36.
Na temelju članka 100. stavak (7) Zakona o
prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), Odluke o izradi
Urbanističkog plana uređenja zone turističkog naselja T1-2 »Vrelo« u Fužinama
(»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 46/07) i članka 33. Statuta
Općine Fužine (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 37/05, 7/06 i
6/07), Općinsko vijeće Općine Fužine, na 23. sjednici održanoj dana 9. prosinca
2008. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja zone
turističkog naselja T1-2 »Vrelo«
I. OPĆE ODREDBE
Članak
Donosi se Urbanistički plan uređenja zone
turističkog naselja T1-2 »Vrelo« u Fužinama (u nastavku teksta: »Plan«).
UPU-om zone turističkog naselja T1-2 »Vrelo«
u Fužinama se, na temelju Prostornog plana uređenja Općine Fužine (»Službene
novine Primorsko-goranske županije« broj 05/05), (u nastavku teksta: PPUO
Fužine), detaljnije
određuje prostorni razvoj
područja obuhvata s osnovom prostornih i funkcionalnih rješenja, uvjeta i
oblikovanja pojedinih prostornih cjelina.
Prostorni obuhvat UPU-a zone turističkog
naselja T1-2 »Vrelo« utvrđen je PPUO-om Fužine (planska oznaka UPU 2) i
obuhvaća izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene
planske oznake T1-2.
Ukupni prostor obuhvaćen ovim Planom ima
površinu od cca 9,8 hektara.
Članak
2.
Elaborat iz stavka 1. ovog članka izradila je
tvrtka CPA Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba,
registrirana za obavljanje svih stručnih poslova prostornog uređenja.
Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod
nazivom Urbanistički plan uređenja zone turističkog naselja T1-2 »Vrelo« u
Fužinama, izrađen je i ovjeren od stručnog izrađivača iz stavka 1. ovog članka,
a koji sadrži:
I. Tekstualni dio (odredbe za provođenje):
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina javnih i
drugih namjena
1.1. GOSPODARSKA UGOSTITELJSKO
- TURISTIČKA NAMJENA
1.2. JAVNE ZELENE POVRŠINE
1.3. POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH
SUSTAVA
2. Uvjeti smještaja i način gradnje građevina
gospodarskih
djelatnosti (uvjeti u skladu s kojima se
izdaje lokacijska
dozvola i rješenje o uvjetima građenja)
2.1. NAMJENA GRAĐEVINA
2.2. VELIČINA I IZGRAĐENOST
GRAĐEVINSKE ČESTICE
2.3. NAČIN GRADNJE, VELIČINA I SMJEŠTAJ
GRAĐEVINE NA GRAĐ. ČESTICI
2.4. UREĐENJE GRAĐEVINSKE ČESTICE
2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA
2.6. PROMETNO I KOMUNALNO OPREMANJE
GRAĐEVINSKE ČESTICE
3. Uvjeti smještaja građevina društvenih
djelatnosti
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje,
rekonstrukcije i
opremanja prometne, telekomunikacijske i
komunalne
mreže sa pripadajućim objektima i površinama
5.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE
5.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE
MREŽE
5.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE
INFRASTRUKTURNE MREŽE
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno -
povijesnih cjelina i
građevina i ambijentalnih vrijednosti
8. Postupanje s otpadom
9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš
9.1. ZAŠTITA OKOLIŠA
9.2. ZAŠTITA OD POŽARA
9.3. ZAŠTITA OD PRIRODNIH I DRUGIH
NESREĆA
10. Mjere provedbe plana
10.1. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA
UREĐENJA
10.2. REKONSTRUKCIJA GRAĐ. ČIJA JE
NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ
NAMJENI
II. Grafički dio (kartografski prikazi u
mjerilu 1 : 2.000):
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA
2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA
INFRASTRUKTURNA MREŽA
2.A. PROMET
2.B. TELEKOMUNIKACIJE I ENERGETSKI
SUSTAV
2.C. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE
POVRŠINA
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE
III. Obavezni prilozi:
- Obrazloženje plana
- Izvod iz Prostornog plana uređenja Općine
Fužine (»Službene novine PGŽ« broj 05/05)
- Stručne podloge na kojima se temelje
prostorno planska rješenja
- Popis sektorskih dokumenata i propisa koji
su poštivani u izradi Plana
- Zahtjevi i mišljenja nadležnih tijela i
osoba sukladno članku 79. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«
broj 76/07)
- Očitovanja, mišljenja, primjedbe i
prijedlozi nadležnih tijela i osoba sukladno članku 94. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07)
- Izvješće o prethodnoj raspravi
- Izvješće o javnoj raspravi
- Evidencija postupka izrade i donošenja
prostornog plana
- Sažetak za javnost
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja
površina
javnih i drugih namjena
Članak
3.
Osnovna namjena i način korištenja prostora
te razgraničenje, razmještaj i veličina pojedinih površina prikazani su
kartografskim prikazom broj 1. Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2.000.
Na području obuhvata Plana planirane su
namjene kako slijedi:
- gospodarska ugostiteljsko - turistička
namjena (planska oznaka T, T2)
- javna zelena površina (planska oznaka Z,
Z1)
- površina infrastrukturnih sustava (planska
oznaka IS)
Članak
4.
