12.

PROCJENA
ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija
Općine Lopar

SADRŽAJ:

1. Uvod

2. Prikaz postojećeg stanja

3. Procjene ugroženosti za I. i II. kategoriju

4. Stručna obrada činjeničnih podataka

5.Prijedlog tehničkih i organizacijskih mjera koje je potrebno provesti kako bi se opasnost od nastajanja i širenja požara smanjila na najmanju moguću razinu

6. Zaključak

U V O D

Općenito

Kao što se to može reći za većinu jadranskih otoka, tako i otok Rab predstavlja specifikum među kvarnerskim otocima zahvaljujući geografskom položaju i obliku istog. Otok Rab se, u svom centralnom dijelu, proteže u dužini od skoro 22 km, a prosječna širina otoka iznosi cca 4 km. Na sjeveru centralnog dijela otoka nalaze se dva velika poluotoka i to Kalifront (jugozapadno od osi otoka) i Lopar (sjeveroistočno od osi otoka).

Duž otoka uzdiže se lanac vrhova od kojih je najviši Kamenjak (408 mnm) čije obronke sa sjeveroistočne strane praktično čini goli kamenjar zahvaljujući izloženosti bure koja se na otok obrušava sa susjednog Velebita. Na tom dijelu otoka nema ni naseljenih mjesta, a koja su se smjestila na, od bure zaštićenoj, jugozapadnoj obali otoka.

Naprijed navedene činjenice bilo je nužno istaknuti u samom uvodu jer je upravo karakteristični oblik otoka, položaj istog u odnosu na susjedno kopno, te (uvjetno ih nazovimo) mikroklimatske karakteristike pojedinih dijelova otoka uvjetovao pozicije gdje su u davnoj prošlosti podignuta naselja koja egzistiraju do današnjeg dana. Konfiguracija tla i uvjeti privređivanja (pomorstvo, ribarstvo, stočarstvo, ratarstvo) faktori su koji su u prošlosti uvjetovali izgradnju naselja ili uz morsku obalu ili u centralnom dijelu otoka ovisno o dominantnom izvoru dobara za život stanovnika.

Tako su nastala naselja među kojima se danas ističu mjesta Rab, Banjol, Barbat, Supetarska Draga, Kampor, Palit i Lopar na morskoj obali, te Mundanije koje su podignute u »unutrašnjosti«.

U novijoj povijesti posebno značenje Općine ogleda se u turističko-ugostiteljskom potencijalu, dok su nekada dominantne grane djelatnosti (stočarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo i pomorsko-ribarska djelatnost) u drugom planu.

Zahvaljujući pozitivnim efektima razvoja turizma stvoreni su preduvjeti za opstanak žitelja kao na otoku tako i u Općini. Tako je pored izgradnje niza objekata u funkciji ugostiteljske i turističke ponude intenzivirana i izgradnje novih obiteljskih objekata, a nerijetko se je pristupilo i obnovi starih zgrada i to bilo da se radi o obiteljskim ili gospodarskim objektima. Paralelno s takvim razvojem uvjeta življenja razvijala se je i svijest o vrijednosti prirodnih resursa otoka, pa je pored ostalih i problematika iznalaženja optimalnih rješenja za zaštitu od požara dobila svoj značaj.

Kako je zaštita od požara neke cjeline ili dijela iste, kao multidisciplinarna kategorija, podložna stalnim promjenama, a što ovisi o preobrazbama u strukturi neke cjeline ili objekata unutar iste nastalih tijekom vremena uz respektiranje općih geo klimatskih uvjeta nužno je u samom začetku razmatranja problematike u globalu imati na umu već do sada iznesene podatke. Parametri koji se direktno reflektiraju na stanje zaštite od požara neke cjeline kriju se u populacijskim kretanjima (struktura stanovništva sa izrazitim utjecajem ostvarenog stupnja kulture stanovanja i gospodarsko-tehnološke kulture); dinamici izgradnje stambenih i inih objekata u ovisnosti od investicijske sposobnosti u danom momentu; specifičnim kretanjima gospodarske djelatnosti; u prometnoj povezanosti kako Općine kao cjeline tako i naselja i objekata unutar iste; u spremnosti redovitog tekućeg i investicijskog održavanja objekata i njihovih dijelova u ispravnom-funkcionalnom stanju; u konstantnom ulaganju u komunalne sustave; u permanentnom praćenju stanja zaštite od požara u sličnim susjednim jedinicama lokalne samouprave i dr.

Navedene kategorije predstavnici su dijela strukture problema kao posljedice djelovanja čovjeka na nekom lokalitetu koje je neophodno razmatrati uz parametre određene geografskim i hidrometeorološkim karakteristikama tretiranog područja. Uz to se nameće potreba poštivanja zakonskih i drugih normi kao na pr. kriteriji posebne zaštite prirodnih, povijesnih i kulturnih znamenitosti. S druge strane moderni tempo života zahtjeva iznalaženje optimalnih mogućnosti primjene suvremenih tehnologija i materijala što nerijetko komplicira planiranje konkretnih zahvata u domeni zaštite od požara i tako redom za svako područje ponaosob.

01.

Pošto još nije precizirana granica između Grada rab i Općine za ovu prigodu, do prvog godišnjeg usklađivanja, koristit će se podatak da površinu Općine čini cca 1/5 površine matičnog otoka Rab (90,80 km²). Duž otoka, u njegovom centralnom dijelu, sagrađena je i glavna prometnica koja povezuje krajnje točke otoka; od Mišnjaka na jugoistoku do Lopara na sjeverozapadu. Tom prometnicom i njenim odvojcima povezana su i sva naselja na otoku.

02.

Općina je poznato odredište u turističkoj ponudi Republike Hrvatske zahvaljujući izuzetno atraktivnim prirodnim resursima i izgrađenom infrastrukturom za prihvat gostiju, pri čemu se nije potpuno zanemarilo stoljećima njegovano ovčarstvo, ratarstvo, ribarstvo i druge tradicionalne grane djelatnosti. Iznijeto je bilo nužno naglasiti jer ti parametri direktno utječu na specifičnosti koje treba imati u vidu kod odabira i ustroja sustava zaštite od požara u Općini.

Zahvaljujući položaju na otoku područje Općine je izloženo specifičnim vremenskim utjecajima, a sa stajališta zaštite od požara značajne su karakteristike padavina i ruže vjetrova. Takav geopoložaj otoka i otočića koji čine Općina uvjetuje dominantan utjecaj bure od sjevera do jugoistoka.

Prednja tri elementa (pozicija otoka, broj i položaj naselja uz gustoću izgrađenosti, šumski fond i klimatski uvjeti) predstavljaju kostur problema koji se moraju rješavati kako bi Općina mogla funkcionirati s optimalno postavljenim sustavom zaštite ljudi i dobara od vatrene stihije. Taj moment nameće potrebu da se kod izrade ove Procjene uzmu u obzir i specifični momenti svog otvorenog prostora i svih naseljenih mjesta pa su tako ovom procjenom u cijelosti obuhvaćeni svi ti specifikumi naselja (položaj naselja, položaj objekata unutar naseljenog mjesta, površine po namjeni, struktura gospodarskih subjekata na nekom području, uređenost otvorenog prostora, broj stanovnika i dr.). Slijedom toga ovom Procjenom obuhvaćeni su i svi specifični momenti Općine, a posebno su obrađeni elementi otvorenog prostora i infrastrukturnih objekata.

03. NORMATIVNA REGULATIVA

Respektirajući naprijed navedene kategorije za izradu procjene ugroženosti od požara temeljem Programa aktivnosti prikupljena je sljedeća građa:

1. Seizmički i meteorološko klimatski podaci (padavine, temperatura, vlažnost zraka, vjetrovi);

2. Pregled površine općinskog područja, izgrađenosti, visine objekata i namjene prostora;

3. Pregled broja stanovnika, gustoće naseljenosti;

4. Pregled pravnih osoba u gospodarstvu po vrstama;

5. Pregled pravnih osoba u gospodarstvu sa povećanim opasnostima za nastajanje i širenje požara;

6. Pregled gospodarskih zona;

7. Pregled cestovnih prometnica;

8. Pregled elektroenergetskih građevina za proizvodnju i prijenos el. energije;

9. Pregled opskrbe i distribucije plina;

10. Pregled lokacija na kojima su uskladištene veće količine zapaljivih tekućina i plinova, eksplozivnih tvari i drugih opasnih tvari;

11. Pregled vatrogasnih domova za smještaj dobrovoljnih vatrogasaca;

12. Pregled izvorišta vode koja se mogu upotrebljavati za gašenje požara;

13. Pregled naselja i dijelova naselja u kojima su izvedene vanjske hidrantske mreže;

14. Pregled građevina u kojima stalno ili privremeno boravi veći broj osoba;

15. Pregled lokacija građevina u kojima se obavlja utovar i istovar zapaljivih tekućina, plinova i drugih opasnih tvari;

16. Pregled poljoprivrednih i šumskih površina po vrsti, starosti, i dr.;

17. Pregled naselja, kvartova, ulica i građevina koji su nepristupačni za prilaz vatrogasnim vozilima;

18. Pregled naselja, kvartova, ulica i značajnijih građevina u kojima nema dovoljno vode i drugih sredstava za gašenje požara;

19. Pregled sustava telefonskih i radio veza uporabljivih u gašenju požara;

20. Pregled broja požara i vrste građevina u kojima su nastajali požari u zadnjih 10 godina;

21. Pregled pravnih subjekata razvrstanih u I. i II. kategoriju ugroženosti od požara;

22. Razni grafički prilozi-prikazi potrebni za razradu materije.

Tako prikupljenom građom obuhvaćeni su svi sadržaji koji su temeljem Pravilnika o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije određeni za donošenje ocjene stanja u Općini tj. ostvaren je kvalitetan preduvjet za razradu predmetne materije.

NAPOMENA: uz ovu procjenu izrađuje se zemljovid požarnih sektora dok se ostali grafički prilozi preuzimaju iz Prostornog plana, a karta ugroženosti šuma od požara od područne šumarije.

»A« PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA

SEIZMIČKA UGROŽENOST TLA

Iako citiranim Pravilnikom nije određeno da se disciplina seizmičke ugroženosti tla posebno tretira kod izrade Procjene položaj otoka Rab ponikao je radnu grupu da obradi i taj moment, tim više što je isti nezaobilazan kod izrade planova razvoja u smislu pravilnog odabira mjesta za izgradnju smještajnih kapaciteta vatrogasnih postrojbi i kod planiranja nabavke specijalne opreme za gašenje požara u i spašavanje ljudi i imovine u uvjetima potresa.

