

3.3. Građevina vjerske namjene - D8

3.4. Građevine zdravstvene namjene - D3

3.5. Građevine vatrogasnog centra - D9

3.6. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina sportsko- rekreacijske namjene

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

4.1. Uvjeti i način gradnje u zoni stambene namjene - S

4.2. Uvjeti i način gradnje u zoni mješovite pretežito stambene namjene

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Odvodnja otpadne i oborinske vode

5.3.2. Vodoopskrba

5.3.3. Plinoopskrba

5.3.4. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

5.3.5. Uvjeti smještaja građevina infrastrukturnog sustava

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

6.1. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

7.1. Uvjeti uređenja područja posebnih ograničenja u korištenju

8. POSTUPANJE S OTPADOM

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita voda i zaštita od poplava

9.2. Zaštita zraka

9.3. Zaštita tla

9.4. Zaštita od požara

9.5. Zaštita od ratnih opasnosti

9.6. Zaštita od potresa

9.7. Nesmetano kretanje invalidnih osoba

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

GRAFIČKOG DIJELA:

KARTOGRAFSKI PRIKAZI u mjerilu 1:5.000

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

2.1. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

PROMET I ULIČNA MREŽA + POŠTA I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE

2.2. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA I ODVODNJA

2.3. PROMETNA ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

ENERGETSKI SUSTAVI - ELEKTROENERGETIKA I PLINOOPSKRBA

3.1. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.2. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA - OBLICI KORIŠTENJA

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE

B. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 5.

Ako Planom nije drugačije određeno, izrazi i pojmovi koji se koriste u Odluci imaju sljedeća značenja:

1. Općina Lokve je jedinica je lokalne samouprave u sastavu Primorsko-goranske županije utvrđena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 10/97).

2. Naselje Lokve je najveće naselje unutar jedinice lokalne samouprave Općine.

3. Granica građevinskog područja je linija razgraničenja površina koje služe za građenje od ostalih površina prema kriterijima iz Prostornog plana.

4. Građevinsko područje je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojeće izgradnje.

5. Osnovna građevina je svaka građevina koja isključivo služi za obavljanje Planom predviđene namjene.

6. Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji osnovne građevine.

7. Građevine stambene namjene su obiteljske, višeobiteljske i stambeno-poslovne građevine.

8. Obiteljska građevina je građevina za stanovanje s najviše dva stana, a sastoji se od osnovne i pomoćnih građevina na jednoj građevnoj čestici.

9. Višeobiteljska stambena građevina je vrsta građevine namijenjene kolektivnom stanovanju s tri i više stanova.

10. Građevine društvene i javne namjene služe zadovoljenju društvenih potreba stanovništva, a u Planu obuhvaćaju školsku, predškolsku. zdravstvenu, kulturnu, upravnu, vjersku namjenu te vatrogasce.

11. Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (podrum i suteren) ili nadzemne (prizemlje, kat i potkrovlje).

12. Podrum - podrumom se smatra potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena. Građevina može imati najviše jedan podrum.

13. Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svog volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

14. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad kote uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

15. Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja.

16. Potkrovlje (Pk) - potkrovlje je dio građevine građevini čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog krovišta i čija visina nadozida nije viša od 1,2 m. Građevina može imati samo jednu potkrovnu etažu s galerijom.

17. Koeficijent izgrađenosti je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septička jama i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju, kao i terase na terenu.

18. Koeficijent iskorištenosti je odnos ukupne (bruto) izgrađene površine građevine i površine građevne čestice.

19. Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja.

20. Regulacijska linija je granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, trg i drugo) i građevne čestice osnovne namjene.

21. Građevna linija određuje vertikalnu projekciju najistaknutijeg dijela pročelja osnovne građevine prema čestici javne površine.

22. Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.

23. Lokalne uvjete čine posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, prometne, komunalne, morfologija krajobraza i tipologija gradnje unutar bloka ili na potezu uz prometnicu).

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

1.1. Površine javne namjene

Članak 6.

Urbanističkim planom uređenja određene su i razgraničene površine javne namjene:

Površine označene slovima:

D1 - javna i društvena namjena - upravna

D3 - javna i društvena namjena - zdravstvena

D4 - javna i društvena namjena - predškolska

D5 - javna i društvena namjena - školska

D7 - javna i društvena namjena - kulturna

D8 - javna i društvena namjena - vjerska

D9 - javna i društvena namjena - vatrogasci

Razgraničenje ovih površina određeno je na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:5000.

1.2. Površine ostalih namjena

Članak 7.

Urbanističkim planom uređenja određene su i razgraničene površine sljedećih namjena:

Površine označene slovima:

S - stambena namjena

M1 - mješovita namjena - pretežito stambena

R1 - sportsko rekreacijska namjena - sport

Z - zaštitne zelene površine

Površine grafičkih oznaka:

- prometne površine.

Razgraničenje ovih površina određeno je na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:5000.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 8.

U obuhvatu Plana nije moguća gradnja građevina gospodarskih djelatnosti.

3. UVJET SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 9.

Gradnja građevna društvenih djelatnosti moguća je u obuhvatu Plana unutar zona javne i društvene namjene označenim na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:5000 oznakama D1, D3, D4, D5, D7, D8 i D9.

Na građevnoj čestici društvene namjene moguća je nadogradnja, dogradnja, preuređenje i nova gradnja više građevina u funkciji osnovne namjene te gradnja pomoćnih građevina.

Unutar površina ove namjene ne smije se izvoditi prostor stambene namjene. Iznimno, unutar građevine školske namjene može se izvesti prostor stambene namjene za potrebe domara bruto površine do 80 m².

Pojedine zone javne i društvene namjene su smještene u dijelu naselja koji je u Planu valoriziran kao vrijedna povijesna cjelina te se za sve zahvate u postupku ishođenja daljnje projektne i planske dokumentacije trebaju biti u skladu s odredbama iz poglavlja 7. ovih odredbi.

3.1. Građevina upravne i kulturne namjene - D1 i D7

Članak 10.

Ovim Planom određena je površina za gradnju građevina javne i društvene namjene - upravne i kulturne koja je označena na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA oznakama D1 i D7.

Na ovoj površini određenoj Planom može se formirati jedna ili više građevnih čestica za gradnju građevina društvenih djelatnosti (upravne i kulturne). Na jednoj građevnoj čestici može se graditi više građevina osnovne namjene i pomoćne građevine.

Minimalna veličina građevne čestice je 800 m², odnosno u izgrađenim dijelovima naselja postojeća građevna čestica, a maksimalna veličina građevne čestice određena je veličinom zone.

Građevine se mogu dograditi, nadograditi i preurediti u opsegu koji je potreban za njihovo daljnje funkcioniranje. Nova gradnja može se planirati samo kao gradnja građe

vina manjih gabarita u kojima će biti smješteni prateći sadržaji osnovne namjene.

Maksimalna površina tlocrtne projekcija nove građevine je do 400 m².

Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,5.

Najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,5.

Najveća etažnost građevine je podrum i/ili suteren i tri nadzemne etaže (podrum i/ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje - Po/S+P+1+Pk), ili ako građevina nema podruma i/ili suterena četiri nadzemne etaže (prizemlje, dva kata i potkrovlje - P+2+Pk).