Katastarska čestica nedovoljne površine, koja
se nalazi unutar zone na kojoj je dopuštena gradnja i ima pristup sa javne
prometnice, može se koristiti za gradnju samo uz uvjet prethodnog spajanja sa
okolnim česticama iste namjene radi formiranja građevne čestice najmanje
propisane veličine.
Ukoliko se dio katastarske čestice nalazi na
prostoru određenom za gradnju, a površina tog dijela odgovara uvjetima za
osnivanje građevne čestice propisanim ovim Planom, može se predmetni dio
zadržati kao građevna čestica.
1.1. Gospodarska ugostiteljsko-turistička
namjena
Članak
5.
Površine gospodarske ugostiteljsko-turističke
namjene (planska oznaka T, T2) uključuje prvenstveno sadržaje namijenjene
primarno ugostiteljsko-turističkoj namjeni i djelatnostima koji uključuju:
hotele, pansione, odmarališta, apartmanska naselja, vikend naselja i slično.
Na području ugostiteljsko-turističke namjene
iz stavka 1. ovoga članka na zasebnim građevnim česticama mogu se graditi i
uređivati:
- kolne i pješačke površine
- objekti i uređaji komunalne infrastrukture.
1.2. Javne zelene površine
Članak
6.
Javne zelene površine (planska oznaka Z, Z1)
uključuju površine javnog zelenila koje se uređuju kao javni park, odnosno park
šuma i nalaze se primarno u funkciji zaštite, odmora i rekreacije.
U sklopu javnih zelenih površina se u pravilu
zadržava i uređuje postojeća vegetacija uz mogućnost uređenja pješačkih puteva
i staza, odmorišta i dječjih igrališta.
1.3. Površine infrastrukturnih sustava
Članak
7.
Površine infrastrukturnih sustava (planska
oznaka IS) obuhvaćaju koridore namijenjene izgradnji prometnica uključivo trase
komunalne infrastrukture.
Unutar prometnih koridora vode se kolnik,
pješački pločnici i pojas zaštitnog zelenila.
Na površinama infrastrukturnih sustava ne
mogu se graditi građevine koje nisu vezane sa funkcijom prometne ili komunalne
infrastrukture.
2. Uvjeti smještaja građevina gospodarske
djelatnosti (uvjeti za građenje u skladu s kojima se izdaje lokacijska dozvola
i rješenje o uvjetima građenja)
2.1. Namjena građevina
Članak
8.
Na području obuhvata Plana mogu se graditi
građevine gospodarske ugostiteljsko-turističke namjene namijenjene smještaju i
prehrani (hoteli, pansioni, odmarališta, apartmanska naselja, vikend naselja i
slično) s pratećim i pomoćnim sadržajima.
Planom su planirani sljedeći sadržaji:
1. UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA (planska
oznaka T):
- u sklopu zone ugostiteljsko-turističke
namjene moguća je gradnja: hotela, pansiona, odmarališta, apartmanskog naselja,
ugostiteljskih sadržaja (restoran, bar, kavana, disco - klub), rekreacijskih
sadržaja (wellness centar, bazen, teretana), garaža te ostalih pratećih
poslovnih, trgovačkih, uslužnih, ugostiteljskih, zabavnih,
športsko-rekreacijskih i ostalih sadržaja)
- u sklopu parcele ugostiteljsko-turističke
namjene moguće je uređenje parkirališta, šetališta, bazena i športsko -
rekreacijskih sadržaja na otvorenom
- u sklopu zone ugostiteljsko-turističke
namjene ne može se planirati stambena gradnja
2. TURISTIČKO NASELJE (planska oznaka T2):
- u sklopu turističkog naselja planirane su
parcele za gradnju privatnih vila, najmanje veličine parcele od 800 m2
- privatne vile mogu biti izgrađene kao
jedinstveni luksuzni apartmanski stambeni prostor ili s po najviše 4 obiteljska
apartmana svaka
- obiteljski apartmani namijenjeni smještaju
koji se uređuju u privatnim vilama na području obuhvata Plana ne mogu se
etažirati
- u sklopu parcela privatnih vila, osim
stambene površine, moguća je gradnja i uređenje pratećih sadržaja u funkciji
turizma kao što su otvoreni ili zatvoreni bazeni, te različiti prateći
poslovni, trgovački, uslužni, ugostiteljski i ostali sadržaji koji se mogu
uklopiti u planirane gabarite izgradnje.
Članak
9.
Na građevnoj čestici može se graditi jedna
ili više građevina ugostiteljsko-turističke namjene i prateći sadržaji
(poslovni, uslužni, javni i društveni, športsko-rekreacijski, pomoćni i drugi
sadržaji).
Prateći sadržaji i građevine koji se mogu
graditi na građevnim česticama ugostiteljsko-turističke namjene obuhvaćaju:
- športsko-rekreacijski sadržaji: otvoreni i
zatvoreni bazeni, fitness centri i slično
- zabavni i uslužni sadržaji: osobne usluge i
slično
- trgovačke djelatnosti: prodavaonice dnevne
opskrbe, suvenira i slično
- javne i društvene djelatnosti: liječničke
ordinacije, centri za rehabilitaciju i njegu, dječje igraonice i slično
- poslovne djelatnosti: uredi i ostali
poslovni prostori
Prateći sadržaji iz prethodnog stavka ovog
članka mogu biti u jednoj građevnoj cjelini ili odvojeno kao posebne građevine
i ne smiju ometati osnovnu ugostiteljsko-turističku namjenu.