Prema raspoloživim pokazateljima Hrvatsko primorje spada u izrazito seizmički aktivna područja sa pojavom velikog broja relativno slabijih zemljotresa u razdobljima pojačane seizmičke aktivnosti. Dubine žarišta nisu pouzdano istražene, ali se može utvrditi da su iznad plohe Mohorovičićevog diskontinuiteta (koja se nalazi na dubini od 18 km). Za istaknuti je da se područje Općine nalazi u širem rubnom pojasu seizmotektonski aktivne zone na potezu Ilirska Bistrica (Slovenija) - Klana - Rijeka - Vinodol - Senj, a područje Općine, prema provedenoj mikrorajonizaciji, spada u zonu VII^o MC skale.

Temeljem iznesenog ovom se procjenom neće problematika opremanja i smještaja vatrogasnih postrojbi posebno tretirati već je dostatno standardno (propisano) opremanje istih, a kod izgradnje smještajnih kapaciteta nužno je poštivanje propisa iz domene graditeljstva glede statike objekta.

01. OPĆI KLIMATOLOŠKI UVJETI

Otok Rab je područje s relativno malim količinama oborina tijekom cijele godine. Ljeta su usprkos tome vruća i suha, što pogoduje nastanku i širenju požara.Vjetrovi kojima je izložena Općina vidljivi su na ruži vjetrova, a dominantni vjetrovi su bura, jugo. Obrađeni opći klimatološki podaci dobiveni od meteorološke studije šireg riječkog područja, a temelje se na podacima dobivenim iz niza meteoroloških postaja od postaje Rijeka na Kozali (120 m.n.m.) do postaja kod Karlobaga (uključujući meteorološke postaje i mjerno mjesto Rab oslikavaju klimatske uvjete tretiranog područja.

01.1. TEMPERATURA ZRAKA

Prostorna raspodjela srednjih godišnjih temperatura zraka vidljiva je iz godišnje karte izotermi za šire riječko područje, a godišnji hod temperature zraka je maritimnog tipa - jesen je toplija od proljeća. Srednja godišnja temperatura iznosi 15,1^o C, a varijabilnost temperature je najveća zimi.

Tijekom dana hod temperature zraka pravilno prati dnevni ciklus sunca, pa minimalne dnevne vrijednosti temperature imamo između 5.00 i 7.00 sati, nešto ranije u toplom dijelu godine, a temperatura naglo raste 1-2 sata nakon izlaska Sunca, da bi maksimalnu vrijednost postigla oko 14.00 sati.

Upravo su ekstremne vrijednosti temperature zraka interesantne za razmatranje problematike zaštite od požara kako u ljetnim, sušnim razdobljima zbog mogućnosti brzog širenja požara, tako i u zimskim mjesecima zbog otežanog represivnog djelovanja na nastalom požaru (velika brzina širenja i sl.).

Maksimalne temperature bilježe se početkom srpnja a iznose od 30 - 40 stupnjeva C. Tijekom godine registrirano je preko 100 dana s temperaturom iznad 25 stupnjeva C.

Apsolutni izmjeren minimum temperature zraka iznosi - 10 stupnjeva C.

Maksimalne temperature tla na dubini 5 cm nisu bilježene, a pa isto tako nije na raspolaganju ni podatak o srednjoj godišnjoj temperaturi tla.

Srednje godišnje trajanje insolacije iznosi 2472,3 sati.

01.2. VLAGA

Godišnji prosjek relativne vlažnosti iznosi 66%, a njeno kolebanje nije veliko. Najniža je tijekom ljetnih mjeseci kada uslijed suše na pojedinim dijelovima otoka dolazi i do zastoja vegetacije.

Uvjeti za formiranje magle su minimalni što potvrđuje činjenica da je magla na većem dijelu otoka rijetka pojava.

01.3. OBORINE

Srednja godišnja količina oborina na otoku iznosi 1089,1 mm.

Analizu oborina zbog znatnog odstupanja količina i vremenskog odstupanja teško je dati. Najkišovitiji mjeseci su kolovoz, rujan, listopad i studeni, a najsiromašniji oborinama su ljetni mjeseci lipanj i srpanj, a u zimi period od siječnja do ožujka.

Snijeg je rijetka pojava na području Općine i ta je meteorološka pojava uglavnom povezana s jakim istočnim i sjevernim vjetrovima kada snježne oborine budu nanijete na otok.

01.4. VJETROVI

U godišnjoj razdiobi smjera i brzine vjetra na cijelom području otoka dominiraju vjetarovi iz NE kvadranta, dakle s kopna, unutar kojega je i smjer bure, te iz S i SE kvadranta jugo i lebić. Analiza brzine i smjera vjetra ukazuje na osnovne značajke strujnog režima na nekom lokalitetu. Pojedini oblici reljefa prisiljavaju zračnu struju da im se prilagodi pa u uskim dolinama, vododerinama i prijevojima ima pojava kanalskog efekta. Stoga je kod vjetra nužno istaknuti da je, osim temeljnih značajki, vjetar i meteorološki element koji znatno ovisi o orografskim i lokalnim efektima.

Klase srednjih satnih brzina vjetrova u tablicama odgovaraju Beaufortovoj ljestvici:

m / s B

- 0,3 0

0,3 - 1,5 1

1,6 - 3,3 2

3,4 - 5,4 3

5,5 - 7,9 4

8,0 - 10,7 5

10,8 - 13,8 6

13,9 - 17,1 7

17,2 - 20,7 8

uz napomenu da se vjetar uvijek označava onim smjerom iz kojeg puše.

Pored tih dominantnih vjetrova područje Općine izloženo je i djelovanju tramontane i maestrala.

O utjecaju tih vjetrova u domeni zaštite od požara nužno je napomenuti da se, osim dominantnih bure i juga, tramontana, a poglavito lebić mogu razviti do olujnih vjetrova upravo u godišnjim dobima znakovitim za požare otvorenog prostora (proljeće, ljeto i jesen), a što može imati značajnog upliva na tijek akcije gašenja požara.

Maestral je značajan jer se javlja tijekom ljeta i uzrokuje pojačano isparavanje, odnosno dovodi do smanjenja postotka vlage prizemne vegetacije i šumske prostirke (kod borovih sastojina i kultura) pa se tako preduvjet pripreme gorive tvari za izbijanje požara dovodi do kritične točke.

Jugo u pravilu prati vlažno i kišovito vrijeme, pa iako snažan vjetar sa stajališta zaštite od požara (poglavito kada se govori o problematici zaštite od požara otvorenog prostora) s te strane nema posebnih zahtjeva. Potpuno je drugačija situacija s burom koja ima izuzetan značaj kada se razmatra mogućnost brzine širenja požara kako na otvorenom prostoru tako i na stambenim i inim objektima, a posebno se ističe izuzetno teško i po gasitelje opasno provođenje akcije gašenja požara za vrijeme dominacije tog vjetra.

Sa stanovišta zaštite od požara nužno je u ovom dijelu istaknuti i pojavu posolice kod jakih vjetrova jer ista predstavlja ozbiljan problem po sigurnost nadzemnih električnih vodova.

01.5. METEOROLOŠKE POJAVE

Pored promatranih meteoroloških pojava za ovo razmatranje valja spomenuti i grmljavinu, budući je grom jedini prirodni uzročnik požara. Pod grmljavinom podrazumijevamo pojavu, odnosno skup pojava, jednog ili više iznenadnih električnih pražnjenja koja se manifestiraju bljeskom svjetlosti (sijevanjem) i zvukom (grmljenje). Grmljavina se javlja uz konvektivne oblake i najčešće je praćena oborinom i olujnim vjetrom. Broj dana s ovom pojavom pokazuje određene pravilnosti tijekom godine, iako u istom mjesecu taj broj varira iz godine u godinu. U ljetnom periodu ova pojava ne izostaje (V.-VIII. mjesec), a na području Kvarnera je najčešća u lipnju sa prosjekom 7,8 dana i maksimumom 13 dana. Godišnji maksimum je 72 dana, a minimum 31 dan godišnje.

01.6. UČESTALOST NASTAJANJA POŽARA / KLASA OPASNOSTI

U nastavku dajemo pregled učestalosti opasnosti od nastajanja i širenja požara otvorenog prostora za ljetne mjeseca na sjevernom hrvatskom primorju.

Područje klase	lipanj	srpanj	kolovoz	rujan
vrlo mala opasnost	5		2	14
mala opasnost	10		5	16
umjerena opasnost	15	4	3
velika opasnost		19	8
vrlo velika opasnost		8	13

Iz koje je vidljivo da najveća opasnost od nastanka požara otvorenog prostora prijeti od početka srpnja do polovice kolovoza.

02. POVRŠINE I PREGLED NASELJENIH MJESTA

NAMJENA POVRŠINA

Cjelokupni teritorij Općine podijeljen je obzirom na korištenje ili namjenu u dvije grupe i to:

- građevinska područja

- negrađevinska područja

02.1. građevinska područja:

- naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama

- zone komercijalnog turizma

- izdvojene radne zone

- groblja

- sanitarna deponija

02.2. negrađevinska područja:

- poljoprivredne površine

- pašnjaci

- šume

- goleti i kamenjar

- sportsko-rekreacijski centri

- rekreacijska područja

- spomen područja

Pored toga, u domeni zaštite od požara, kao zasebne cjeline ističu se naseljeni i nenaseljeni nenaseljeni otoci.

3. PREGLED PRAVNIH OSOBA U GOSPODARSTVU PO VRSTAMA DJELATNOSTI

NAZIV PRAVNE OSOBE	ADRESA	DJELATNOST	BROJ ZAPOSLENIH
Hotel »Plaža«, »Veli Mel«, »Lopar«, »Rab« i »Sahara«	Lopar	turizam	103
Autokamp »San Marino«	Lopar	turizam	45
Dom zdravlja	Lopar	zdravstvo	3
HP	Lopar	poštanske usluge	1
Škola	Lopar	obrazovanje

Uobičajeno je da se kod izrade procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija ne uzimaju u obzir subjekti koji imaju manje od 20 zaposlenih djelatnika, ali ih u ovom slučaju uzimamo u razmatranje. To iz razloga jer u jedinici

lokalne uprave i samouprave kao što je Općina svaka pravna osoba, bez obzira na broj zaposlenih i pretpostavljeno požarno opterećenje, ima daleko veći značaj nego isto takav subjekt u većoj, složenijoj sredini.

