SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XVI. - broj 26. Petak, 4. srpnja 2008.
GRAD CRIKVENICA
3B2 EDGAR HTML from PONIKVE 108..112

32.

Na temelju članka 325., stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), članka 26.b, stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), članka 172. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenje Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 25/07), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 08/06), članka 25. Statuta Grada Crikvenice (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 26/ 01 i 8/06) i uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: 350-02/08-13/4, Ur. broj: 531-06-08-2 od 30.05.2008. godine, Gradsko vijeće Grada Crikvenice, na sjednici održanoj dana 26. lipnja 2008. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja
UPU 5 Tončićevo

I. OPĆE ODREDBE

Članak I.

Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU 5 Tončićevo (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak II.

Plan je sadržan u elaboratu koji je sastavni dio ove Odluke i sastoji se od:

0. UVOD

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja odnosno dijela naselja u prostoru općine ili grada

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Prirodni sustavi

1.1.1.2. Stanovništvo

1.1.1.3. Gospodarske djelatnosti

1.1.1.4. Društvena infrastruktura

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.3.1. Promet, pošta i telekomunikacije

1.1.3.2. Energetski sustav

1.1.3.3. Vodnogospodarski sustav

1.1.3.4. Postupanje s otpadom

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova, gustoća stanovanja i izgrađenosti)

1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog značaja

2.1.1. Demografski razvoj

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja

2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja odnosno dijela naselja

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Program gradnje i uređenja prostora

3.2. Osnovna namjena prostora

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina

3.4. Prometna i ulična mreža

3.4.1. Javna parkirališta i garaže

3.4.2. Pješačke površine

3.5. Komunalna infrastrukturna mreža

3.5.1. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

3.5.1.1. Telekomunikacije u nepokretnoj mreži

3.5.1.2. Telekomunikacije u pokretnoj mreži

3.5.2. Energetski sustav

3.5.2.1. Elektroenergetska mreža

3.5.2.2. Plinska mreža

3.5.3. Vodnogospodarski sustav

3.5.3.1. Vodoopskrba

3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.1.1. Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih djelatnosti

3.6.1.2. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

3.6.1.3. Uvjeti i način gradnje sportsko-rekreacijskih građevina

3.6.1.4. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

3.6.1.5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita voda

3.7.2. Zaštita tla

3.7.3. Zaštita zraka

3.7.4. Zaštita od buke

3.7.5. Mjere posebne zaštite

3.7.6. Postupanje s otpadom

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

5.2.1. Telekomunikacije u nepokretnoj mreži

5.2.2. Telekomunikacije u pokretnoj mreži

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

5.3.1. Energetski sustav

5.3.1.1. Elektroenergetska mreža

5.3.1.2. Plinska mreža

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

5.3.2.1. Vodoopskrba

5.3.2.2. Odvodnja otpadnih voda

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

6.1. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

6.2. Uvjeti gradnje na površinama sportsko-rekreacijske namjene

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

8. Postupanje s otpadom

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

9.1. Zaštita voda

9.2. Zaštita tla

9.3. Zaštita zraka

9.4. Zaštita od buke

9.5. Mjere posebne zaštite

10. Mjere provedbe plana

10.1 Obveza izrade detaljnih planova uređenja

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni.

III. GRAFIČKI DIO

1. KORIŠTENJE I NAMJENA

POVRŠINA M 1:2000

2.1. PROMETNA, ULIČNA I

KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA

MREŽA M 1:2000

PROMET, POŠTA I

TELEKOMUNIKACIJE

2.2. PROMETNA, ULIČNA I

KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA

MREŽA M 1:2000

ENERGETSKI SUSTAV

2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA

INFRASTRUKTURNA MREŽA M 1:2000

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA

I ZAŠTITE POVRŠINA M 1:2000

4.1. NAČIN I UVJETI GRADNJE M 1:2000

NAČIN GRADNJE

4.2. NAČIN I UVJETI GRADNJE M 1:2000

UVIJETI GRADNJE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 1.

Razgraničenje površina javnih i drugih namjena prikazano je u kartografskom prikazu 1. »Korištenje i namjena prostora« u mjerilu 1:2.000.

Članak 2.

Planom su određene slijedeće osnovne namjene površina:

- stambena namjena S

- mješovita namjena:

- pretežito stambena M1

- sportsko-rekreacijska namjena:

- rekreacija R2

- javne zelene površine:

- dječje igralište za mlađi uzrast Z2

- dječje igralište za stariji uzrast Z3

- zaštitne zelene površine Z

- površine infrastrukturnih sustava:

- trafostanica IS1

- javno parkiralište ili garaža IS2

- pročistač IS3

- prometne površine

Članak 3.

Javne zelene površine - dječje igralište (Z2) su javne neizgrađene površine namijenjene uređenju dječjih igrališta za okupljanje, igru i zabavu djece mlađeg uzrasta.

Javne zelene površine - dječje igralište za stariji uzrast (Z3) su javne površine namijenjene izgradnji otvorenih sportsko-rekreacijskih građevina na terenu (bez gledališta) za okupljanje, igru i zabavu djece starijeg uzrasta.

Uvjeti uređenja javnih zelenih površina definirani su u Poglavlju 6. ovih Odredbi.

Članak 4.

Prometne površine namijenjene su odvijanju kolnog i pješačkog prometa.

Uvjeti gradnje i rekonstrukcije prometnih površina definirani su u Poglavlju 5.1. ovih Odredbi.

Članak 5.

(1) Površine stambene namjene (S) namijenjene su izgradnji stambenih građevina (obiteljskih kuća i stambeno-poslovnih građevina).

(2) Uvjeti gradnje i rekonstrukcije na površinama stambene namjene definirani su u Poglavlju 4. ovih Odredbi.

Članak 6.

(1) Površine mješovite namjene - pretežito stambena (M1) namijenjene su izgradnji stambenih građevina (višestambenih i stambeno-poslovnih građevina) i građevina gospodarskih djelatnosti (građevine uslužne, trgovačke i ugostiteljsko-turističke namjene i poslovno-stambene građevine).

 (2) Uvjeti gradnje i rekonstrukcije stambenih građevina na površinama mješovite namjene (M1) definirani su u Poglavlju 4. ovih Odredbi.

(3) Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti na površinama mješovite namjene (M1) definirani su u Poglavlju 2. ovih Odredbi.

Članak 7.

(1) Površine sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R2) namijenjene su izgradnji sportsko-rekreacijskih građevina.

(2) Uvjeti gradnje na površinama sportsko-rekreacijske namjene definirani su u Poglavlju 6.2. ovih Odredbi.

Članak 8.

(1) Zaštitne zelene površine (Z) su neizgrađene površine namijenjene odvajanju površina namijenjenih stanovanju od prometnih površina (zaštita južnih orijentacija građevnih čestica od pogleda pješaka) ili su premale za formiranje građevne čestice.

(2) Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina definirani su u Poglavlju 6.1. ovih Odredbi.

Članak 9.

(1) Površine infrastrukturnih sustava (IS) namijenjene su izgradnji i održavanju komunalnih i infrastrukturnih građevina i uređaja.

(2) Površine IS1 namijenjene su izgradnji trafostanica 20/0.4 kV. Uvjeti gradnje i rekonstrukcije na površinama IS1 definirani su u Poglavlju 5.3.1.1. ovih Odredbi.

(3) Površine IS2 namijenjene su izgradnji javnih parkirališta ili garaže. Uvjeti gradnje na površinama IS2 definirani su u Poglavlju 5.1.1. ovih Odredbi.

(4) Površina IS3 namijenjena je izgradnji uređaja za pročišćavanje oborinskih voda. Uvjeti gradnje na površini IS3 definirani su u Poglavlju 5.3.2.2. ovih Odredbi.

Članak 10.

(1) U smislu ovog Plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje:

- zaštićeno obalno područje (ZOP) - područje koje obuhvaća pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Prostor u obuhvatu Plana nalazi se u obuhvatu Zaštićenog obalnog područja mora (ZOP) na udaljenosti većoj od 100 m od obalne crte.

- građevna čestica - određuje funkcionalnu pripadajuću površinu zemljišta građevine.

- gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina (osnovnih i pomoćnih) prema odredbama ovog Plana.

- koeficijent izgrađenosti (kig) - odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama (osnovnim i pomoćnim) na građevnoj čestici i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane, parkirališne površine, te cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren.

- koeficijent iskorištenosti (kis) - odnos građevinske (brutto) površine (BRP) svih građevina (osnovnih i pomoćnih) na građevnoj čestici i površine građevne čestice.

- građevina - građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko-tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora. Građevina može biti osnovna ili pomoćna.

- osnovna građevina - građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je i predviđena ovim Planom.

- pomoćna građevina - svaka građevina čija je namjena u funkciji osnovne građevine.

- zgrada - zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. građevine).

- arhitektonski oblikovna cjelina - više građevina na istoj građevnoj čestici različitih po volumenu (tlocrtnoj veličini, obliku, visini i sl.) i namjeni, koji su međusobno usklađeni po materijalima i načinu obrade (fasadni otvori i sl.).

- rekonstrukcija građevine - izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.).

- održavanje građevine - izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.

- postojeća građevina - građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu s njom izjednačena.

- samostojeće građevine - građevine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica ili susjednih građevina.

- dvojne građevine - građevine koje se svojom jednom stranom prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu. Zid građevine koji se prislanja na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu mora se izvesti kao protupožarni (minimalne vatrootpornosti 2 sata) i bez otvora, a ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište. Krovište mora biti izvedeno s nagibom prema vlastitoj građevnoj čestici, tako da se osigura odvodnja oborinskih voda na vlastitoj građevnoj čestici.

- građevine u nizu - građevine koje se sa svoje dvije strane prislanjaju na granice susjednih građevnih čestica, odnosno uz susjedne građevine. Zidovi građevine koji se prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu moraju se izvesti kao protupožarni (minimalne vatrootpornosti 2 sata) i bez otvora, a ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište. Krovište mora biti izvedeno s nagibom prema vlastitoj građevnoj čestici, tako da se osigura odvodnja oborinskih voda na vlastitoj građevnoj čestici.

- stan - prostor u osnovnoj građevini predviđen za smještaj jedne obitelji.

- dijelovi (etaže) građevine - po vrsti mogu biti podzemne (podrum i suteren) ili nadzemne (prizemlje, kat i potkrovlje):

- prizemlje (P) - dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova)

- suteren (S) - dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena

- podrum (Po) - potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena

- kat (K) - dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja,

- potkrovlje (Pk) - dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Najveća visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida je 1,2 m, najveća visina sljemena je 3,5 m. Potkrovlje se smatra etažom i kada se ne koristi za stambenu ili gospodarsku namjenu.