Najveća visina građevine od najniže kote uređenog terena do vijenca je 12,0 m.

Postojeća namjena prostora u građevini može se mijenjati unutar osnovne djelatnosti - javne i društvene namjene te pratećih djelatnosti za tu namjenu. U građevinama se ne smije mijenjati namjena prostora postavljanjem novih gospodarskih (poslovnih) sadržaja. Postava ovih sadržaja moguća je samo u prizemlju kulturnog doma. U pomoćnim građevinama moguće je smjestiti kao prateći sadržaj osnovne namjene i sportsko rekreacijske sadržaje za korisnike građevina osnovne namjene.

Na dijelovima prostora uz prometnicu koja je uz zapadnu granicu zone ne smije se graditi, dograđivati i nadograđivati na udaljenosti manjoj od 5,0 m od regulacijske linije prometnice.

Na dijelu prema prostoru trga (na istočnoj međi) treba se graditi, dograđivati i nadograđivati na poluugrađen način (prislonjeno uz građevinu kulturnog doma) kako bi se formiralo pročelje prema trgu.

Ograde se mogu izvoditi prema svim međama maksimalne visine 1,2 m.

Postojeće površine zelenila - prirodni teren trebaju se zadržati te kod nove gradnje ili dogradnje postojećih građevina ne smiju se smanjivati. Iznimno, ako se dogradnja, nadogradnja ili nova gradnja mora iz funkcionalnih razloga planirati na prostorima gdje su površine zelenila - prirodni teren, te se površine zelenila trebaju nadomjestiti u istom odnosu na drugom dijelu građevne čestice. Uređenje ovih površina bit će prvenstveno parterno - sadnjom trave i niske vegetacije.

3.2. Građevine predškolske i školske namjene - D4 i D5

Članak 11.

Ovim Planom određena je površina za gradnju građevina javne i društvene namjene - predškolske i školske koja je označena na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA oznakama D4 i D5.

Na ovoj površini određenoj Planom može se formirati jedna ili više građevnih čestica za gradnju građevina društvenih djelatnosti (predškolske i školske). Na jednoj građevnoj čestici može se graditi više građevina osnovne namjene i pomoćne građevine.

Minimalna veličina građevne čestice je 800 m², odnosno u izgrađenim dijelovima naselja postojeća građevna čestica, a maksimalna veličina građevne čestice određena je veličinom zone.

Građevine se mogu dograditi, nadograditi i preurediti u opsegu koji je potreban za njihovo daljnje funkcioniranje. Građevine su definiranih gabarita te dogradnja odnosno nadogradnja može biti samo na dijelu koji je manji od 30% površine etaže ili uređenjem galerije u potkrovlju i postavom krovnih prozora kao »krovnih kućica«.

Nova gradnja se može planirati na sjeveroistočnom dijelu zone uz prometnicu i stubište uz spomenik. Nova gradnja može biti građena isključivo kao samostojeća građevina koja je »toplom vezom« povezana s osnovnom građevinom, maksimalne površine tlocrtne projekcija do 100 m².

Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,5.

Najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,5.

Najveća etažnost građevina je podrum i/ili suteren i tri nadzemne etaže (podrum i/ili suteren, prizemlje, kat i potkrovlje - Po/S+P+1+Pk).

Najveća visina građevine od najniže kote uređenog terena do vijenca je 12,0 m.

Postojeća namjena prostora u građevini može se mijenjati unutar osnovne djelatnosti - javne i društvene namjene te pratećih djelatnosti za tu namjenu. U građevinama se mogu graditi sadržaji trgovačke namjene koji su isključivo vezani uz osnovnu namjenu (knjižare, papirnice i sl.) te manji ugostiteljski sadržaji (prodaja bezalkoholnih pića i gotove hrane) isključivo ukoliko nije organizirana javna prehrana polaznika. Postava ovih sadržaja moguća je samo u prizemlju građevine i to bruto površine do 50 m².

Unutar građevine školske namjene može se izvesti prostor stambene namjene za potrebe domara bruto površine do 80 m².

Za uređenje površina zelenila na građevnoj čestici ili česticama građevina javne i društvene namjene (predškolske i školske) potrebno je napraviti projekt hortikulturnog rješenja.

Kod izrade hortikulturnog projekta potrebno je napraviti idejno rješenje za širi prostor koji bi obuhvaćao susjedne pješačke površine i prostore zelenila uz vjersku građevinu te stubište uz spomenik, a kako bi se uređenjem tih prostora dobilo jedinstveno i kvalitetno uređenje ovog dijela naselja. Tim projektom potrebno je definirati i ograde građevnih čestica javne i društvene namjene.

Kod izrade projektne dokumentacije za dogradnju, nadogradnju ili gradnju novih građevina svi zahvati trebaju biti u skladu s odredbama iz poglavlja 7. ovih odredbi.

3.3. Građevina vjerske namjene - D8

Članak 12.

Ovim Planom određena je površina za gradnju građevine javne i društvene namjene (vjerske) koja je označena na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA oznakom D8.

Ova površina određena Planom odgovara građevnoj čestici građevine javne i društvene namjene - vjerske crkve sa zvonikom.

Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,6.

Najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 2,4.

Najveća etažnost građevine je jedna etaža, pri čemu je najveća visina građevine od najniže kote uređenog terena do vijenca 15,0 m dok visina zvonika nije određena.

Za uređenje površina zelenila na građevnoj čestici građevine javne i društvene namjene (vjerske) potrebno je napraviti projekt hortikulturnog rješenja.

Izrada hortikulturnog projekta planirana je za širi prostor koji će obuhvaćati, uz susjedne pješačke površine te stubište uz spomenik, i prostore zelenila uz školsku i predškolsku ustanovu, kako bi se uređenjem tih prostora dobilo jedinstveno i kvalitetno uređenje ovog dijela naselja. Tim projektom potrebno je definirati i ograde građevnih čestica javne i društvene namjene.

Kod izrade projektne dokumentacije za održavanje ili obnovu građevine svi zahvati trebaju biti u skladu s odredbama iz poglavlja 7. ovih odredbi.

3.4. Građevine zdravstvene namjene - D3

Članak 13.

Ovim Planom određena je površina za gradnju građevina javne i društvene namjene (zdravstvene) koja je označena na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA oznakom D3.

Na ovoj površini određenoj Planom može se formirati jedna ili više građevnih čestica za gradnju građevina društvenih djelatnosti (zdravstvene). Na jednoj građevnoj čestici može se graditi više građevina osnovne namjene i pomoćne građevine.

Minimalna veličina građevne čestice je 800 m², odnosno u izgrađenim dijelovima naselja postojeća građevna čestica, a maksimalna veličina građevne čestice određena je veličinom zone.

Građevine mogu se dograditi, nadograditi i u opsegu koji je potreban za njihovo daljnje funkcioniranje.

Nova gradnja se može graditi pri čemu je maksimalna površina tlocrtne projekcija nove građevine do 400 m².

Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,5.

Najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,5.

Najveća visina građevine od najniže kote uređenog terena do vijenca je 12,0 m.