Pored privređivanja u navedenim subjektima (i djelatnostima) stanovništvo Općine bavi se još i poljodjelstvom, ribarstvom i nešto manje stočarstvom. Te su djelatnosti prije razvoja turizma bile temelj izvora prihoda na području otoka i danas su svedena na usitnjenu individualnu proizvodnju prvenstveno za vlastite potrebe.

04. PREGLED PRAVNIH OSOBA U GOSPODARSTVU GLEDE POVEĆANE OPASNOSTI ZA NASTAJANJE I ŠIRENJE POŽARA

U Općini nema pravnih subjekata u kojima se odvijaju tehnološki procesi takvih karakteristika i/ili u takvom opsegu, a da bi se isti mogli razvrstati u kategoriju pravnih osoba s povećanom opasnosti za nastajanje i širenje požara.

05. PREGLED GOSPODARSKIH ZONA

Na području Općine nema zona o kojima bi se moglo govoriti kao o gospodarskim zonama u klasičnom smislu te riječi.

Kako je turističko ugostiteljska djelatnost dominantna gospodarska grana u Općini, u gospodarske zone uvjetno se mogu svrstati površine na kojima se isključivo odvija turistička gospodarska djelatnost, a pošto je ta kategorija predmet razrade pod točkom 8. ove Procjene to se ti prostori neće ovdje obrađivati.

06. PREGLED CESTOVNIH PROMETNICA PO VRSTI

KATEGORIJA CESTE	DUŽINA (km)
MAGISTRALNA	6

08. PREGLED TURISTIČKIH NASELJA

Na području Općine izgrađen je turistički kompleks San Marino kao zasebna cjelina.

U toj zoni smješteni su sadržaji namijenjeni odmoru i rekreaciji (hoteli, odmarališta, kuće za odmor, autokampovi, ugostiteljski objekti, igrališta i sl.) sa svim potrebnim infrastrukturnim objektima.

Svim sadržajima i objektima omogućen je pristup vatrogasnim vozilima.

09. PREGLED ELEKTROENERGETSKIH GRAĐEVINA ZA PROIZVODNJU, PRIJENOS I DISTRIBUCIJU ELEKTRIČNE ENERGIJE

Područje Općine povezano je u sustav prijenosa električne energije putem 110 kV podmorskog napojnog kabela Krk-Rab do kabelske kućice Stojan, a potom 110 kV dalekovodom do trafostanice 110/35/20 kV Rab. Iz trafostanice Rab, 110 kV dalekovod produžuje prema jugoistoku do kabelske kučice Vašibaka od koje se ponovo vod nastavlja kao podmorski kabel (projekt poznat u javnosti pod nazivom »otočka veza« ili »1000 jadranskih otoka«). Pored toga otok Rab se 35 kV podmorskim kabelom i zračnim vodom napaja s kopna preko otoka Goli.

Spomenuta 110/35/20 kV Rab trafostanica temelj distribucijske mreže električne energije Općine, a koja se sastoji od niza od 84 manjih transformatorskih stanica 20/10/0,4 kV.

TS 110/35/20 kV Rab uklopljena je u sustav daljinskog upravljanja, a putem kojeg je moguće upravljati s trafostanicama od vitalnog značaja za stabilnost sustava distribucije el. energije iz za to nadležnog dispečerskog centra.

Sustav distribucije električne energije na području Općine izveden je uglavnom zračnim vodovima 10 kV i 20 kV, a dio mreže, poglavito u urbaniziranim cjelinama, kabliran.

Iz domene zaštite od požara ističe se problem poremećaja koje na zračnoj mreži izaziva posolica, ali se mora naglasiti da stručne službe distributera primjenjuju suvremene organizacijske i tehničke metode kako bi se negativni efekti ove pojave sveli na minimum.

Sve stručne službe HEP-a »Elektroprimorje« Rijeka funkcionalno su povezane posebnim sustavom veze na nivou dispečera i dežurnih službi.

Kako u tretiranju objekata prijenosa i distribucije vrijede posebna pravila ponašanja za svaki zahvat na spomenutim TS nužno je postaviti zahtjev područnoj dežurnoj službi »Elektroprimorje« Rijeka, Pogon Rab sa sjedištem u Rabu, odnosno »Elektroprijenos« Opatija, Pogon Rab sa sjedištem u Rabu.

Funkcionalni prikaz napajanja otoka električnom energijom pohranjen je u dežurani Vatrogasne zajednice otoka Rab (u daljnjem tekstu VZ).

09.1. PRIKAZ OPSKRBE PLINOM

U Općini, u domaćinstvima, trenutno je u uporabi samo butan-propan smjesa u čeličnim bocama od po 10 ili od 35 kg plina po boci u sustavima s bocama gospodarskih i inih subjekata.

Sustavi s bocama plina instalirani su u slijedećim objektima:

OBJEKT U KOJEM JE INSTALIRAN SUSTAV	BROJ BOCA OD PO 35 KG ( radne + pričuva)
Turističko naselje »San Marino« Lopar	9+9
Autokamp »Lopar«, čvor 1.	8+8
Autokamp »Lopar«, čvor 2.	7+7
Autokamp »Lopar«, čvor 3.	4+4
Autokamp »Lopar«, čvor 4.	4+4
Autokamp »Lopar«, čvor 5.	8+8
Autokamp »Lopar«, restoran novi	14+14
Autokamp »Lopar«, restoran stari	8+8

09. 2. DIMLJAČARSKA SLUŽBA

Požari dimnjaka i dimovodnih kanala predstavljaju posebno opasnu kategoriju poglavito u stambenoj djelatnosti.

Cijelo područje otoka Rab je jedan dimnjačarski rajon a na području otoka je funkciji cca 3000 dimnjaka uglavnom u domaćinstvima i stanovima.

Problem požara dimnjaka u objektima u novim građevinama nije izražen pošto su kod gradnje objekata primijenjeni suvremeni materijali i normativi koji zadovoljavaju potrebe korisnika i koji mogu prihvatiti kruta, tekuća i plinska goriva. Ta problematika izražena je kod objekata starijeg datuma izgradnje gdje je pojava požara dimnjaka učestalija i to ili iz razloga dotrajalosti dimovodnog kanala;

nemogućnosti održavanja istog u funkcionalnom stanju ili iz razloga nenamjenskog korištenja istog primjenom tekućeg ili plinskog goriva, odnosno krutog goriva neodgovarajuće kakvoće. Učestala pojava kod tih, starijih objekata, je proširenje požara van dimovodnog kanala pri čemu u pravilu biva uništena krovna konstrukcija objekta uz popratnu golemu materijalnu štetu.

Funkcionalno vezano za problem dimnjaka je problematika nenamjenskog korištenja spremišta za ogrjev čime se značajno povećava požarno opterećenje objekata.

10. PREGLED LOKACIJA NA KOJIMA SU USKLADIŠTENE VEĆE KOLIČINE ZAPALJIVIH TEKUĆINA I PLINOVA, EKSPLOZIVNIH TVARI I DRUGIH OPASNIH TVARI

U Općini ne postoje objekti u kojima se uskladištavaju veće količine upaljivih tekućina, plinova i/ili eksplozivnih tvari.

11. PREGLED VATROGASNIH DOMOVA ZA SMJEŠTAJ UDRUGA DOBROVOLJNIH VATROGASACA I PROFESIONALNIH VATROGASNIH POSTROJBA

Središnja vatrogasna postrojba Općine je DVD Lopar čije je područje odgovornosti općinsko područje, a područje djelovanja je područje otoka.

Sve požare (na otvorenom prostoru i na objektima) gase dobrovoljne vatrogasne postrojbe Lopar i Rab.

Oba dobrovoljna vatrogasna društva na otoku Rabu udružena su Vatrogasnu zajednicu Otoka Rab, a ista je udružena u Vatrogasnu zajednicu Županije Primorsko- goranske čije je sjedište u prostorijama vatrogasne postrojbe »Centar« Rijeka. Iz tog centra može se koordinirati rad dobrovoljnih društava s drugim vatrogasnim postrojbama, poglavito s profesionalnim, koje su na području naše Županije glavni nosioci svih aktivnosti kako po pitanju stručnog osposobljavanja, pitanju tehničke opremljenosti, održavanja vozila i ostale tehničke opreme potrebne za gašenje požara i drugih intervencija.

11.1. GAŠENJE POŽARA NA KOPNENOM DIJELU OPĆINE

Izmjerom je utvrđeno da se vrijeme dolaska ekipa za gašenje požara na mjesto intervencije kreće unutar 15 minuta za sve objekte i prostore na otoku Rab, ali se ističe problem nemogućnosti djelovanja na susjednim otocima unutar zadanog vremena. Tako se vrijeme dolaska ekipa za gašenje na susjedne otoke kreće između 45 i 90 minuta (ukoliko vremenske prilike dozvoljavaju isplovljavanje plovnih jedinica).

Sagledavajući tako utvrđene objektivne okolnosti utvrđuje se da vremena dolaska vatrogasne postrojbe iz postaja i Rab do mjesta intervencije na matičnom otoku zadovoljava minimume kriterija maximalnog dozvoljenog vremena za početak akcije gašenja požara.

Navedena garancija za uspješno gašenje i spašavanje ljudi i imovine ugrožene požarom ili drugim nesrećama na području Općine Rab stoji jedino uz uvjet da Općina, kao i dosada, posvećuje dužnu pažnju Dobrovoljnim vatrogasnim društvima i osigurava uvjete da operativni sastav društava bude propisno obučen za obavljanje radnih zadataka vatrogasca i da bude opremljen s potrebnom osobnom i skupnom opremom, te da osigurati funkcionalne smještajne uvjete po suvremenosti u razini štićenih objekata. Ovakav se stav nameće sam po sebi pošto ta društva, za razliku od drugih na području Županije, ne mogu dobiti pravovremenu efikasnu pomoć s kopna pa su prisiljena preuzeti odgovornost za realizaciju zadataka koje u drugim okolnostima rješavaju profesionalne postrojbe.