- visina građevine (h) je udaljenost mjerena:

- za građevine s kosim krovom - od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena)

- za građevine s ravnim krovom - od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata.

- urbana oprema - osnovni elementi uređenja građevnih čestica i javnih zelenih površina: popločani pješački prilazi, javna rasvjeta, klupe za sjedenje, koševi za otpad, informativni, oglasni, reklamni prostori i sl.

- uređena građevna čestica - termin određuje tretman neizgrađenog dijela građevne čestice na način:

- popločavanje kolnih i pješačkih staza, terasa, parkirnih mjesta i dr.;

- podizanje ograda i potpornih zidova;

- sadnja autohtonog raslinja na zelenim površinama;

- rješavanje odvodnje oborinskih voda (teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednih građevnih čestica i građevina).

- ograda - podiže su unutar vlastite građevne čestice, s vanjskim rubom najdalje na rubu građevne čestice ili regulacijskog pravca. Ulična ograda se podiže iza regulacijskog pravca prema prometnoj površini. Visina ograde mjeri se od kote konačno uređenog terena uz ogradu više čestice. Kolna i pješačka ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema unutrašnjoj strani (na građevnu česticu), tako da ne ugrožavaju promet. Ograda može biti izvedena kao kameni suhozid izgrađen tradicionalnim načinom gradnje ili zeleni nasad (živica).

- potporni zid - podiže su unutar vlastite građevne čestice, s vanjskim rubom najdalje na rubu građevne čestice ili regulacijskog pravca. Najveća visina potpornog zida je 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od minimalno 1,5 m, a teren svake terase ozeleniti. Potporni zid treba izvesti iz kamena kako bi se sačuvala ambijentalnoj vrijednost naselja (terase oblikovane kamenim suhozidima).

- građevni pravac - određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te ulicu ili drugu javnu površinu.

- regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica, pješačka staza i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

- udaljenost građevine od regulacijskog pravca - mjeri se od najistaknutijeg dijela građevine i mora omogućiti postizanje propisane udaljenosti između građevina.

- udaljenost građevine od ruba građevne čestice (susjedne međe) - mjeri se od najistaknutijeg dijela građevine i mora omogućiti postizanje propisane udaljenosti između građevina.

- međusobna udaljenost između građevina - mjeri se od najistaknutijih dijelova građevina.

- oblici korištenja prostora (kartografski prikaz 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« u mjerilu 1:2.000):

- sanacija građevina i dijelova naselja primjenjuje se na izgrađene površine naselja za koje se ovim Planom predviđa obnova, adaptacija, rekonstrukcija, te rušenje i nova gradnja u skladu s Odredbama ovog Plana,

- rekonstrukcija se primjenjuje na djelomično izgrađene površine naselja za koje se ovim Planom predviđa obnova, adaptacija, rekonstrukcija, rušenje i nova gradnja u skladu s Odredbama ovog Plana, a sve u svrhu formiranja naselja,

- nova gradnja primjenjuje se na neizgrađene površine naselja predviđene za gradnju sadržaja neke namjene definirane ovim Planom,

- način gradnje prostora (kartografski prikaz 4.1. »Način gradnje« u mjerilu 1:2.000) definiran je za sve površine na kojima se predviđa izgradnja stanova, a to su površine stambene (S) i mješovite (M) namjene:

- površine za gradnju samostojećih obiteljskih kuća ili stambeno-poslovnih građevina s 1 ili 2 stana,

- površine za gradnju obiteljskih kuća ili stambeno- poslovnih građevina u nizu, s 1 ili 2 stana,

- površine za gradnju samostojećih višestambenih, stambeno-poslovnih ili poslovno-stambenih građevina s 3 ili 4 stana,

- površine za gradnju dvojnih višestambenih ili stambeno-poslovnih građevina s 3 ili 4 stana.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 11.

Građevine gospodarskih djelatnosti mogu se graditi samo na površinama mješovite namjene - pretežito stambene (M1).

Građevina gospodarske namjene je građevina na zasebnoj građevnoj čestici, te je u cjelini ili većim dijelom namijenjena obavljanju djelatnosti gospodarske namjene.

Građevine gospodarskih djelatnosti koje se smiju graditi u obuhvatu ovog Plana su građevine:

- gospodarske namjene:

- poslovne - pretežito uslužne,

- poslovne - pretežito trgovačke,

- poslovno-stambene,

- ugostiteljsko-turističke namjene (prema »Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata«, NN 57/95):

- restorani,

- barovi,

- kantine i pripremnice obroka (catering).

Građevine gospodarskih djelatnosti koje se ne smiju graditi u obuhvatu ovog Plana su građevine:

- gospodarske namjene:

- zanatske (proizvodne),

- poslovne - komunalno-servisne,

- ugostiteljsko-turističke namjene (prema »Pravilniku o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata«, NN 57/95):

- hoteli,

- kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj.

Članak 12.

(1) Građevine gospodarskih djelatnosti svojom veličinom, smještajem, vrstom gospodarske djelatnosti i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infra

strukturu ne smije ometati stanovanje kao osnovnu funkciju u obuhvatu Plana, te ne smije imati štetni utjecaj na okoliš.

(2) Građevine gospodarskih djelatnosti treba izvesti u skladu s »Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti« (NN 151/05, 61/07).

(3) Utvrđuju se slijedeći uvjeti za izgradnju svih građevina gospodarskih djelatnosti:

- na jednoj građevnoj čestici gradi se jedna osnovna građevina;

- minimalna površina građevne čestice je 500 m2;

- visina osnovne građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom;

- krovište osnovne građevine može biti ravno ili koso (nagiba 17-23o), te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine;

- arhitektonsko oblikovanje osnovne građevine mora biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja;

- osnovna građevina mora biti samostojeća;

- minimalna udaljenost osnovne građevine od regulacijskog pravca je h/2 (pola visine osnovne građevine) ili 6,0 m (pri projektiranju obavezno koristiti veću dimenziju);

- minimalna udaljenost osnovne građevine od ruba građevne čestice je 4,0 m;

- minimalna međusobna udaljenost između osnovne građevine i građevina na susjednim građevnim česticama je h1/2 + h2/2, gdje su h1/2 i h2/2 polovine visina razmatranih građevina;

- minimalna međusobna udaljenost između osnovne građevine i pomoćnih građevina na istoj građevnoj čestici je 4,0 m;

- minimalna širina kolnog pristupa na građevnu česticu je 5,5 m;

- kada se građevna čestica nalazi uz ulice različitog značaja, kolni pristup treba ostvariti s ulice nižeg značaja;

- potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta (PGM) treba smjestiti na građevnoj čestici osnovne građevine prema sljedećim normativima:

- stambeni sadržaji - 1 PGM/1 stan;

- uredski i uslužni sadržaji - 1 PGM/30-40 m2 korisne površine (25-30 PGM/1.000 m2 korisne površine);

- trgovački sadržaji - 1 PGM/30 m2 korisne površine (33 PGM/1.000 m2 korisne površine);

- ugostiteljsko-turistički sadržaji - 1 PGM/3-8 sjedala;

- pri određivanju potrebnog broja PGM za građevine sa sadržajima različitih namjena može se predvidjeti isto PGM za različite namjene, ako se koriste u različito vrijeme;

- minimalna dimenzija PGM je 2,5x5,0 m;

- parkirališta na terenu s 6 ili više mjesta treba ozeleniti s minimalno jednim stablom na tri parkirališna mjesta;

- parkirališta i garaže treba izvesti u skladu s »Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti« (NN 151/05, 61/07), tj. osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti potrebno je osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta;

- minimalno 30% površine građevne čestice mora biti prirodni teren, nepodrumljen i bez parkiranja, uređen kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo;

- građevna čestica se prema prometnoj površini mora uređivati sadnjom autohtonog drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu i promet na prometnoj površini;

- zabranjena je gradnja ograda, osim kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja, pa tada nema ograničenja pri odabiru materijala i visine ograde.

Članak 13.

(1) Utvrđuju se sljedeći uvjeti za izgradnju građevina poslovne (pretežito uslužne i pretežito trgovačke) namjene:

- maksimalna površina građevne čestice je 1.500 m2;

- maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5;

- maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,5;

- maksimalni broj etaža osnovne građevine je 1 podzemna i 2 nadzemne etaže;

- maksimalna visina osnovne građevine je:

- 12,5 m za građevine s kosim krovom;

- 9,5 m za građevine s ravnim krovom;

(2) Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine poslovne namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.

Članak 14.

(1) Poslovno-stambena građevina je građevina gospodarske namjene unutar koje su smještena 3 ili 4 stana. Površina stanova mora biti manja od:

- 50% građevinske (brutto) površine svih građevina na građevnoj čestici;

- površina gospodarske namjene.

(2) Poslovno-stambene građevine se grade prema istim uvjetima kao višestambene građevine (Stavak (4), Članak 18. i Stavak (3), Članak 20.).

Članak 15.

(1) Utvrđuju se sljedeći uvjeti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene:

- maksimalna površina građevne čestice je 2.000 m2;

- maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5;

- maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,0;

- maksimalni broj etaža osnovne građevine je 1 podzemna i 3 nadzemne etaže;

- maksimalna visina osnovne građevine je:

- 15,0 m za građevine s kosim krovom;

- 12,0 m za građevine s ravnim krovom;

(2) U sklopu građevne čestice građevine ugostiteljsko- turističke namjene mogu se predvidjeti sportski i rekreacijski tereni bez gledališta, vanjski bazeni bez gledališta i terase. Navedeni sadržaji ne ulaze u izračun koeficijenta izgrađenosti (kig) i koeficijenta iskorištenosti (kis) građevne čestice, ukoliko se nalaze na terenu.

(3) Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.

Članak 16.