Na dijelovima prostora uz prometnicu koja je uz zapadnu granicu zone nova gradnja, dogradnja, nadogradnja ili nova gradnja može se graditi na udaljenosti najmanje 5,0 m od regulacijske linije prometnice. Na dijelu prema prostoru trga dogradnja, nadogradnja ili nova gradnja može se graditi na poluugrađen način (prislonjena uz građevinu kulturnog doma) kako bi se formiralo pročelje prema trgu.

Postojeća namjena prostora u građevini može mijenjati namjenu unutar osnovne djelatnosti -javne i društvene namjene te pratećih djelatnosti za tu namjenu. U građevinama se mogu postavljati sadržaji trgovačke namjene koji su isključivo vezani uz osnovnu namjenu (ljekarne i sl.). Postava ovih sadržaja moguća je samo u prostorima prizemlja.

Za uređenje površina zelenila na građevnoj čestici građevine javne i društvene namjene (zdravstvene) potrebno je napraviti projekt hortikulturnog rješenja.

Kod izrade idejnog rješenja uređenja površina zelenila treba se postići oblikovno usklađenje s ostalim uređenim površinama zelenila okolnih prostora trga kako bi se dobilo jedinstveno prostorno uređenje. Tim projektom potrebno je definirati i ograde građevnih čestica javne i društvene namjene.

3.5. Građevine vatrogasnog centra - D9

Članak 14.

Ovim Planom određena je površina za gradnju građevina javne i društvene namjene (vatrogasci) koja je označena na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA oznakom D9.

Na ovoj površini određenoj Planom može se formirati jedna ili više građevnih čestica za gradnju građevina društvenih djelatnosti (vatrogasci). Na jednoj građevnoj čestici može se graditi više građevina osnovne namjene i pomoćne građevine.

U skladu s potrebama te djelatnosti na građevnoj čestici moguća je nadogradnja, dogradnja i nova gradnja više građevina u funkciji osnovne ili prateće namjene.

Minimalna veličina građevne čestice je 800 m², odnosno u izgrađenim dijelovima naselja postojeća građevna čestica, a maksimalna veličina građevne čestice određena je veličinom zone.

Nova gradnja može se planirati samo kao gradnja građevine površine tlocrtne projekcija do 400 m². Dogradnja građevine kao i nova gradnja može se planirati na prostoru koji je najmanje udaljen 5,0 m od regulacijske linije pristupne prometnice.

Najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) iznosi 0,5.

Najveći koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_is) iznosi 1,5.

Najveća visina građevine od najniže kote uređenog terena do vijenca je 12,0 m.

Etažnost i visina tornja posmatračnice nije određena.

Potrebno je urediti kolno-manipulativne površine koje su neophodne za funkcioniranje vatrogasnog centra.

Potrebno je osigurati minimalno 20% površina uređenog zelenila (prirodnog terena) na građevnoj čestici, a za njihovo uređenje nije potrebno napraviti hortikulturni projekt.

3.6. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina sportsko- rekreacijske namjene

Članak 15.

Ovim Planom određena je površina za gradnju građevina sportsko-rekreacijske namjene koja je označena na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA oznakom R1.

Na ovoj površini određenoj Planom može se formirati jedna ili više građevnih čestica na kojima se mogu uređivati sportski tereni s pratećim sadržajima (sanitarije, svlačionice, spremišta i dr.), površine zelenila te postavljati interna prometna mreža i parkirališta.

U skladu s potrebama te djelatnosti na građevnoj čestici moguća je uređenje i nova gradnja više građevina u funkciji osnovne namjene (različiti sportski tereni prema potrebama osnovne škole) i jedna građevina prateće namjene (sa sanitarijama, svlačionicama, spremištima i sl.).

Minimalna veličina građevne čestice je 400 m², odnosno u izgrađenim dijelovima naselja postojeća građevna čestica, a maksimalna veličina građevne čestice određena je veličinom zone.

Nova gradnja pratećih sadržaja može se planirati samo kao gradnja građevine površine tlocrtne projekcija do 200 m², najveće etažnosti prizemlje i potkrovlje (P+Pk). Najveća visina građevine od najniže kote uređenog terena do vijenca je 4,5 m.

Unutar građevine pratećih sadržaja sportske namjene moguće je izvedba upravno-poslovnog sadržaja ili trgovine vezane za osnovnu djelatnost ili manjeg ugostiteljskog sadržaja i to bruto površine do 50 m².

Uvjet za gradnju građevina sportsko rekreacijske namjene i pratećih sadržaja je kolni prilaz širine najmanje 3,0 m.

Potrebno je urediti kolno-manipulativne površine i osigurati potreban broj parkirališnih mjesta unutar zone sportsko rekreacijske namjene.

Potrebno je osigurati minimalno 20% površina uređenog zelenila (prirodnog terena) na građevnoj čestici.

4. UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 16.

Ovim Planom određene su površine za gradnju građevina stambene i mješovite - pretežito stambene namjene koje su označena na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA oznakama S i M1.

Na površinama zona stambene i mješovite namjene - pretežito stambene mogu se formirati građevne čestice za gradnju građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina.

Na površinama stambene i mješovite - pretežito stambene namjene osim stambenih građevina mogu se graditi i manje poslovne i gospodarske građevine, manji javni i društveni sadržaji, komunalne i prometne građevine, montažne građevine - kiosci te prateći sadržaji svih namjena.

Na površinama stambene i mješovite - pretežito stambene namjene mogu se izvoditi vodovi komunalne infrastrukture, parkirališta te uređivati površine zelenila.

Minimalni potrebni preduvjet za novu gradnju je uređena građevna čestica što podrazumijeva direktan pristup na javno-prometnu površinu širine 5,5 m, komunalnu opremljenost najmanje sustavom vodoopskrbe, odvodnje, elektroenergetskog napajanja te propisani broj parkirališnih mjesta.

Iznimno, u dijelovima naselja koji su na kartografskom prikazu br. 3.1. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA označeni kao povijesna graditeljska cjelina kao preduvjet za izgradnju može biti i javni pješački pristup do građevine u kojem su položeni potrebni vodovi komunalne infrastrukture.

Za izgrađene dijelove naselja mješovite pretežno - stambene namjene oblik korištenja je održavanje i manji zahvati sanacije građevina.

Izgrađeni dijelovi naselja mješovite namjene zadržavaju sadašnji način gradnje i to gradnju pretežito poluugrađenih i ugrađenih građevina. Nova gradnja u zonama koje se nalaze na prostoru starog centra naselja treba se gabaritima i oblikovnim elementima uklopiti u postojeću urbanu matricu.

Dijelovi zone mješovite pretežno stambene namjene na kartografskom prikazu br. 3.1. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA označeni su kao povijesna graditeljska cjelina i kontaktna zona s njom. Uvjeti korištenja za ove dijelove naselja kao i prostore koji su u kontaktu s njima trebali bi sačuvati sadašnji urbani prostor kao i karakteristične ambijentalne vrijednosti (u cijelosti ili u detaljima). Unutar tih dijelova naselja kod nove gradnje te održavanja, rekonstrukcije ili sanacije postojećih građevina svi zahvati trebaju biti u skladu s odredbama iz poglavlja 4.2. i 7. ovog Plana.