11.1.1. Izračun potrebnog broja vatrogasaca za gašenje požara otvorenog prostora i čvrsto zidane stambene jedinice odnosno slobodno stojećeg obiteljskog objekta

a) Otvoren prostor

Temeljem dosadašnjih iskustava, a zahvaljujući dobrom sustavu osmatranja i dojave požara na tretiranom području za izračun potrebnog broja vatrogasaca uzeti su slijedeći elementi:

- površina zahvaćena požarom iznosi 500 m² i eliptičnog je oblika gdje se požar širi po dužnoj osi »a« i poprečnoj »b« uz pretpostavku da vjetar puše duž dužne osi »a«;

- vrijednost brzine širenja požara u ovisnosti od brzine vjetra očitava se iz sljedeće tablice:

brzina vjetra u km/h (v)	10	20	30	40	45	50
brzina širenja požara u m/min (v')	1	2,5	9	32	45	65

iz koje je za ovaj izračun odabrana pretpostavka da je brzina vjetra 30 km/h, a brzina širenja požara 9 m/min.

P= 500 m²

v = 30 kn/h

v'= 9 m/min

- dužina fronte požara (F) računa se tako da se izračuna opseg elipse i podjeli sa dva:

P= a x b x 3,14 O= 3,14 x 2(a²+b²)^-2

a/b = 1,1x vⁿ gdje je n = 0,464 - - - const.

a/b = 1,1 x 30 ^0,464 = 4,846

a² = 4,846 x P/3,14 = 4,846 x 159,23 = 771,628 - - - - - - - a= 771,63 ^-2

a = 27,78 m

b = 5,73 m

O = 3,14 x 2(a² + b²)^-2= 3,14 x 40,11 = 125,9 m

dužina fronte požara F= O/2; F = 63 m

- povećanje površine požara ( Pp) po dolasku na mjesto događaja nakon 15 minuta za brzinu širenja požara od 9 m/ min:

Pp = F x v' x t = 63 m x 9 m/min x 15 min = 8505 m²

- ukupna površina požara iznosi zbroj početne površine i povećanja površine nakon 15 minuta gorenja:

P'=P + Pp = 500 + 8505 = 9005 m²

a₁² = 4,846 x P' / 3,14 = 13897,52;

a₁ = 117,888 = 118 m

b₁= 24,32 m

O₁ = 3,14 x 28977,96 ^-2 = 534,5 m

F₁= 267,25 m

Ako se na svakih 15 metara dužine fronta požara mora rasporediti po jedan vatrogasac onda potreban broj vatrogasaca za uspješno gašenje pretpostavljenog požara iznosi.

N = F₁ / 15

N= 267,25 / 15 = 17,8 odnosno 18 vatrogasaca

Pored izvedenog proračuna za potreban broj vatrogasaca koristi se i izvođenje tog broja prema formuli:

Pv = (P+Pp) x n

pri čemu se vrijednost »n« odabire i očitava iz tablice:

Za umjeren vjetar i veliku gustoću šume N₁ = (P+Pp) x n = 0,9005 x 5 = 4,5, odnosno

N₁= 5 vatrogasaca

Za jak vjetar i veliku gustoću šume

N₂ = 9 vatrogasaca

Za vrlo jak vjetar i veliku gustoću šume

N₃= 18 vatrogasaca

Zaključak:

Pošto su na tretiranom području najčešći požari otvorenog prostora izazvani prilikom čišćenja zemljišta spaljivanjem biljnog otpada, a koje radnje se u pravilu provode za slabog vjetra i na području slabe gustoće raslinja (šume) to iz prezentiranog proizlazi da je za gašenje požara minimalni potreban broj vatrogasaca 5 osoba.

Tek ukoliko se preklope najnepovoljniji odnosno ekstremni uvjeti (vrlo jak vjetar i velika gustoća šume) za gašenje požara neophodno je osigurati navedenih 18 osoba.

b) Obiteljski zidani stambeni objekt (jedna stambena jedinica-jedan požarni sektor)

Standardna taktika gašenja požara odabranog modela (stambena jedinica odnosno jedan požarni sektor površine 70 - 75 m²) temelji se na istovremenoj uporabi 3 »C« mlaza, a kako sijedi:

- jedan »C« mlaz efikasno pokriva potrebe gašenja između 20 i 25 m²;

- za rad s jednim »C« mlazom potrebna su dva vatrogasca, odnosno za tri mlaza najmanje 6 osoba;

- za izviđanje požarom zahvaćenog objekta, za procjenu i određivanje taktike nastupa potrebna je jedna osoba koja je ujedno zadužena i za rukovođenje akcijom gašenja požara;

- za stalni nadzor izvorišta (prijenosna crpka, crpka na vozilu, hidrant, usisna košara), te za praćenje distribucije na razdjelnici i/ili sastavnici potreban je najmanje jedan vatrogasac

iz čega proizlazi da je standardnom taktikom gašenja požara stambene jedinice površine 70 - 75 m² potrebno najmanje 8 vatrogasaca, a objekta površine 150 m² najmanje 16 vatrogasaca.

Sagledavajući pokazatelje dobivene pod a) i b) utvrđuje se da operativna formacija vatrogasne postrojbe Općine treba brojiti najmanje 8 osoba pri čemu nisu uzeti u obzir momenti potrebe istovremenog spašavanja mobilne opreme iz objekta niti osoba ugroženih požarom.

11.1.2. Dobrovoljne vatrogasne postrojbe

Vatrogasna postrojba DVD-a Lopar

Prostorije društva se nalaze u vatrogasnom domu u samom centru Općine. Objekt društva je nadograđeno staro vatrogasno spremište, a nadogradnjom se je dobilo suvremeno vatrogasno spremište sa pratećim prostorima koje u cijelosti zadovoljava potrebe društva, a omogućava i jačanje istog u bliskoj budućnosti. Smještaj (lokacija) postaje u potpunosti zadovoljava kriterije uključivanja vatrogasne tehnike na i na regionalnu prometnicu čime je omogućeno maksimalno smanjenje vremena dolaska na mjesto vatrogasne intervencije pa tako do bilo kojeg vitalnog dijela u općini dolazi na intervencijsko mjesto u najkraćem mogućem vremenu u pravilu unutar 15 minuta. Pri tome je nužno respektirati otežano odvijanje prometa tijekom turističke sezone.

Izmjerom utvrđeno vrijeme dolaska na intervenciju iz VP Lopar iznosi:

do 5 minuta	od 5 do 10 minuta
Lopar (svi sadržaji) - sektor 1.	Deponij - sektor 2.

od 10 do 15 minuta	od 10 do 15 minuta
Stanišće - sektor 3.	Kušpinje - sektor 2.
Jamina draga - sektor 3.

Vrijeme potrebno za dolazak na područje sektora 4. (otok Goli) i sektora 5. (otok Sv. Grgur) nije određeno jer ovisi o angažiranju i mogućnosti korištenja plovnih objekata ovisno o vremenskim uvjetima.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Lopar raspolaže sa dva navalna vozila i autocisternom, a posjeduje i nužnu opremu za spašavanje i izbavu.

Komparacijom zadanih parametara iz Pravilnika o minimumu tehničke opreme sa stvarnim, trenutnim stanjem proizlazi da oprema i vatrogasna vozila (po broju i vrsti) udovoljavaju minimalnim zahtjevima koje mora posjedovati postaja, ali ako se s druge strane uzmu o obzir dobra koja društvo štiti onda je nužno planirati redovitu obnovu voznog parka sa pouzdanim novim suvremenim vatrogasnim vozilima.

Dobrovoljno vatrogasno društvo osim gašenja požara ima zadatak edukacije mještana i mladeži u školama, te preventivnom djelovanju u stambenim i drugim objektima.

Kao što je već navedeno područje odgovornosti društva je područje Općine, a područje djelovanja je područje otoka Raba.

Vatrogasna postrojba DVD-a Rab

Dobrovoljna vatrogasna postrojba Rab broji 87 vatrogasaca. Prostorije društva se nalaze u vatrogasnom domu na ulazu u grad Rab. Objekt je starijeg zdanja i nije u zadovoljavajućem je stanju kako po kakvoći gradnje tako i po površini. Smještaj (lokacija) postaje u potpunosti zadovoljava kriterije uključivanja vatrogasne tehnike na gradsku i na regionalnu prometnicu čime je omogućeno maksimalno smanjenje vremena dolaska na mjesto vatrogasne intervencije pa tako do bilo kojeg vitalnog dijela na otoku postrojba dolazi na intervencijsko mjesto u najkraćem mogućem vremenu u pravilu unutar 15 minuta. Pri

tome je nužno respektirati otežano odvijanje prometa tijekom turističke sezone.

11.1.3. Način uzbunjivanja vatrogasnih postrojbi

Prikupljanje operativnog članstva dobrovoljnog vatrogasnog društva vrši se na signal sirene ili telefonskim pozivanjem.

U vremenu od cca 5 minuta u DVD-u se prikupi interventna grupa od 8, a u vremenu od 10 minuta i do 20 dobrovoljnih vatrogasaca.

11.1.4. Ostale vatrogasne postaje čija se intervencija može očekivati na području Općine

Specifični uvjeti ne dozvoljavaju nikakve kombinacije pravovremenog uključivanja u akciju gašenja požara vatrogasnih postrojbi s kopna.

Može se očekivati uključivanje tih snaga u poodmakloj fazi trajanja intervencije i to poglavito s ciljem zamjene iscrpljenih vlastitih snaga s novim snagama i popune sredstvima i opremom za gašenje požara.

Najbliže vatrogasne postrojbe čija se pomoć može očekivati jesu profesionalne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva iz Senja, Novog Vinodolskog, Crikvenice, Rijeke i dobrovoljna društva iz istočnog dijela riječkog prstena. U daljnjem tekstu dat je sažeti pregled Javne vatrogasne postrojbe Općine Rijeka kao dominantne postrojbe na području Županije:

11.1.5. Vatrogasne postrojbe dobrovoljnih vatrogasaca iz drugih mjesta

Sva dobrovoljna vatrogasna društva na području Županije članice su Vatrogasne zajednice Primorsko-Goranske Županije koja je smještena u prostorima vatrogasne postaje »Centar« gdje se može koordinirati rad sa profesionalnim strukturama koje su nosioci aktivnosti, kako to po pitanju stručnog osposobljavanja dobrovoljnih struktura tako i po pitanju tehničke opremljenosti, održavanja vozila i tehnike. Kako ta društva u pravilu nikada ne djeluju samostalno već uvjek uz profesionalne vatrogasne postrojbe. Pošto u konkretnom slučaju do intervencije tih formacija neće doći, a da se ne angažira barem jedna od Javnih profesionalnih postrojbi, to se u ovom poglavlju neće posebno rasčlanjivati učinkovitost dobrovoljnih vatrogasnih formacija iz drugih mjesta.

