13.

Na temelju odredbe članka 85. st. 3. i članka 348. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Krka za razdoblje od 2007. - 2011. godine (»Službene novine PGŽ« broj 14/07), članka 21. Statuta Grada Krka (»Službene novine PGŽ« broj 19/01), te suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Klasa: 350-02/08-04/96, Ur. br.: 531-06-08-2 od 26. ožujka 2008. godine, Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 27. svibnja 2008. godine, donijelo je

ODLUKU
o usklađenju Detaljnog plana uređenja
Turči - visoka zona u gradu Krku

Članak 1.

Ovom Odlukom o usklađenju usklađuje se tekstualni dio Detaljnog plana uređenja Turči - visoka zona u gradu Krku (»Službene novine PGŽ«, broj 8/01 i 3/02) s Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07), te sa terminologijom Prostornog plana uređenja Grada Krka (»Službene novine PGŽ« broj 07/07).

Članak 2.

Usklađenje Plana iz članka 1. ove Odluke sadržano je u elaboratu »Usklađenje Detaljnog plana uređenja Turči - visoka zona u gradu Krku (»Službene novine PGŽ« 8/01 i 3/02) koji se sastoji od:

I. TEKSTUALNI DIO

ODREDBE ZA PROVOĐENJE- odredbe koje se mijenjaju

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Stavak (2-2)

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

Stavak (2-4)

Stavak (2-5)

Stavak (2-6)

2.2. Veličina i površina građevina

Stavak (2-8)

Stavak (2-9)

Stavak (2-10)

Stavak (2-11)

Stavak (2-12)

Stavak (2-13)

2.3. Namjena građevina

Stavak (2-14)

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

Stavak (2-25)

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže.

Stavak (3-7)

8. Mjere provedbe plana

Stavak (8-1)

9. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Stavak (9-1)

Stavak (9-7)

II. OBVEZNI PRILOZI

I. OBRAZLOŽENJE - poglavlja koja se mijenjaju

2 PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. Program gradnje i uređenje površina i zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

IZVODI IZ DOKUMENATA ŠIREG PODRUČJA

POPIS PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U IZRADI USKLAĐENJA PLANA

SUGLASNOST NA ODLUKU O USKLAĐENJU PLANA

SAŽETAK ZA JAVNOST

Članak 3.

U članku 3. Plana:

Stavak (2-2) mijenja se i glasi:

»Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu s njom izjednačena.«

Stavak (2-4) mijenja se i glasi:

»Način korištenja i uređenja površina iskazuju se brojčanim prostornim pokazateljima: koeficijentima izgrađenosti (k_ig), koeficijentima iskorištenosti (k_is, K_is) i gustoćom izgrađenosti (G_ig) tako da je:

k_ig -koeficijent izgrađenosti je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže.

k_is -koeficijent iskoristivosti je odnos građevinske (bruto) površine građevine i površine građevne čestice;

Građevinska (bruto) površina zgrade - zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih

prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde,

G_ig -Gustoća izgrađenosti je odnos zbroja pojedinačnih koeficijenata izgrađenosti (k_ig) i zbroja građevnih čestica

K_is -Koeficijent izgrađenosti (K_ig) je odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica«

Stavak (2-5) mijenja se i glasi:

»Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (k_ig) građevnih čestica iznosi:

1. do max. 4 samostalne funkcionalne cjeline - (k_ig) - 0,25

2. višestambena građevina (više od 4 samostalne funkcionalne cjeline) na građevinskim česticama 1.10,1.11. i 1.12.- (k_ig) - 0,25

Najveći dozvoljeni koeficijenti iskoristivosti (k_is) građevnih čestica iznosi:

1. do max. 4 samostalne funkcionalne cjeline - (k_is) - 0,75

2. višestambena građevina (više od 4 samostalne funkcionalne cjeline) na građevinskim česticama 1.10, 1.11. i 1.12.- (k_is) - 0,8;

Ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti - (k_is) - 1,00;«

Stavak (2-6) mijenja se i glasi:

»Najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine do max 4 samostalne funkcionalne cjeline iznosi 100 m²;

Najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine do max 4 samostalne funkcionalne cjeline iznosi 200 m²;«

U stavku (2-8) briše se tablica te se isti mijenja i glasi:

»Približne površine građevnih čestica i površine njihovog gradivog dijela prikazane su na kartografskom prikazu broj 4.«

Stavak (2-9) mijenja se i glasi:

»Suteren je dio građevine - etaža čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

Podrum je etaža - potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja odnosno suterena, te ne ulazi u zbroj nadzemnih etaža

Potkrovlje je etaža - dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog krova. Najveća visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida je 1,2 metar, najveća visina sljemena je 4,0 metra.

Tavan je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog krova čija visina do sljemena iznosi najviše 3,0 m.

Etažom se smatra bilo koji kat građevine: podrum, suteren, prizemlje, katovi i potkrovlje.

Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.«

Najveća dozvoljena visina građevina stambene i mješovite namjene je 8,5 m.

Ukupna visina građevina stambene i mješovite namjene je 11 m.

Najveća dozvoljena visina građevine trafostanice je 3,5 m.