Površina svih pratećih sadržaja unutar
građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene može iznositi ukupno najviše
40% građevinske bruto površine (GBP).
Prateći sadržaji koji se grade na građevnoj
čestici ugostiteljsko-turističke namjene moraju se graditi istovremeno ili
nakon gradnje građevina osnovne namjene.
Unutar obuhvata Plana nije kao prateći
sadržaj dopuštena gradnja gospodarskih proizvodnih sadržaja, bez obzira na
mogući stupanj mogućeg zagađenja okoliša.
U pokazatelje o izgrađenosti i iskorištenosti
građevne čestice uz građevinu ugostiteljsko-turističke namjene uračunavaju se i
sve prateće i pomoćne građevine na predmetnoj građevnoj čestici.
2.2. Veličina i izgrađenost građevinske
čestice
Članak
10.
Građevinske čestice formiraju se od većih ili
manjih vlasničkih čestica i moraju imati površinu i oblik koji omogućava
njihovo korištenje i izgradnju u skladu s predviđenom namjenom.
Površina građevne čestice mora biti najmanje
800 m2.
Najveća dopuštena površina građevne čestice
nije ograničena.
Izgrađenost građevinske čestice (Kig) može iznositi najviše 30%, pri čemu je izgrađenost
građevinske čestice u smislu ove Odluke definirana kao odnos površine zemljišta
pod građevinama i površine građevne čestice.
Koeficijent iskorištenosti građevinske
čestice (Kis) iznosi najviše
0,8, pri čemu je koeficijent iskorištenosti građevinske čestice u smislu ove
Odluke definiran je kao odnos građevinske (bruto) nadzemne površine svih
građevina na predmetnoj građevnoj čestici i površine građevne čestice.
2.3. Način gradnje, veličina i smještaj
građevine na građevinskoj čestici
Članak
11.
Građevine na području obuhvata Plana mogu se
graditi kao samostojeće.
Najveća visina građevina može biti:
- u zoni ugostiteljsko-turističke namjene -
najviše četiri nadzemne etaže, pri čemu se četvrta etaža obavezno oblikuje kao
potkrovlje (Pr+2K+Pk)
- u zoni turističkog naselja - najviše tri
nadzemne etaže, pri čemu se treća etaža obavezno oblikuje kao potkrovlje
(Pr+1K+Pk)
- za prateće sadržaje koji se grade kao
samostalne građevine - najviše dvije nadzemne etaže, pri čemu se druga etaža
obavezno oblikuje kao potkrovlje (Pr+Pk)
U smislu ove Odluke galerijski prostori u
potkrovlju ne smatraju se etažom, ukoliko ne zauzimaju više od 60% neto
površine etaže.
Za sve građevine moguća je gradnja suterena i
jedne ili više podzemnih etaža (podrum).
Najveća visina vijenca od kote uređenog
terena može biti:
- u zoni ugostiteljsko-turističke namjene -
najviše 11,2 m
- u zoni turističkog naselja - najviše 10,0 m
- za prateće sadržaje koji se grade kao
samostalne građevine - najviše 8,0 m
Udaljenost građevina od regulacijskog pravca
ulice mora biti najmanje 6,0 m.
Najmanja udaljenost građevina od međa
susjednih građevinskih čestica je 6,0 m, računajući od istaka na fasadi. Način
određivanja visine građevine, odnosno definiranje dijelova građevine (etaže),
koji su u smislu ove Odluke: prizemlje (Pr), kat (K), potkrovlje (Pk), suteren
(S) i podrum (Po), definirani su posebnim propisom.
2.4. Uređenje građevinske čestice
Članak
12.
U sklopu građevnih čestica
ugostiteljsko-turističke namjene moguće je uređenje:
- sadržaja športsko-rekreacijske namjene
(npr. bazeni, igrališta za tenis, mini-golf i slično)
- slobodnih površina za rekreaciju
- uređenih zelenih površina s parkovnim
građevinama (nadstrešnice, paviljoni, fontane i slično)
- pješačkih i kolnih komunikacija, površina
za promet u mirovanju i slično.
Prilikom uređenja građevinske čestice treba u
najvećoj mjeri očuvati prirodno oblikovani teren. Uređenje građevne čestice ne
smije kroz usmjeravanje oborinskih voda, nasipavanje terena ili iskope
negativno utjecati na okolne građevne čestice ili građevine, odnosno javne
prometne površine.
Najmanje 50% površine građevinske čestice
mora biti uređeno kao parkovni nasadi, parkovno - pejzažno i prirodno zelenilo.
Pri hortikulturnom uređenju treba nastojati koristiti autohtone biljne vrste te
prirodne materijale.
Postojeće kvalitetno visoko zelenilo treba u
što većoj mjeri sačuvati i uklopiti u uređenje zelenih površina na građevnoj
čestici.