Kao što je već rečeno, za očekivati je da će do angažiranja susjednih dobrovoljnih vatrogasnih društava doći u sljedećim slučajevima:

- pokrivanje više istovremenih požara čije gašenje zahtjeva veći broj izvršitelja od onog koji se može angažirati na otoku;

- zamjena već angažiranih vatrogasnih formacija sa svježim snagama u tijeku akcije gašenja;

- ispomoć u ljudstvu i tehnici za pojedine specifične vrste požara;

- ispomoć kod čuvanja opožarene površine nakon završene akcije gašenja požara.

Kako stručni tim iz ove vremenske perspektive nije u mogućnost predvidjeti gdje će u kritično vrijeme koje društvo biti angažirano, ocjenu koje će društvo krenuti u pomoć matičnom DVD-u »Lopar« donesti će Županijski vatrogasni zapovjednik kada to rukovoditelj akcije gašenja požara od njega zatraži. Mehanizam stavljanja društava u pripravnost i redoslijed uzbunjivanja razrađen je i pohranjen u vatrogasnom operativnom centru u Rijeci (sjedište vatrogasne zajednice Županije).

11.2. PREGLED SUSTAVA GAŠENJA POŽARA NA MORU

Vatrogasna zajednica otoka raspolaže sa plovnom jedinicom posebno opremljenom sa sredstvima i opremom za gašenje požara (tzv Eko brod) čija je namjena ga, pored ostalog, gašenje požara na plovilima i u obalnom pojasu. U slučaju veće havarije valja računati na najbliže plovne jedinice opremljene s odgovarajućom opremom i osposobljenom posadom za gašenje požara na moru.

Na području Primorsko-goranske Županije takve plovne jedinice djeluju u sklopu poduzeća »Jadranski pomorski servis« i »JANAF«. U riječkoj luci, u luci Bakar, Kraljevica i u luci Omišalj uvijek su prisutni remorkeri opremljeni s opremom za gašenje požara na plovnim objektima i spašavanje osoba sa tih objekata.

12. PREGLED PRIRODNIH IZVORIŠTA VODE KOJA SE MOGU UPOTREBLJAVATI ZA GAŠENJE POŽARA

Pregled prirodnih izvorišta vode koja se mogu koristiti za gašenje požara prikazan je na katastarskim listovima izvora, bunara i javnih cisterni sa pratećom situacijskom podlogom ažuriranom po u stručnim službama. Kako je ta dokumentacija kvalitetno sačinjena, a jedan se primjer.ak nalazi pohranjen u VZ otoka Rab

13. PREGLED NASELJA I DJELOVA NASELJA U KOJIMA SU IZVEDENE HIDRANTSKE MREŽE ZA GAŠENJE POŽARA

Javnim vodovodom koji se napaja iz podmorskog priključka otoka s kopnom (150 l/sek) i dva izvora i više bušotina trenutno se osigurava dodatnih 50 litara vode u sekundi riješena je opskrba vodom stanovništva, pa tako i napajanje hidrantske mreže za sva mjesta otoka Rab.

Glavni cjevovodi su tako dimenzionirani da je zadovoljen temeljni kriterij opskrbe od min. 10 l/s za potrebe opskrbe vodom za gašenje požara.

14. PREGLED GRAĐEVINA U KOJIMA POVREMENO ILI STALNO BORAVI VEĆI BROJ OSOBA

NAZIV OBJEKTA	ADRESA	Broj stalno prisutnih osoba	Broj povremeno prisutnih osoba
Naselje »San Marino«	Lopar	cca 100	1350
Osnovna škola »Ivana Rabljanina«	Lopar	5	60
Dom zdravlja	Lopar	2	15
HP	Lopar	1	10

15. PREGLED LOKACIJA I GRAĐEVINA U KOJIMA SE OBAVLJA UTOVAR I ISTOVAR ZAPALJIVIH TEKUĆINA, PLINOVA I DRUGIH OPASNIH TVARI

Na području Općine nema lokacija ni građevina u kojima se obavlja utovar i istovar zapaljivih tekućina, plinova i drugih opasnih tvari.

16. PREGLED POLJOPRIVREDNIH I ŠUMSKIH POVRŠINA

Kako će toćan iskaz tih površina biti prikazan u prostornom planu Općine to se za potrebe ove procjene koriste sljedeći parametri:

- na području Općine cca 10% površine zauzima poljoprivredno zemljište,

- šumsko zemljište je zastupljeno sa cca 30%.

Pored toga na području Općine ima manji postotak javne zelene površine s kojima gospodare javno komunalno poduzeće i turističko ugostiteljski subjekti.

17. PREGLED ŠUMSKIH POVRŠINA PO VRSTI, STAROSTI, ZAPALJIVOSTI I IZGRAĐENOSTI PROTUPOŽARNIH PUTEVA I PROSJEKA U ŠUMAMA

Područje Općine prekriveno je listopadnim submediteranskim i mediteranskim šumama (značajne su površine šume obrasle grabom, hrastom i crnikom) i kulturama i sastojinama četinjača. Sa stanovišta razmatranja zaštite od požara od posebnog interesa su sastojine i kulture četinjača (poglavito alepskog bora i crnog bora), područja obrasla crnikom te površine pod šikarom i makijom. Tim šumama u većem dijelu gospodari Šumarija Rab.

Šumarija svake godine donosi poseban Plan zaštite šuma od požara za područje šuma kojima gospodari kojim je u detalje razrađena kvaliteta šuma u pojedinim odjelima gospodarskih jedinica. Taj Plan, zajedno sa spomenutim popisom gospodarskih jedinica i odjela i grafičkim prikazom cijelog područja čini jednu cjelinu, a jedan je primjerak tako kompletirane dokumentacije pohranjen u VZ otoka Raba.

Svi navedeni lokaliteti šumskih površina ugroženih požarom nalaze se uz ili u neposrednoj blizini javnih prometnica, a pored toga u funkciji pristupa (protupožarnih putova) su i izvedene prosjeke s elementima šumskih cesta koje zadiru do najudaljenijih, šumom obraslih, područja otoka.

18. PREGLED NASELJA, KVARTOVA, ULICA ILI ZNAČAJNIH GRAĐEVINA KOJI SU NEPRISTUPAČNI ZA PRILAZ VATROGASNIM VOZILIMA

Obzirom na konfiguraciju terena Općinskog područja i propusnu moć prometnica prisutna je pojava da postoje objekti kojima je uvjetno rečeno otežan pristup vatrogasnim vozilima, a poglavito tijekom turističke sezone zbog izrazito velikog broja vozila na prometnicama.

19. PREGLED NASELJA, KVARTOVA, ULICA ILI ZNAČAJNIJIH GRAĐEVINA U KOJIMA NEMA DOVOLJNO SREDSTAVA ZA GAŠENJE POŽARA

Nema relevantnih pokazatelja o ili građevini u kojima nema dovoljno sredstava za gašenje.

Sve značajne građevine su opremljene s odgovarajućim sredstvima za gašenje požara.

20. PREGLED SUSTAVA TELEFONSKIH I RADIO VEZA UPOTREBLJAVANIH U GAŠENJU POŽARA

20.1. TELEFONSKE VEZE

Zahvaljujući snažnom razvoju telefonije u zadnjih nekoliko godina ovaj sustav u tehničkom smislu u potpunosti zadovoljava sve zahtjeve i potrebe vatrogasne strukture za ovom vrstom veza.

20.2. RADIJSKE UKV VEZE

Ovim se sustavom koriste prvenstveno profesionalne vatrogasne postrojbe i DVD-a, a ranijim dogovorima na razini bivšeg Vatrogasnog saveza omogućeno je i korištenje ostalim vatrogasnim postrojbama u gospodarstvu kako profesionalnim tako i dobrovoljnim. Broj kanala povećan je ovog sustava sa 9 na 15.

Vidljivo je da pored sustava vatrogasnih radio veza treba računati i s uporabom ostalih korisnika sustava veza kao na pr. službe hitne pomoći, lučke kapetanije, šumarija, plovila, jedinica lokalne samouprave i uprave, komunalnih djelatnosti i slično. Ističe se da ovi sustavi nisu međusobno kompatibilni (rade na različitim frekvencijskim područjima), te nije moguće jednom radijskom postajom osigurati komunikaciju na svim frekvencijama.

Povezivanje svih vanjskih struktura s profesionalnom vatrogasnom postrojbom u Rijeci i/ili s DVD-om vrši se indirektno putem Centra 112.

Organizacija sustava radio veza vatrogasnih postrojbi

Koriste se prvenstveno simpleksne radio veze prema centralnoj stabilnoj postaji vatrogasnog operativnog dežurstva, a u slučaju izlaska iz simpleksne zone servisa centralne radio postaje koriste se semidupleksne radio veze.

Simpleksnim radom otvorenim pozivom na radnom kanalu

K 8 (S) Tx/Rx = 173,250 Mhz održavaju se:

1. međusobne veze centralne radio stanice u operativnom dežurstvu i perifernih stabilnih stanica drugih korisnika

2. međusobne radio veze perifernih pokretnih i mobilnih radio stanica sa stalnom u operativnom dežurstvu

3. međusobne radio veze između perifernih stalnih i pokretnih radio stanica

Zbog velikog broja korisnika - učesnika vatrogasne postrojbe u gospodarstvu i DVD-i za svoje potrebe koriste simpleksni kanal

K 7 (S) Tx/Rx = 173,225 MHz

U slučaju izvanrednih događaja intervencija i ovaj kanal se koristi kao redovni kanal uz reduciranje komunikacija za preventivne i slične poslove korisnika.

Navedena raspodjela i slobodan broj raspoloživih kanala zadovoljava, no sagledavajući korištenje veze na širem području u slučajevima više istovremenih požara nije dostatna. Procjenjujemo da je za potrebe vatrogasne operative potrebno osigurati bar dvostruko veći broj kanala od postojećih.

»B«

PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA PRAVNIH OSOBA KOD KOJIH JE PROVEDEN POSTUPAK KATEGORIZACIJE

Na području Općine nema pravnih subjekata razvrstanih u I. ili II. kategoriju ugroženosti od požara.