Neizgrađeni dijelovi naselja stambene namjene nalaze se uz prometnicu planske oznake A4. Planom je određen oblik korištenja: nova gradnja. I na ovim dijelovima naselja predviđena je gradnja obiteljskih i višeobiteljskih isključivo samostojećih građevina.

4.1. Uvjeti i način gradnje u zoni stambene namjene - S

Članak 17.

Ovim Planom određene su zone stambene namjene. Na površinama stambene namjene mogu se graditi obiteljske građevine s maksimalno dva stana, odnosno višeobiteljske građevine s maksimalno tri stana i pratećim sadržajima stanovanja te s poslovnim i trgovačkim ili gospodarskim sadržajima u prizemlju, ili u pomoćnim građevinama.

Poslovni, trgovački ili gospodarski sadržaji u građevini ili u pomoćnim građevinama ne smije narušavati kvalitetu stanovanja.

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna stambena građevina te pomoćne, manje poslovne i gospodarske građevine te poljoprivredno-gospodarske građevine.

Gradnja u zonama S moguća je tek nakon izrade detaljnog plana uređenja čija je granica određena na kartografskom prikazu br. 3.1. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA prema sljedećim uvjetima:

Obiteljska građevina - samostojeća

Članak 18.

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi: za samostojeće građevine:

- za prizemnu građevinu 300 m², uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 15 m, odnosno minimalna širina građevine ne može biti manja od 7 m,

- za građevinu P+1 ili više 320 m², uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 16 m, odnosno minimalna širina građevine ne može biti manja od 8 m.

b) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi:

- za samostojeće građevine 70 m²

c) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) određuje se:

- za samostojeće građevine: 0,3

d) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) iznosi:

- za samostojeće građevine: 0,7

Najveća dopuštena visina obiteljske građevine iznosi 7 m od kote zaravnatog terena do vijenca krova.

Obiteljske građevine - samostojeće, moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od kote zaravnatog terena do vijenca krova od susjedne građevine i ne manje od 4 metra od granice građevne čestice, osim unutar povijesne graditeljske seoske cjeline.

Kod svih građevina udaljenost građevine od međe je minimalno 4 m, ukoliko ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Iznimno, ako na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori, niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od građene čestice može iznositi i 3 metra.

Prizemne građevine mogu biti udaljene minimalno 3 m od međe, a međusobna udaljenost prizemnih građevina mora biti minimalno 6 m.

Pomoćne građevine moraju biti udaljene najmanje 3 m od granice građevne čestice, a grade se isključivo kao prizemne građevine.

Iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja, građevina može biti udaljena, ako to mjesne prilike zahtijevaju, 1-3 m od ruba građevne čestice. U tom slučaju, na stambenoj se građevini ne smiju graditi otvori prema susjednoj građevnoj čestici.

Građevni pravac, za građevine uz ostale ceste, minimalno je udaljen 6 m od ruba ceste.

Kod interpolacija građevina, unutar već izgrađenih dijelova naselja koja imaju formirane ulice, građevni pravac se utvrđuje prema postojećim građevinama.

Uz pristupne putove građevni pravac je određen udaljenošću od 6 m.

Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije. Ulična ograda, ukoliko se izvodi, mora biti izvedena kao živica. S unutarnje strane živice može se izvesti i druga vrsta ograde, ali ne viša od živice.

Dio seoske građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište, na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi prozračnom ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi.

Kad se građevna čestica formira na način da nekom svojom stranom graniči sa zaštitnim pojasom javne ceste ili željezničke pruge, građevna se čestica uz tu granicu zaštićuje na način koji onemogućava izlaz ljudi.

Višeobiteljska građevina - samostojeća

Članak 19.

Površina građevne čestice samostojeće višeobiteljske stambene građevine do 3 stana ne može biti manja od 500 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevne linije građevine, ne može biti manja od 18 metara.

Minimalni tlocrt nove stambene građevine višeobiteljske stambene građevine do 3 stana je 80 m² za sve veličine građevnih čestica.

Najveća dopuštena tlocrtna površina građevine stambene namjene je 200 m².

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice za samostojeće višeobiteljske stambene građevine do 3 stana jest 0,3.

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice za samostojeće stambene građevine jest 0,8.

Maksimalni broj etaža osnovne građevine višeobiteljske stambene građevine do 3 stana su 3 etaže.

Najveća dopuštena visina osnovne građevine (h) iznosi 9,0 metara.

4.2. Uvjeti i način gradnje u zoni mješovite pretežito stambene namjene

Članak 20.

Ova zona obuhvaća najveći dio prostora Plana: trg, novi centar naselja, jugozapadnu i dio sjeverozapadne zone te u cijelosti istočnu zonu naselja. Na ovom prostoru moguća je gradnja obiteljskih (samostojećih, dvojnih, interpolacija), višeobiteljskih s 3 stana (samostojećih, dvojnih, interpolacija),) i stambeno-poslovnih građevina.

U obiteljskim građevinama s maksimalno dva stana i višeobiteljskim s tri stana mogu biti prateći sadržaji stanovanja te poslovni, trgovački i gospodarski sadržaji u prizemlju ili u pomoćnim građevinama.

Stambeno-poslovne građevine u zoni mješovite namjene uz stambene prostore mogu imati poslovne i trgovačke sadržaje u prizemlju i na etažama te pomoćne građevine s pratećim sadržajima stanovanja ili poslovne i trgovačke namjene.

Poslovni, trgovački ili gospodarski sadržaji u građevini ili u pomoćnim građevinama ne smiju narušavati kvalitetu stanovanja.

Na jednoj građevnoj čestici može se graditi građevina osnovne namjene i pomoćne građevine.

Za gradnju u zonama mješovite pretežito stambene namjene oznaka određeno je za:

Obiteljske građevine:

Članak 21.

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi:

za samostojeće građevine:

- za prizemnu građevinu 300 m², uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 15 m, odnosno minimalna širina građevine ne može biti manja od 7 m

- za građevinu P+1 ili više 320 m², uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 16 m, odnosno minimalna širina građevine ne može biti manja od 8 m.

za dvojne građevine:

- za prizemnu građevinu 240 m², uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 11 m

- za građevinu P+1 260 m², uz uvjet da širina građevne čestice na crti građevne linije ne može biti manja od 12 m

za interpolacije u izgrađenim jezgrama:

- 260 m², najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) 0,3

b) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi:

- za samostojeće građevine 70 m²

- za dvojne građevine 60 m²

c) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) određuje se:

- za samostojeće građevine 0,3

- za dvojne građevine 0,4

d) najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) iznosi:

- za samostojeće građevine 0,7

- za dvojne građevine 0,7

Najveća dopuštena visina obiteljske građevine iznosi 7 m od kote zaravnatog terena do vijenca krova.

Prizemne građevine mogu biti udaljene minimalno 3 m od međe, a međusobna udaljenost prizemnih građevina mora biti minimalno 6 m.

Građevine stambene namjene - dvojne, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 5 metara od granice građevne čestice.

Pomoćne građevine moraju biti udaljene najmanje 3 m od granice građevne čestice, a grade se isključivo kao prizemne građevine.

Odrednice za minimalne udaljenosti, iz stavka (2), od granica građevne čestice primjenjuju se i na septičke taložnice.