(1) Uz osnovnu građevinu (građevina gospodarskih djelatnosti), na istoj građevnoj čestici, mogu se graditi pomoćne građevine prema sljedećim uvjetima:

- uz jednu osnovnu građevinu može se graditi jedna ili dvije pomoćne građevine;

- pomoćne građevine s osnovnom građevinom moraju činiti arhitektonski oblikovnu cjelinu;

- pomoćne građevine ulaze u izračun koeficijenta izgrađenosti (kig) i koeficijenta iskorištenosti (kis) građevne čestice;

- građevinska (brutto) površina pomoćnih građevina mora biti manja od 30% građevinske (brutto) površine osnovne građevine;

- maksimalni broj etaža pomoćne građevine je:

- 1 nadzemna etaža;

- 2 nadzemne etaže - iznimno, kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste;

- maksimalna visina pomoćne građevine je za:

- jednoetažne građevine - 4,0 m;

- dvoetažne građevine - 7,0 m;

- pomoćna građevina ne smije biti viša od osnovne građevine, tj. pomoćna građevina ne smije imati više etaža od osnovne građevine i završni rub vijenca pomoćne građevine ne smije biti na višoj koti (m.n.m. - metara nad morem) od završnog ruba vijenca ili sljemena osnovne građevine;

- krovište pomoćne građevine mora biti ravno;

- pomoćna građevina mora biti samostojeća;

- minimalna udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca je 6,0 m; iznimno, samo se garaže mogu graditi na regulacijskom pravcu, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, tj. kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina;

- minimalna udaljenost pomoćne građevine od ruba građevne čestice je 4,0 m;

- minimalna međusobna udaljenost između pomoćne građevine i građevina na susjednim građevnim česticama je h1/2 + h2/2, gdje su h1/2 i h2/2 polovine visina razmatranih građevina;

- minimalna međusobna udaljenost između pomoćne građevine i ostalih građevina na istoj građevnoj čestici je 4,0 m.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 17.

(1) U obuhvatu Plana ne postoje i nisu planirane građevine društvenih djelatnosti.

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 18.

(1) Stambena građevina je građevina na zasebnoj građevnoj čestici, koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena stanovanju, te sadrži prostorne elemente stana ili apartmana, definirane posebnim propisima, čija se namjena ovim Planom, u smislu stanovanja, u potpunosti izjednačava.

(2) Stambene građevine koje se mogu graditi u obuhvatu ovog Plana su:

- obiteljska kuća,

- višestambena građevina,

- stambeno-poslovna građevina.

(3) Stambene građevine treba izvesti u skladu s »Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti« (»Narodne novine« broj 151/05 i 61/07).

(4) Utvrđuju se slijedeći uvjeti za izgradnju svih stambenih građevina:

- na jednoj građevnoj čestici gradi se jedna osnovna građevina;

- minimalna udaljenost osnovne građevine od regulacijskog pravca je h/2 (pola visine osnovne građevine) ili 6,0 m (pri projektiranju obavezno koristiti veću dimenziju);

- minimalna udaljenost osnovne građevine od ruba građevne čestice uz koji nije prislonjena je h/2 (pola visine osnovne građevine) ili 4,0 m (pri projektiranju obavezno koristiti veću dimenziju);

- minimalna međusobna udaljenost između osnovne građevine i pomoćne građevine na istoj građevnoj čestici je 4,0 m;

- arhitektonsko oblikovanje osnovne građevine (oblikovanje fasada i krovišta, upotrijebljeni građevinski materijali i sl.) mora biti usklađeno s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereno tradicionalnoj primorskoj gradnji;

- krovište osnovne građevine može biti ravno ili koso (dvovodno, jednovodno ili raščlanjeno na više krovnih ploha ovisno o tlocrtu građevine; nagiba 17-23o), a dio se može koristiti kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta);

- na krovište osnovne građevine moguće je ugraditi krovne prozore, te kolektore sunčeve energije;

- pokrov kosog krovišta osnovne građevine mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica;

- fasada osnovne građevine mora biti kamena ili ožbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama;

- fasadni otvori osnovne građevine moraju biti kvadratni ili uspravni pravokutnici (vertikalno izduženi);

- zaštita od sunca na fasadnim otvorima moraju biti kapci, žaluzine (grilje) ili rolete;

- vijenac osnovne građevine s ravnim krovom treba biti izražen;

- dvojna građevina i građevina u nizu mora imati istu visinu (h), istu vrstu krovišta (ravno ili koso), isti nagib krovišta i istu vrstu pokrova kao građevina uz čiju granicu građevne čestice se prislanja;

- minimalna širina kolnog pristupa građevne čestice je 3,0 m;

- kada se građevna čestica nalazi uz ulice različitog značaja, kolni pristup treba ostvariti s ulice nižeg značaja;

- potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta (PGM) treba smjestiti na građevnoj čestici osnovne građevine prema sljedećim normativima:

- stambeni sadržaji - 1 PGM/1 stan;

- uredski i uslužni sadržaji - 1 PGM/30-40 m2 korisne površine (25-30 PGM/1.000 m2 korisne površine);

- trgovački sadržaji - 1 PGM/30 m2 korisne površine (33 PGM/1.000 m2 korisne površine);

- ugostiteljsko-turistički sadržaji - 1 PGM/3-8 sjedala;

- pri određivanju potrebnog broja PGM za građevine sa sadržajima različitih namjena može se predvidjeti isto PGM za različite namjene, ako se koriste u različito vrijeme;

- minimalna dimenzija PGM je 2,5x5,0 m;

- parkirališta na terenu s 6 ili više mjesta treba ozeleniti s minimalno jednim stablom na tri parkirališna mjesta;

- parkirališta i garaže treba izvesti u skladu s »Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti« (»Narodne novine« broj 151/05 i 61/07), tj. osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti potrebno je osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta;

- građevnu česticu treba uređivati na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza;

- minimalno 30% površine građevne čestice mora biti prirodni teren, nepodrumljen i bez parkiranja, uređen kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo sadnjom autohtonih biljnih vrsta visokog i niskog zelenila (preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka);

- gradnja terase i potpornih zidova mora biti u skladu s oblikovnim obilježjima naselja.

Članak 19.

(1) Obiteljska kuća je stambena građevina s 1 ili 2 stana.

(2) Unutar obiteljske kuće (osnovna i/ili pomoćna građevina) moguć je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena, koji ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na

okoliš, a čija površina mora biti manja od 10% građevinske (brutto) površine svih građevina na građevnoj čestici.

(3) Utvrđuju se sljedeći uvjeti za izgradnju obiteljske kuće:

- mogu se graditi samo na površinama stambene namjene (S);

- osnovna građevina može biti (vidi kartografski prikaz 4.1. ''Način gradnje'' u mjerilu 1:2.000):

- samostojeća;

- u nizu;

- minimalna površina građevne čestice je:

- 750 m2 - za samostojeće građevine;

- 450 m2 - za građevine u nizu;

- maksimalna površina građevne čestice je 1.200 m2;

- minimalna širina građevne čestice (mjerena na mjestu građevnog pravca) u zonama nove gradnje (vidi kartografski prikaz 3. ''Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina'' u mjerilu 1:2.000) je 15,0 m;

- minimalna površina tlocrtne projekcije osnovne građevine je:

- 80 m2 - za samostojeće građevine;

- 50 m2 - za građevine u nizu;

- maksimalna površina tlocrtne projekcije osnovne i pomoćne građevine je 200 m2;

- maksimalna građevinska (brutto) površina osnovne i pomoćne građevine je 400 m2;

- maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:

- 0,25 - za samostojeće građevine;

- 0,45 - za građevine u nizu;

- maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi:

- 0,75 - za samostojeće građevine;

- 1,35 - za građevine u nizu;

- maksimalni broj etaža osnovne građevine je 1 podzemna i 2 nadzemne etaže;

- maksimalna visina osnovne građevine je:

- 10,0 m za građevine s kosim krovom;

- 7,0 m za građevine s ravnim krovom;

- minimalna međusobna udaljenost između osnovne građevine i građevina na susjednim građevnim česticama je h1/2 + h2/2, gdje su h1/2 i h2/2 polovine visina razmatranih građevina;

- gradnja ograda visine do 1,2 m dozvoljena je, ali nije obavezna.

Članak 20.

(1) Višestambena građevina je stambena građevina s 3 ili 4 stana.

(2) Unutar višestambene građevine (osnovna i/ili pomoćna građevina) moguć je smještaj pratećih sadržaja drugih namjena, koji ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš, a čija površina mora biti manja od 10% građevinske (brutto) površine svih građevina na građevnoj čestici.

(3) Utvrđuju se slijedeći uvjeti za izgradnju višestambene građevine:

- mogu se graditi samo na površinama mješovite namjene - pretežito stambene (M1);

- osnovna građevina može biti (vidi kartografski prikaz 4.1. »Način gradnje« u mjerilu 1:2.000):

- samostojeća;

- dvojna;

- minimalna površina građevne čestice je 500 m2;

- maksimalna površina građevne čestice je 2.000 m2;

- minimalna širina građevne čestice (mjerena na mjestu građevnog pravca) u zonama nove gradnje (vidi kartografski prikaz 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« u mjerilu 1:2.000) je 15,0 m;

- minimalna površina tlocrtne projekcije osnovne građevine je 100 m2;

- maksimalna površina tlocrtne projekcije osnovne i pomoćne građevine je 200 m2;

- maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi:

- 0,3 - za samostojeće građevine;

- 0,4 - za dvojne građevine;

- maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi:

- 1,2 - za samostojeće građevine;

- 1,6 - za dvojne građevine;

- maksimalni broj etaža osnovne građevine je 1 podzemna i 3 nadzemne etaže;

- maksimalna visina osnovne građevine je:

- 13,0 m za građevine s kosim krovom;

- 10,0 m za građevine s ravnim krovom;

- minimalna međusobna udaljenost između osnovne građevine i građevina na susjednim građevnim česticama je h1/2 + h2/2 (gdje su h1/2 i h2/2 polovine visina razmatranih građevina) ili visina više građevine (pri projektiranju obavezno koristiti veću dimenziju);

- garažiranje vozila mora biti unutar osnovne građevine, osim kada zbog konfiguracije terena to nije moguće; tada se dopušta garažiranje vozila u samostojećoj jednoetažnoj pomoćnoj građevini, a na krovu pomoćne građevine može se urediti parkiralište;

- gradnja ograda nije dozvoljena.

Članak 21.

(1) Stambeno-poslovna građevina je stambena građevina s 1, 2, 3 ili 4 stana unutar koje su smješteni poslovni sadržaji, koji ne ometaju stanovanje i bez štetnog su utjecaja na okoliš, čija površina mora biti manja od 50% građevinske (brutto) površine građevine svih građevina na građevnoj čestici.

(2) Stambeno-poslovne građevine s 1 ili 2 stana grade se prema istim uvjetima kao samostojeće obiteljske kuće (Stavak (3), Članak 19.).

(3) Stambeno-poslovne građevine s 3 ili 4 stana grade se prema istim uvjetima kao višestambene građevine (Stavak (3), Članak 20.).

Članak 22.