»C« STRUČNA OBRADA ČINJENIČNIH PODATAKA

01. MAKROPODJELA NA POŽARNE SEKTORE

Požarni sektori predstavljaju površinu objekta ili zemljišta za koju se može pretpostaviti da će se proces izgaranja ili tijek požara odvijati unutar njegovih granica i da te granice požar neće prelaziti. Požarni sektor, obzirom na reljefne karakteristike zemljišta predstavlja i cjelina gdje granicu sektora ne predstavlja prirodna ili umjetna prepreka širenju požara (golet, protupožarna prosjeka i sl.) već je ista određena pristupom ugroženoj površini,

odnosno pozicijom sa koje se može organizirati sprečavanje daljnjeg širenja požara.

Dakle, granice požarnog sektora nekog teritorija predstavljaju površine na kojima nema gorive tvari putem koje bi se požar mogao širiti, te su dovoljno udaljene od gorivih tvari susjednih sektora koje se ne mogu upaliti direktnim kontaktom plamena, isijavanjem topline (radijacijom) ili letom ugaraka ili mjesta sa kojih se može organizirano djelovati protiv širenja vatrene stihije, a utvrđene su primjenom metodologije određene Pravilnikom o mjerama od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora, (NN br. 29/83), kao pravilom tehničke prakse. U naseljenim mjestima takve požarne zapreke čine ulice, trgovi, vodotoci, poljane, i sl. Efekt zapreka ovisi o širini zaštitnog pojasa, o visini objekata koji se nalaze uz rub zapreka i količini razvijene toplinske energije koja može nastati u požaru.

Ukoliko je ulica požarna zapreka usvojena su tri reda prema sljedećim kriterijima:

Požarna zapreka I. reda:

Bu = H1+H2+20 m

Požarna zapreka II. reda:

Bu = H1+H2

Požarna zapreka III. reda:

Bu = 0,5(H1+H2)+ 6 m

U gornjim formulama znači:

Bu = širina ulice od fronte jedne do fronte druge zgrade

H1,H2 = visine zgrade do strehe

Ulice koje ne odgovaraju navedenim kriterijima ne smatraju se požarnim zaprekama i ulaze u sastav požarnog sektora.

Na rubovima naselja iza kojih se protežu slobodni prostori kao poljane, razne druge prirodne zapreke i sl., granica požarnog sektora proteže se u pojasu polovine požarne zapreke I. reda.

Bp = H+ 10 m, odnosno za visinu rubnih objekata uvećanu za 10 m.

Uzimajući u obzir naprijed izložene postavke izvršena je podjela na požarne sektore pojedinih dijelova Općine vodeći računa o gravitiranju nekog područja k stambenom naselju i o karakteristikama pojedinih zona (na pr. poljoprivredno zemljište, neuređeni pašnjaci, turistički kompleksi i sl.). Kod toga je centralni dio Općine obuhvaćen u cijelosti s rubnim stambenim naseljem gdje se poglavito radi o obiteljskim objektima koji su, budući da ne predstavljaju povećanu požarnu opasnost i mogućnost širenja, sagledavani reprezentativno. Isto tako u taj sektor ušle su i površine koje gravitiraju općinskom sjedištu.

Identifikacijski brojevi požarnih sektora uneseni su u kartu sa utvrđenim granicama. Ukupno izgrađena površina predstavlja zbroj tlocrtnih površina svih objekata unutar jednog požarnog sektora. Podaci se temelje na mjerenjima iz geodetskih podloga i drugim raspoloživim pokazateljima.

Slijedom toga izvršena je podjela područja Općine kako slijedi:

POŽARNI SEKTOR 1

Požarni sektor obuhvaća područje mjesta Lopar i svih zaseoka na istoimenom poluotoku.

Jugozapadnu granicu sektora čini nepravilna linija koja spaja uvale Lopar i Crnika prateći dno obronaka vrhova Zorzini i Stanišće.

Sektorom dominira samo mjesto Lopar sa školom, poštom, vjerskim objektima i hotelsko turistički kompleksom San Marino sa autokampom. Pored toga u sektoru se nalazi i trajektno pristanište (linija Valbiska na otoku Krk-Lopar) i veći broj zidanih gospodarskih i/ili stambenih objekata u navedenim naseljima i kuća za odmor.

POŽARNI SEKTOR 2

Taj sektor čini otvoren prostor koji pokriva poluotok kojim dominiraju vrhovi Sorinj (126 mnm) i Zorzini (86 mnm).

Sektor je omeđen prometnicom Lopar- Supetarska Draga sve do iznad uvale Vardaškolj gdje izlazi na morsku obalu.

Ovaj sektor čini otvoren prostor čija je temeljna značajka kamenjar, makija i nešto crnike. Raslinje poluotoka je razvrstano u III. i IV. stupanj požarne ugroženosti osim predjela jugozapadno od mjesta Zorzini koji je određen kao II stupanj ugroženosti od požara.

Od posebnog interesa u domeni zaštite od požara u sektoru se nalazi deponija otpada.

POŽARNI SEKTOR 3

Taj sektor prekriva obronke masiva vrhova Stanišće (146 mnm) i Kruna (126 mnm).

Lanac vrhova produžuje prema jugoistoku, ali je taj dio masiva, ovom Procjenom, oblikovan kao zasebni sektor.

Površinu sjeveroistočne padine spomenutih vrhova do morske obale čini pretežito kamenjar sa skromnim raslinjem razvrstanim u II., III. i IV. stupanj ugroženosti od požara. Sa jugozapadne strane granicu sektora čini već opisana sjeveroistočna granica sektora 3. Obronci te strane navedenih vrhova obrasli su bujnom mediteranskom vegetacijom.

U tom sektoru susrećemo se i s kulturama alepskog i crnog bora, a razgranate staze i putovi omogućavaju dolazak ekipa za gašenje do ugroženih šumskih površina.

POŽARNI SEKTOR 4

Taj požarni sektor pokriva površinu otoka Goli. Na otoku se nalaze objekti nekadašnjeg kazneno-popravnog zavoda.

Otvoreni prostor uglavnom čini raslinje pretežito razvrstano u IV. stupanj ugroženosti od požara, a manje oaze četinjača u predjelu Maslinje i Domalovica razvrstane su u II. stupanj. Te su oaze okružene raslinjem razvrstanim III. stupanj ugroženosti od požara.

POŽARNI SEKTOR 5

Taj požarni sektor pokriva površinu otoka Sveti Grgur.

Otvoreni prostor uglavnom čini raslinje pretežito razvrstano u III. stupanj ugroženosti od požara, a manja oaza četinjača (predio Zabulje) razvrstana je u II. stupanj. Sjeverni obronci vrha Standarac (225 mnm) razvrstani su u IV. stupanj.

Otok ima uređeno pristanište.

02. STAMBENI FOND

Stare jezgre primorskih naselja značajne su cjeline i kao takve zahtijevaju posebni tretman sa stanovišta zaštite od

požara. Postepenom pretvorbom objekata u istim od stambenog prostora u poslovni problemi zaštite od požara se s jedne strane se umanjuju, a s druge multipliciraju. Izneseno se ogleda u činjenici da je promjenom namjene iz stambenog u poslovni prostor (sobe za iznajmljivanje, apartmani, agencije, uslužna djelatnost) na pr. smanjen broj ložišta i raznih kućanskih trošila u objektima čime je smanjena opasnost za nastajanje i brzo širenje požara, ali je ugradnjom raznih predmeta i materijala (dekorativni elementi od sintetičkih materijala i oprema) povećano jedinično požarno opterećenje istog prostora. Sadržaj objekata iz temelja je izmijenjen uvođenjem i primjenom novih tehnologija kako kod izgradnje tako i kod opremanja istih. Iz temelja je izmijenjena i energetika pa je umjesto postojećih sistema vodovoda, kanalizacije i el.instalacije izveden potpuno novi sistem napajanja objekata energentima daleko većih kapaciteta, a posebno se ističu rashladni uređaji, kotlovnice na tekuće i plinsko gorivo.

Stambeni objekti s manjim poslovnim prostorima (uglavnom u prizemlju), sa ili bez podrumskih prostora čine okosnicu naselja. U vrijeme izgradnje ti su objekti predstavljali zdanja točno definirane namjene, a stil građenja bio je odraz potreba tadašnjeg stupnja razvoja društva i tehnologije. Permanentne prilagodbe tih objekata potrebama suvremenog načina života rezultirale su povećanjem broja korisnika objekta (bilo stanara bilo inih osoba); ugrađivanjem raznih novih materijala u konstruktivne elemente; uvođenjem novih tehnologija i u stambenom i u poslovnim dijelu objekata, vršene su razne pregradnje i nadogradnje u istima, ugrađivani su raznorazni sistemi grijanja, ventilacije i klimatizacije, a sve to u građevini s postojećim (uglavnom drvenim) požarno neotpornim među etažnim i krovnim konstrukcijama. Neredovito investicijsko i tekuće održavanje sa druge strane rezultiralo je dotrajalošću instalacija, dimnjaka i dimovodnih kanala i drugih konstruktivnih elemenata i sklopova objekata. Na taj način došlo se je do sadašnjeg stanja pa ti objekti sa stanovišta zaštite od požara predstavljaju posebnu kategoriju u grupi požarno opasnih (a nerijetko i opterećenih) objekata.

Sve stambene zgrade trebale bi, prema postojećoj regulativi o zaštiti od požara, biti opremljene sa aparatima za gašenje požara, a što nije u potpunosti realizirano. Otvoreno je dakle pitanje opremanja tih objekata s odgovarajućim sredstvima za gašenje požara (ručni aparati za gašenje požara). Kako je u provedbi te mjere presudnu ulogu odigrao materijalni faktor za razmotriti je mogućnost beneficiranja stanovništva kako kod nabavke aparata za gašenje tako i kod traženja usluge periodičnog servisiranja istih.

03. JAVNI OBJEKTI

Temeljna značajka ovih objekata je da u njima povremeno ili stalno boravi veći broj osoba iz čega proizlazi da te osobe mogu, ali i ne moraju poznavati objekt u kome se nalaze kao i procese koji se u istom odvijaju. U praksi modernog načina življenja češće se susreće druga postavka, tj. da osobe koje borave u objektu istog nedovoljno ili uopće ne poznaju (moderne trgovine, hoteli, disco clubovi, športski objekti i sl).