Ukupna visina trafostanice je 4,0 m.«

Stavak (2-10) mijenja se i glasi:

Nivelacijska kota novih građevina određena je kotom prizemlja građevine koja iznosi najviše 0.3 m od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu.«

Stavak (2-11) mijenja se i glasi:

»Na području obuhvata Plana najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i tri nadzemne etaže / prizemlje, 1. kat 2. kat (P+2) ili suteren, prizemlje i kat (S+P+1).«

Stavak (2-12) mijenja se i glasi:

»Građevina u svim pročeljima može imati vidljive najviše tri etaže.«

Stavak (2-13) mijenja se i glasi:

»Na području plana dozvoljena je jedna podzemna etaža.«

Stavak (2-14) mijenja se i glasi:

»U građevinama stambene namjene uz pretežito stambenu namjenu dozvoljavaju se sve poslovne, uslužne, trgovačke i društvene namjene (u suterenskim i prizemnim etažama) kojima se ne remeti javni red, mir i ne narušava status okoliša.

U građevinama mješovite pretežito stambene namjene (M1) dozvoljavaju se sve poslovne, uslužne, trgovačke i društvene namjene (u suterenskim i prizemnim etažama) kojima se ne remeti javni red, mir i ne narušava status okoliša. Dozvoljava se javna namjena, uredi i sl. po potrebi i na ostalim etažama što ovisi o vrsti djelatnosti

U stambenim građevinama i građevinama mješovite namjene moguće je organizirati najviše 4 samostalne funkcionalne cjeline, izuzev na građevinskim česticama 1.10, 1.11. i 1.12.

Višestambena građevina na građevnoj čestici 1.11. (iz grafičkog priloga) može imati max. 18 stanova ili samostalnih funkcionalnih cjelina.

Višestambena građevina na građevnoj čestici 1.10. i 1.12. (iz grafičkog priloga) može imati max. 12 stanova ili samostalnih funkcionalnih cjelina.

Broj stambenih i poslovnih prostora u svim građevinama mora biti izbalansiran s propisanim standardima koji određuju broj parkirališta za motorna vozila i standardima za uređenje i ozelenjavanje parcele.«

Stavak (2-18) mijenja s i glasi:

»Obračun za komunalni doprinos vrši se sukladno Zakonskim odredbama.«

Stavak (2-23) mijenja se i glasi:

»Izvan gradivog dijela građevne čestice, dozvoljava se gradnja jednostavnih građevina i radova čijem se građenju, odnosno izvođenju može sukladno zakonskim i podzakonskim propisima pristupiti bez rješenja o uvjetima građenja, potvrđenog glavnog projekta i građevinske dozvole, pod uvjetom da se ne ometa pješački ili kolni promet.«

U stavku (2-25) briše se dio teksta:

»- gradnja potpornih zidova, stubišta i vanjskih terasa čija najveća dozvoljena visina ne prelazi 1,0 m,

- postava elemenata za pergolu, sjenicu i slične građevine čija najveća dozvoljena visina ne prelazi 3,0 m«

U stavku (3-7) mijenja se alineja 2. i glasi:

»Smještaj vozila uvjetovan je unutar građevnih čestica.

Broj parkirališnih mjesta određuje se kako slijedi:

/za stambeni prostor

- 2 parkirališna mjesta za svaku stambenu jedinicu;

/poslovni prostor - trgovina

- 1 parkirališno mjesto na četiri zaposlenika

- 3 parkirališna mjesta na svakih 100 m² brutto izgrađene površine

/drugi poslovni sadržaji

- 1 parkirališno mjesto - 1 zaposlenik

- 1,5 parkirališnih mjesta na 100 m² brutto izgrađene površine

/ugostiteljski sadržaji

- 1 parkirališno mjesto - 4 sjedećih mjesta«

Stavak (8-1) mijenja se i glasi:

»Dinamika i etapno ostvarenje Detaljnog plana uređenja provode se u skladu s postavkama plana razvoja naselja

Grada Krka, planova uređenja prostora i ovim odredbama. Pri realizaciji zgrada nužno je osigurati minimalnu razinu komunalnog uređenja građevinske čestice sukladno Zakonu.«

Stavak (9-1) mijenja se i glasi:

»Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na vanjskim prostorima za dan iznosi 55 dB, a za noć 45 dB.«

U stavku (9-7) dodaje se alineja 2. i glasi:

»Postojeće građevine (građevine izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i sve druge građevine koje su prema Zakonu s njima izjednačene) a nisu u skladu s uvjetima iz ovog plana, mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima ali da se ne povećava broj samostalnih funkcionalnih cjelina.«

Članak 4.

Elaborat usklađenja Plana izrađen je u 5 izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka.

Članak 5.

Izvornici Usklađenja Plana čuvaju se u pismohrani Grada Krka, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša PGŽ, Ispostave Krk, Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, te Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 6.

Tekstualni dijelovi i obvezni prilozi Usklađenja Plana iz članka 2. ove Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu predmet objave.

Članak 7.

Usklađenje Detaljnog plana uređenja izradio je Ured ovlaštenog arhitekta Nenad Kocijan, Rijeka, Riva Boduli 1.

Članak 8.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-03/08-01/1

Ur. broj: 2142/01-01-08-10

Krk, 27. svibnja 2008.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA

Predsjednik
Gradskog vijeća
Ivan Jurešić, dipl. ing., v.r.