(1) Uz osnovnu građevinu (stambena građevina), na istoj građevnoj čestici, može se graditi pomoćna građevina prema sljedećim uvjetima:

- uz jednu osnovnu građevinu može se graditi jedna pomoćna građevina;

- pomoćne građevine s osnovnom građevinom moraju činiti arhitektonski oblikovnu cjelinu;

- pomoćne građevine ulaze u izračun koeficijenta izgrađenosti (kig) i koeficijenta iskorištenosti (kis) građevne čestice;

- građevinska (brutto) površina pomoćnih građevina mora biti manja od 30% građevinske (brutto) površine osnovne građevine;

- maksimalni broj etaža pomoćne građevine je:

- 1 nadzemna etaža,

- 2 nadzemne etaže - iznimno, kada je konfiguracija terena takva da je prva etaža s kotom stropa u nivou pristupne ceste.

- maksimalna visina pomoćne građevine je za:

- jednoetažne građevine - 4,0 m;

- dvoetažne građevine - 7,0 m;

- pomoćna građevina ne smije biti viša od osnovne građevine, tj. pomoćna građevina ne smije imati više etaža od osnovne građevine i završni rub vijenca pomoćne građevine ne smije biti na višoj koti (m.n.m. - metara nad morem) od završnog ruba vijenca ili sljemena osnovne građevine;

- krovište pomoćne građevine mora biti ravno;

- pomoćna građevina može biti:

- samostojeća - uz samostojeću ili dvojnu osnovnu građevinu;

- dvojna ili u nizu - uz osnovnu građevinu u nizu;

- minimalna udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca je 6,0 m; iznimno, samo se garaže mogu graditi na regulacijskom pravcu, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, tj. kada takav zahtjev predstavlja jedini način pristupa na cestu i uvjetuje ga položaj ostalih građevina;

- minimalna udaljenost pomoćne građevine od ruba građevne čestice uz koji nije prislonjena je 4,0 m;

- minimalna međusobna udaljenost između pomoćne građevine i građevina na susjednim građevnim česticama je h1/2 + h2/2, gdje su h1/2 i h2/2 polovine visina razmatranih građevina;

- minimalna međusobna udaljenost između pomoćne građevine i osnovne građevine na istoj građevnoj čestici je 4,0 m.

5. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 23.

(1) Detaljno određivanje trasa i lokacija građevina prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže, koji su određeni ovim Planom, treba izvršiti projektnom dokumentacijom za izdavanje lokacijske dozvole, vodeći računa o konfiguraciji tla, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

(2) Planirane trase telekomunikacijske i komunalne mreže vode se u profilu postojećih i planiranih ulica i pješačkih staza.

(3) Radi racionalnije i ekonomičnije izgradnje, planirana telekomunikacijska i komunalna mreža treba biti građena u sklopu rekonstrukcije i gradnje prometne mreže.

(4) Unutar Planom utvrđenih koridora prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže, za sve gradnje i intervencije, potrebno je ishoditi odobrenja i suglasnosti nadležnih organa i javnih poduzeća.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 24.

(1) Prometna mreža prikazana je u kartografskom prikazu 2.1. »Promet, pošta i telekomunikacije« u mjerilu 1:2.000.

Članak 25.

(1) Sve prometne površine trebaju biti izvedene u skladu s »Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti« (»Narodne novine« broj 151/05 i 61/07), tj. bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 26.

(1) Državna cesta D8 (Jadranska magistrala – čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj) je van obuhvata Plana, ali formira njegovu zapadnu granicu, pa se dio prostora u obuhvatu Plana nalazi unutar planskog koridora širine 70,0 m prikazanog na kartografskom prikazu 3. ''Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina'' u mjerilu 1:2.000.

(2) Rekonstrukcija građevina unutar planskog koridora iz prethodnog Stavka moguća je na način da se ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste.

(3) Za ishođenje lokacijske dozvole ili rješenja o uvjetima građenja za zahvate u prostoru koji se u potpunosti ili djelomično nalaze unutar planskog koridora iz Stavka (1) ovog Članaka potrebno je zatražiti suglasnost i posebne uvijete pravne osobe nadležne za javnu cestu, u skladu s »Zakonom o javnim cestama« (»Narodne novine« broj 180/04, 138/06).

(4) Pravna osoba nadležna za javnu cestu treba, kroz suglasnost i posebne uvjete iz prethodnog Stavka, utvrditi zemljišni i zaštitni pojas javne ceste, te uvijete gradnje u njima.

(5) Izmjena Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste, odnosno promjena kategorije i nivoa opremljenosti cesta ne smatra se izmjenom ovog Plana.

Članak 27.

(1) U obuhvatu Plana predviđene su sljedeće ulice (nerazvrstane ceste):

- glavna mjesna ulica (GU),

- sabirne ulice (SU),

- ostale ulice (OU).

(2) Ulice predviđene ovim Planom rekonstruiraju se i grade na vlastitoj građevnoj čestici koja se može formirati na prometnim površinama, te na površinama ostalih namjena unutar zaštitnog koridora ulice širine 2,0 m.

(3) Zaštitni koridor iz prethodnog Stavka mjeri se s obje strane ulice, od vanjskog ruba punog profila.

(4) Gradnja unutar zaštitnog koridor ulica nije dozvoljena prije rekonstrukcije ili gradnje ulica, tj. prije utvrđivanja građevne čestice ulice.

(5) Iznimno od Stavka (2) i (3) ovog Članaka, za sabirnu ulicu SU 3 nije zadan zaštitni koridor, te se vanjski rub punog profila smatra rubom građevne čestice ulice.

Članak 28.

(1) Trasu glavne mjesne ulice GU treba rekonstruirati u punom profilu minimalne širine 9 m: pješačka staza širine 1,5 m, kolnik širine 6,0 m i pješačka staza širine 1,5 m.

(2) Trasu sabirne ulice SU 1 treba rekonstruirati u punom profilu minimalne širine 9 m: pješačka staza širine 1,5 m, kolnik širine 6,0 m i pješačka staza širine 1,5 m.

(3) Trasu sabirne ulice SU 2 treba graditi u punom profilu minimalne širine 9 m: pješačka staza širine 1,5 m, kolnik širine 6,0 m i pješačka staza širine 1,5 m.

(4) Trasu sabirne ulice SU 3 treba rekonstruirati u punom profilu minimalne širine:

- 9 m (pješačka staza širine 1,5 m, kolnik širine 6,0 m i pješačka staza širine 1,5 m) od križanja s ulicom OU 4 do križanja u točki A;

- 14 m (pješačka staza širine 1,5 m, kolnik širine 6,0 m, javno parkiralište širine 5,0 m i pješačka staza širine 1,5 m) od križanja u točki A do križanja s ulicom GU.

(5) Trasu ulice OU 1 treba rekonstruirati u punom profilu minimalne širine 9 m: pješačka staza širine 1,5 m, kolnik širine 6,0 m i pješačka staza širine 1,5 m. Na završetku ulice treba izvesti okretište za interventna vozila i vozila za odvoz smeća.

(6) Trasu ulice OU 2 treba rekonstruirati u punom profilu minimalne širine 7,5 m: pješačka staza širine 1,5 m, kolnik širine 4,5 m i pješačka staza širine 1,5 m.

(7) Trasu ulice OU 3 treba graditi u punom profilu minimalne širine 7,5 m: pješačka staza širine 1,5 m, kolnik širine 4,5 m i pješačka staza širine 1,5 m.

(8) Trasu ulice OU 4 treba rekonstruirati i graditi u punom profilu minimalne širine 7,0 m: pješačka staza širine 1,5 m i kolnik širine 5,5 m.

 (9) Trasu ulice OU 5 treba graditi u punom profilu minimalne širine 7,0 m: pješačka staza širine 1,5 m i kolnik širine 5,5 m.

(10) Zadani profili ulica ne smiju se smanjivati.

Članak 29.

(1) Utvrđuju se sljedeći uvjeti za rekonstrukciju i gradnju ulica:

- ulice treba graditi na način da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture;

- minimalna širina kolnika za jednosmjerni promet je 4,5 m;

- minimalna širina kolnika za dvosmjerni promet je 5,5 m;

- minimalni radijus zakretanja na križanjima ulica je 6,0 m;

- križanja ulica trebaju biti u razini, bez dodatnih traka za lijevo i desno skretanje;

- pješačka staza treba biti uzdignuta u odnosu na kolnik i javno parkiralište rubnjakom minimalne visine 10 cm, a može ju se opremiti urbanom opremom (klupe, koševi za otpad i sl.);

- na raskrižjima i drugim mjestima gdje se očekuje prelazak pješaka, osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti preko kolnika trebaju se ugraditi spušteni rubnjaci i ostali elementi propisani »Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti« (»Narodne novine« broj 151/05 i 61/07);

- javno parkiralište u profilu ulice treba biti u istoj razini s kolnikom;

- brzinu kretanja vozila u ulicama s javnim parkiralištem u profilu ulice ograničiti na 30 km/h;

- vertikalne elemente javne rasvjete treba smjestiti na rub pješačke staze prema regulacijskoj liniji, kako ne bi ometali kolni promet ili smanjivali širinu pješačke staze;

- ne dozvoljava se gradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet;

- odvodnja oborinske vode rješava se jednostranim ili dvostranim poprečnim nagibom i uzdužnim nagibima, a oborinska voda se ispušta u slivnike.

5.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 30.

(1) Javno parkiralište je otvoreni prostor na terenu za smještaj cestovnih vozila (osobnih, autobusa, motocikala i sl.).

(2) Javna parkirališta mogu se graditi samo na površinama infrastrukturnih sustava - javno parkiralište ili garaža (IS2).

(3) Javna parkirališta mogu se graditi na:

- vlastitoj građevnoj čestici;

- na građevnoj čestici ulice SU 3, kao dio punog profila ulice.

(4) Utvrđuju se slijedeći uvjeti za gradnju svih javnih parkirališta:

- minimalna dimenzija parkirališnog mjesta je 2,5x5,0 m;

- osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti potrebno je, u skladu s »Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti« (»Narodne novine« broj 151/05 i 61/07), osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, tj. najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta;

- parkiralište treba ozeleniti s minimalno jednim stablom na tri parkirališna mjesta;

- parkiralište treba izvesti vodonepropusno, a oborinske vode je potrebno prije upuštanja u kanalizaciju pročistiti na odgovarajući način od naftnih derivata koja kaplju iz parkiranih vozila, prema uvjetima nadležne institucije;

- završna obrada treba biti iz asfalta ili zatravljenih betonskih elemenata;

- zabranjena je izgradnja ograda.

(5) Utvrđuju se slijedeći uvjeti za gradnju javnih parkirališta na vlastitoj građevnoj čestici:

- minimalna površina građevne čestice uvjetovana je smještajem minimalno 3 parkirališna mjesta;

- građevna čestica mora imati direktan kolni pristup na ulicu minimalne širine 5,5 m;

- maksimalni koeficijenti izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) iznose 1,0.