Ograde, gdje je to potrebno, grade se od
prirodnih materijala (drvo, kamen, živica ili slično. Visina ograde je najviše
1,5 m, pri čemu neprozirni (puni) dio ograde ne smije biti viši od 0,4 m.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak
13.
Građevine i prateći sadržaji na području
obuhvata Plana moraju se položajem, veličinom, a osobito visinom u najvećoj
mjeri prilagoditi prirodnom okolišu i biti u skladu s obilježjima krajolika.
Smještajne građevine moraju biti organizirane
kao turističko naselje i oblikovanjem sukladne izvornim urbanim i
arhitektonskim obilježjima.
Prilikom projektiranja potrebno je posvetiti
naročitu pozornost oblikovanju pročelja građevina i elemenata vizualnih
komunikacija.
Krovište građevina mora biti koso, nagiba,
vrste pokrova i oblikovanja streha prilagođenih tradiciji, prirodnom okolišu i
obilježjima krajolika.
Na krovište je moguće ugraditi kupole za
prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.
Dio krovnih ploha može se koristiti i kao
prohodna terasa (otvorena krovišta).
2.6. Prometno i komunalno opremanje
građevinske čestice
Članak
14.
Građevna čestica mora imati osiguran pristup
s javne prometne površine sa priključkom na sustave komunalne infrastrukture.
Za gradnju na području obuhvata Plana
određena je II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (optimalno uređeno
građevinsko zemljište) koja obavezno uključuje:
- pristupni put
- javnu vodoopskrbu
- odvodnju otpadnih voda
- elektroopskrbnu mrežu.
Za podrumski, odnosno suterenski dio
građevine može se izvesti kolno - pješački pristup (rampa, stepenište i sl.)
pri čemu se kota tog pristupa ne računa kao najniža kota uređenog terena
prilikom određivanja najviše visine građevine.
Na svakoj građevnoj čestici potrebno je
osigurati parkirališno-garažni prostor prema normativima koji su utvrđeni ovom
Odlukom.
3. Uvjeti smještaja građevina društvene
djelatnosti
Članak
15.
Na području obuhvata Plana nije planirana
gradnja građevina društvenih djelatnosti.
Iznimno, u sklopu građevina
ugostiteljsko-turističke namjene mogu se smještavati prostori za društvene
djelatnosti.
Prostori iz prethodnog stavka ovoga članka
uređuju se prema uvjetima koji su ovim Planom propisani za gradnju u zonama stambene
namjene.
4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
Članak
16.
Na području obuhvata Plana nije planirana
gradnja građevina stalnog stanovanja.
5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje,
rekonstrukcije i opremanja prometna, telekomunikacijske i komunalne mreže sa
pripadajućim građevinama i površinama
Članak
17.
Planom su osigurane površine za razvoj
prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim građevinama i
površinama.
Infrastrukturni sustavi iz stavka 1. ovog
članka grade se prema posebnim propisima i pravilima struke te odredbama ove
Odluke.
Detaljno određivanje trasa komunalne
infrastrukture, unutar koridora koji su određeni Planom, utvrđuje se projektnom
dokumentacijom, vodeći računa o konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim
uvjetima i drugim okolnostima.
Priključivanje građevina na komunalnu
infrastrukturu obavlja se na način propisan od nadležnog distributera.
Građevne čestice građevina infrastrukturnih
sustava (npr. trafostanice i slično) mogu imati najmanju površinu jednaku
tlocrtnoj veličini građevine, te po potrebi kolni pristup ili pravo služnosti
do prometne površine.
Na području obuhvata Plana nije moguća
interpolacija javne prometne mreže izvan prometnih koridora označenih
kartografskim prikazima Plana ali se u sklopu pojedinih građevnih čestica mogu
graditi i uređivati interne prometne površine.
Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu
moguće je graditi i na drugim površinama od onih utvrđenih ovim Planom, pod
uvjetom da se time ne narušavaju uvjeti korištenja tih površina te da se do
predmetnih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili
zamjena.
5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
Članak
18.
Prometnu i uličnu mrežu treba graditi u
koridorima i profilima koji su osigurani prema kartografskim prikazima broj 1.
Korištenje i namjena površina i 2.A. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Promet u mjerilu 1:2.000.
Unutar prometnih površina mogu se graditi i
uređivati kolne, pješačke, kolno-pješačke i biciklističke površine, autobusna
stajališta, javna parkirališta, zaštitno zelenilo, infrastrukturni objekti i
uređaji i slično.
Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom
koridoru, potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastrukture, u skladu sa
planiranim trasama.
Članak
19.
Zaštitni pojas županijske ceste Ž-3196
određen je u širini od 15,0 m od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste.
Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina i instalacija u zaštitnom pojasu iz stavka 1. ovog
članka investitor je dužan prethodno ishoditi uvjete od županijske uprave za
ceste sukladno posebnim propisima.
Članak
20.
Sve prometne i komunikacijske površine
trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na
njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
U provedbi Plana potrebno je primjenjivati
propise i normative u svrhu sprečavanja nastajanja urbanističko- arhitektonskih
barijera.
5.1.1. Javna parkirališta i garaže
Članak
21.
Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta
(broj PGM) uređuje se obavezno na građevnoj čestici predmetne građevine i ovisi
o vrsti i namjeni prostora.
Ovisno o vrsti i namjeni prostora potrebno je
osigurati najmanje:
- za hotel, pansion, motel - 20 do 40 PGM na
1.000 m2
GBP
odnosno 1 PGM na svaku
sobu
- za restorane i kavane - 1 PGM za 2 sjedala
- za urede i ostale
poslovne sadržaje - 10 do 20 PGM na 1.000 m2
GBP
- za trgovine - 40 PGM na 1000 m2 GBP
Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta za
ostale prateće sadržaje na građevnoj čestici ugostiteljsko-turističke namjene
određuje se prema normativima PPUO Fužine.
Garaže i parkirališta za potrebe pojedinih
sadržaja mogu se graditi kao skupne garaže, parking-garaže ili parkirališta
koji mogu biti podzemni, suterenski ili nadzemni. Garažni prostori koji se
nalaze potpuno ukopani u podrumskoj etaži ne računaju se u izgrađenost građevne
čestice.
Članak
22.
Za potrebe posjetitelja moguće je u sklopu
zelenog pojasa uz ulice ili na posebnim površinama graditi javna parkirališta.
Javna parkirališta uz ulice potrebno je
projektirati i graditi kao tzv. »zelena parkirališta« što podrazumijeva drvored
u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slično rješenje.
Na javnim parkiralištima potrebno je
osigurati potreban broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s teškoćama u
kretanju u skladu s posebnim propisom.
Na području obuhvata Plana nije predviđena
gradnja javnih garaža.
5.1.2. Trgovi i veće pješačke površine
Članak
23.
Planom je planirano uređenje pješačkih
površina u skladu s kartografskim prikazom broj 2.A. Prometna, ulična i
komunalna infrastrukturna mreža - Promet u mjerilu 1:2.000.
Najmanja širina pješačkih staza na području
obuhvata Plana je 1,5 m.
Sve pješačke površine na području obuhvata
Plana moraju biti uređene prema važećim standardima u smislu urbane opreme,
oblikovanja i finalne obrade partera, uz obavezno uvažavanje tradicionalnog
načina izvedbe (podzidi, potporni zidovi i slično u kamenu, kombinaciji drveta
i kamena i slično).
Na javnim pješačkim površinama moguće je
postavljanje odgovarajuće urbane opreme (putokazi i druge oznake, odmorišta s
klupama, rasvjetni elementi, koševi za otpatke, nadstrešnice i slično).
Na području obuhvata Plana nije predviđena
gradnja trgova i drugih većih pješačkih površina.
Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je
predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u
kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.
5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
Članak
24.
Planirana telekomunikacijska mreža prikazana
je u kartografskom prikazu broj 2.B. Prometna, ulična i komunalna
infrastrukturna mreža - Telekomunikacije i energetski sustav u mjerilu 1:2.000.
Trase telekomunikacijske mreže iz stavka 1.
ovog članka načelne su i konačno će se odrediti u postupku izdavanja
lokacijskih uvjeta, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.
Priključak na telekomunikacijsku mrežu
osigurat će se za sve građevinske čestice na području obuhvata Plana.
Planom se radi optimalne pokrivenosti
prostora u svim planiranim ulicama osiguravaju koridori za gradnju podzemne
distributivne telefonske kanalizacije (DTK) do svih planiranih građevina.
DTK mrežu i kabele potrebno je polagati izvan
kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.
Planom se omogućava gradnja građevina baznih
stanica za potrebe mreže pokretnih komunikacija smještajem antena na krovne
prihvate na planiranim objektima. Smještaj antena na samostojeće antenske
stupove nije dozvoljen. Način izgradnje baznih stanica pokretnih komunikacija
vršiti će se u skladu s odredbama posebnih zakona.
5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne
mreže
Članak
25.
Uvjeti i način gradnje komunalne
infrastrukturne mreže prikazani su u kartografskom prikazima 2.B. Prometna,
ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Telekomunikacije i energetski sustav
i 2.C. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža - Vodnogospodarski
sustav u mjerilu 1:2.000.
Komunalnu infrastrukturnu mrežu (vodoopskrba,
odvodnja, elektroenergetika i plin) potrebno je, u pravilu, graditi u
koridorima prometnica u načelno osiguranim pojasevima za svaku vrstu
infrastrukture.
Iznimno, komunalnu infrastrukturnu mrežu
moguće je graditi i na površinama ostalih namjena utvrđenih ovim Planom, pod
uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka
ili zamjena.
Položaj vodova i uređaja komunalne
infrastrukturne mreže iz stavka 1. ovog članka načelan je i konačno će se
odrediti u postupku izdavanja lokacijskih uvjeta, prema važećim propisima i
stvarnim mogućnostima na terenu. Kroz detaljna projektna rješenja ili tijekom usklađenja
sa drugim infrastrukturnim sustavima, moguća su odstupanja ukoliko se utvrde
povoljniji parametri.
Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom
koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodove komunalne
infrastrukture, u skladu sa planiranim trasama.
Iz infrastrukturnog se koridora izvode
odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije,
koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.
5.3.1. Vodnogospodarski sustav
Članak
26.