Građevni pravac, za građevine uz ostale ceste, minimalno je udaljen 6 m od ruba ceste.

Kod interpolacija građevina, unutar već izgrađenih dijelova naselja koja imaju formirane ulice, građevni pravac se utvrđuje prema postojećim građevinama.

Uz pristupne putove građevni pravac je određen udaljenošću od 6 m.

Dio seoske građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište, na kojem slobodno borave domaće životinje, mora se ograditi prozračnom ogradom koja onemogućava izlaz stoke i peradi.

Višeobiteljske stambene građevine:

Članak 22.

Površina građevne čestice višeobiteljske stambene građevine do 3 stana ne može biti manja od:

. za samostojeće stambene građevine: 500 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevne linije građevine, ne može biti manja od 18 metara,

. za poluotvorene stambene građevine: 400 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevne linije građevine, ne može biti manja od 16 metara,

. za građevine u nizu: 300 m², uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevne linije građevine, ne može biti manja od 10 metara.

Minimalni tlocrt nove stambene građevine višeobiteljske stambene građevine do 3 stana je 80 m² za sve veličine građevnih čestica.

Najveća dopuštena tlocrtna površina građevine stambene namjene je 200 m².

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice višeobiteljske stambene građevine do 3 stana određuje se:

. za samostojeće stambene građevine: 0,3

. za poluotvorene stambene građevine: 0,4

. za građenje u nizu: 0,5

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice jest:

. za samostojeće stambene građevine: 0,8

. za poluotvorene stambene građevine: 0,9

. za građenje u nizu: 1,2

Maksimalni broj etaža osnovne građevine višeobiteljske stambene građevine do 3 stana su 3 etaže.

Najveća dopuštena visina osnovne građevine (h) iznosi 9,0 metara.

Povijesno graditeljske cjeline:

Članak 23.

Za gradnju u zonama mješovite pretežito stambene namjene oznake M1 koje su u Planu vrednovane kao povijesna graditeljska cjelina ili kontaktna zona s njom, određeno je:

- za građevine i građevne čestice koje su vrednovane kao povijesna graditeljska cjelina i one građevine odnosno građevne čestice koje graniče s građevinama koje su vrednovane kao civilne građevine ili građevni sklop ambijentalne vrijednosti minimalna i maksimalna veličina građevne čestice, minimalna i maksimalna površina tlocrtne projekcije, najveći koeficijent izgrađenosti (k_is) i koeficijent iskoristivosti (k_is), etažnost i visina građevine mogu biti veći od propisanih za novu gradnju, a odredit će se na osnovi lokalnih uvjeta u skladu s karakteristikama građevina koje su označene kao građevine ambijentalne vrijednosti ili graditeljski sklopovi.

- minimalna udaljenost nove građevine od regulacijskog pravca i od međa susjednih građevnih čestica, površine uređenog zelenila, vrsta i visina ulične ograde, te maksimalna visina podzida odredit će se u postupku ishođenja lokacijske dozvole u skladu s lokalnim uvjetima ili parametrima postojeće izgradnje između kojih se interpolira;

- Detaljniji uvjeti gradnje i oblikovanja dani su u Odredbama za provođenje ovog Plana, u poglavlju 7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI;

- zadovoljenje parkirališnih potreba je na građevnoj čestici. Iznimno je moguće parkirališne potrebe zadovoljiti i na susjednim građevnim česticama ukoliko se postavom parkirališnih mjesta ili gradnjom garaže narušava urbana slika tog dijela naselja, što će se odrediti u postupku ishođenja lokacijske dozvole.

5. UVJETI UREĐENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM GRAĐEVINAMA I POVRŠINAMA

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Cestovna prometna mreža

Članak 24.

U Planu su određene površine za gradnju prometnica. Unutar takvih površina, ovisno o kategoriji prometnice, treba izgraditi i urediti kolnik, nogostupe i zelenilo.

U funkciji cestovnog motornog prometa predviđena je u svim prometnicama izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila širine kolnika 6,0 m.

S obzirom da moraju udovoljiti zahtjevima u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN, gornji stroj svih kolnih površina kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila mora biti izveden od nosivog sloja zbijenog kamenog materijala, cementom stabiliziranog nosivog sloja, gornjeg nosivog sloja i habajućeg sloja asfaltbetona.

Za kretanje pješaka u svim je postojećim prometnicama planirano uređenje nogostupa minimalne širine:

- ako se izvodi neposredno uz prometni trak ceste i fizički je od nje odvojen rubnjakom iznosi 2,35 m (širina za dva pješaka), a iznimno za jednog pješaka 1,55 m

- ako je nogostup odvojen zelenom površinom od prometnih trakova prometni profil za dva pješaka je 1,6 m, iznimno za jednog pješaka 0,8 m.

Za sve novoplanirane prometnice određene su širine koridora od 12,0 m. Unutar koridora prometnica predviđena je izgradnja kolnika širine 6,0 m, obostranih nogostupa širine 1,6 m i obostranih razdjelnih pojasa zelenila širine 1,4 m.

Sve pješačke površine treba izvesti tako da se onemogući stvaranje arhitektonskih i urbanističkih barijera te omogući pristup i kretanje osobama smanjene pokretljivosti prema posebnim propisima.

Na svim se pješačkim površinama zabranjuje i po potrebi tehničkim rješenjima onemogućava parkiranje vozila.

Kod izgradnje ili rekonstrukcije prometnica županijskog značaja u području II. zone sanitarne zaštite treba izvesti zatvoreni sustav odvodnje i bočne branike.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 25.

Parkirališne i garažne potrebe za pojedine sadržaje rješavaju se na vlastitoj građevnoj čestici.

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta na građevnoj čestici građevine ovisi o vrsti i namjeni prostora u građevini, a određuje se u skladu s normativima određenim PPU Općine Lokve prema normativima iz tablice:

Namjena prostora u građevinama

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta

stanovanje	stambena građevina (po jednom stanu)	1
	višeobiteljska građevina (po jednom stanu)	1

Namjena prostora u građevinama gospodarske namjene	Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 1000 m² bruto razvijene površine
proizvodna namjena, poslovna namjena - servisni i skladišni sadržaji	4-8
trgovački sadržaji	20-40
uredi	10-20
drugi poslovni sadržaji	15
hotel, pansion, motel	20-40

Namjena prostora	Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta na broj osoba
škole i predškolske ustanove	na jednu učionicu po 1 mjesto

Minimalne dimenzije parkirališnog mjesta za parkiranje osobnog vozila su 2,5 m x 5,0 m.

Na svim parkiralištima koji će se izvoditi za potrebe sadržaja javne i društvene namjene kao i sadržaja koji su u javnom režimu korištenja (lokali, trgovački sadržaji, i sl.) potrebno je osigurati min 5% sveukupnog broja parkirališno-garažnih mjesta odnosno najmanje 1 PM za potrebe invalidnih osoba.

Minimalne dimenzije parkirališnog mjesta za parkiranje osobnog vozila invalida su 3,5 x 5,0 m.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 26.