Članak 31.

(1) Javna garaža je zatvoreni prostor za smještaj cestovnih vozila (osobnih, autobusa, motocikala i sl.).

(2) Javna garaža može se graditi, umjesto javnog parkirališta, samo na površini infrastrukturnih sustava - javno parkiralište ili garaža (IS2) koja je na kartografskom prikazu 2.1. »Promet, pošta i telekomunikacije« označena oznakom »P/G«.

(3) Javna garaža može se graditi samo na vlastitoj građevnoj čestici kao parking - garaža.

(4) Utvrđuju se slijedeći uvjeti za gradnju javne garaže:

- minimalna dimenzija garažnog mjesta je 2,5x5,0 m;

- osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti potrebno je, u skladu s »Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti« (»Narodne novine« broj 151/05 i 61/07), osigurati najmanje 5% garažnih mjesta od ukupnog broja;

- otpadne vode je potrebno prije upuštanja u kanalizaciju pročistiti na odgovarajući način od naftnih derivata koja kaplju iz parkiranih vozila, prema uvjetima nadležne institucije;

- minimalna površina građevne čestice uvjetovana je smještajem minimalno 3 garažna mjesta;

- građevna čestica mora imati direktan kolni pristup na ulicu minimalne širine 5,5 m;

- maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 1,0;

- maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 3,0.

- maksimalni broj etaža osnovne građevine je 2 podzemne etaže i 1 nadzemna etaža;

- krovište građevine mora biti ravno i može biti uređeno kao parkiralište;

- maksimalna visina građevine je 3,5 m.

(5) Javna garaža ne može se prenamijeniti u prostor druge namjene.

5.1.2. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 32.

(1) U obuhvatu Plana ne postoje i nisu planirani trgovi.

Članak 33.

Pješačke površine planirane ovim Planom su pješačke staze.

Pješačke staze mogu se graditi na površinama svih namjena, osim zaštitnih zelenih površina (Z).

Pješačke površine prikazane u kartografskom prikazu 2.1. »Promet, pošta i telekomunikacije« u mjerilu 1:2.000 namijenjene su isključivo izgradnji pješačkih staza.

Pješačke staze mogu se graditi na:

- vlastitoj građevnoj čestici;

- na građevnoj čestici ulice, kao dio punog profila ulice.

Pješačke staze u profilu ulice grade se prema uvjetima iz Poglavlja 5.1.

Utvrđuju se slijedeći uvjeti za gradnju pješačkih staza na vlastitoj građevnoj čestici:

- pješačke staze treba graditi na način da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture;

- minimalna površina građevne čestice uvjetovana je minimalnom širinom staze od 1,5 m;

- građevna čestica mora imati direktan pješački pristup na ulicu ili drugu pješačku stazu širine 1,5 m;

- pješačke staze mogu se gradit kao stube, šetnice, prečaci, prolazi i sl.;

- pješačku stazu treba graditi u skladu s »Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti« (»Narodne novine« broj 151/05 i 61/07);

- pješačku stazu treba opremiti javnom rasvjetom i urbanom opremom (klupe za sjedenje, koševi za otpad i sl.);

- tijela javne rasvjete, urbana oprema i drugi elementi kojima se oprema pješačka staza ne smiju smanjivati njenu širinu;

- završna obrada treba biti iz prirodnog ili umjetnog kamena;

- odvodnja oborinske vode rješava se poprečnim i/ili uzdužnim nagibima, a oborinska voda se ispušta u slivnike.

Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 34.

(1) Telekomunikacijska mreža prikazana je u kartografskom prikazu 2.1. »Promet, pošta i telekomunikacije« u mjerilu 1:2.000.

Članak 35.

Telekomunikacijsku mrežu treba graditi u skladu s »Zakonom o telekomunikacijama« (»Narodne novine« broj 122/03, 158/03, 177/03, 60/04 i 70/05), »Zakonom o zaštiti od ionizirajućih zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja« (»Narodne novine« broj 64/06), »Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mreži« (»Narodne novine« broj 58/95), »Pravilnikom o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži« (»Narodne novine« broj 58/95) i drugim pozitivnim propisima.

Telekomunikacije u nepokretnoj mreži

Članak 36.

Pružanje telekomunikacijskih usluga u obuhvatu Plana omogućeno je putem telekomunikacijske mreže udaljenog pretplatničkog stupnja UPS Crikvenica smještenog van obuhvata Plana.

U obuhvatu Plana planirana je gradnja podzemne distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) u profilu ulica.

Na mjestima većih savijanja i na ulazu u građevine treba graditi zdence tipa MZD0 i u trasi MZD1, prema uvjetima i suglasnosti agencije za telekomunikacije.

Od DTK do zdenca MZD1 treba položiti 2xPVC cijevi 1110 mm. Priključak građevine od zdenca MZD0 do kućnog ormarića izvesti 2xPEHD cijevi 150 mm. Na trasi priključka DTK građevine sva križanja sa ostalim instalacijama treba izvesti prema tehničkim propisima.

Trasa rova između zdenaca mora biti pravocrtna ili s blagim lukom koji će omogućiti uvlačenje telekomunikacijskih kabela.

Dimenzije rova ovise o mjestu ugradnje, broju cijevi, načinu slaganja cijevi i sl.

Nakon zatrpanog i nabijenog prvog sloja debljine 20-30 cm u rov se prije daljnjeg zatrpavanja postavlja žuta traka na kojoj piše: »POZOR HT«.

U slučaju da se DTK gradi u pješačkoj stazi preko koje je dozvoljen pristup vozilima cijevi treba obložiti betonom C12/15. U kolniku cijevi se oblažu betonom C12/15 i daljnje zatrpavanje rova se vrši batudom ili šljunkom sve do kote betonske podloge koja završava asfaltnim slojem na površini čija debljina iznosi ~5,0 cm.

Podzemnu telekomunikacijsku mrežu potrebno je realizirati uvlačenjem xDSL kabela u cijevi DTK.

Izgradnjom DTK omogućit će se elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta, izgradnja mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova.

Sva križanja s drugim infrastrukturnim mrežama i ulicama treba izvesti prema tehničkim propisima.

5.2.2. Telekomunikacije u pokretnoj mreži

Članak 37.

(1) U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija). U skladu s navedenim planovima na području obuhvata Plana moguća je izgradnju i postavljanje baznih stanica (osnovnih postaja) pokretnih komunikacija smještanjem na krovne prihvate.

(2) Postava baznih stanica pokretnih komunikacija ne može se vršiti na udaljenosti manjoj od 1.000 m od već izgrađene bazne stanice postavljene na samostojećem stupu.

Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Energetski sustav

Članak 38.

Energetski sustav prikazan je u kartografskom prikazu 2.2. »Energetski sustav« u mjerilu 1:2.000.

5.3.1.1. Elektroenergetska mreža

Članak 39.

(1) Opskrba prostora u obuhvatu Plana električnom energijom osigurava se iz trafostanica TS Krč i TS Nova.

(2) Trafostanica TS Krč 10(20)/0,42kV, 1x630kVA je izgrađena na površini infrastrukturnih sustava - trafostanica 20/0.4kV (IS1). Trafostanicu TS Krč moguće ju je rekonstruirati ili zamijeniti novom većeg kapaciteta. Građevna čestica trafostanice TS Krč ima postojeći kolni prilaz s pravom služnosti preko k.č. 3366/4, k.o. Crikvenica; a planira se kolni prilaz s pravom služnosti preko planirane pješačke staze.

(3) Trafostanicu TS Nova treba graditi kao kompaktnu betonsku transformatorsku stanicu TS 10(20)/0,42kV kabelske izvedbe, s transformatorom 1x630kVA u tipskom betonskom kućištu »ZAGORJE TEHNOBETON«, 4,16x2,12 m ili sl.; a sve u skladu s tipizacijom TS na području HEP ODS d.o.o., Elektroprimorje Rijeka, pogon Crikvenica.

(4) Trafostanicu TS Nova treba graditi na površini infrastrukturnih sustava - trafostanica (IS1) prema sljedećim uvjetima:

- građevina mora biti samostojeća;

- minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice je 1,0 m;

- minimalna površina građevne čestice je 5x6 m (duža strana treba biti paralelna s ulicom);

- građevnoj čestici mora imati direktan kolni pristup.

Članak 40.

(1) Između trafostanica treba položiti srednjenaponski podzemni vod (SN kabel) u dogovoru sa HEP ODS d.o.o., Elektroprimorje Rijeka, pogon Crikvenica.

(2) Trasa SN kabela treba biti u profilu ulica i pješačkih staza.

(3) Srednjenaponski priključak trafostanica treba izvesti tipskim podzemnim kabelom 2xXHE-49-A, 3x(1x150/25 mm2). Kablove treba položiti u zemljani rov.

(4) Sva križanja s drugim infrastrukturnim mrežama i ulicama treba izvesti prema tehničkim propisima.

(5) Za uzemljenje, uz kabele u rov treba položiti uže Cu 1 50 mm2 od trafostanice do trafostanice.

Članak 41.

Od trafostanica do građevina treba položiti tipske niskonaponske podzemne vodove (NN kabele) PP00-A 4x150 mm2 u zemljani rov ispod pješačke staze, s jedne ili obje strane ulice.

Niskonaponski zračni vod treba ukinuti, a građevine spojiti na postojeći NN kabel.

Kablove polagati sistemom ulaz-izlaz u kućnim priključnim ormarima (KPO), koji mogu biti samostojeći uz ogradu ili montiranim u ogradu ili pročelje građevine. Ispred svakog KPO izgraditi tipski HEP zdenac radi lakšeg uvlačenja kabela.

Sva križanja s drugim infrastrukturnim mrežama i ulicama treba izvesti prema tehničkim propisima.

Članak 42.

Javnu rasvjetu treba napajati iz samostojećih razdjelnih ormara upravljani iz RO-JR montiranih uz trafostanice (TS). Za napajanje treba položiti kabel PP00-A 4x50 mm2 u iskopani kabelski rov uz TS i zaštićen plastičnim PVC originalnim štitnicima VS-12 dužine 100 cm, označen crvenom plastičnom trakom upozorenja »POZOR EL:ENERG:KABEL« standardno (u dužini cca 10m) od TS do RJ-RO.

Razvod električne energije u pravcu niza rasvjetnih stupova izvodi se energetskim kabelom PP00 4x16 mm2 ili PP00-A 4x25 mm2 zaštićen polietilenskom cijevi TOTRA-PEHD-75/4.3 (svijetlog promjera ) 1 66,4 mm.

Uz NN kabele cijelom dužinom u rov treba položiti uže Cu 1 70 mm2, kao tračni uzemljivač koji je spojen na sabirnicu uzemljenja u KRO, RO-JR, te na koga se spaja metalna konstrukcija stupa.