Na području obuhvata Plana u svim planiranim
ulicama predviđeni su koridori za smještaj vodoopskrbnih cjevovoda.
Širina profila planiranih cjevovoda
definirati će se projektnom dokumentacijom.
U skladu s važećim propisima potrebno je
izvesti vanjske nadzemne hidrante koji se postavljaju u zeleni pojas prometnice
ili na vanjski rub pješačkog hodnika.
Tehnički zahtjevi za projektiranje sustava
vodoopskrbe (raspoloživi kapacitet, tlakovi i drugo) odredit će se u skladu s
posebnim uvjetima nadležnog distributera.
Članak
27.
Na području obuhvata Plana planiran je
razdjelni zatvoreni sustav odvodnje otpadnih voda sa vlastitim uređajem za
pročišćavanje sanitarnih i fekalnih otpadnih voda (biopročistač). Pročišćene
otpadne vode odvesti će se u vodotok Kostanjevica južno od područja obuhvata.
Točna lokacija uređaja, kapacitet i mjesto ispusta će biti određeni neposrednim
provođenjem projektnom dokumentacijom i vodopravnim uvjetima.
Kvaliteta pročišćene otpadne vode iz uređaja
za pročišćavanje iz prethodne stavke ovog članka mora zadovoljavati granične
vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari
određene za sanitarnu zonu jezera Bajer u koji utiče potok Kostanjevica.
Planom su u svim planiranim ulicama
predviđeni koridori za smještaj kanala sustava fekalne odvodnje, čiji će se
profili definirati projektnom dokumentacijom.
Kanalizacijsku mrežu potrebno je izvoditi
nepropusno.
Revizijska okna potrebno je smjestiti, u
pravilu, u sredinu vozne trake.
Oborinske vode s čistih površina (krovovi,
terase, travnjaci, pješačke površine i slično) moguće je ispuštati direktno u
teren. Odvođenje oborinskih voda s parkirališnih i manipulativnih površina
raspršeno u okolni teren dozvoljeno je samo za parkirališta kapaciteta do 15
PM, odnosno za manipulativne površine do najviše 500,0 m2, dok je za sva veća parkirališta, odnosno za veće
manipulativne površine prije upuštanja u podzemlje preko upojnih bunara ili u
javni sustav oborinske odvodnje potrebno izvesti sustav pročišćavanja na
separatoru. Hidrauličko dimenzioniranje taložnica ili separatora masti i ulja
izvršiti će se projektnom dokumentacijom.
Članak
28.
Područje obuhvata Plana nalazi se u III. zoni
sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u kojoj se posebnom odlukom propisuju
mjere zaštite podzemnih i površinskih voda.
Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje,
održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja
voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica te
melioracijsku odvodnju vrši se neposrednim provođenjem plana.
Prije izrade tehničke dokumentacije za
gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana investitor je dužan
ishoditi vodopravne uvjete sukladno posebnim propisima.
5.3.2. Energetski sustav
Članak
29.
Plinoopskrbni sustav na području obuhvata
Plana sastoji se od:
- lokalnih plinovoda koji služe za
distribuciju plina do potrošača
- pripadnih kućnih priključaka na lokalni
plinovod.
Projektiranje i gradnja plinske mreže iz
stavka 1. ovog članka izvršiti će po svim planiranim prometnicama u skladu s
važećim propisima, posebnim uvjetima nadležnog komunalnog poduzeća i projektnom
dokumentacijom.
Plinovodi se polažu podzemno, s visinom
nadsloja od najmanje 1,0 m, a kućni priključci 0,6 - 1,0 m. Pri paralelnom
vođenju plinovoda sigurnosna udaljenost vanjske stjenke srednjetlačnog
plinovoda od građevine mora iznositi najmanje 2,0 m, a od drugih komunalnih
instalacija načelno 1,0 m, odnosno prema posebnim uvjetima nadležnog javnog
poduzeća odnosno društva koje obavlja poslove plinoopskrbe.
Do plinofikacije područja obuhvata plina
prirodnim plinom, moguće je predvidjeti mogućnost upotrebe zamjenskog plina.
Članak
30.
U svrhu elektroopskrbe područja obuhvata
Plana predviđa se gradnja transformatorske stanice TS 10(20)/0,4 kV i pripadajuće
elektroenergetske mreže. Trafostanica se gradi kao samostojeća građevina na
parceli veličine cca 6,0 x 4,0 m.
Priključni 10 (20) kV kabelski koridori u
pravilu se vode se po javnim površinama i njihova se trasa određuje projektnom
dokumentacijom.
Uređenje prostora za građevine i vodove
elektroenergetskog sustava izvodit će se etapno, a na temelju posebnih programa
i projekata nadležnog javnog poduzeća odnosno društva koje obavlja poslove
elektroopskrbe.
Koridori potrebni za niskonaponsku
elektroenergetsku mrežu Planom su osigurani u koridorima svih planiranih
prometnica.
Pri projektiranju i izvođenju
elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih
tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata,
pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti
isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu sa posebnim uvjetima
nadležnog javnog poduzeća odnosno društva koje obavlja poslove elektroopskrbe.