Postojeće proširenje prometnice planske oznake A3 uz križanje s ulicom planske oznake A1 koje je dijelom uređeno kao trg. Pješačke površina na trgu predviđene su da se urede opločenjem ili na drugi adekvatan način isto kao i neizgrađene površine na sadržajima javne i društvene namjene koji su uz ovaj prostor. Način uređenja odredit će se u postupku izrade hortikulturnog projekta koji se treba izraditi tako da obuhvaća i uređenje neizgrađenih površina na prostoru javne i društvene namjene planske oznake D3 - zdravstvene stanice.

Postojeće stubište i prostor ispred crkve predviđeni su da se urede kao veća pješačka površina - trg. Način uređenja površina, opločenjem ili na drugi adekvatan način, odredit će se u postupku izrade hortikulturnog projekta koji se treba izraditi tako da obuhvaća i uređenje neizgrađenih površina na prostoru javne i društvene namjene planske oznake D8 - vjerske namjene i D4 i D5 - predškolske i školske namjene.

5.2. Uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže

Članak 27.

Planom su u svim prometnicama osigurani pojasevi za polaganje distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije (DEKK) uz regulacijske linije, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi. Najmanja širina pojasa za polaganje distributivne elektroničke komunikacijske kanalizacije iznosi 1,0 m.

Planom je predviđeno i postavljanje javnih govornica i to osim unutar čestica i/ili zgrada i na javnim površinama, kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost.

Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima veće koncentracije ljudi (veće trgovine, ugostiteljski sadržaji i sl.).

U sustavu pokretnih komunikacija unutar područja obuhvata nije planirano postavljanje baznih radijskih postaja.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 28.

Komunalnu infrastrukturu treba graditi unutar koridora prometnica u Planom osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s poprečnim presjecima prometnica.

Lokacijskim dozvolama odredit će se točan položaj vodova komunalne infrastrukturne mreže. Izgradnja treba biti usklađena s propozicijama prema DIN 1998 i važećim hrvatskim propisima prema pojedinim vrstama komunalne infrastrukture.

5.3.1. Odvodnja otpadne i oborinske vode

Članak 29.

Sustav javne odvodnje naselja Lokve koncipiran je kao razdjelni.

Sve planirane cjevovode u funkciji javne odvodnje predviđeno je polagati u koridorima javnih prometnih površina.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

Ovim Planom omogućava se izgradnja precrpnih stanica sanitarne i oborinske odvodnje. Za precrpnu stanicu treba osigurati vlastitu građevne česticu unutar ili izvan koridora prometnice sa kolnim pristupom na javnu prometnu površinu i elektroenergetskim priključkom.

Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. Ukoliko to iz određenih razloga nije moguće onda ih treba postavljati u sredini kolnika.

Sabirna okna treba postavljati unutar građevne čestice neposredno uz regulacijsku liniju prometnice.

Idejnim projektima odvodnje bit će određeni profili i nivelete javnih kanala, kote usporne vode, te način priključenja sabirnog kanala na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Interna odvodnja mora se izvoditi i koristiti u skladu s posebnim propisima.

Preporučljivo je da cijevi budu okruglog presjeka i izrađene od poliestera, polipropilene ili polietilena. Spajanja naglavcima s integriranom brtvom od elastomera osigurat će vodonepropusnost, trajnost te brzu montažu i ugradnju.

Cijevi koje budu korištene kod polaganja cjevovoda obavezno moraju imati provjereno dobra mehanička svojstva (vodonepropusnost, trajnost, nepropusni način spajanja, brza montaža i ugradnja).

Do izgradnje javnog sustava odvodnje, oborinske i fekalne otpadne vode odvodit će se odvojeno. Čiste oborinske vode s čistih nakapnih površina krovova i neizgrađenih zelenih površina upuštat će se u tlo u prvom redu putem upojnih bunara, a tek zatim u otvoreni cestovni jarak. Ovaj način odvodnje čistih oborinskih voda nije uvjetovan površinom čestice i intenzitetom izgradnje, već samo čistoćom oborinskih voda koja je neposredno vezana uz namjenu i način korištenja građevne čestice.

Kod nove gradnje građevina stambene namjene manje bruto razvijene površine (do 200 m² bruto) fekalne (sanitarne) otpadne vode do izgradnje sustava javne odvodnje treba ispuštati u vodonepropusne sabirne jame, odakle će se evakuirati posebnim komunalnim vozilima do ispusta koji će biti određen na razini naselja odnosno općine izvan I. i II. vodozaštitne zone.

Za sve druge namjene fekalne vode treba prethodno pročistiti na pročišćivaču na vlastitoj građevnoj čestici, a zatim ispustiti u cestovne jarke odnosno odvesti izvan II. zone sanitarne zaštite izvorišta i upustiti upojnim bunarima u tlo.

U drugoj vodoopskrbnoj zaštitnoj zoni dozvoljeno je recikliranje samo čistih oborinskih voda.

5.3.2. Vodoopskrba

Članak 30.

U postupku izgradnje i uređenja planskih koridora javnih prometnih površina unutar područja obuhvata potrebno je položiti vodoopskrbne cjevovode sukladno važećoj tehničkoj regulativi i pravilima struke.

Potrebne količine vode za gašenje požara treba osigurati u skladu s posebnim propisima.

Mreža vodoopskrbnih cjevovoda treba osigurati potrebne količine sanitarne i protupožarne vode te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Hidrante u pravilu treba projektirati kao nadzemne i postavljati izvan prometnih površina. Najveća dozvoljena udaljenost između pojedinih hidranata je 120 m.

Novi cjevovodi zbog mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od 1 150 mm.

Novoplanirane cjevovode u funkciji opskrbe pitkom vodom treba polagati unutar koridora javnih prometnih površina koristeći pri tome prvi podzemni sloj prvenstveno ispod nogostupa ili razdjelnih pojasa zelenila. Gdje to uslijed određenih okolnosti nije moguće, cjevovod treba položiti ispod površina kolnika.

Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto u svrhu osiguranja dvostrane mogućnosti opskrbe vodom.

Trase cjevovoda unutar koridora cestovnih prometnica potrebno je uskladiti s ostalim postojećim i planskim vodovima komunalne infrastrukture u skladu s posebnim uvjetima njihovih korisnika.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 31.

Planom je predviđena plinifikacija cjelokupnog područja prirodnim plinom. Preduvjet za plinifikaciju područja unutar obuhvata Plana je izrada izvedbenog projekta i izgradnja plinske mreže unutar obuhvata Plana.

Unutar područja obuhvata Plana u planiranim prometnicama predviđeni su koridori minimalne širine 1,0 m za polaganje srednjetlačnih plinovoda, tako da će se omogućiti plinifikacija svih planiranih građevina.

Srednjetlačni plinovod će se polagati podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1 m te će biti izveden od polietilenskih cijevi i fitinga kvalitete PE 100 klase SDR 11. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za srednjetlačni plinovod je 2 m, a za srednjetlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine je 1 m.

Udaljenosti srednjetlačnog plinovoda od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija. Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno odredbama posebnih propisa.

Svaka građevina mora imati zasebni srednjetlačni kućni priključak koji završava plinskim regulacijskim uređajem uključivo glavni zapor smještenim u ormariću na fasadi građevine. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

5.3.4. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 32.