Sagledavanje problematike zaštite od požara javnih objekata u Općini ima za cilj dobivanje objektivne slike da li su ti javni objekti podobni za siguran boravak osoba u istima, odnosno da li iste mogu objekt u kome se nalaze napustiti na siguran način.

Razmatranje prve postavke obuhvaća utvrđivanje činjeničnog stanja da li su i u kojoj mjeri zastupljena propisana ili naložena pravila kod izgradnje i opremanja objekata (vatrootpornost konstrukcije, da li su ugrađene instalacije za automatsku indikaciju i dojavu požara, da li je ugrađen sistem sigurnosne rasvjete, da li je riješeno odvođenje dima, da li su oprema i uređaji izvedeni tako da kod normalnih uvjeta eksploatacije ne mogu izazvati požar i dr.), te da li se objekti i oprema održavaju u ispravnom-funkcionalnom stanju.

Pored tog sklopa tehničkih mjera i zahvata, razrada druge postavke obuhvaća splet organizacijskih mjera, počevši od ustrojavanja stručnih službi iz domene zaštite od požara koji vode brigu o objektima pa do temeljnog zahtjeva da svaka zaposlena osoba prođe obuku iz tog područja čime bi se osigurao određeni minimum da će zaposleno osoblje u slučaju izbijanja neželjenog događaja (eventualnog požara) znati kako pristupiti gašenju istog uz istovremeno zbrinjavanja osoba koje borave u objektu.

U Općini su u funkciji svi oblici javnih objekata, a koji su nabrojani u točki 14 Prikaza postojećeg stanja, a sagledavanjem istih u smislu danih parametara mogu se grupirati pojedini karakteristični momenti:

- tijekom eksploatacije objekata došlo je do djelomične ili potpune prenamjene prostora;

- djelomičnom ili potpunom promjenom namjene u odnosu na projektirano stanje povećan je broj osoba koje borave u objektima (na pr. prenamjena objekta iz kategorije kafe bara u disco club);

- radi nedostatka sredstava u postojeće objekte starijeg datuma izgradnje nisu ugrađeni sustavi sigurnosne rasvjete, vatrodojave i dr.,

- nedostatak sredstava temeljni je problem kod održavanja ugrađenih sustava zaštite u funkcionalnom stanju i td.

04. IZVORIŠTA VODE I HIDRANTSKA INSTALACIJA ZA GAŠENJE POŽARA

Podaci prezentirani u poglavlju pregleda stanja upućuju na sljedeće:

Područje Općine raspolaže temeljem Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu (NN 53/91) dostatnim količinama vode za dva računska istovremena požara.

Na dijelovima Općinskog područja gdje je izgrađena obala kao i pristup do nje, moguće je korištenje mora kao neiscrpnog recipijenta za gašenje požara, a što je značajno za zonu kampa.

U cilju osiguranja potrebite količine vode za gašenje neophodno je prilikom rekonstrukcija i izgradnje nove mreže, te održavanje postojeće izbjegavati uporabu podzemnih hidranata, a postojeće privesti u funkciju i obilježiti na pročeljima objekata. Novi zahvati na mreži moraju se izvoditi s obveznom ugradnjom nadzemnih hidranata, razmještenih i dimenzioniranih temeljem zakonske regulative.

Postojeća izvorišta vode, bunare i cisterne zaštititi od zagađenja i uništenja u cilju osiguranja kako vode za gašenje tako i vode u slučaju elementarnih nepogoda ili većih havarija na postojećem javnom vodovodu.

05. STANJE PROVEDENOSTI MJERA ZA GAŠENJE POŽARA NA ŠUMSKIM I POLJOPRIVREDNIM POVRŠINAMA

Glede mogućnosti gašenja požara šuma i poljoprivrednih površina (u daljnjem tekstu otvoren prostor) za područje Općine karakteristično je da je javnim prometnicama moguć pristup vatrogasnoj tehnici ili do ugroženog prostora ili do najbližeg mjesta sa kojeg se može graditi efikasna intervencija ekipa gasioca. Isto tako, zahvaljujući razvedenosti vodovodnog sustava i crpilišta opskrba vodom za gašenje požara na otvorenim površinama na području Općine zadovoljava.

Na razini dobrovoljnih vatrogasnih društava Lopar i Rab i područne Šumarije razrađen je posebnim Planom postupak angažiranja snaga za gašenje šumskih požara, a čija je učinkovitost dokazana kako kroz same intervencije tako i kroz periodične vježbe.

Motrenje terena i javljanje požara organizirano je na nivou županijskog područja a na području Općine posebnu patrolnu službu ima Šumarija. Iz toga proizlazi da eventualni požar na Općinskom području dojavnu motritelji organizirani na nivou otoka (motriteljsko mjesto Kamenjak) i djelatnici šumarije Rab koji patroliraju terenom, posade plovila u funkciji motritelja s mora, pilot zrakoplova AK »Krila Kvarnera« u funkciji motritelja iz zraka, te patrolne službe iz strukture vatrogasaca i Policije.

06. IZVEDENE DISTRIBUTIVNE MREŽE ENERGENATA

OPSKRBA EL. ENERGIJOM - sistem HEP-a

Pregledom objekata i akata poduzeća koja čine sastavni dio sistema HEP-a, a bave se proizvodnjom, prijenosom i distribucijom el. energije utvrđuje se da se u globalu poštuju propisane norme zaštite od požara.

Sustav distribucije električne energije na području otoka Rab izveden je uglavnom zračnim vodovima 10 kV i 20 kV, a dio mreže, poglavito u urbanim cjelinama, kabliran.

Sve stručne službe HEP-a »Elektroprimorje« Rijeka funkcionalno su povezane posebnim sustavom veze na nivou dispečera i dežurnih službi.

Kao što je već spomenuto kod planiranja intervencije i mjera zaštite u svezi provođenja iste mora se voditi računa o nemogućnosti interveniranja na elektropostrojenjima bez znanja i prisutnosti stalnih dežurnih službi HEP-a (dispečera i interventne ekipe dežurne službe sa permanentnim aktivnim dežurstvom 0-24h, vozilom). Pored toga dispečerski centar i stalna dežurna služba imaju na raspolaganju sistem javne i interne telefonske mreže te sistem bežične mreže kojima su međusobno povezani. Veza s vatrogasnom postajom moguća je ili putem telefona ili putem stola za miksanje veze Centra 112. Iz razloga što nije moguć ulaz gasioca u sam objekt i rad u istom dok se ne provedu određene predradnje iz domene distribucije ili prijenosa električne energije samoj akciji gašenja eventualnog požara prethodi intervencija ekipe dežurne službe HEP-a. Iz navedenih razloga nemogućnosti samostalnog ulaska vatrogasaca u objekte isti nisu opremljeni s aparatima za gašenje požara već se oprema za gašenje požara nalazi u vozilima dežurne ekipe HEP-a koja izlazi na mjesto događaja.

Funkcionalni prikaz napajanja otoka električnom energijom pohranjen je u dežurani vatrogasne zajednice otoka Rab.

Iz iznesenog proizlazi da u djelatnosti distribucije el. energije nema momenata koje bi ovom procjenom trebalo posebno tretirati, već je nužno zadržati kontinuitet u provođenju mjera zaštite od požara.

07. STUPANJ PROVEDENIH MJERA ZAŠTITE OD POŽARA NA ŠUMSKIM I POLJOPRIVREDNIM POVRŠINAMA

Na šumskim površinama ugroženim od požara permanentno se provode propisane i naložene mjere zaštite od požara o čijoj provedbi vode računa kako područna Šumarija Rab tako i posebna stručna služba Uprave šuma Senj, a u duhu odredbi Zakona o zaštiti od požara i Zakona o šumama. To tim više jer je područna Šumarija kategorizirana u III. kategoriju.

08. UZROCI NASTAJANJA I ŠIRENJA POŽARA NA EVIDENTIRANIM POŽARIMA TIJEKOM ZADNJIH 10 GODINA

Požari otvorenog prostora na području Općine (koji po broju prednjače) posljedica su nehata, nepažnje i tehničkih nedostataka na prijevoznim sredstvima i iako veliki po broju nisu polučili veće materijalne štete upravo zahvaljujući funkcioniranju svih segmenata sustava zaštite šuma od požara. Ovdje se poglavito misli na kvalitetnu motriteljsku i patrolnu službu, na kvalitetno provedenu dojavu požara i postupak uzbunjivanja, učinkovit nastup ekipa za gašenje požara, na uzgojno preventivne radove na zelenim površinama, izgradnju protupožarnih prosjeka s elementima šumskog puta i njihovo održavanje itd.

Iz prikazanog broja požara nastalih u prethodnim godinama vidljivo je da je relativno velik požara nastao na stambenim i ostalim građevinskim objektima. Ti su požari najčešće uzrokovani nehatom, nepažnjom ili građevinskim nedostacima kod čega se ističu požari na dimovodnim kanalima. Ti požari nerijetko prerastaju u požare međukatnih ili krovnih konstrukcija s velikom materijalnom štetom ili čak s ljudskim žrtvama. Stoga je neophodno kontinuiranim radom, kako inspekcijom, tako i u postupku izdavanja suglasnosti i dozvola za prenamjene i dogradnje postojećih objekata smanjiti mogućnost nastanka i širenja ovakvih požara građevinsko preventivnim mjerama.