Planom su u svim ulicama osigurani koridori
za mrežu javne rasvjete. Javnu rasvjetu prometnih površina potrebno je
uskladiti sa klasifikacijom prema standardima, a na temelju prometnih funkcija.
Stupovi javne rasvjete mogu se smjestiti u zeleni pojas ili na vanjski rub
pješačkog hodnika.
Članak
31.
Na području obuhvata Plana moguća je ugradnja
sunčanih pretvornika na krovištima građevina.
6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
Članak
32.
Planom su na kartografskom prikazu broj 1.
Korištenje i namjena površina u mjerilu 1:2.000 utvrđene javne i zaštitne
zelene površine.
Članak
33.
Javne zelene površine (planska oznaka Z1)
uključuju površine javnog zelenila koje se uređuju kao javni park, odnosno park
šuma, imaju ulogu integriranja šumskih i prirodnih površina u izgrađeno
područje i nalaze se primarno u funkciji zaštite, odmora i rekreacije.
Javne zelene površine u području obuhvata
Plana ostaju u sklopu šumskogospodarskog područja kojim gospodare »Hrvatske
šume«.
Javne zelene površine u području obuhvata
Plana nije moguće ograđivati.
U sklopu javnih zelenih površina se u pravilu
zadržava i uređuje postojeća vegetacija uz mogućnost uređenja pješačkih puteva
i staza, odmorišta i dječjih igrališta.
Članak
34.
Zaštitne zelene površine (planska oznaka Z)
uključuju zelene poteze uz ulice, te je planirano uređenje zelenog pojasa s
drvoredima.
Unutar zaštitnih zelenih površina na području
obuhvata Plana nije predviđena gradnja, osim iznimno građevina koje služe uređenju
i zaštiti prostora kao što su potporni zidovi, nasipi, retencije, manje
komunalne građevine, ograde i slično.
7. Mjere zaštite prirodnih i
kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti
Članak
35.
Na području obuhvata Plana nema zaštićenih
dijelova prirode niti u jednoj kategoriji zaštite koju predviđa Zakon o zaštiti
prirode.
U Plan su ugrađene slijedeće mjere zaštite
prirode:
Planom su propisane slijedeće mjere i uvjeti
zaštite prirode:
- u neposrednom okolišu područja obuhvata Plana,
koje je u potpunosti neizgrađeno, nalaze se šumske i zelene površine
- planiranjem zone zadržane su prirodne
kvalitete prostora te su respektirani nagibi terena i prirodni pejzaž
- Planom je propisano da prilikom oblikovanja
građevinske čestice treba voditi računa o uklapanju u okoliš te postojeću
vegetaciju ukomponirati u krajobrazno uređenje
- Planom je propisana najveća izgrađenost
građevne čestice od 50%
- Planom je propisano je da najmanje 50%
površine građevinske čestice mora biti uređeno kao prirodni teren s visokim i
niskim zelenilom
Za ozelenjavanje je potrebno prvenstveno
koristiti autohtone biljne vrste.
Članak
36.
Na području obuhvata Plana nema registriranih
ili evidentiranih kulturnih dobara, te Uprava za zaštitu kulturne baštine,
Konzervatorski odjel u Rijeci za predmetni prostor ne propisuje posebne mjere
zaštite kulturnih dobara.
8. Postupanje s otpadom
Članak
37.
Potrebno je omogućiti uredno odlaganje
komunalnog otpada uz prometne površine košarama za smeće i kontejnerima na
način koji ne nagrđuje okoliš.
Komunalni otpad odvozit će se prema
komunalnom redu preko ovlaštenog komunalnog poduzeća.
Oporabni otpad (staklo, papir, plastika,
metal i sl.) prikupljat će se tipiziranim spremnicima postavljenim u sklopu
pojedinih parcela ugostiteljsko - turističke namjene, odnosno na javnim
površinama u skladu s uvjetima nadležne službe. Do spremnika za odvojeno
prikupljanje oporabnog otpada potrebno je omogućiti nesmetan pristup posebnom
vozilu.
Na području obuhvata Plana nije moguć smještaj
reciklažnog dvorišta.
9. Mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na
okoliš
9.1. Zaštita okoliša
Članak
38.
Podzemne vode potrebno je zaštititi od
zagađenja na sljedeći način:
- gradnjom sustava za odvodnju otpadnih voda
od vodonepropusnih elemenata s uređajem za pročišćavanje
- odvođenjem oborinskih voda s prometnih
površina i parkirališta u javni sustav odvodnje putem slivnika s taložnicama.
Područje obuhvata Plana ulazi u III. zonu
sanitarno - tehničke zaštite izvorišta »Vrelo Ličanke«, u kojoj je zabranjena:
- upotreba pesticida iz skupine opasnih tvari
- upotreba kemijskih sredstava pri
proizvodnji umjetnog snijega
- čista sječa šume u gospodarenju šumama
Zaštita od buke nastale prometom osigurava se
sadnjom zaštitnog zelenog pojasa uz interne ulice.
Najviše dopuštene razine vanjske buke na
području obuhvata Plana propisane su posebnim propisom.
9.2. Zaštita od požara
Članak
39.
Zaštita od požara ovisi o stalnom i
kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim
opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima. Zahtjevi za
zaštitu od požara moraju biti utvrđeni u Procjeni ugroženosti od požara i
tehnološkim eksplozijama, uz kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i
vatrogasnih pojaseva na prostoru Općine Fužine.
Prilikom svih intervencija u prostoru, te
izrade projektne dokumentacije koja se izrađuje na temelju ovog Plana obavezno
je potrebno:
- osigurati vatrogasne prilaze i površine za
operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnog pravilnika o
uvjetima za vatrogasne pristupe
- osigurati potrebne količine vode za gašenje
požara u skladu s odredbama posebnog pravilnika o hidrantskoj mreži
Projektiranje s aspekta zaštite od požara
stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi
se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i
prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.
Kod projektiranja građevina radi veće
kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom
procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara
potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:
- TRVB - za stambene građevine i pretežito
stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama u svom sastavu
(bez etaža ispod zemlje ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom)
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili
EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i
veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći
broj ljudi
- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili
EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske
građevine.
Prilikom projektiranja i građenja pojedinih
građevina na području obuhvata Plana potrebno je od nadležnog tijela ishoditi
suglasnost kojom se potvrđuje da su u glavnom projektu za građenje pojedinih
građevina ispunjene mjere zaštite od požara predviđene propisima i ovim Planom
utvrđenim mjerama zaštite od požara, prikazanim u elaboratu zaštite od požara.
Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili
rekonstrukcije postojeće mreže u naselju obvezno je planiranje hidrantskog
razvoda i postave nadzemnih hidranata.
9.3. Zaštita od prirodnih i drugih nesreća
Članak
40.
Na području obuhvata Plana planirana je
zaštita stanovništva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u zaklonima
koji se grade u skladu s posebnim propisima i odlukama Općine Fužine.
Mjere zaštite i spašavanja od prirodnih i
drugih nesreća temelje se na posebnim propisima i dokumentima Primorsko -
goranske županije i Općine Fužine.
Planirana visina građevina, gustoća
izgrađenosti, udaljenost između građevina i postotak zelenih površina
osiguravaju minimalnu izloženost i povredivost od potencijalnih opasnosti,
mogućih katastrofa, većih nesreća i akcidenata.
Područje obuhvata ne ulazi u potencijalno
poplavno područje vodotoka Ličanka, te stanovništvo i materijalna dobra nisu
ugroženi od štetnog djelovanja voda, ekstremnih vremenskih uvjeta i erozije
tla.
Osmatranje terena i javljanje požara
organizirano je na nivou Primorsko - goranske županije. Područna šumarija
donosi godišnje planove zaštite od požara otvorenog prostora s požarnim kartama
i požarnim putovima.
U izvanrednim uvjetima turističko naselje
»Vrelo« može se opskrbljivati vodom iz vodozahvata Vrelo koji se nalazi
jugoistočno od područja obuhvata. Planirana je mogućnost opskrbe energijom
putem sunčanih pretvornika (»kolektora«).
Osnovne smjernice i planska rješenja za
provedbu mjera zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti na području
obuhvata Plana temelje se na stalnom procjenjivanju ugroženosti ljudi i
područja prirodnim nepogodama, tehničko-tehnološkim i ekološkim nesrećama i
procjenjivanju povredljivosti prostora na eventualna ratna razaranja.
10. Mjere provedbe plana
Članak
41.
Izmjena posebnih propisa i odluka koje donosi
Sabor, pojedina ministarstva ili Županija, uključivo dokumente prostornog
uređenja širih područja, izmjene upisa u registar zaštite prirode i kulturnih
dobara, promjena kategorije razvrstavanja javnih cesta i slično ne smatraju se
izmjenom plana.
U slučaju da se donesu posebni zakoni ili
propisi, stroži od normi iz ovih Odredbi, primijenit će se strože norme.
10.1. Obveza izrade detaljnih planova
uređenja
Članak
42.
Na prostoru obuhvata Plana nije propisana
izrada detaljnih planova uređenja, već se uređivanje prostora u cijelosti
provodi neposrednom primjenom ovog Plana.
10.2. Rekonstrukcija građevina čija je
namjena protivna planiranoj namjeni
Članak
43.
Na području obuhvata Plana nema postojećih
građevina.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
44.
Plan je izrađen u 4 (četiri) izvornika koji
su ovjereni pečatom Općinskog vijeća Općine Fužine i potpisom predsjednika
Općinskog vijeća Općine Fužine.
Jedan izvornik Plana čuva se u pismohrani
Općine Fužine, a po jedan izvornik Plana zajedno s ovom Odlukom dostavlja se:
1. Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva
2. Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu
okoliša Primorsko-goranske županije
3. Županijskom zavodu za održivi razvoj i
prostorno planiranje
U dokumentaciju UPU zone turističkog naselja
T1-2 »Vrelo« svatko ima pravo uvida. Uvid u Plan se može obaviti u Općinskom
poglavarstvu Općine Fužine, Dr. Franje Račkog 19.
Članak
45.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana
objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 021-05/08-01/05
Ur. broj: 2112/03-01-08-22
Fužine, 9. prosinca 2008.
OPĆINSKO
VIJEĆE OPĆINE FUŽINE
Predsjednik
Miljenko Fak, v.r.