Uzimajući prosječnu potrošnju električne energije postojećih i planiranih domaćinstava, postojeće dvije trafostanice - TS Lokve 1 instalirane 250 kVA (max 630 kVA) koja se nalazi u južnom dijelu područja obuhvata i TS Lokve 2 instalirane snage 160 kVA (max 250 kVA) koja se nalazi sjeveroistočno uz područje obuhvata zadovoljit će potrebe za električnom energijom planirano naselje.

Omogućuje se izgradnja novih trafostanica i na mjestima gdje Planom nisu predviđene, ako se ukaže potreba kojeg od korisnika iz naselja za još većom potrošnjom električne energije. Takav potrošač mora osigurati na vlastitom zemljištu građevnu česticu za izgradnju nove trafostanice kao samostojeće građevine ili ju izgraditi u sklopu svoje građevine.

U svim prometnicama unutar područja obuhvata osigurani su koridori širine 1,0 m odnosno 1,5 m za polaganje nove srednjenaponske (naponska razina 20 kV) i niskonaponske mreže kabela te polaganje kabela javne rasvjete i postavljanje stupova.

Elektroenergetske kabele neovisno o naponskoj razini treba postavljati isključivo izvan kolnih površina. U tu svrhu osigurani su pojasevi ispod površina nogostupa i razdjelnih pojasa zelenila.

Sve kabele treba postavljati 0,80 m ispod kote terena, a na mjestima poprečnih prijelaza kolnih površina kabele treba polagati u zaštitne cijevi.

Rasvijetljenost prometnih površina treba uskladiti s klasifikacijom rasvijetljenosti u Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom.

5.3.5. Uvjeti smještaja građevina infrastrukturnog sustava

Članak 33.

Planom se omogućuje izgradnja novih trafostanica na mjestima gdje Planom nisu predviđene te rekonstrukcija postojećih trafostanica. Ako se ukaže potreba kojeg od korisnika iz naselja za još većom potrošnjom električne energije takav potrošač mora osigurati na vlastitom zemljištu građevnu česticu za izgradnju nove trafostanice kao samostojeće građevine ili je izgraditi u sklopu svoje građevine.

Planom se omogućuje izgradnja precrpnih stanica sanitarne i oborinske odvodnje.

Za gradnju građevina komunalne infrastrukture određeno je:

- minimalna veličina građevne čestice za gradnju trafostanice je 15 m²;

- minimalna veličina građevne čestice za gradnju precrpne stanice je 8 m²;

- maksimalna veličina građevne čestice građevine nije određena;

- najveća etažnost građevine je jedna podzemna ili jedna nadzemna etaža, podrum ili suteren ili prizemlje;

- površina tlocrtne projekcije građevine, koeficijent izgrađenosti (k_ig) i koeficijent iskoristivosti (k_is) građevne čestice, uređenje površina zelenila odredit će se u postupku ishođenja lokacijske dozvole u skladu s potrebama i posebnim propisima koje je izdala nadležna komunalna organizacija;

- ograde se mogu izvoditi prema svim međama kao zaštitna žičana ograda maksimalne visine 2,0 m. Uz ogradu je moguća sadnja živice;

- građevna čestica mora imati izravni kolni pristup na javnu prometnu površinu te osiguran priključak na vodove komunalne infrastrukture.

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 34.

Na području obuhvata Plana nisu planirane javne zelene površine-parkovi.

Ovim Planom određene su zaštitne zelene površine koje su označene na kartografskom prikazu br. 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA oznakom Z. Zaštitne zelene površine su neizgrađene površine u naselju uz zonu sporta i rekreacije koje imaju i namjenu zaštitne površine od poplave potoka Lokvarka.

6.1. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

Članak 35.

Zaštitne zelene površine određene se na prostoru plavnog područja voda potoka Lokvarka.

Na ovim površinama nije dozvoljena gradnja građevina moguće je isključivo uređenje površina poljoprivredne namjene (vrtovi i livade).

Iznimno, moguća je gradnja i održavanje vodova i uređaja komunalne infrastrukture za potrebe elektroenergetskog napajanja i odvodnje oborinskih i otpadnih voda s precrpnom stanicom odvodnje, a u skladu s Odredbama ovog Plana.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO- POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA TE AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 36.

Na prostoru obuhvata Plana prema podacima iz PPUO Lokve smještena je povijesna graditeljska cjelina, kao i sakralne građevine iz XIX. stoljeća (crkva Svete Katarine i Kalvarija).

Civilne građevine koje imaju ambijentalne odlike (u cijelosti i detaljima) su građevine u Ulici Rudolfa Strohala kbr. 2, 17, 22, 47 i 49, 55 i 57, 59 i 61, 60, 67, 74 i 76, 97, 99, 105, 111, 120 i 122, građevine u Ulici Šetalište Golubinjak kbr. 1. i 22. te župna crkva sv. Katarine i Kalvarija.

Na kartografskom prikazu br. 3.1. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA označeni su dijelovi obuhvata valorizirani kao povijesna graditeljska cjelina i kontaktna zona s njom na prostoru naselja uz prometnicu planske oznake A1.

Na kartografskom prikazu br. 3.1. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA označene su unutar povijesne vrijedne gradske cjeline i neke od navedenih stambenih građevina iz XIX. st. koje su u Planu vrednovane kao vrijedne civilne građevine i kao vrijedni graditeljski sklop (sakralna građevina: kompleks osnovne škole, crkve Svete Katarine i Kalvarija te dio križnog puta u obuhvatu Plana).

Na civilnim građevinama koje imaju ambijentalne odlike (u cijelosti i detaljima) i graditeljskim sklopovima potrebno je štititi njihove odlike čuvajući njihove izvorne tlocrtne i visinske gabarite i povijesne stilske-arhitektonske karakteristike (orijentacija građevina u odnosu na prometnicu, tipologija krovne kućice, nagib krovišta, pokrovno-utoreni ili biber crijep, prozorski okvir tradicionalnih dimenzija i oblikovanje s drvenarijom, stroga simetrija otvora, »ganak« - drveni zatvoreni hodnik na začelju građevine).

Kod svih zahvata na navedenim građevinama i graditeljskim sklopovima ovi dijelovi se trebaju očuvati i po mogućnosti rekonstruirati ili obnoviti.

Građevine koje su prislonjene uz njih kod rekonstrukcije ili gradnje moraju poštovati visinu zaštićene građevine, nagib i vrstu pokrova na krovištu kao i elemente pročelja koji određuju visinsku podjelu etaža. Materijali koji će se koristiti u gradnji pročelja trebaju biti isti kao i materijali na zaštićenim građevinama, a otvori i stolarija trebaju biti u skladu i proporcijama s istima na građevinama ambijentalne vrijednosti.

Dio naselja označen je na kartografskom prikazu br. 3.1. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA kao prostor vizura s prometnice Rijeka- Zagreb.

Zaštita vizura i uklapanje u karakteristike krajobraza postići će se hortikulturnim uređenjem, sadnjom odgovarajućih autohtonih vrsta zelenila.

7.1. Uvjeti uređenja područja posebnih ograničenja u korištenju

Članak 37.

Na dijelu obuhvata koji je uz vodotok Lokvarku osigurava se zaštitni pojas širine 6,0 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređajne građevine, odnosno vanjskog ruba nožice nasipa.