Kako je za učinkovito operativno-represivno djelovanje na nastalom požaru uz primjerene preventivne mjere zaštite nužno educirati građanstvo kako provesti brzu i kvalitetnu dojavu požara, a do ekipe za gašenje i intervenciju korisnika ili zatečenih građana. U tom smislu nužno je osigurati sredstva za:

1. Osposobiti pučanstvo za provedbu preventivnih mjera zaštite, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom.

2. Vatrogasnu postrojbu DVD-a stalno popunjavati, opremati i osposobljavati za djelovanje u najsloženijim uvjetima.

Navedeni pregled ne obuhvaća i ostale vatrogasne intervencije tehničke prirode, od kojih se ističu intervencije na izbavi osoba u prometnim nezgodama i iz objekata, sprečavanju istjecanja raznih medija, prikupljanju i pretakanju opasnih tvari, neutralizaciji, raščišćavanju prometnica, uklanjanju nestabilnih dijelova objekata i sl., a koje u pravilu predstavljaju trećinu svih intervencija. Budući je ova procjena isključivo rađena za zaštitu od požara smatramo da će potrebe za studijama koje obrađuju i ostale segmente vatrogasne djelatnosti biti obrađene drugdje.

a) Najveći broj požara predstavlja broj požara koji su izbili na otvorenom prostoru. Ti požari na području Općine predstavljaju specifičnu kategoriju jer i mali postotak doga

đaja rezultira s nesagledivim posljedicama ako se taj problem razmatra sa aspekta zaštite čovjekove okoline. Pored toga za tu kategoriju požara karakteristično je da se, ako ne bi bili uočeni i dojavljeni u samom začetku, zahvaljujući relativno brzom širenju mogu poprimiti katastrofalne razmjere s nesagledivim posljedicama po dominantnu ugostiteljsko-turističku granu djelatnosti. Takav bi požar imperativno nametnuo potrebu angažiranja većeg broja gasioca na duže vrijeme, tj. doveo bi do iscrpljivanja postojećih vatrogasnih snaga, a što opterećuje operativnu spremnost vatrogasnih postrojbi na široj regiji.

b) Drugu stavku po veličini predstavljaju požari koji su izbili u stambenoj djelatnosti, a potom dolaze požari u dimnjacima i dimovodnim kanalima. Komparacija tog podatka sa iznesenim saznanjima i tvrdnjama o problematici zaštite od požara u stambenoj djelatnosti pokazuje da obrađeni problemi predstavljaju težište djelovanja svih struktura ukoliko se želi direktno utjecati na broj događaja, a time i na smanjenje broja stradalih osoba i iznosa šteta i uništenih materijalnih sredstava.

Požari u stambenoj djelatnosti predstavljaju posebno važnu kategoriju jer osim što sudjeluju s relativno velikim postotkom u ukupnom broju požara isti zauzimaju i značajno mjesto u analizi tih događaja po posljedicama. Materijalna šteta izazvana požarom u stanu u pravilu je velika, kao što je spomenuto često dolazi do stradanja osoba, a posebnu kategoriju predstavlja negativan odraz djelovanja požara na kvalitetu življenja stradalnika (psihičke traume, osiromašenje i td.)

c) Događaji u prometu kriju u sebi požare koji su izbili kao posljedica prometne nezgode, ali se ne može zanemariti postotak koji se odnosi na požare koji su na prometnim sredstvima izbili u tijeku vožnje ili kada je to sredstvo mirovalo. Najčešći uzroci tih požara je neredovito, nedostatno ili neodgovarajuće održavanje prometnog sredstva u ispravnom funkcionalnom stanju. Ovdje se mora istači da su u ovu kategoriju uvršteni i događaji na plovilima.

d) Požari u gospodarstvu ( ugostiteljska i turistička djelatnost) neizostavno uzrokuju najveće materijalne štete i to bilo da se radi o direktnim štetama ili o gubicima nastalim kao posljedica zastoja u radnom procesu. Nerijetko u tim požarima dolazi do direktne opasnosti za stradanje osoba koje borave u objektu i/ili učesnika akcije gašenja.

09. BROJ PROFESIONALNIH I DOBROVOLJNIH VATROGASNIH POSTROJBA

Na području općine djeluje DVD Lopar. Područje odgovornosti društva je područje Općine, a područje djelovanja je područje otoka Rab.

Prostorije društva se nalaze u vatrogasnom domu u samom centru Općine.

Objekt društva je nadograđeno staro vatrogasno spremište, a nadogradnjom se je dobilo suvremeno vatrogasno spremište sa pratećim prostorima koje u cijelosti zadovoljava potrebe društva, a omogućava i jačanje istog u bliskoj budućnosti. Smještaj (lokacija) postaje u potpunosti zadovoljava kriterije uključivanja vatrogasne tehnike na i na regionalnu prometnicu čime je omogućeno maksimalno smanjenje vremena dolaska na mjesto vatrogasne intervencije pa tako do bilo kojeg vitalnog dijela u općini dolazi na intervencijsko mjesto u najkraćem mogućem vremenu.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Lopar raspolaže sa vozilom za prijevoz osoba, dva navalna vozila od kojih je jedno u funkciji i kao vozilo za dostavu vode u funkciji autocisterne, a posjeduje i nužnu opremu za spašavanje i izbavu. Komparacijom zadanih parametara iz Pravilnika o minimumu tehničke opreme sa stvarnim, trenutnim stanjem proizlazi da oprema i vatrogasna vozila (po broju i vrsti) u ovoj fazi udovoljavaju minimalnim zahtjevima koje mora posjedovati postaja, ali ako se s druge strane uzmu o obzir dobra koja društvo štiti onda je nužno planirati redovitu obnovu voznog parka sa pouzdanim novim suvremenim vatrogasnim vozilima.

Dobrovoljno vatrogasno društvo osim gašenja požara ima zadatak edukacije mještana i mladeži u školama, te preventivnom djelovanju u stambenim i drugim objektima.

Društvo je udruženo u vatrogasnu zajednicu otoka Rab i nema potrebe za osnivanjem još jednog dobrovoljnog društva.

»D«

PRIJEDLOG TEHNIČKIH I ORGANIZACIJSKIH MJERA KOJE JE POTREBNO PROVESTI KAKO BI SE OPASNOST OD NASTAJANJA I ŠIRENJA POŽARA SMANJILA NA NAJMANJU MOGUĆU RAZINU

Nivo zaštite od požara u Općini potrebito je uvijek i iznova razmatrati jer je to živa materija koja se mora razvijati usporedno sa razvijanjem gospodarskih i drugih potencijala.

I. Problematiku zaštite od požara starih objekata rješavati na taj način da se ne dozvole adaptacije postojećih objekata ukoliko bi se na taj način povećalo ukupno postojeće požarno opterećenje objekta ili naselja (zone) kao cjeline. Uz tu mjeru planski pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora sa požarno opasnim sadržajima u stambenim objektima (na pr. drogerija) sa požarno neopasnim sadržajima, a sa ciljem smanjenja požarnih opasnosti.

II. Pristupe objektima, gdje je to moguće, riješiti kroz posebnu Odluku o zaštiti od požara tako da se osiguraju stalno prohodni putovi za interventna vozila. Pristup požarom ugroženim objektima osigurati na taj način da se onemogući parkiranje većeg broja vozila od broja uređenih parkirnih mjesta. Prepreke moraju biti tako izvedene da se u slučaju potrebe tijekom intervencije mogu ručno ukloniti (razni graničnici, ukrasne vaze i sl).

III. Režim ponašanja u stambenim objektima s ciljem poduzimanja preventivnih i represivnih mjera zaštite od požara regulirati Odlukom o kućnom redu. Pored toga elemente zaštite od požara ugraditi i u druge Planove i odluke Općinskog Poglavarstva kao na pr. u plan uređenja Općine, Odluku o dimnjačarskoj službi, Odluku o komunalnom otpadu i dr.

IV. Iznaći tehničko rješenje da se onemogući parkiranje vozila na akumulacionim prostorima ispred izlaza iz javnih objekata, ispred trafostanica i na podzemnim hidrantima. U tu svrhu podzemne hidrante potrebito je vidljivo označiti kako bi vozači mogli uočiti mjesta gdje se isti nalaze.

V. Problem zaštite od požara zelenih površina rješavati kroz planiranje sredstava na nivou Općine za održavanje lokaliteta kojima ne gospodari Šumarija, a poglavito parkovima, površinama pod borovom kulturom i mjesta gdje je opće poznato da se zadržavaju izletnici.

U vrijeme visoke opasnosti za nastajanje šumskih požara uvesti ophodnje za to područje po djelatnicima turističko ugostiteljskih subjekata i područnog DVD-a.

VI. Vlasnike odnosno korisnike zona autokampova obavezati potrebom uređenja pristupnih putova i platoa radi vodo zahvata iz mora. Na tim mjestima izvesti fiksna crpilišta za zahvat mora.

VII. Kod izrade procjena ugroženosti objekata od požara koji se nalaze ili se planiraju Općinaiti na području Općine Lopar primjenjivati:

a) Temeljem metode TRVB

- stambeni objekti i pretežno stambeni objekti s lokalima i manjim radionicama u svom sastavu (bez etaža ispod zemlje, ako iste nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom)

b) Temeljem metode TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM

- poslovni objekti razne namjene i veličine

- pretežno poslovni objekti

- ustanove i drugi objekti u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi

c) Temeljem metode DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM

- razna skladišta

- ostali gospodarski objekti

Primjenom navedenih metoda na način kako je predloženo postigla bi se veća unificiranost u odabiru primijenjenih mjera zaštite od požara, a što bi se direktno reflektiralo na izradu operativnih planova gašenja objekata i uspješnog provođenja akcije gašenja i spašavanja po tako izrađenim planovima.

VIII. Voditi računa da dobrovoljno vatrogasno društvo bude opremljeno funkcionalnom suvremenom vatrogasnom opremom određenom Planom zaštite od požara, odnosno Pravilnikom o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi. Pored toga, u bližoj budućnosti planirati nabavku vozila za prijevoz većeg roja osoba ( jednog vatrogasnog odjeljenja) kako društvo ne bi ovisilo o vanjskoj usluzi prijevoza gasitelja.

I dalje raditi na suradnji drugim dobrovoljnim vatrogasnim društvima, a naročito na razradi i provedbi planova za gašenje šumskih požara (požara na otvorenom prostoru).

IX. Prilikom izgradnje nove vodovodne mreže i rekonstrukcije stare obavezno postavljati nadzemne hidrante.

Postojeće nadzemne i podzemne hidrante održavati u funkcionalnom stanju, a na okolnim objektima postaviti lako uočljive oznake za podzemne hidrante.

X. U cestama gdje je zbog uskoće nemoguć pristup vatrogasnim vozilima potrebito je na krajnjem mjestu pristupa vatrogasnog vozila postaviti nadzemni hidrant kako bi se sa njega mogla vodom napajati vatrogasna vozila.

XI. Aktualizirati osposobljavanje pučanstva za provedbu preventivnih mjera za zaštitu od požara te putem Plana zaštite od požara predvidjeti osposobljavanje pučanstva po mjesnim odborima, temeljem Pravilnika o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom («Narodne novine« broj 61/94).

»E«

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Tabelarni dijelovi (prilozi) Plana, koji čine njegov sastavni dio nisu predmet objave.

Ovaj Plan stupa na snagu danom objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 011-03/08-01/01

Ur. broj: 2169/02-01-08-11

Lopar, 19. lipnja 2008.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE LOPAR

Predsjednik
Damir Paparić, prof. v. r.