Rasvjetu ulica treba izvesti svjetiljkama sa izvorom svjetlosti na izboj visokotlačni natrij. Razmještaj stupova uvjetovan je razmještajem parkirališta i ulica.

Rasvjeta sportsko-rekreacijskih građevina predviđena je stupovima KORS iz proizvodnog programa Dalekovod Zagreb, dužine od 8,0 m do 10,0 m (ovisno o vrsti sportsko-rekreacijske građevine) s reflektorima na tipskim konzolama. Uključivanje rasvjete je iz RO uz same stupove po potrebi, za svaku građevinu zasebno.

Sva križanja s drugim infrastrukturnim mrežama i ulicama treba izvesti prema tehničkim propisima.

5.3.1.2. Plinska mreža

Članak 43.

Koncepcija plinifikacije Grada Crikvenice, a time i prostora u obuhvatu Plana, temelji se na Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Primorsko-goranske županije.

Prostor u obuhvatu Plana bit će opskrbljen plinom srednjeg tlaka (maksimalno 4 bar) iz redukcijske stanice (RS) Crikvenica 2, smještene izvan obuhvata Plana.

U obuhvatu Plana treba graditi podzemnu distributivnu srednjetlačnu plinsku mrežu i priključke na građevine.

Plinska mreža namijenjena je distribuciji prirodnog plina, a do njegovog dolaska treba podržavati prijelaznu mogućnost - upotrebu zamjenskog plina (UNP-zrak).

Za opskrbu zamjenskim plinom potrebno je u kontaktnom području, van obuhvata Plana, izgraditi postrojenje za isparavanje i miješanje UNP - zrak.

Kod gradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja, a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

Plinsku mrežu treba graditi u profilu ulica i u pješačkim stazama polaganjem vodova u zemljane rovove. Dubina rova treba osigurati vodove od mehaničkih oštećenja, a određuje ju lokalni distributer. Projektnom dokumentacijom treba utvrditi profil vodova na temelju očekivane potrošne i materijal voda na temelju tlaka plina, vrste plina i sl., a u skladu s propisima.

Priključke građevina na plinsku mrežu treba graditi podzemno. Minimalni radni tlak u plinovodu ispred kućnog priključka je 50 mbar i mora zadovoljavati potrebe potrošača. Neposredno prije ulaska plinovoda u građevinu ugrađuje se zaporna i regulacijska armatura, kojom se određuje tlak plina za pripadajućeg potrošača. Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije treba biti u samostojećim ili fasadnim ormarićima, koji moraju biti dostupni djelatnicima lokalnog distributera. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan građevina.

Sva križanja s drugim infrastrukturnim mrežama i ulicama treba izvesti prema tehničkim propisima.

5.3.2. Vodnogospodarski sustav

Članak 44.

Vodnogospodarski sustav prikazan je u kartografskom prikazu 2.3. »Vodnogospodarski sustav« u mjerilu 1:2.000.

Članak 45.

Vodnogospodarski sustav treba graditi u skladu s »Zakonom o vodama« (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/05).

5.3.2.1. Vodoopskrba

Članak 46.

Opskrba prostora u obuhvatu Plana vodom osigurava se iz vodoopskrbnog sustava koji je pod upravom komunalnog poduzeća KTD Vodovod »Žrnovnica« d.o.o. iz Novog Vinodolskog, tj. iz vodosprema Sopalj 2 i Sopalj 3 smještenih izvan obuhvata Plana.

Članak 47.

Rekonstrukcijom dio transportnog cjevovoda (čelik DN 250 mm) koji je na kartografskom prikazu 2.3. »Vodnogospodarski sustav« označen isprekidanom linijom treba ukinuti.

Rekonstrukcijom dio transportnog cjevovoda (AC DN 200 mm) koji je na kartografskom prikazu 2.3. »Vodnogospodarski sustav« označen isprekidanom linijom treba ukinuti.

Za transportne cjevovode (čelik DN 250 mm i AC DN 200 mm) utvrđuje se zaštitni koridor širine 4,0 m (2,0 m sa svake strane cjevovoda) prikazan na kartografskom prikazu 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« u mjerilu 1:2.000. Za dionice cjevovoda koje će biti ukinute, bit će ukinut i zaštitni koridor.

Za ishođenje lokacijske dozvole ili rješenja o uvjetima građenja za zahvate u prostoru koji se u potpunosti ili djelomično nalaze unutar zaštitnog koridora iz prethodnog Stavka potrebno je zatražiti suglasnost i posebne uvijete nadležne pravne osobe.

Članak 48.

(1) Opskrbni cjevovodi moraju omogućiti opskrbu građevina vodom i protupožarnu zaštitu.

(2) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima (»Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara«, »Narodne novine« broj 08/06) graditi vanjske nadzemne hidrante minimalnog profila 80 mm na vanjskom rubu (prema regulacijskom pravcu) pješačke staze na minimalnom razmaku 80,0 m.

(3) Opskrbne cjevovode (duktil DN 100 mm i PVC DN 90 mm) treba rekonstruirati (prema uvjetima kao za novu gradnju) zbog nedovoljnog kapaciteta i dotrajalosti.

Članak 49.

(1) Tehničke uvjete gradnje vodoopskrbnog sustava definira nadležno komunalno društvo (KTD Vodovod »Žrnovnica« d.o.o. iz Novog Vinodolskog).

(2) Treba koristiti PVC, PEHD, duktilne i slične cijevi, minimalnog promjera 150 mm. Cijevi treba polagati u zemljani rov na dubinu od 1,0 do 1,5 m. Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu minimalne debljine 10 cm i zatrpavaju pješčanom posteljicom minimalne debljine 30 cm iznad cijevi. Granulacija pješčane posteljice treba biti takva da ne dođe do oštećenja stjenke i/ili obloge cijevi. Preostalo zatrpavanje vrši se materijalom iz iskopa, na način da se u kanal ne smije ubacivati kameni materijal granulacije veće od 16 cm.

(3) Sva čvorna mjesta sa ograncima, zračni ventili i muljni ispusti trebaju se smjestiti u vodovodna okna koja omogućuju nesmetanu ugradnju, te kasnije održavanje i popravke. Vodovodna okna treba izvesti minimalne dimenzije 100x100 cm, s poklopcem minimalne dimenzije 60x60 cm i odgovarajuće nosivosti.

(4) Sva križanja s drugim infrastrukturnim mrežama i ulicama treba izvesti prema tehničkim propisima.

5.3.2.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 50.

Planiran je razdjelni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda:

- sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda;

- sustav odvodnje oborinskih voda.

Kakvoća sanitarnih i oborinskih otpadnih voda (granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih i drugih tvari) treba biti u skladu s »Pravilnika graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama« (»Narodne novine« broj 40/99 i 6/01).

Članak 51.

Odvodnja i pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda osigurava se spajanjem na sustava odvodnje otpadnih voda »Crikvenica«.

Sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda treba graditi kao gravitacionu mrežu u profilu ulica.

Zabranjena je gradnja novih građevina sa spojem na septičku jamu ili bio disk. Sve građevine u obuhvatu Plana moraju biti priključene na sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda. Nakon gradnje sustava odvodnje sanitarnih otpadnih voda u profilu ulice GU sve postojeće građevine sa spojem na nepropusne septičke jame moraju se priključiti na sustav odvodnje.

Kvaliteta otpadnih voda građevina gospodarskih djelatnosti i stambeno-poslovne građevina mora biti na nivou sanitarnih otpadnih voda prije upuštanja u sustav odvodnje.

Građevine koje imaju pojačan udio masnoća u vlastitim otpadnim vodama (npr. restorani) moraju ugraditi mastolov propisanog kapaciteta (gravitacioni skupljač masti) i njime pročistiti vlastite otpadne vode prije upuštanja u sustav odvodnje.

Članak 52.

Oborinske vode sa krovova građevina i uređenih okućnica prikupljaju se na građevnoj čestici i upuštaju se u teren izvedbom upojnih bunara, a iste se ne smiju priključiti na sustav odvodnje oborinskih voda.

Na građevnim česticama s manipulativnim površinama većim od 150 m2 i/ili parkiralištima s 10 ili više mjesta potrebno je ugraditi separator ulja i naftnih derivata, te njime pročistiti oborinske vode prije upuštanja u teren.

Oborinske vode s ulica, pješačkih staza i javnih parkirališta prikupljat će se zatvorenim sustavom odvodnje oborinskih voda koji će se biti spojen na uređaj za pročišćavanje oborinskih voda, a nakon pročišćavanja oborinske vode bit će ispuštene u teren preko planiranog ispusta.

Uređaj za pročišćavanje oborinskih voda treba graditi na površini infrastrukturnih sustava - pročistač (IS3), a sadrži pjeskolov, separator ulja i naftnih derivata, kontrolno - mjerno okno i upojnicu.

Razvod mreže oborinske odvodnje uskladit će se sa nagibom cestovnih površina.

Prikupljanje oborinskih voda vršit će se putem slivnika s rešetkama minimalne tlocrtne dimenzije 40x40 cm i taložnicom minimalne visine 80 cm ili sa linijskim rešetkama.

Najmanji promjer slivničkog priključka je 150 mm.

Ne smije se dozvoliti odvođenje oborinskih voda iz uređaja za pročišćavanje, te sa krovova građevina i uređenih okućnica na državnu cestu (Jadransku magistralu).

Članak 53.

Tehničke uvjete gradnje razdjelnog sustava odvodnje definira nadležno komunalno društvo (GKTD »Murvica« d.o.o. iz Crikvenice).

Treba koristiti PVC, PEHD, PES i slične cijevi, minimalnog promjera 250 mm. Cijevi treba polagati u zemljani rov na dubinu od 1,2 do 1,8 m. Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu minimalne debljine 10 cm i zatrpavaju pješčanom posteljicom minimalne debljine 30 cm iznad cijevi. Granulacija pješčane posteljice treba biti takva da ne dođe do oštećenja stjenke i/ili obloge cijevi. Preostalo zatrpavanje vrši se materijalom iz iskopa, na način da se u kanal ne smije ubacivati kameni materijal granulacije veće od 16 cm.

Na svim mjestima priključaka građevina i lomova trase (horizontalnih i vertikalnih) treba izvesti revizijska okna minimalne dimenzije 100x100 cm, s poklopcem minimalne dimenzije 60x60 cm i odgovarajuće nosivosti.

Sva križanja s drugim infrastrukturnim mrežama i ulicama treba izvesti prema tehničkim propisima.

6. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 54.

(1) Planom su određene sljedeće javne zelene površine:

- dječje igralište za mlađi uzrast (Z2)

- dječje igralište za stariji uzrast (Z3).