Unutar ove zone moguća su uređenja površine zelenila, postava prometnica i vodova komunalne infrastrukture, uz pribavljanje posebnih uvjeta građenja od Hrvatskih voda koje će utvrditi posebne uvjete iz oblasti vodnog gospodarstva.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 38.

Na prostoru obuhvata Urbanističkog plana uređenja postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama Zakona o otpadu.

Zbrinjavanje komunalnog i gospodarskog otpada bit će organiziranim odvozom na predviđeno odlagalište, koji će se vršiti prema komunalnom redu javnog komunalnog poduzeća.

Građevni otpad koji će nastati kod gradnje na prostoru obuhvata Plana zbrinjavat će se u skladu s odredbama Zakona o otpadu odvozom na deponij.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita voda i zaštita od poplava

Članak 39.

U dijelu naselja koji je u drugoj zoni sanitarne zaštite ne smiju se graditi gospodarske proizvodne građevine, građevine čija namjena može ugroziti kakvoću podzemne i površinske vode, te svako skladištenje nafte i naftnih derivata. Gospodarske građevine za držanje stoke i peradi moraju biti natkrivene.

Na području druge zone zaštite treba prvenstveno izgraditi sustav nepropusne kanalizacije za fekalne i oborinske vode.

Oborinske vode s kolnih površina i parkirališta unutar područja obuhvata također će se mrežom kanala odvoditi i upustiti u teren putem upojnih bunara izvan II. zone sanitarne zaštite izvan obuhvata Plana, ali tek nakon odjeljivanja ulja i masti u separatoru s taložnicom.

Obavezno je građenje i rekonstruiranje županijskih cesta u II. zoni vodozaštite sa bočnim branicima i sa sustavom kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda.

Ispust odvodnje treba biti izvan druge zone sanitarne zaštite.

Pročišćene otpadne i oborinske vode moraju se upustiti u upojne bunare u III. zoni sanitarne zaštite izvorišta, a prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (SN 23/04).

U kartografskom prikazu broj 3.1. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA ucrtane su linije plavljenja Lokvarke koje zahvaćaju dijelove obuhvata područja Plana.

Prostori obuhvata Plana koji se nalaze na prostoru plavnog područja voda potoka Lokvarka zaštitit će se određivanjem visinske kote uređenog trena i ulaza u građevinu koja mora biti iznad visinske kote poplavnih voda.

U svrhu zaštite od poplave treba urediti korito potoka (Lokvarka i Topolovac) i u skladu sa zakonskom regulativom uvrstiti uređeni inundacijski pojas unutar granica obuhvata Plana (širine 6,0 m od pokosa vodotoka ili nasipa) unutar kojega se ne smije ništa graditi i koji će biti u funkciji redovnog održavanja korita vodotoka. Iznad vodotoka mogu se graditi samo prometnice i javne površine.

9.2. Zaštita zraka

Članak 40.

Ovim Planom zahtjeva se očuvanje postojeće - 1. kategorije kakvoće zraka.

Zagađenje zraka uslijed grijanja građevina krutim i mazut gorivima spriječit će se plinifikacijom naselja i sistemom plinskog grijanja građevina.

Djelatnosti koje se obavljaju unutar obuhvata Plana ne smiju proizvoditi infektive, kancerogene toksične otpade i otpade koji imaju svojstva nagrizanja ispuštanja otrovnih plinova te kemijsku ili biološku reakciju.

9.3. Zaštita tla

Članak 41.

Zaštita tla od zagađenja otpadom, spriječit će se sistemom izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

Zaštitu od erozije treba provesti promptno putem odgovarajućih mjera koje u prvom redu obuhvaćaju sanaciju ogoljelih površina, ozelenjavanje pokosa usjeka i nasipa u što kraćem roku, kao i ozelenjavanje privremeno ili trajno odloženog zemljanog materijala.

9.4. Zaštita od požara

Članak 42.

Pridržavajući se odredbi propisa Planom su osigurani vatrogasni prilazi do svih zona po planiranim javnim prometnim površinama čime je omogućen pristup do svake građevne čestice.

U postupku daljnje detaljnije razrade ovog Plana te prilikom projektiranja i izvođenja treba primjenjivati odredbe zakonske regulative iz oblasti zaštite od požara.

Sve vatrogasne pristupe, površine za rad vatrogasnog vozila te planirane cjevovode i količinu vode potrebne za gašenje požara treba izvesti u skladu s odredbama posebnih zakona i propisa iz zakonske regulative zaštite od požara.

Protupožarnu zaštitu treba planirati odgovarajućim dimenzioniranjem javne vodovodne mreže, osiguranjem dovoljnih količina protupožarne vode, mrežom vanjskih hidranata na maksimalno dozvoljenoj međusobnoj udaljenosti od 120 m te vodovodnim priključkom ne manjeg profila od 1 150 mm.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 6 m, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

9.5. Zaštita od ratnih opasnosti

Članak 43.

U skladu s odredbama propisa iz zakonske regulative za sklanjanje stanovništva od ratnih opasnosti na prostoru obuhvata nije planirana gradnja skloništa osnovne i dopunske zaštite.

Sklanjanje stanovnika naselja od ratnih opasnosti bit će u zaklonima, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina u određenim zonama, što se utvrđuje Planom djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Lokve, odnosno posebnim planovima privremenog izmještanja, prilagođavanja i prenamjene koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

9.6. Zaštita od potresa

Članak 44.

Prostor obuhvata Plana prema seizmičkim kartama nalazi se u zoni VII^o seizmičnosti (po MCS).

Sve građevine moraju biti dimenzionirane najmanje na očekivani intenzitet potresa u skladu sa zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju.

9.7. Nesmetano kretanje invalidnih osoba

Članak 45.

Kod projektiranja građevina i javnih prometnih površina potrebno je postupati u skladu s važećim propisima o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje urbanističko-arhitektonskih barijera osoba s invaliditetom odnosno osoba smanjene pokretljivosti.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 46.

Ovim se Planom radi provođenja urbane komasacije propisuje obvezna izrada detaljnog plana uređenja za dijelove naselja stambene namjene na sjeverozapadnom dijelu obuhvata na kojem je određena provedba postupka komasacije, a granica obuhvata plana određena je na kartografskom prikazu br. 3.1. UVJETI KORIŠTENJA UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.

Do donošenja detaljnog plana uređenja, odnosno provedbe postupka komasacije, nije moguća nikakva gradnja unutar obuhvata detaljnog plana uređenja, odnosno područja komasacije.

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 47.

Građevine koje su izgrađene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju i gradnji, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim Planom mogu se iznimno adaptirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada u skladu s odredbama za obiteljsku građevinu.

C. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 48.

Urbanistički plan uređenja 1 - Naselje Lokve N4/1 izrađen je u 4 izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Lokve i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Lokve.

Izvornici Plana čuvaju se u:

- Općini Lokve;

- Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša u Primorsko-goranskoj županiji;

- Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije;

- Urbanističkom zavodu grada Zagreba d.o.o.

Članak 49.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana po objavi u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-02/07-01/01

Ur. broj: 2112-02/1-08-1

Lokve, 29. prosinca 2008.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE LOKVE

Predsjednik

Dragan Hrvat, v. r.