Članak 55.

Utvrđuju se sljedeći uvjeti za uređenje javnih zelenih površina - dječje igralište za mlađi uzrast (Z2):

- zabranjena je gradnja zgrada;

- dječja igrališta se uređuju kao javne neizgrađene površine za okupljanje, igru i zabavu djece mlađeg uzrasta;

- dječja igrališta treba opremiti odgovarajućom opremom (pješčanici, tobogani, klackalice, klupe, koševi za otpad i sl.);

- dječja igrališta koja graniče s ulicom ili javnim parkiralištem mogu biti ograđena zaštitnom ogradom od tih površina;

- završna obrada ne smije biti iz asfalta, betona ili nekih drugih vodonepropusnih materijala;

- minimalno 50% površine mora biti prirodni teren uređen kao parkovno-pejzažno zelenilo sadnjom autohtonih biljnih vrsta visokog i niskog zelenila.

Članak 56.

Utvrđuju se slijedeći uvjeti za uređenje javnih zelenih površina - dječje igralište za stariji uzrast (Z3):

- zabranjena je gradnja zgrada:

- dječje igralište je javna površina namijenjena izgradnji otvorenih sportsko-rekreacijskih građevina na terenu (bez gledališta) za okupljanje, igru i zabavu djece starijeg uzrasta;

- na dječjem igralištu grade se od jedne do četiri sportsko-rekreacijske građevine za različite vrste sportsko- rekreacijske aktivnosti (igrališta za košarku, odbojku, badminton i sl.);

- maksimalni koeficijenti izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) iznose 0,6;

- minimalna udaljenost sportsko-rekreacijske građevine od regulacijskog pravca je 6,0 m;

- minimalna udaljenost sportsko-rekreacijske građevine od ruba građevne čestice je 3,0 m;

- minimalno 30% površine dječjeg igrališta mora biti prirodni teren, uređen kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo;

- dječja igrališta koja graniče s ulicom (prometnom površinom) mogu biti ograđena zaštitnom ogradom od tih površina i tada nema ograničenja pri odabiru materijala i visine ograde.

6.1. Uvjeti uređenja zaštitnih zelenih površina

Članak 57.

(1) Utvrđuju se sljedeći uvjeti za uređenje zaštitnih zelenih površina (Z):

- zabranjena je sva gradnja, osim telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže iz Poglavlja 5.2. i 5.3. ovih Odredbi uz uvjet da se vodovi ukopaju i trasiraju tako da se prilikom izvođenja najmanje ugroze vrednije stablašice;

- površine treba održavati zadržavanjem postojećeg zdravog zelenila, te uklanjanjem biljnog materija u sloju prizemnog raslinja i kresanje suhog granja (za zaštitu od požara);

- na zaštitnim zelenim površinama može se saditi novo nisko i visoko zelenilo;

- zbog zaštite južnih orijentacija građevnih čestica od pogleda pješaka uz pješačke staze obavezna je sadnja gustog visokog zelenila (drvoreda);

- pri sadnji novog zelenila treba koristiti autohtone vrste čiji korijen ne prelazi dubinu od 0,5 m;

- stablašice saditi na udaljenosti većoj od 2,0 m od podzemne infrastrukture i 1,0 m od ruba tvrde površine.

6.2. Uvjeti gradnje na površinama sportsko-rekreacijske namjene

Članak 58.

Planom su određene sljedeće površine sportsko-rekreacijske namjene:

- rekreacija (R2).

Na površinama sportsko-rekreacijske namjene - rekreacija (R2) dozvoljena je izgradnja sportsko-rekreacijskih građevina.

Sportsko-rekreacijske građevine koje se mogu graditi u obuhvatu ovog Plana su otvorene sportske i rekreacijske građevine na terenu bez gledališta (igrališta za tenis, odbojku, badminton, boćanje, mini golf, trim staze, bazeni i sl.).

Sportsko-rekreacijske građevine treba izvesti u skladu s »Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti« (»Narodne novine« broj 151/05 i 61/07).

Utvrđuju se sljedeći uvjeti za izgradnju sportsko-rekreacijskih građevina:

- na jednoj građevnoj čestici gradi se od jedne do četiri osnovne građevine za istu ili različite vrste sportske ili rekreacijske aktivnosti;

- minimalna površina građevne čestice je 1.000 m2;

- maksimalni koeficijenti izgrađenosti (kig) i iskorištenosti (kis) iznose 0,6;

- minimalna udaljenost osnovne građevine od regulacijskog pravca je 6,0 m;

- minimalna udaljenost osnovne građevine od ruba građevne čestice je 3,0 m;

- građevna čestica mora imati direktan kolni pristup na ulicu minimalne širine 5,5 m;

- potreban broj parkirališnih mjesta (PM) treba smjestiti na građevnoj čestici osnovne građevine prema sljedećim normativima:

- parkiralište treba biti na terenu;

- za jednu osnovnu građevinu treba osigurati 5 PM;

- minimalna dimenzija PM je 2,5x5,0 m;

- parkiralište treba ozeleniti s minimalno jednim stablom na tri parkirališna mjesta;

- parkiralište treba izvesti u skladu s »Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti« (»Narodne novine« broj 151/05, 61/07), tj. osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti potrebno je osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta;

- minimalno 30% površine građevne čestice mora biti prirodni teren, bez parkiranja, uređen kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo;

- zabranjena je gradnja ograda, osim kada je to nužno radi načina korištenja ili zaštite građevine, pa tada nema ograničenja pri odabiru materijala i visine ograde.

Na građevnoj čestici sportsko-rekreacijske građevine može se graditi samo jedna

zatvorena pomoćna građevina prema sljedećim uvjetima:

- u pomoćnoj građevini treba smjestiti garderobe, sanitarije, spremišta sportske opreme, urede sportskih klubova i sl. sadržaje;

- u pomoćnoj građevini ne smiju se smještati sadržaji gospodarske, ugostiteljsko-turističke ili stambene namjene;

- pomoćna građevina ulazi u izračun koeficijenta izgrađenosti (kig) i koeficijenta iskorištenosti (kis) građevne čestice;

- maksimalna građevna (brutto) površina pomoćne građevine je:

-25 m2 - na građevnim česticama površine do 1.200 m2;

-40 m2 - na građevnim česticama površine 1.200 m2 i više;

- maksimalni broj etaža pomoćne građevine je 1 nadzemna etaža;

- maksimalna visina pomoćne građevine je 4,0 m;

- krovište pomoćne građevine mora biti ravno;

- pomoćna građevina mora biti samostojeća;

- minimalna udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca je 6,0 m;

- minimalna udaljenost pomoćne građevine od ruba građevne čestice je 4,0 m;

- minimalna međusobna udaljenost između pomoćne građevine i građevina na susjednim građevnim česticama je h1/2 + h2/2, gdje su h1/2 i h2/2 polovine visina razmatranih građevina;

- minimalna međusobna udaljenost između pomoćne građevine i ostalih građevina na istoj građevnoj čestici je 3,0 m.

7. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 59.

U obuhvatu Plana nema dijelova prirode zaštićenih prema »Zakonu o zaštiti prirode« (»Narodne novine« broj 70/05).

Otkriće svakog minerala i/ili fosila koji bi mogao predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost iz Članka 20. i 110. »Zakona o zaštiti prirode«, obvezno prijaviti Upravi za zaštitu prirode Ministarstva kulture u roku 8 dana.

Članak 60.

U obuhvatu Plana nema dijelova kulturnih dobara zaštićenih prema »Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara« (»Narodne novine« broj 69/99, 151/03 i 157/03).

Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo, u skladu s Člankom 45. »Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara«.

Članak 61.

(1) Ambijentalnu vrijednost prostora u obuhvatu Plana čine brojni kameni suhozidi kojima je tlo nekada preoblikovano u terase, te smještaj na prirodnoj padini s atraktivnim vizurama na more.

(2) Prilikom gradnje građevina, te uređenja građevnih čestica, javnih zelenih površina i zaštitnih zelenih površina treba maksimalno štititi ambijentalnu vrijednost očuvanjem kamenih suhozida i vizura na more.

8. Postupanje s otpadom

Članak 62.

Gospodarenje otpadom razumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovog štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po gospodarskim načelima.

Postupanje s otpadom razumijeva skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, uporabu, zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina, te nadzor.

S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne opasnost za ljudsko zdravlje, opasnost za biljni i životinjski svijet, onečišćenje okoliša (voda, mora, tla, zraka) iznad propisanih graničnih vrijednosti, nekontrolirano odlaganje i spaljivanje, nastajanje eksplozije i požara, stvaranje buke i neugodnih mirisa, narušavanje javnog reda i mira, pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka, te razvoj patogenih mikroorganizama.

Članak 63.

Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su se pridržavati principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom, a oni se svode na:

- izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja,

- primjenu IVO sustava (izbjegavanje, valorizacija i obrada otpada),

- razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka,

- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,

- sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom,

- odlaganje otpada na postojeće odlagalište,

- saniranje otpadom onečišćenih površina.

Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi zakona i propisa:

- Zakon o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 111/ 06, 110/07 i 60/08);

- Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 153/05);

- Pravilnik o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/ 96);

- Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne novine« broj 123/97 i 112/01);

- Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (»Narodne novine« broj 32/98);

- Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (»Narodne novine« broj 50/05);

- Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (»Narodne novine« broj 97/05 i 115/05);

- Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (»Narodne novine« broj 155/05);

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (»Narodne novine« broj 40/06);

- Uredba o nadzoru pograničnog prometa otpadom (»Narodne novine« broj 69/06);

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (»Narodne novine« broj 124/06);

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (»Narodne novine« broj 133/06);

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (»Narodne novine« broj 136/06);

- Pravilnik o gospodarenju otpadom (»Narodne novine« broj 23/07);

- Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (»Narodne novine« broj 42/07);

- Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (»Narodne novine« broj 45/07);

- Pravilnim o gospodarenju medicinskim otpadom (»Narodne novine« broj 72/07);

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (»Narodne novine« broj 74/07);

- Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (»Narodne novine« broj 117/07);

- Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (»Narodne novine« broj 38/08);

- Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (»Narodne novine« broj 38/08) i drugi.

Članak 64.

Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada, županija je odgovorna za gospodarenje svim vrstama otpada (osim opasnog otpada), a grad je odgovoran za gospodarenje komunalnim otpadom.

Opasni otpad je propisan »Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada« (NN 50/05).

Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava.

Posebna kategorija otpada je: ambalaža i ambalažni otpad, otpadni električki i elektronički uređaji i oprema, otpadna vozila, otpadne baterije i akumulatori, otpadne gume, otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina, otpadna ulja, otpad iz industrije titanovog dioksida, polikloriranim bifenili (PCB) i polikoloriranim terfenili (PCT); te se gospodarenje njime propisuje posebnim propisima. Posebna kategorija otpada bit će evidentirana prema vrsti i mjestu nastanka.

Članak 65.

U obuhvatu Plana predviđeno je organizirano prikupljanje otpada koje provodi ovlaštena pravna osoba.

Komunalni otpad skuplja se u propisane spremnike.

U obuhvatu Plana potrebno je osigurati spremnike za odvojeno skupljanje otpada po svojstvima (papir, staklo, plastika, limena ambalaža).

Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Za postavljanje spremnika potrebno je osigurati odgovarajući prostor (na vlastitoj građevnoj čestici ili organizirano na javnoj površini) koji:

- ima pristup za komunalno vozilo;

- neće ometati kolni i pješački promet;

- će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl.

Građevine gospodarskih djelatnosti i stambeno-poslovne građevine moraju osigurati prostor za privremeno skladištenje vlastitog otpada koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija, te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.

Prostori za privremeno skladištenje otpada moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada.

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 66.

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.

Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš treba provoditi u skladu s »Zakonom o zaštiti okoliša« (»Narodne novine« broj 110/07).

U obuhvatu Plana ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti, iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša.

9.1. Zaštita voda

Članak 67.

Prostor u obuhvatu Plana nalazi se van zona sanitarne zaštite.

U obuhvatu Plana nema registriranih vodotoka.

Za zaštitu voda potrebno je poduzimati slijedeće mjere i aktivnosti:

- zaštita voda od zagađenja otpadnim vodama iz domaćinstva - izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda;

- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema »Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama« (»Narodne novine« broj 40/99);

- posebnim mjerama smanjiti mogućnost zagađenja na prometnicama - zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva, zabraniti odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, zabraniti odlaganje otpada na zaštitne zelene površine uz ulice i pješačke staze;

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja;

- sanirati neuređena odlagališta i otpadom onečišćeni okoliš;

- provoditi »Zakon o vodama« (»Narodne novine« broj 107/95, 150/05), »Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari u otpadnim vodama« (»Narodne novine« broj 40/99), »Odluku o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Crikvenice« (»Službene novine« broj 28/96) i druge pozitivne propise.

9.2. Zaštita tla

Članak 68.

S ciljem zaštite tla, u slučaju predvidivih opasnosti za važne funkcije tla prednost treba dati zaštiti istih ispred korisničkih interesa.

Tlo se onečišćuje i neriješenom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada, te u tom smislu važe mjere zaštite voda.

9.3. Zaštita zraka

Članak 69.

Kakvoća zraka u obuhvatu Plana je I. kategorije, što znači da u narednom razdoblju treba djelovati preventivno, kako se ne bi prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka.

Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti.

Zaštita zraka provodi se »Zakonom o zaštiti zraka« (»Narodne novine« broj 178/04, 110/07 i 60/08), »Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćavajućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora« (»Narodne novine« broj 21/ 07), »Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka« (»Narodne novine« broj 101/96, 2/97) i drugim pozitivnim propisima.

Zagađenja zraka najvećim dijelom nastaje od tranzitnog prometa na državnoj cesti D8 (Jadranska magistrala) tijekom cijele godine.

Temeljna mjera zaštite zraka jest smanjenje emisije onečiščujućih tvari u zrak.

Značajna mjera zaštite zraka je uvođenjem plina kao energenta, a ložišta na kruta i tekuća goriva treba koristiti racionalno i upotrebljavati gorivo s dozvoljenim postotkom sumpora (maksimalno 0,55 g/MJ).

Vlasnici-korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave;

- osigurati redovno praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik, te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša;

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

9.4. Zaštita od buke

Članak 70.

Zaštita od buke provodi se »Zakonom o zaštiti od buke« (»Narodne novine« broj 20/03), »Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave« (»Narodne novine« broj 145/04) i drugim pozitivnim propisima.

Za prostor u obuhvatu Plana potrebno je sukladno posebnim propisima izraditi Kartu buke, te Akcijski plan s prikazom mjera za provođenje smanjenja buke na dopuštene razine.

Sve građevine gospodarskih djelatnosti i stambeno- poslovne građevine moraju imati tehnologiju koja sprječava nedozvoljenu količinu buke.

9.5. Mjere posebne zaštite

Članak 71.

Planom višeg reda nije utvrđena obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite.

Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Crikvenice, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Navedeni planovi su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.

Članak 72.

Protupotresno projektiranje građevina treba provoditi sukladno »Zakonu o građenju« (»Narodne novine« broj 175/03 i 100/04) i postojećim tehničkim propisima.

Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.

Prilikom rekonstrukcije građevina koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima statičkim proračunom potrebno je analizirati i dokazati otpornost tih građevina na rušenje uslijed potresa ili drugih uzroka, te predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

Prometnice i građevine treba projektirati da eventualne ruševine građevina ne zapriječe prometnicu radi omogućavanja nesmetane evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

Članak 73.

Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj »Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama Grada Crikvenice«.

Kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrobranih pojaseva postojećeg stanja u prostoru nalazi se u posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugroženosti.

Projektiranje građevina s aspekta zaštite od požara provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke:

- Zakon o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/ 93 i 33/05);

- Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95);

- Zakon o eksplozivnim tvarima (»Narodne novine« broj 178/04);

- Plan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje Grada Crikvenice (»Službene novine PGŽ« broj 27/ 07);

- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94, 55/94 i 142/03);

- Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 08/06);

- Pravilnik o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara (»Narodne novine« broj 35/94);

- Pravilnik o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (»Narodne novine« broj 100/99);

- Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara (»Narodne novine« broj 62/94 i 32/97) i drugi.

Kod projektiranja građevina, radi veće unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti od požara u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije) potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode:

- TRVB - za stambene građevine i stambeno-poslovne građevine;

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za građevine gospodarskih djelatnosti.

Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležne Policijske uprave za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u prostoru na građevinama, određenim prema tim popisima.

Rekonstrukcije postojećih građevina potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine ovim Planom propisane su minimalne međusobne udaljenosti između građevina, a zid građevine koji se prislanja na granicu susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu mora se izvesti kao protupožarni (minimalne vatrootpornosti 2 sata) i bez otvora, a ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište. Kod određivanja međusobne udaljenosti između građevina potrebno je voditi računa, između ostalog, i o: požarnom opterećenju građevina, intenzitetu toplinskog zračenja kroz otvore građevina, vatrootpornosti građevina, vatrootpornosti vanjskih zidova, meteorološkim uvjetima i sličnim elementnima.

Kod projektiranja i izgradnje nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže, potrebno je izgraditi vanjsku hidrantsku mrežu sukladno posebnim propisima i osigurati potrebnu količinu vode.

Sve pristupne ulice koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, obavezno je projektirati s okretištem za interventna vozila na njihovom kraju.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasne tehnike određen po posebnom propisu.

Svaka građevina treba imati na plinskom kućnom priključku glavni zapor putem kojeg se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima se nalaze sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju požara većih razmjera.

10. Mjere provedbe plana

Članak 74.

Prostor u obuhvatu Plana nalazi se u obuhvatu Zaštićenog obalnog područja mora (ZOP) na udaljenosti većoj od 100 m od obalne crte, što je prikazano u kartografskom prikazu 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina« u mjerilu 1:2.000.

U provedbi Plana obavezna je primjena »Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora« (»Narodne novine« broj 128/04).

Članak 75.

(1) Unutar obuhvata Plana može se graditi samo na uređenom građevinskom zemljištu.

(2) Sve građevne čestice moraju imati minimalno II. kategoriju uređenosti građevinskog zemljišta.

(3) II. kategorija uređenosti podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu:

- priključak na ulicu (kolni pristup);

- propisani broj parkirališnih mjesta;

- priključak na sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda;

- priključak na sustav vodoopskrbe;

- priključak na elektroenergetski sustav.

(4) Za ishođenje lokacijske dozvole ili rješenja o uvjetima građenja potrebno je za priključke iz prethodnog Stavka zatražiti suglasnosti i posebne uvijete od nadležnih pravnih osoba.

Članak 76.

(1) Građevna čestica može imati dvije vrste priključka na ulicu:

- direktan kolni pristup;

- preko pristupnog puta.

(2) Pristupni put je kolno-pješačka prometnica minimalne širine 3,0 m za stambene građevine i 5,5 m za građevine gospodarskih djelatnosti, te maksimalne dužine 35,0 m. Pristupni put je dio građevne čestice i na njega se ne smiju spajati druge građevne čestice. Sva infrastruktura u pristupnom putu je dio komunalne opreme građevne čestice, a ne javna komunalna infrastrukturna mreža, osim ako nekim drugim aktom nije drugačije uređeno.

(3) Zabranjeno je formiranje novih građevnih čestica kojima je pristup na ulicu osiguran pristupnim putem s pravom služnosti, tj. preko tuđeg zemljišta uz suglasnost vlasnika tog zemljišta.

(4) Dozvoljeno je priključenje novih građevnih čestica na postojeće ulice prije njihove rekonstrukcije, uz uvjet da vanjski rub zaštitnog pojasa ulice ima ulogu regulacijske linije.

Članak 77.

Rekonstrukcija postojećih građevina moguća je pod istim uvjetima kao za nove građevine.

Kada je građevna čestica postojeće građevine manja od propisane ovim Planom, moguća je rekonstrukcija postojeće građevine do zadanih elemenata za novu gradnju u odnosu na postojeću građevnu česticu; a kada građevina ne udovoljava naprijed navedenom moguća je rekonstrukcija građevine samo u postojećim gabaritima građevine.

10.1 Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 78.

Plan se provodi neposredno.

10.2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni.

Članak 79.

U obuhvatu Plana nema građevina čija namjena je protivna planiranoj.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak III.

Plan je ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Crikvenica i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Crikvenica.

Članak IV.

Plan je izrađen u pet izvornika koji se dostavljaju i čuvaju u:

- Gradu Crikvenici - jedan primjerak,

- Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije, Ispostava Crikvenica - jedan primjerak,

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva - jedan primjerak,

- Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj - jedan primjerak,

- Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije - jedan primjerak.

U dokumentaciju Plana svatko ima pravo uvida.

Članak V.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/07-01/09

Ur. broj: 2107/01-01-08-25

Crikvenica, 26. lipnja 2008.

GRADSKO VIJEĆE GRADA CRIKVENICE

Predsjednik
Gradskog vijeća
Grada Crikvenice
Eduard Rippl, dipl. ing., v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr