19.
Na temelju članka 100. Zakona o prostornom
uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07), suglasnosti Ministarstva
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: 350-02/07-04/223,
ur. br. 531-06-08-3 od 29. siječnja 2008. godine, suglasnosti Ureda državne
uprave u PGŽ- u, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i
imovinsko pravne poslove, Ispostava Mali Lošinj, Klasa: UP/I 350-05/06-01/233,
ur.br.: 2170-84-01-07-6, od 19. lipnja 2007. god., a po prethodno pribavljenom
mišljenju Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje
Primorsko-goranske županije, Klasa: 350-02/06-03/38, ur.br.
2170/01-06-01/1-07-07, od 22. svibnja 2007. godine i članka 28. Statuta Grada
Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 31/02, 19/05,
32/06 i 22/ 07) Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja, na 24. sjednici 7. travnja
2008. godine donosi
ODLUKU
o donošenju Prostornog plana uređenja
Grada Malog Lošinja
II. Odredbe za provođenje
0. OPĆE ODREDBE
Članak
1.
Prostorni plan uređenja Grada Malog Lošinja
utvrđuje uvjete za uređenje gradskog područja, određuje svrhovito korištenje,
namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta,
zaštitu okoliša te zaštitu kulturnih dobara i osobito vrijednih dijelova
prirode, za razdoblje do 2015. godine.
Prostorni plan sadrži osnove razvitka u
prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice,
mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora, te druge elemente
od važnosti za područje grada.
Granice obuhvata ovoga Prostornog plana su
granice područja Grada Malog Lošinja određene zakonom.
Prostornim planom uređenja se utvrđuje obveza
izrade detaljnijih planova uređenja prostora za uža područja na teritoriju
grada.
Članak
2.
Ovaj Prostorni plan sadržan je u elaboratu
»Prostorni plan uređenja Grada Malog Lošinja«, koji sadrži dva dijela: A.
Tekstualni dio i B. Grafički dio. Tekstualni dio se sastoji od I. Obrazloženja
i II. Odredbi za provođenje. Elaborat plana sadrži tekstualne i grafičke
dijelove Plana kako slijedi:
A. TEKSTUALNI DIO
I. OBRAZLOŽENJE
I.0. Uvod
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja
grada u odnosu na prostor i sustav županije i države
1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.2.1. Prirodni sustavi
1.2.1.1. Geološka građa, geotehničke značajke
i hidrologija (bujične vode)
1.2.1.2. More
1.2.1.3. Klimatska obilježja
1.2.1.4. Živi svijet
1.2.2. Stanovništvo i stanovanje
1.2.2.1. Demografska struktura
1.2.2.2. Demografska perspektiva
1.2.2.3. Struktura i oblici stanovanja
1.2.3. Naselja
1.2.4. Sadržaji javnih funkcija
1.2.5. Gospodarstvo
1.2.6. Infrastrukturni sustavi
1.2.6.1. Promet i veze
1.2.6.2. Vodnogospodarski sustav
1.2.6.2.1. Vodoopskrba
1.2.6.2.2. Odvodnja otpadnih voda
1.2.6.2.3. Uređenje bujica i zaštita od
štetnog djelovanja voda
1.2.6.3. Elektroopskrba
1.2.6.4. Plinoopskrba
1.2.6.5. Telekomunikacije i pošta
1.2.7. Gospodarenje otpadom
1.2.8. Zaštita prostora
1.2.8.1. Stanje zraka
1.2.8.2. More i priobalje otoka
1.2.8.3. Stanje tla
1.2.8.4. Buka
1.2.8.5. Krajobrazne vrijednosti
1.2.8.6. Prirodna baština
1.2.8.7. Kulturno-povijesna baština
1.2.9. Korištenje prostora
1.2.9.1. Izgrađene površine
1.2.9.2. Šumske površine
1.2.9.3. Eksploatacija mineralnih sirovina
1.2.9.4. Lovišta
1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.4. Planski pokazatelji i obveze iz
dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih
planova
1.4.1. Planski pokazatelji i obveze iz
dokumenata prostornog uređenja šireg područja
1.4.2. Ocjena postojećih prostornih planova
1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja
razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog
značenja
2.1.1. Razvoj gradova i naselja, posebnih
funkcija i infrastrukturnih sustava
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i
vrijednih dijelova okoliša
2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog
značaja
2.2.1. Demografski razvoj
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i
komunalne infrastrukture
2.2.3.1. Osnove razvoja naselja
2.2.3.2. Osnove razvoja društvene djelatnosti
2.2.3.3. Osnove razvoja sustava
infrastrukture
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih
vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina
2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti
2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i
posebnosti
2.2.4.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na
području Grada Malog Lošinja
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita
prostora
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja
naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja,
izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja,
vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i
komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Prikaz prostornog razvoja na području
Grada Malog Lošinja u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena
i korištenje prostora
3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za
namjenu površina (tablica 3)
3.2.2. Razvoj i uređenje površina naselja
3.2.3. Površine za izdvojene namjene
3.2.3.1. Gospodarska namjena
3.2.3.2. Ugostiteljsko-turistička namjena
3.2.3.3. Sportsko-rekreacijska namjena
3.2.3.4. Groblja
3.2.3.5. Infrastrukturna namjena
3.2.3.6. Posebna namjena
3.2.4. Kriteriji za građenje izvan
građevinskog područja
3.2.5. Poljoprivredne površine
3.2.6. Šumske površine
3.2.7. Morske površine
3.2.7.1. Morske plaže
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih
djelatnosti
3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti
3.3.1.1. Turizam
3.3.1.2. Poljoprivreda
3.3.1.3. Lov
3.3.1.4. Šumarstvo
3.3.1.5. Ribarstvo
3.3.1.6. Brodogradnja
3.3.1.7. Građevinarstvo
3.3.1.8. Trgovina
3.3.1.9. Promet i veze
3.3.1.10. Obrtništvo
3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti
3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
prostora
3.4.1. Uvjeti korištenja prostora
3.4.1.1. Uvjeti korištenja građevinskih
područja
3.4.1.2. Uvjeti korištenja negrađevinskih
područja
3.4.2.3. Područja posebnih ograničenja u
korištenju
3.4.2. Uvjeti uređenja prostora
3.4.2.1. Uvjeti uređenja građevinskih
područja naselja
3.4.2.2. Uvjeti uređenja građevinskih
područja izvan naselja za izdvojene namjene
3.4.3. Uvjeti zaštite prostora
3.4.3.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti i
obale
3.4.3.2. Zaštita prirodne baštine
3.4.3.2.1. Zaštićeni dijelovi prirode
3.4.3.2.2. Dijelovi prirode predloženi za
zaštitu
3.4.3.3. Zaštita kulturnog naslijeđa
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava
3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav
3.5.1.1. Cestovni promet
3.5.1.2. Promet u mirovanju
3.5.1.3. Pješački promet
3.5.1.4. Biciklističke staze
3.5.1.5. Koridor planirane žičare
3.5.1.6. Pomorski promet
3.5.1.7. Zračni promet
3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i
pošta
3.5.3. Vodnogospodarski sustav
3.5.3.1. Sustav vodoopskrbe
3.5.3.2. Sustav odvodnje
3.5.3.3. Sustav uređenja vodotoka i zaštite
od poplava vodotoka - bujica
3.5.4. Energetski sustav
3.5.4.1. Elektroenergetika
3.5.4.2. Plinoopskrba
3.5.4.3. Obnovljivi izvori energije
3.6. Postupanje s otpadom
3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na
okoliš
3.7.1. Zaštita tla
3.7.2. Zaštita zraka
3.7.3. Zaštita voda
3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda
3.7.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda
3.7.3.3. Zaštita mora
3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke
3.8. Mjere posebne zaštite
3.8.1. Sklanjanje ljudi
3.8.2. Zaštita od požara
3.8.3. Zaštita od potresa i rušenja
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
0. Opće odredbe
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA
PODRUČJU GRADA MALOG LOŠINJA
1.1. Površine naselja
1.2. Površine za izdvojene namjene
1.3. Poljoprivredne površine
1.4. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko
zemljište (pašnjaci)
1.5. Šumske površine
1.6. More
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. Građevine od važnosti za Državu i
Primorsko- goransku županiju
2.2. Građevinska područja naselja
2.2.1. Opće odredbe i kriteriji za korištenje
izgrađenog i neizgrađenog dijela područja
2.2.2. Građevine stambene namjene
2.2.3. Građevine društvene i javne namjene
2.2.4. Građevine gospodarske, poslovne
namjene i poljoprivredne gospodarske građevine
2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke
namjene
2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne
namjene
2.2.7. Montažne građevine - kiosci, štandovi
2.3. Izgrađene strukture izvan naselja
2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za
izdvojene namjene
2.3.1.1. Površine ugostiteljsko-turističke
namjene
2.3.1.2. Površine gospodarske - poslovne
namjene
2.3.1.3. Površine sportsko-rekreacijska
namjene
2.3.1.4. Površina groblja
2.3.1.5. Površine infrastrukturne namjene
2.3.1.6. Površine posebne namjene
2.3.2. Građenje izvan građevinskih područja
2.4. Područja posebnih ograničenja u
korištenju
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I
POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
5.1. Prometni sustav
5.1.1. Cestovni promet
5.1.2. Promet u mirovanju (parkirališna i
garažna mjesta)
5.1.3. Pješački promet
5.1.4. Biciklističke staze
5.1.5. Koridor planirane žičare
5.1.6. Pomorski promet
5.1.7. Zračni promet
5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta
5.3. Vodnogospodarski sustav
5.3.1. Vodoopskrba
5.3.2. Odvodnja
5.3.3. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od
poplava vodotoka - bujica
5.4. Energetski sustav
5.4.1. Elektroopskrba
5.4.2. Plinoopskrba
5.4.3. Obnovljivi izvori energije
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH
VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti
6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti
6.2.1. Zaštićeni dijelovi prirode
6.2.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu
6.2.2.1. Dijelovi prirode predloženi za
zaštitu - na kopnu
6.2.2.2. Dijelovi prirode predloženi za
zaštitu u moru
6.3. Mjere zaštite nepokretnih kulturnih
dobara
7. POSTUPANJE S OTPADOM
8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
8.1. Zaštita tla
8.1.1. Šumsko tlo
8.1.2. Poljoprivredno tlo
8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje
8.2. Zaštita zraka
8.3. Zaštita voda
8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda
8.3.2. Mjere za sprječavanje poplava i
zaštitu od erozije
8.4. Zaštita mora
8.5. Zaštita od prekomjerne buke
8.6. Mjere posebne zaštite
8.6.1. Sklanjanje ljudi
8.6.2. Zaštita od potresa i rušenja
8.6.3. Zaštita od požara
9. MJERE PROVEDBE PLANA
9.1. Obveza izrade prostornih planova
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih
mjera
9.2.1. Uređenje zemljišta
9.2.2. Neposredna provedba plana
9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena
protivna planiranoj namjeni
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
B. GRAFIČKI DIO - kartografski prikazi:
1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25 000
2. INFRASTRUKTURNI SUSTAV 1:25 000
VODOOPSKRBA, ODVODNJA
I ELEKTROOPSKRBA
2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAV 1:25 000
TELEKOMUNIKACIJE I POŠTA
3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE
I ZAŠTITU PROSTORA 1:25 000
- ZAŠTITA PRIRODE I KULTURNIH
DOBARA
3.1. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE
I ZAŠTITU PROSTORA -
- PODRUČJA POSEBNIH
OGRANIČENJA U KORIŠTENJU 1:25 000
4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA 1:5 000
4.1. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - BELEJ 1:5 000
4.2. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - ĆUNSKI 1:5 000
4.3. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - ILOVIK 1:5 000
4.4. GRAĐEVINSKO PODRUČJE
- MALI LOŠINJ 1:5 000
4.5. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - MALE
SRAKANE I VELE SRAKANE 1:5 000
4.6. GRAĐEVINSKO PODRUČJE
- NEREZINE 1:5 000
4.7. GRAĐEVINSKO PODRUČJE
- OSOR 1:5 000
4.8. GRAĐEVINSKO PODRUČJE
- PUNTA KRIŽA 1:5 000
4.9. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - SUSAK 1:5 000
4.10. GRAĐEVINSKO PODRUČJE
- SVETI JAKOV 1:5 000
4.11. GRAĐEVINSKO PODRUČJE
- UNIJE 1:5 000
4.12. GRAĐEVINSKO PODRUČJE
- USTRINE 1:5 000
4.13. GRAĐEVINSKO PODRUČJE
- VELI LOŠINJ 1:5 000
Članak
3.
Izrazi upotrijebljeni u Prostornom planu
Grada Malog Lošinja, osim ako istim Planom nije drugačije određeno, imaju
sljedeće značenje:
1. dvojna građevina je građevina koja se
gradi na granici vlastite građevne čestice i jednom je stranom prislonjena uz
građevinu na susjednoj građevnoj čestici,
2. etaža je dio građevine u jednoj razini,
određuje se kao podrum, suteren, prizemlje, određeni kat i potkrovlje,
definiran podnom, stropnim i krovnom konstrukcijom, svijetle visine u skladu s
posebnim propisima, ovisno o namjeni i standardu prostora, a za nove građevine
stambene namjene najmanje 2,6 m, osim za podrum i potkrovlje,
3. gradivi dio građevne čestice je površina
unutar građevne čestice na kojoj je dozvoljena gradnja građevina, a određuje se
odmjeravanjem udaljenosti od rubova građevne čestice, određenih ili
preporučenih ovim Planom,
4. Grad Mali Lošinj je teritorijalno upravna
jedinica lokalne samouprave sa statusom grada,
5. građevina gospodarske namjene izvan
naselja na površinama građevinskih područja za izdvojene gospodarske namjene,
je građevina koja je namijenjena obavljanju gospodarske - poslovne pretežito
uslužne djelatnosti te
zanatske, komunalno-servisne,
trgovačke, skladišne i sl. bez negativnog utjecaja na okoliš,
6. građevina stambene namjene je građevina
koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena stanovanju a osim stambenog
prostora može na manje od 50 % bruto razvijene površine imati poslovne sadržaje
bez negativnog utjecaja na okoliš i na stambeno susjedstvo, za tihe i čiste
djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, koji ne remeti uvjete
stanovanja u istoj i u susjednim građevinama, a gradi se u tri vrste građevina
i to; kao obiteljska kuća, kao manja višestambena građevina i kao višestambena
građevina,
7. građevina stambeno-poslovne namjene je
stambena građevina koja ima poslovne sadržaje na više od 50 % ukupne površine,
a gradi se u centralnim zonama naselja te u izdvojenim zonama u sklopu naselja,
kada može imati bučne djelatnosti (zanatske radionice) i djelatnosti koje
podrazumijevaju veću frekvenciju gospodarskih vozila i sl. bez negativnog
utjecaja na okoliš,
8. građevina u nizu (bloku/sklopu) je
građevina koja se gradi na dvije (ili više) granice vlastite građevne čestice i
s najmanje je dvije je strane prislonjena uz susjedne građevine (osim završnih
građevina niza), novi niz se gradi kao cjelina,
9. građevina ugostiteljsko-turističke namjene
je građevina smještena unutar građevinskog područja naselja i u unutar
izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene gdje se
planira kao hoteli s pratećim sadržajima (T1), turistička naselja (T2),
kampovi-autokampovi (T3),
10. građevine za pružanje ugostiteljskih
usluga u seljačkom domaćinstvu su građevine koje se grade unutar ruralnih
naselja u okviru obiteljskog gospodarstva, a realiziraju se kroz rekonstrukciju
ili prenamjenu postojeće građevine, odnosno izgradnjom nove građevine u naselju
i izvan naselja te rekonstrukcijom građevina pastirskih stanova za obavljanje
ugostiteljsko-turističke djelatnosti,
11. građevinski pravac je linija kojom se
određuje položaj građevine na građevnoj čestici na način da se na njega
naslanja pročelje određenog dijela građevine (u pravilu najmanje 1/3 dužeg
pročelja), određuje se udaljenošću od regulacijskog pravca a iznimno se može
poklapati s regulacijskim pravcem, može se odrediti više građevnih pravaca koji
su u pravilu međusobno usklađeni, okomiti ili paralelni (u slučaju više
regulacijskih pravaca, kad se gradi sklop ili više građevina na jednoj čestici
i sl.),
12. granica građevinskog područja je crta
razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izdvojenih
namjena izvan naselja od ostalih površina prema kriterijima iz Prostornog
plana, granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama
katastarskih čestica,
13. gustoća stanovanja je odnos broja
stanovnika prostorne cjeline po hektaru površine prostorne cjeline,
14. interpolacija je ugradnja građevine na
jednoj neizgrađenoj čestici površine do 5.000 m2 unutar već izgrađene strukture, niza ili bloka,
između uređene građevne čestice i javne površine, poštujući građevinski pravac,
visine izgradnje, oblikovanje građevina i druge osobine lokacije,
15. izgrađena površina zemljišta pod
građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih
konstruktivnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu,
uračunavajući terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio
podzemne etaže, u izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame i slične
građevine, ukoliko su ukopane u teren sa svih strana i obrađene kao okolni
teren, terase na terenu do h = 0,8 m, pergole, brajde, vanjska stubišta
izgrađena na prirodnom terenu, i sl.
16. koeficijent iskorištenosti građevne
čestice (kis) je odnos ukupne
građevinske (bruto) površine građevine i površine građevne čestice,
17. koeficijent izgrađenosti građevne čestice
(kig) je odnos izgrađene
površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice,
18. krovna kućica je arhitektonski element
izveden u kosini krova kojim se ostvaruje mogućnost otvaranja vertikalnog
prozora na potkrovlju, istog je nagiba kao krov, ne smije prekidati liniju
krovnog vijenca a ukupna širina fronte svih krovnih kućica na pročelju može
iznositi do 1/3 dužine pročelja,
19. lokalni uvjeti jesu dokazane posebnosti
mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, klimatske, komunalne, prometne i
sl.); uvjeti koji proizlaze iz posebnosti pojedine lokacije; tipologije
susjednih građevina, morfologije uličnog poteza, dijela naselja odnosno drugog
građevinskog područja koji utječu na oblikovno-morfološke, funkcionalne i
regulativne specifičnosti građevine, na prostoru radijusa okvirno 100 m, kao i
uvjeti koji proizlaze iz posebnosti pojedine lokacije izvan građevinskog
područja, koje se trebaju uvažavati pri oblikovanju građevine,
20. manja građevina gospodarske - poslovne
namjene je građevina isključivo poslovne namjene s pretežno zanatskim,
skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima, a može imati:
a) poslovne sadržaje za tihe i čiste
djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, bez negativnog utjecaja na
okoliš i uvjete stanovanja i rada u naselju,
b) poslovne sadržaje za bučne djelatnosti i
djelatnosti koje podrazumijevaju veću frekvenciju gospodarskih vozila i sl.,
bez negativnog utjecaja na okoliš,
21. manja višestambena građevina je građevina
stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najmanje tri i najviše
četiri stana, umjesto stana može imati poslovni prostor uz uvjet da su stanovi
i njima prateći prostori na najmanje pola površine građevine, koja nema više od
podruma, tri nadzemne etaže i tavan,
22. naselje je izgrađena struktura stanovanja
i svih pratećih funkcija, potrebnih i kompatibilnih sa stanovanjem u što su,
ovisno o veličini i značenju naselja, uključeni društveni i javni sadržaji,
gospodarski sadržaji, ugostiteljsko- turistički sadržaji, sportsko-rekreacijski
sadržaji, javne površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja i drugo,
23. obiteljska kuća je građevina stambene
namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše tri stana, koja nema više od
podruma, dvije nadzemne etaže i tavana, čija građevinska (bruto) površina ne
prelazi 400 m2, a u koju
površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica,
drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj
građevnoj čestici.
24. osnovna građevina je građevina čija je
namjena sukladna namjeni građevinskog područja u kojem se gradi i koja
predstavlja zaokruženu funkcionalnu, tehničko-tehnološku i graditeljsku cjelinu
i unutar čije čestice se smještaju svi prostori potrebni njenom funkcioniranju,
25. postojećim građevinskim područjem
podrazumijeva se građevinsko područje naselja i izdvojeno građevinsko područje
(izvan naselja), utvrđeno odgovarajućim dokumentom prostornog uređenja
usklađeno s namjenom površina i kriterijima određenim prostornim planom
županije,
26. poljoprivredne / gospodarske građevine s
izvorima zagađenja su staje, kokošinjci, kunićnjaci i sl.; uz rješenje tvari
koje nastaju u proizvodnom procesu; mlinovi/toševi za masline, vinarski
podrumi, destilerije eteričnih ulja i sl.
27. poljoprivredne / gospodarske građevine
bez izvora zagađenja su spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, sušione
bilja, staklenici, plastenici, sjenici, gljivarnici i sl.,
te uz adekvatno zbrinjavanje
otpada u proizvodnom procesu;
28. pomoćna građevina je građevina na istoj
građevnoj čestici u funkciji osnovne građevine namijenjena smještaju samo
određenih sadržaja (garaža, drvarnica, spremište, kotlovnica, plinska stanica,
vrtna sjenica, ljetna kuhinja i sl.) a gradi se prislonjena ili odvojena od
osnovne građevine, u slučaju kada u okviru osnovne građevine nije moguće
riješiti nastale potrebe, pomoćnom građevinom smatra se i poljoprivredna
građevina, veličine do 50 m2,
kada se gradi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji stambene građevine, u
područjima koja su određena posebnim propisom Grada,
29. potkrovlje je dio građevine čiji se
prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog
krova, visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,2 m,
30. prirodna plaža unutar ili izvan naselja
je pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena,
potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja,
31. pristupni put je javna prometna pješačka
i/ili kolna površina, s koje se osigurava pješački i/ili kolni pristup na
građevnu česticu, iznimno, s kolnikom minimalne širine 5,5 m, u izgrađenim
dijelovima građevinskog područja, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, širina
kolnika može iznositi najmanje 3,0 m, a dužina najviše 30 m,
32. privremena građevina je građevina
izgrađena za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja,
za potrebe održavanja sajmova, javnih manifestacija, privremene montažne
građevine - štandovi, kiosci i slično, privremena građevina se može postavljati
samo na točno određeni rok nakon kojeg se ima ukloniti i teren vratiti u
prvobitno stanje,
33. prometni / infrastrukturni koridor je
osiguran prostor namijenjen za projektiranje i izgradnju građevina i uređaja
prometa / infrastrukture,
34. regulacijski pravac je linija u pravilu
paralelna sa osi priležeće prometnice a na granici građevinske čestice
građevine prema javnoj prometnoj ili drugoj javnoj površini, građevna čestica
može imati jedan ili više regulacijskih pravaca,
35. samostojeća građevina je građevina kojoj
su sva pročelja udaljena od granica građevne čestice, te do pročelja ima
neizgrađeni prostor vlastite čestice ili javnu površinu,
36. sidrište je posebno obilježen morski
akvatorij pogodan za sigurno sidrenje i opremljen opremom za sidrenje plovnih
objekata, čiji smještaj je objavljen u službenim pomorskim publikacijama,
37. stan je skup prostorija stambene namjene
s pomoćnim prostorijama i uređajima, koji čine jedinstvenu, funkcionalno
samostalnu cjelinu sa zasebnim ulazom,
38. tavan je vrsta potkrovlja kod kojeg
visina nadozida iznosi od 0 do 0,6 m (mjereno (od gornjeg ruba stropne
konstrukcije do presjecišta unutarnjih ploha zida pročelja i krovne
konstrukcije),
39. uređena plaža unutar ili izvan naselja je
nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane
uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i
djelomično izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno
(tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan
s morem, označen i zaštićen s morske strane,
40. uređenje građevinskog područja uključuje
pripremu i opremanje, kategorije uređenosti građevinskog zemljišta su:
I. visoko uređeno građevinsko zemljište koje
uz pripremu obuhvaća pristupni put na građevnu česticu, vodoopskrbu, odvodnju
otpadnih voda, elektroopskrbu i propisani broj parkirališnih mjesta,
II. potpuno uređeno građevinsko zemljište,
koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja javnu rasvjetu i prateće
centralne sadržaje unutar naselja.
41. višestambena građevina je građevina
stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najmanje 4 i najviše 10
stanova, umjesto stana može imati poslovni prostor uz uvjet da su stanovi i
njima prateći prostori na najmanje pola površine građevine, koja ima zajedničko
stubište za pristup funkcionalnim (stambenim ili poslovnim) jedinicama, te
najmanje 2 stana po stambenoj etaži, koja nema više od podruma, tri nadzemne
etaže i potkrovlje,
42. zona je dio građevinskog područja
određene namjene, sadržaja i sl., odnosno općenito dio prostora određenih
zajedničkih odlika,
43. zona posebne namjene je područje
namijenjeno gradnji i korištenju u vojne namjene,
44. ZOP - zaštićeno obalno područje obuhvaća
sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini
od 300 m od obalne crte i ucrtava se na Hrvatskoj osnovnoj karti (zemljovidu)
dopunjenoj ortofoto (aerofotogrametrijskim) prikazom.
Članak
4.
Cjelokupni otočni prostor Grada Malog Lošinja
i pojas mora u širini 300 m od obalne crte obuhvaćeni su zaštićenim obalnim
područjem mora. Granice zaštićenog obalnog područja mora, odnosno pojas otoka u
širini 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini 300 m od obalne crte
prikazani su u svim kartografskim prikazima u mjerilu 1:25000.
Na kartografskim prikazima br. 4.1. do 4.13.,
u mjerilu 1:5000, su temeljem podataka o granici ZOP-a na Hrvatskoj osnovnoj
karti, označeni pojasevi 25 m, 70 m i 100 m od obalne crte i 300 m u moru. Ti
se pojasevi preciznije utvrđuju prilikom izrade UPU-a.
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA
PODRUČJU GRADA MALOG LOŠINJA
Članak
5.
Osnovna namjena i korištenje površina
određena Prostornim planom prikazana je na kartografskom prikazu br. 1
»Korištenje i namjena površina«, u mj. 1:25.000. Prostor Grada Malog Lošinja se
prema namjeni dijeli na:
- površine naselja,
- površine za izdvojene namjene,
- poljoprivredne površine,
- šumske površine,
- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko
zemljište (pašnjačke površine),
- površine mora.
Površine za razvoj i uređenje smještaju se
unutar građevinskog područja i iznimno izvan građevinskog područja.
Razgraničenjem se određuju:
1. građevinska područja naselja i građevinska
područja za izdvojene namjene,
2. područja i građevine izvan građevinskog
područja i to za: površine mora za marikulturu H1 postojeću u Uvali Kaldonta -
Punta Križa, H2 područje za određivanje lokacije za marikulturu od uvale Zakolo
do uvale Golublja jama i H3 uz uvalu Porat, infrastrukturne građevine te ovim
planom određene pojedinačne građevine.
Postojeće građevine protivne planiranoj
namjeni je dozvoljeno rekonstruirati u skladu s odredbama plana. Pri tome se
pod postojećom građevinom podrazumijeva građevina izgrađena temeljem
građevinske dozvole, ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne
vlasti ili građevina koja je izgrađena prije 15.02.1968. godine.
1.1. POVRŠINE NASELJA
Članak
6.
Ovim Prostornim planom utvrđena su
građevinska područja naselja u sastavu Grada Malog Lošinja, i to za naselja:
Belej (NA 1, NA 1.1-1.4), Ćunski (NA 2, NA 2.1, NA 2.2), Ilovik (NA 3), Mali
Lošinj (NA 4, NA 4.1-4.4), Male Srakane (NA 5), Nerezine (NA 6, NA 6.1-6.5),
Osor (NA 7), Punta Križa (NA 8, NA 8.1- 8.4), Susak (NA 9), Sveti Jakov (NA 10,
NA 10.1), Unije (NA 11, NA 11.1-11.3), Ustrine (NA 12), Vele Srakane (NA 13) i
Veli Lošinj (NA 14).
Članak
7.
Obalna naselja na području Grada Malog
Lošinja su: Ilovik, Mali Lošinj, Male Srakane, Nerezine, Osor, Punta
Križa-Pogana, Susak, Unije, Vele Srakane i Veli Lošinj.
Mali Lošinj je obalno naselje u kojem se više
od 50 % postojećih građevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju
prebivalište u tom naselju.
Članak
8.
Obalni prostor naselja se u pravilu
namjenjuje i čuva za izgradnju građevina javne namjene i uređenje javnih
površina, infrastrukturnih građevina i drugih građevina koje po svojoj prirodi
zahtijevaju smještaj na obali (luke i sl.) i u slučaju kad se na kopnenom
dijelu u sklopu naselja određuje poslovna, turistička ili sportsko-rekreacijska
namjena što je obveza za naselja i dijelove naselja Ilovik, Mali Lošinj, Male
Srakane, Nerezine, Osor, Punta Križa- Pogana, Susak, Unije, Vele Srakane i Veli
Lošinj.
Članak
9.
Građevinsko područje naselja je mješovite
namjene. U naselju se mogu oformiti zone i prostori izdvojenih gospodarskih,
ugostiteljsko-turističkih i drugih namjena kada je to uvjetovano postojećom
morfologijom i izgrađenošću naselja, funkcioniranjem izdvojenih zona i na to
vezanom potrebnom veličinom građevinske čestice, prometnim i drugim razlozima.
Članak
10.
U građevinskim područjima obalnih naselja i
dijelova naselja Ilovik, Male Srakane, Nerezine, Osor, Punta Križa, Susak,
Unije, Vele Srakane i Veli Lošinj, u pojasu do 70 m od obalne crte, ne može se
Urbanističkim planom uređenja planirati gradnja, niti se može graditi
pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:
- proizvodnju, koja nije funkcionalno
povezana s morem i morskom obalom,
- trgovinu neto trgovačke površine veće od
1.500 m2, osim ako to zahtijevaju
prirodni uvjeti i konfiguracija terena.
Članak
11.
U svim naseljima i dijelovima naselja uz
obalu, osim u naselju Mali Lošinj, u neizgrađenim dijelovima građevinskog
područja, u pojasu 70 m od obalne crte se zabranjuje izgradnja stambenih
građevina.
U neizgrađenom dijelu građevinskog područja
naselja Veli Lošinj, Ilovik, Nerezine, Punta Križa - Pogana i Unije, u pojasu
najmanje 70 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova
pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i
podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke
namjene (otvoreni športski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i
sl.), građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali
(brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina.
Članak
12.
U sklopu naselja je dozvoljeno kao
pojedinačne građevine ili kao funkcionalne prostorne cjeline graditi građevine
ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije, pretežno s 4 zvjezdice (*)
i više. U sklopu područja za ugostiteljsko-turističku namjenu u naselju je
dozvoljeno planirati hotele (T1) što uključuje građenje hotela i depandansi
hotela te lječilišno-turističko-bolnički kompleks gdje se uz smještajne
sadržaje planiraju prateći sadržaji koji uključuju trgovačke, uslužne,
ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene. U naselju Punta
Križa je u sklopu površine oznake NA 8.3. dozvoljeno rekonstruirati postojeće
ili izgraditi novo turističko naselje (T27) s 4 zvjezdice (*) i više.
Ukupna površina područja određenog za
ugostiteljsko- turističke namjene unutar naselja može iznositi do 20%
građevinskog područja tog naselja.
Članak
13.
U sklopu naselja je dozvoljeno planirati
područje za gospodarsku-poslovnu namjenu (K1). Razvoj gospodarskih djelatnosti
industrije, obrtništva i svih poslovnih djelatnosti se usmjerava prvenstveno u
izdvojene površine za gradnju gospodarskih sadržaja. Pored toga se gospodarske
aktivnosti planiraju razvijati unutar postojećih i planiranih površina isključivo
gospodarske namjene unutar naselja, kao i pojedinačnih sadržaja u sklopu zona
mješovite namjene u sklopu naselja, racionalnim korištenjem zauzetih prostora
pretežno u okviru postojećih lokacija ali i u novim zonama naselja.
Članak
14.
U sklopu građevinskog područja naselja se na
principu policentričnog razvoja planiraju prostori za organizaciju zona s
manjim proizvodno - zanatskim sadržajima vezanim uz tradicijsku poljoprivrednu
djelatnost, uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i druge poslovne i gospodarske
djelatnosti; u naseljima Belej, Punta Križa, Nerezine, Veli Lošinj, Unije i
Mali Lošinj, ukupne površine 13,21 ha. U sklopu zona K15 -Belej, K16 -Nerezine, K1-Punta Križa, K19 -Unije-Kanali je urbanističkim planom uređenja
dozvoljeno planirati mogućnost jednog stana u sklopu građevine poslovne namjene
na pojedinoj građevnoj čestici.
Detaljno se razgraničavaju i definiraju
prilikom izrade urbanističkog plana uređenja za pojedino naselje, kada će se
takva zona utvrditi unutar građevinskog područja za naselje Punta Križa.
Površine pojedinih zona i planirane djelatnosti se utvrđuju sukladno članku 95.
odredbi.
1.2. POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE
Članak
15.
Ovim Planom je određeno razgraničenje
površina za sljedeće izdvojene namjene:
1. gospodarska namjena - poslovna (K1):
- pretežito uslužna, komunalno-servisna i
manji proizvodni kompleksi
2. ugostiteljsko-turistička namjena (T):
- T1 hoteli
- T2 turistička naselja
- T3 kampovi-autokampovi
- T4 turističko-informacijski centar
3. sportsko-rekreacijska namjena (R):
- R1 sportsko-rekreacijski centri
- R2 rekreacijske zone
- R3 akvatorij uređene plaže
- R4 akvatorij sportsko-rekreacijskog centra
4. groblja (G)
5. infrastrukturna namjena (IS)
6. posebna namjena (N)
Razgraničenje navedenih površina određeno je
na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mjerilu
1:25.000 te br. 4.1.-4.13. »Građevinska područja«, u mjerilu 1:5000.
Članak
16.
U izdvojenom građevinskom području (izvan
naselja) ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili
više građevina namijenjenih za:
- proizvodnju i trgovinu u pojasu najmanje 70
m od obalne crte,
- usluge ugostiteljskog smještaja u pojasu
najmanje 70 m od obalne crte,
- stalno ili povremeno stanovanje
(apartmanske građevine za tržište),
- odmor i rekreaciju (kuće za odmor).
U neizgrađenom dijelu izdvojenog od
građevinskog područja (izvan naselja) u pojasu najmanje 70 m od obalne crte
može se planirati samo izgradnja infrastrukturnih građevina i drugih građevina
koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali, (brodogradilišta, luke i
sl.).
Površine gospodarske-poslovne namjene
Članak
17.
Ovim Prostornim planom su određene površine
za gospodarske djelatnosti i poslovne namjene:
Članak
18.
Na površinama gospodarske-poslovne namjene K11 i K12
se planiraju poslovne djelatnosti koje obuhvaćaju uslužne, skladišne, manje
proizvodne, trgovačke i komunalno servisne sadržaje. Pored navedenih djelatnosti
u okviru ovih površina dozvoljene su i druge poslovne djelatnosti, prateće u
funkciji osnovne djelatnosti i druge kompatibilne poslovne djelatnosti koje ne
ometaju odvijanje osnovnih djelatnosti.
U sklopu dijela površine gospodarske -
poslovne namjene Kalvarija oznake K12 koja ne prelazi 0,5 % njene površine dozvoljene su druge namjene koje
bi svojim smještajem u naselju bukom ili na drugi način ometale uvjete života i
rada, kao npr. zabavni park, disko-klub i sl.
Članak
19.
Na površinama gospodarske-poslovne namjene K13 se planiraju uslužni i komunalno-servisni sadržaji,
manji proizvodni-zanatski sadržaji vezani na poljoprivrednu djelatnost te druge
poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.
Na površinama gospodarske-poslovne namjene K14 se planiraju manji proizvodno - zanatski sadržaji
vezani uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost kao što su: mljekara, sirana,
sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, toš za masline i prerada
maslina, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl., poljoprivredne
gospodarske građevine vezane uz stočarstvo, pčelarstvo i sl. te druge poslovne
i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.
Ugostiteljsko-turistička namjena
Članak
20.
Ovim Prostornim planom su određene površine
za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene na kojima se osim
građevina namijenjenih smještaju i prehrani mogu planirati prateći sadržaji:
sportsko-rekreacijski, zabavni, trgovački, uslužni i drugi sadržaji
kompatibilni osnovnoj namjeni te parkovne i kupališne površine koje upotpunjuju
i obogaćuju osnovne sadržaje. Stambene namjene na ovim prostorima nije
dozvoljeno planirati.
Članak
21.
Određuju se sljedeće vrste
ugostiteljsko-turističke namjene:
1. hoteli - T1, podrazumijeva hotel i
depandanse hotela te lječilišno-turističko-bolnički kompleks i uz navedeno
prateće sadržaje koji uključuju trgovačke, uslužne, ugostiteljske,
sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene,
2. turistička naselja - T2, podrazumijevaju
isključivo smještajne kapacitete turističkog naselja i prateće sadržaje koji
uključuju trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko- rekreacijske, zabavne i
slične namjene, parkove, zelenilo i sl.,
3. kampovi - autokampovi - T3,
podrazumijevaju smještajne kapacitete za pokretne jedinice i prateće sadržaje
koji uključuju trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko- rekreacijske,
zabavne i slične namjene, parkove, zelenilo i sl.
U sklopu građevinskog područja
ugostiteljsko-turističke namjene oznake T1, T2 i T3 se pored smještajnih
građevina planira izgradnja građevina pratećih sadržaja trgovačke, uslužne,
ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, kao i izgradnja
privezišta.
4. turističko-informacijski centar - T4,
uključuje sadržaje potrebne za poslovanje informacijskog centra i druge
kompatibilne sadržaje bez smještaja, koji uključuju trgovačke, ugostiteljske,
kulturne (prezentacijska dvorana, izložbeni prostor) i uslužne sadržaje kao i
parkiralište za osobne automobile i parkiralište za autobus.
Članak
22.
Na području Grada Malog Lošinja su određena
slijedeća izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene:
Privezi u zonama ugostiteljsko-turističke
namjene
Članak
23.
U sklopu zona ugostiteljsko-turističke
namjene su određene površine privezišta (PR).
U okviru pojedine zone
ugostiteljsko-turističke namjene je dozvoljeno planirati više lokacija za
privezište čiji zbrojeni kapaciteti ne prelaze najveći dozvoljeni broj za zonu
kao cjelinu. Ova se privezišta namjenjuju privezu sportskih i rekreacijskih
brodica gostiju pripadajuće turističke zone te privezu turističkog linijskog
broda/brodice, a nije dozvoljen privez plovila u kojima gosti borave. U sklopu
prostora privezišta se isključuje bilo koja djelatnost koja bi negativno
utjecala na kakvoću mora.
U okviru priveza u turističkoj zoni Čikat
oznake PR4, se planira
rekonstrukcija srušenog mola (Molo Apostoli) i njegova namjena za pristajanje
izletničkih brodica i brodova kao i za privez u u zoni ugostiteljsko-turističke
namjene.
Članak
24.
Privezišta u zoni ugostiteljsko-turističke
namjene su obuhvaćena obveznom izradom urbanističkog plana uređenja pripadajuće
zone ugostiteljsko-turističke namjene kao sastavni dio pripadajuće funkcionalne
cjeline. U postupku utvrđivanja koncesija takav privez se ne tretira zasebno
kao luka, već kao dio turističke zone.
Planiraju se privezišta u zonama
ugostiteljsko-turističke namjene određenog najvećeg kapaciteta kako slijedi:
Za zaštitu akvatorija pojedinog privezišta
se, temeljem maritimnog elaborata, planira izgradnja valobrana.
Sportsko-rekreacijska namjena - R
Članak
25.
Površine sportsko-rekreacijske namjene
uključuju:
- sportsko-rekreacijske centre - R 1 i
- rekreacijske zone - R 2.
Sportsko-rekreacijski centri - R 1
Članak
26.
Površine sportsko-rekreacijske namjene na
području Grada Malog Lošinja, određene kao sportsko rekreacijski centar (R1)
jesu:
Članak
27.
U okviru površine sportsko-rekreacijske
namjene - sportskog centra (R1) se prema konkretnom programu a ovisno o
uvjetima na određenoj lokaciji, može predvidjeti izgradnja otvorenih i
natkrivenih, poluotvorenih sportskih igrališta namijenjenih za mali nogomet,
rukomet, košarku, odbojku, tenis i druge sportove, izgradnja bazena, staza za
karting, skeit, rolanje i sl..
U okviru pojedinog sportsko-rekreacijskog
centra - R1 se može organizirati više sadržaja ili pojedinačni sadržaj kao što
je ronilački centar, centar skijanja na vodi, konjički centar, tenis-centar,
rekreacijsko-lječilišni centar i sl.
U okviru površine sportsko-rekreacijske
namjene, sportskog centra (R1) nije dozvoljeno planiranje novih smještajnih
ugostiteljsko-turističkih, stambenih ili bilo kojih sličnih građevina.
Iznimku predstavlja sportsko-rekreacijski
centar Ostrugova-Čikat (R17) u okviru kojeg se nalaze građevine
ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajem. Uvjeti za rekonstrukciju postojećih
građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajem će se odrediti
urbanističkim planom uređenja. U sklopu građevina ugostiteljsko-turističke
namjene nije moguće predvidjeti stambeni prostor. Do donošenja urbanističkog
plana uređenja dozvoljeno je postojeće građevine rekonstruirati u postojećim
gabaritima bez povećanja smještajnih kapaciteta i uz to ih je dozvoljeno
prenamijeniti u prateće građevine sportsko-rekreacijskog centra.
Obalni dio sportsko-rekreacijskog centra i
akvatorij se namjenjuje uređenju plaže i priveza u okviru sportskog centra
Parkna - Ilovik i sportskog centra Ostrugova - Čikat - Mali Lošinj.
Privezi u zonama sportsko-rekreacijske
namjene
Članak
28.
U sklopu sportsko-rekreacijskog centra su
planirana privezišta (PS), veličine ukupno najviše 200 vezova. U okviru
pojedine zone je dozvoljeno planirati više lokacija za privezište čiji zbrojeni
kapaciteti ne prelaze najveći dozvoljeni broj za zonu kao cjelinu. U postupku
utvrđivanja koncesija takav privez se ne tretira zasebno kao luka, već kao dio
zone sporta i rekreacije.
Ova se privezišta namjenjuju privezu
sportskih i rekreacijskih brodica. te privezu turističkog linijskog
broda/brodice, nije dozvoljen privez plovila u kojima gosti borave. U sklopu
prostora priveza se isključuje bilo koja djelatnost koja bi negativno utjecala
na kakvoću mora.
Privezi u zoni sportsko-rekreacijske namjene
su obuhvaćena obveznom izradom urbanističkog plana uređenja pripadajuće zone,
kao sastavni su dio pripadajuće funkcionalne cjeline.
Privezi u zoni sporta i rekreacije su:
U okviru priveza u sportskom centru Ostrugova
- Čikat - Mali Lošinj oznake PS2 se planira urediti privezište kapaciteta do
160 vezova, u što je uključen postojeći broj vezova te vezovi za sportska
plovila klubova (jedriličarski, veslački, skijaški, ribički).
Za zaštitu akvatorija pojedinog priveza se,
temeljem maritimnog elaborata, planira izgradnja valobrana.
Rekreacijske zone - R2
Članak
29.
Građevinska područja rekreacijske namjene -
rekreacijske zone (R2) su na području Grada Malog Lošinja utvrđena za prostore
u kojima se planiraju uređenja rekreacijskih sadržaja i izgradnju pratećih
građevina.
Površine sportsko-rekreacijske namjene na
području Grada Malog Lošinja, određene kao rekreacijske zone jesu:
Članak
30.
U okviru površine rekreacijske zone se prema
obilježjima prirodnog vrijednog prostora može predvidjeti izgradnja
rekreacijskih i sportskih igrališta i drugih sadržaja, izgradnja pratećih
građevina, uređenje šetnica, trim staza, dječjih igrališta, vidikovaca, postava
parkovne i rekreacijske opreme, paviljona, odmorišta i sl.
U okviru površine sportsko-rekreacijske
namjene, rekreacijske zone - R2 nije dozvoljena izgradnja smještajnih
turističkih, stambenih ili bilo kojih sličnih građevina ni zatvorenih ili
poluotvorenih igrališta.
Obalni dio i akvatorij rekreacijske zone se
namjenjuje uređenju plaže i sportsko-rekreacijskog centra u moru.
Groblja (G)
Članak
31.
Površine groblja na području Grada Malog
Lošinja su za sva naselja utvrđena izvan građevinskog područja naselja, izuzev
groblja u Ustrinama koje se utvrđuje u sklopu naselja.
Infrastrukturna namjena
Članak
32.
Na području grada Malog Lošinja su određena
sljedeća građevinska područja infrastrukturne namjene - IS, kao
površine za infrastrukturne građevine koje uključuju prostor za smještaj
građevina, uređaja, instalacija i sl., a razgraničuju se na sljedeće namjene:
Članak
33.
Na područjima infrastrukturne namjene - IS je
pored osnovne građevine dozvoljeno graditi druge objekte prometne, energetske,
komunalne i druge srodne namjene.
Na područjima infrastrukturne namjene - IS,
koje predstavljaju kopneni dio luke otvorene za javni promet je dozvoljeno
graditi građevine potrebne za obavljanje planiranih djelatnosti u navedenim
lukama, trajektnog i putničkog prometa, prekrcaja tereta i otpada, obavljanja
djelatnosti ribarske luke, prateće građevine te druge građevine prometne,
energetske, komunalne (garaže) i druge srodne namjene sukladno člancima 199. -
203. odredbi.
Posebna namjena (N)
Članak
34.
Na području grada Malog Lošinja se određuje
građevinsko područje posebne namjene (N), na prostoru »Vojarne Kovčanje«, kao
površine za izgradnju građevina od interesa za obranu koje uključuju prostor za
smještaj građevina, uređaja, instalacija i sl. te uređenje kopnenog dijela luke
posebne namjene - vojne luke i luke tijela unutarnjih poslova.
Na području posebne namjene (N) je dozvoljeno
graditi građevine od interesa za obranu i njima prateće i druge objekte
prometne, energetske i komunalne namjene.
U sklopu područja posebne namjene se planira
uređenje kopnenog dijela luke posebne namjene s građevinama potrebnim za
obavljanje djelatnosti u navedenoj vojnoj i luci tijela unutarnjih poslova.
1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE
Članak
35.
Razgraničenje namjene poljoprivrednih
površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena
površina« u mjerilu 1:25.000, obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i
utvrđenih bonitetnih kategorija.
Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se
od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti,
a dijeli se na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).
1.4. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO
ZEMLJIŠTE (PAŠNJACI)
Članak
36.
Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko
zemljište na području Grada Malog Lošinja predstavljaju pašnjačke površine
(PŠ).
Pašnjačke površine su razgraničene od šumskih
površina u svrhu zaštite pašnjaka a u kontekstu razvitka ovčarstva koje je tradicionalno
na ovom otoku. Zaraslim pašnjačkim površinama treba vratiti prvobitnu namjenu.
1.5. ŠUMSKE POVRŠINE
Članak
37.
Šumske površine na području Grada Malog
Lošinja razgraničene su na:
- gospodarske šume Š1,
- zaštitne šume Š2 i
- šume posebne namjene Š3.
Razgraničenje namjene šumskih površina
prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« u
mjerilu 1:25.000., razgraničuju se granicama katastarskih čestica odnosno ako
na jednoj ima više kultura tada se razgraničenje vrši prema stvarnom stanju i u
cilju očuvanja pašnjaka.
Gospodarske šume Š1 pored općekorisnih
funkcija imaju gospodarsku vrijednost i namijenjene su za proizvodnju drva i
drugih šumskih proizvoda. U njima se vrše zahvati kojima se poboljšava
struktura same šume, prvenstveno preko uzgojnih radova, njege, čišćenja i
prorijede.
Zaštitne šume Š2 su prije svega namijenjene
zaštiti zemljišta, zaštiti od erozije, često su na strmim terenima, teško ih je
obnavljati, a sječom bi se devastirao teren. U zaštitnim šumama se osigurava
održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma uz isključivo sanitarnu
sječu.
Šume posebne namjene Š3 na području Grada
Malog Lošinja su šume unutar zaštićenih dijelova prirode ili dijelova prirode
predloženih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode i šume koje
predstavljaju posebne rijetkosti, ljepote i povijesnog značenja, namijenjene
znanstvenim istraživanjima, rekreaciji, turizmu i sl.
1.6. MORE
Članak
38.
Namjene površine mora prikazane su na
kartografskom prikazu br.1. »Korištenje i namjena površina«, u mjerilu
1:25.000.
Razgraničenje morskih površina provodi se
određivanjem namjena za:
1. površine za prometne i gospodarske
djelatnosti koje obuhvaćaju:
- akvatorij lučkih područja
Ovim Planom su određena lučka područja luka
otvorenih za javni promet i luka posebne namjene. Luke su detaljnije određene
člancima 199.- 203. odredbi.
- akvatorij privezišta u zoni
ugostiteljsko-turističke namjene (PR) i u zoni sportsko-rekreacijske namjene
(PS)
Privezišta su detaljnije određena člancima
24. 28. i 204. odredbi.
- morski putovi
Morski putovi su međunarodni i unutarnji, a
definirani su koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog
prometa. Plovni putovi su u grafičkom dijelu Plana prikazani shematski.
- područja za marikulturu i za određivanje
lokacija za uzgajališta (H),
Detaljnije su određena člankom 142. odredbi.
2. površine obalnog mora namijenjenog kupanju
i rekreaciji obuhvaćaju pojas širine 300 m od obale i obuhvaćaju:
- obalno more namijenjeno kupanju i
rekreaciji (R),
- akvatorij uređenih plaža (R3)
Akvatorij uređene plaže je neposredno povezan
s kopnenim dijelom uređene plaže, označen je i zaštićen s morske strane. U
sklopu akvatorija uređene plaže je dozvoljena izvedba i ugradnja rekreacijskih
sadržaja i opreme.
- akvatorij sportsko-rekreacijskog centra
(R4) i privezišta u zoni sporta i rekreacije (PS)
Kao rekreacijska područja u moru se planiraju
rekreacijski centri (R4). U sklopu rekreacijskih centara u sjevernom dijelu
Lošinjskog kanala se planira uređenje ski-lifta i slalom staze za skijanje na
vodi. Površine obalnog mora namijenjenog kupanju i rekreaciji koje se određuju
kao akvatorij sportsko rekreacijskog centra se, na propisan način, u moru
posebno označavaju i ograđuju.
Režim sportsko-rekreacijskih aktivnosti treba
uskladiti s interesima zaštite prirode.
3. površine za ostale djelatnosti (prometne,
gospodarske(ribolov), sportsko-rekreacijske i druge, koje obuhvaćaju područje
mora na udaljenosti većoj od 300 m od obale, a utvrđuju se kao:
- ostalo more (M)
Površine ostalog mora se izvan plovnih putova
planiraju koristiti za posebne vidove rekreacije, za ronjenje i sl. Područje
rekreacije za sportove na moru (RM) je označeno na kartografskom prikazu 3.1.
»Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih
ograničenja u korištenju« u mjerilu 1:25.000. Takav je dio ostalog mora
dozvoljeno posebno označiti (ograditi), kako bi se izbjegle kolizije u
korištenju tog dijela morskog prostora.
Morske plaže
Članak
39.
Plaže se na području Grada Malog Lošinja
razvrstavaju na uređene i prirodne morske plaže. Prirodne i uređene plaže na
području Grada Malog Lošinja su označene na kartografskom prikazu 3.1. »Uvjeti
za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u
korištenju«, u mjerilu 1:25.000.
Prirodna plaža je pristupačna s kopnene i/ili
morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog
prirodnog obilježja. Na lokalitetu prirodne plaže nisu dozvoljeni nikakvi
zahvati izgradnje i uređenja, nije dozvoljena izgradnja infrastrukture (na
površini prirodnog žala) ni građevina koje je dozvoljeno graditi izvan
građevinskog područja.
Uređena morska plaža je nadzirana i
pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i
osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i djelomično
izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi,
kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem,
označen i zaštićen s morske strane.
Uređene plaže
Članak
40.
Uređene plaže se određuju na planom utvrđenim
lokacijama, u izdvojenim zonama sporta i rekreacije i u naseljima.
Ovim Planom se na području Grada Malog
Lošinja određuju sljedeće uređene plaže:
Članak
41.
Na kopnenom dijelu uređene plaže je
dozvoljeno graditi prilazni i obalni put, kojim se osigurava pristupačnost i
osobama s poteškoćama u kretanju, te ovisno o prostornim mogućnostima i
lokalnim uvjetima uređivati dječja i rekreacijska igrališta, sunčališta, terase
i izgraditi građevinu s pratećim sadržajima.
Ovisno o lokalnim uvjetima se, za uređenje
plaže mogu graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta,
postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila, te
obavljati drugi slični radovi uz uvažavanje zatečene vegetacije, prirodnih
dijelova obale i drugih vrijednosti prostora.
Prateća građevina uređene plaže se može
graditi kao prizemna ili suterenska građevina, najveće visine do 3,0 m. Krov
građevine može biti jednovodan, kod većih građevina dvovodan i s pokrovom od
kupe kanalice nagiba 23o. Krov
građevine može biti ravan ako se koristi kao prohodna terasa, sunčalište ili
vidikovac. Oblikovanje građevina treba biti u skladu s tradicijskom gradnjom i
krajolikom, ako se suterenska građevina gradi uz prirodnu stjenovitu obalu
dozvoljena je izvedba pročelja u kamenim klesancima.
Plaža se infrastrukturno i sadržajno oprema;
tuševima, kabinama, klupama i koševima za otpatke te rekreacijskom opremom.
Članak
42.
U građevinskim područjima sporta i rekreacije
i građevinskim područjima naselja će se način uređenja plaže odrediti
urbanističkim planovima uređenja, pri čemu se pored planiranih mogu utvrditi
dodatne lokacije uređenih plaža.
Kada je to određeno urbanističkim planom
uređenja na plaži se može graditi otvoreni bazeni i građevina s pratećim
sadržajima neto površine do 100 m2. U građevini je dozvoljeno planirati javne sanitarije, kabine,
spremište i ugostiteljski sadržaj površine do 20 m2 s terasom koja je natkrivena tendom ili pergolom
kapaciteta do 40 mjesta.
Do donošenja Urbanističkog plana uređenja,
dozvoljava se rekonstrukcija i održavanje postojećih plaža (dohranjivanje žala,
obnova postojećih betonskih ili kamenih podloga, popločenja i sl.).
Članak
43.
Na svim ostalim planom utvrđenim lokacijama
uređenih plaža se planira opremanje plaža komunalnom infrastrukturom i
rekreacijskom opremom te izgradnja prateće građevine s nužnim sadržajima:
sanitarni čvor, kabine, spremište i sl. ukupne neto površine do 30 m2.
Uređena plaža Arci - Sonte - Osor (UPL40) se planira na lokaciji gdje se, ovisno o uvjetima
zaštite prirode, planira korištenje ljekovitog blata. Ovaj će se prostor vrlo
pažljivo urediti a prateća građevina će se izvesti korištenjem prirodnih
materijala (kamen i drvo). Do kupališta će se izvesti nasipani pješački put, a
u sklopu morskog dijela kupališta će se urediti postojeće privezište za najviše
10 vezova.
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA
2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I
PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU
Članak
44.
Određivanje prostora i korištenja građevina
od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku županiju
ovim se Prostornim planom
utvrđuju kao osnovni plansko- usmjeravajući uvjeti.
Članak
45.
Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku
određene su prema značenju zahvata u prostoru, sukladno posebnom propisu, a to
su:
Prometne građevine s pripadajućim objektima,
uređajima i instalacijama
Pomorske građevine
- luke za posebne namjene - luka Kovčanje
Mali Lošinj - vojna i za potrebe tijela unutarnjih poslova
- granični pomorski prijelazi - Mali Lošinj -
II. kategorije
Poštanske i telekomunikacijske građevine
- telekomunikacijske građevine međunarodne
razine - međunarodni TK kabeli I. razine: podmorski TK kabel Pula-Mali
Lošinj-Zadar (ima alternativni pravac)
Vodne građevine s pripadajućim objektima,
uređajima i instalacijama
Građevine za zaštitu voda pripadajućih
sustava - sustav Mali Lošinj
Građevine i kompleksi za potrebe obrane:-
Kovčanje
- Tovar
Članak
46.
Ovim Prostornim planom određene su slijedeće
građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju:
Građevine društvenih djelatnosti
- Srednje škole - Lošinj
- Građevine sekundarne zdravstvene zaštite -
Veli Lošinj
Pomorske građevine s pripadajućim objektima,
uređajima i instalacijama
- Luke otvorene za javni
promet - Mali Lošinj
- Luke za posebne namjene - luka u funkciji
brodogradilišta
»Mali Lošinj«
- Luke nautičkog turizma - Mali Lošinj -
postojeća i
planirana
- Nerezine - planirana
Cestovne građevine s pripadajućim objektima,
uređajima i instalacijama
- Ostale državne ceste - Brestova / Plomin
(trajekt) - Porozina - Cres -
M. Lošinj
- Osnovne županijske ceste - Mali Lošinj -
Veli Lošinj
- Mali Lošinj - aerodrom
Mali Lošinj
Građevine zračnog prometa s pripadajućim
objektima, uređajima i instalacijama
- Zračne luke - Mali Lošinj (i tercijarna 1A
kategorije)
- Zračno pristanište - Unije
- Sezonski granični zračni prijelazi od
međunarodnog značenja II. kategorije - Mali Lošinj
Poštanske i telekomunikacijske građevine s
pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama
- Telekomunikacijske građevine - radio
relejna postaja - Mali Lošinj
- radijski koridor - Rab-Lošinj
- magistralni TK kabeli II. razine (državni i
županijski),
alternativni pravci:
- Pula-Mali Lošinj-Novalja
- Mali Lošinj-Krk-Senj
- mjesne pristupne centrale planirane Mali
Lošinj
- Poštanske građevine - postojeći poštanski
uredi koji
pripadaju Središtu pošta
Rijeka raspoređeni po
operativnoj jedinici u
Malom Lošinju
Građevine sustava odvodnje s pripadajućim
objektima, uređajima i instalacijama - Veli Lošinj
Elektroenergetske građevine s pripadajućim
objektima, uređajima i instalacijama
- Transformacijske stanice - Mali Lošinj
110/35 kV
- Mali Lošinj (planirana)
110/20 kV
- Distribucijski dalekovod 110 kV - Krk -
Lošinj
Građevine za postupanje s otpadom
- Transfer stanice u gradovima - Mali Lošinj
Građevine od važnosti za Primorsko-goransku
županiju koje se grade i rekonstruiraju unutar područja Grada Malog Lošinja uređuju
se prema odredbama ovog Prostornog plana.
2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA
2.2.1. Opće odredbe i kriteriji za korištenje
izgrađenog i neizgrađenog dijela područja
Članak
47.
Na građevinskim područjima naselja na
području Grada Malog Lošinja se gradi u skladu s odredbama ovoga Prostornog
plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno-planske dokumentacije.
Članak
48.
Izgrađeni dio građevinskog područja čine
izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni, dok
neizgrađeni dio građevinskog područja čini jedna ili više neposredno povezanih
neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5.000 m2 kao i rubne neizgrađene čestice. Razgraničenje
izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja određeno je u pravilu
rubom katastarskih čestica a prikazano je u grafičkom dijelu plana na
kartografskim prikazima br. 4.1.-4.13. »Građevinska područja«, u mjerilu 1:
5.000.
Članak
49.
U sklopu izgrađenog dijela građevinskog
područja naselja je dozvoljena rekonstrukcija postojećih građevina kao i
interpolacija novih građevina u definirane prostorne okvire i lokacijske uvjete
sukladno članku 79. odredbi.
Članak
50.
U sklopu neizgrađenog dijela građevinskog
područja naselja se gradi posrednim provođenjem ovog plana, na osnovu
urbanističkog plan uređenja.
Članak
51.
U sklopu građevinskih područja naselja ili
dijelova naselja Mali Lošinj, Osor, Susak i Veli Lošinj, unutar granica
zaštićene povijesne (urbane ili ruralne) graditeljske cjeline kao i u sklopu
građevinskih područja naselja ili dijelova naselja, koja su evidentirane
povijesne (urbane ili ruralne) graditeljske cjeline nova je izgradnja moguća na
temelju Urbanističkog plana uređenja koji se izrađuje temeljem konzervatorske
podloge a do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljena je
rekonstrukcija postojećih građevina i interpolacija novih građevina u
definirane pro
storne okvire i lokacijske
uvjete (postojeći niz , blok ili druga pretežito izgrađena struktura)
izgrađenog dijela naselja uz uvjete zaštite i prethodnu suglasnost
Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Granice zaštićene povijesne cjeline prikazane
su u grafičkom dijelu plana na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti za
korištenje, uređenje i zaštitu prostora - zaštita prirode i kulturnih dobara u
mjerilu 1: 25.000.
Članak
52.
Svaka intervencija na prostoru naselja mora
biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće strukture u arhitektonskom i
urbanističkom smislu. Treba uvažavati lokalne uvjete kao i karakterističnu
urbanističku strukturu pojedine cjeline. Potrebno je uvažavati karakteristike
parcelacije građevinskog zemljišta, tip i položaj građevina na građevnoj čestici.
Intervencije u jezgrama naselja moraju biti
usklađene s povijesnim, urbanističkim i oblikovnim karakteristikama, pri čemu
treba sačuvati sve njene karakteristične prostorne elemente. Dozvoljene su
dogradnje i nadogradnje, kao i izgradnja novih građevina, ukoliko se time neće
narušiti postojeća vrijednost i karakter prostora, posebno ukoliko će se time
poboljšati ili sanirati neodgovarajuće intervencije.
Kod izgradnje i rekonstrukcije na osjetljivim
prostorima oko jezgre naselja moraju se posebno uvažavati lokalni uvjeti koji
uključuju karakterističan izgled naselja u širem prostoru, gabarite naselja i
strukturiranje njegovog ruba te siluetu i panoramski izgled koji je plod
povijesnog razvitka naselja. Izgradnjom i rekonstrukcijom građevina se ne smije
narušiti naglašenost, prepoznatljivost i mjerilo dominantnih sakralnih i drugih
građevina koje predstavljaju prostorni akcent naselja.
U područjima neujednačene izgradnje treba
novom izgradnjom i rekonstrukcijom građevina težiti uspostavi novog prostornog
reda s racionalnijom iskorištenošću zemljišta, boljom prometnom povezanošću,
kvalitetnijom urbanističkom koncepcijom i oblikovanjem građevina.
Prilikom svake rekonstrukcije, dogradnje i
nadogradnje obavezno je utvrditi neprimjerene elemente postojeće gradnje te
uvjetovati njihovo usklađenje.
Članak
53.
U sklopu neizgrađenog dijela naselja Mali
Lošinj koje se planira na području Malin je urbanističkim planom uređenja
dozvoljeno planirati izgradnju slobodnostojećih građevina s najviše dvije
etaže, od kojih je prva obvezno suteren, uz uvjet da nivelacijska kota poda
suterena može biti najviše 1,0 iznad nivelacijske kote prilazne (opskrbne)
prometnice. Najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m2 uz najveću dozvoljenu izgrađenost građevne čestice od
20 %. Postojeće visoko zelenilo na čestici izvan površine za građenje treba
sačuvati a najmanje na 40 % površine građevne čestice treba urediti postojeće
ili posaditi nove zimzelene ili crnogorične stablašice.
Članak
54.
U sklopu neizgrađenog dijela naselja Mali Lošinj
koje se planira na području Poljana je urbanističkim planom uređenja dozvoljeno
planirati izgradnju slobodnostojećih građevina uz uvjet da se iznad kote terena
koja prelazi 30 m n.m. dozvoljava izgradnja novih građevina s najviše dvije
etaže, od kojih je prva obvezno suteren, uz uvjet da nivelacijska kota poda
suterena može biti najviše 1,0 iznad nivelacijske kote prilazne (opskrbne)
prometnice. Pored toga je na sjeveroistočnom rubu neizgrađenog dijela ovog
građevinskog područja planiranje novih građevina dozvoljeno isključivo ako je
moguće ispuniti uvjet da se nove građevine ne vide na istočnoj obali otoka. Za
navedeno je potrebno vrlo pažljivo utvrditi najveću dozvoljenu visinu najviše
točke krova građevina (ukupnu visinu građevine) i propisati je kao apsolutnu
kotu. Najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m2 uz najveću dozvoljenu izgrađenost građevne čestice od
20 %. Postojeće visoko zelenilo na čestici izvan površine za građenje treba
sačuvati a najmanje na 40 % površine građevne čestice treba urediti postojeće
ili posaditi nove zimzelene ili crnogorične stablašice.
Članak
55.
U zoni središnjih funkcija naselja (koja ih
obnašaju) treba uspostaviti pješačku zonu, a na obodu zone planirati javna
parkirališta/garaže.
Pri uređenju zone treba voditi računa o
prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za
normalno odvijanje svih središnjih funkcija i sprečavanje stvaranja
arhitektonskih barijera (kod javnih pješačkih površina, prometnica, pristup do
javnih građevina i površina, višestambenih građevina itd.) prema važećim
Pravilnicima. Ovi uvjeti moraju biti sadržani u uvjetima uređenja prostora za
izgradnju novih ili rekonstrukciju postojećih građevina.
Članak
56.
Javna prometna površina unutar granica
građevinskog područja naselja mora se projektirati, izgraditi i urediti kao trg
ili ulica tako da omogućava vođenje ostale infrastrukture i mora biti vezana na
sistem javnih cesta.
U centralnoj zoni se za stajališta autobusa
moraju u sklopu javne prometne površine izvesti ugibališta, sukladno Prometnoj
studiji.
Ulicom se smatra cesta ili put na
građevinskom području uz koju su izgrađene ili se planiraju graditi građevine
na koju će biti izravno priključene. Novoformirana ulica mora zadovoljavati
uvjete za nerazvrstane ceste/ulice utvrđene člankom 186. odredbi.
Ako je postojeća nerazvrstana/cesta ulica
širine manje od propisane, udaljenost građevina treba biti takva da osigurava
prostor za širenje nerazvrstane ceste do propisane veličine. Regulacijski
pravac će se odrediti na udaljenosti najmanje 4,0 m od osi postojeće ceste ako
je planiran dvosmjerni promet, odnosno najmanje 3,5 m od osi postojeće ceste
ako je planiran jednosmjerni promet. Navedeno se ne odnosi na interpolacije u
povijesnim jezgrama naselja gdje su ulice sa svim svojim elementima u najvećem
dijelu definirane.
Postojeća javna stubišta-skalinade, kao
vertikalne veze unutar naselja, treba zadržati i urediti, te ovisno o lokalnim
uvjetima nastaviti u nove dijelove naselja.
Članak
57.
Na jednoj građevinskoj čestici unutar
građevinskog područja naselja se može graditi jedna građevina stambene namjene
i u sklopu građevine ili uz građevinu pomoćna, gospodarska ili manja poslovna
građevina za tihe i čiste djelatnosti, koje sa stambenom građevinom čine
stambenu i gospodarsku cjelinu.
Na jednoj građevinskoj čestici unutar
građevinskog područja naselja se može graditi građevina stambene,
stambeno-poslovne, poslovne i gospodarske namjene. Djelatnost tih građevina ne
smije ugrožavati okolinu bukom i ne smije uzrokovati zagađenje zraka i tla
iznad dopuštenih razina.
Oblik i veličina građevne čestice
Članak
58.
Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se
prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem katastarske čestice ili
spajanjem više čestica, a mora omogućiti smještaj osnovne i pomoćnih građevina
i udaljenosti građevina do granica čestice.
Članak
59.
Najmanja i najveća površina građevne čestice,
ako za pojedinačne slučajeve nije drugačije određeno ovim odredbama, iznosi:
1. građevina u nizu najmanje 300 m2, a najviše 600 m2
2. dvojna građevina najmanje 400 m2, a najviše 2000 m2
3. slobodnostojeća
građevina najmanje 500 m2, a najviše 2000 m2
Iznimno kada postojeća katastarska čestica
ima više od 2000 m2, a
preostali dio nema uvjeta za formiranje građevne čestice dozvoljava se veća
površina građevne čestice.
Oblik građevne čestice je u pravilu
pravokutni, definiran na način da sugerira i omogućava izgradnju građevine koja
je pravokutnog tlocrta, s dužim, glavnim pročeljem na građevnom pravcu.
Najmanja dozvoljena širina građevne čestice, uz uvjetovane površine, iznosi:
1. građevina u nizu najmanje 8 m,
2. dvojna građevina
- za prizemnu građevinu najmanje 12 m,
- za građevinu P+1 najmanje 14 m,
- za građevinu P+2 najmanje 16 m,
3. slobodnostojeća građevina
- za prizemnu građevinu najmanje 18 m,
- za građevinu P+1 najmanje 20 m,
- za građevinu P+2 najmanje 22 m,
Omjer dimenzija građevne čestice iznosi
okvirno od 1:1 do 1:3, osim za gradnju građevina u nizu kad može iznositi do
1:5.
Izgrađenost građevne čestice i veličina
građevine
Članak
60.
Izgrađenost građevne čestice se iskazuje
koeficijentom izgrađenosti. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti se
određuje prema načinu gradnje i ako za pojedinačne slučajeve nije drugačije
određeno ovim odredbama, iznosi:
1. građevina u nizu Kig = 0,5
2. dvojna građevina Kig = 0,4
3. slobodnostojeća građevina Kig = 0,3
Najmanja i najveća izgrađena površina
građevine, pri neposrednoj provedbi plana i ako za pojedinačne slučajeve nije
drugačije određeno ovim odredbama, iznosi:
1. građevina u nizu najmanja iznosi 50 m2 a najveća 100 m2
2. dvojna građevina najmanja iznosi 60 m2 a najveća 130 m2
3. slobodnostojeća građevina najmanja iznosi
80 m2 a najveća 200 m2
Članak
61.
Pored najvećeg dozvoljenog broja nadzemnih
etaža, ako nije drugačije određeno ovim odredbama, u sklopu građevina se može
graditi podrum i tavan.
Članak
62.
Građevine u nizu se grade kao oblikovno i
tehnički usklađena arhitektonska cjelina, pri čemu treba izbjeći monotono
ponavljanje identičnih jedinica. U sklopu jednog, novog niza se može izgraditi
najviše 5 pojedinačnih građevina. Na završne građevine niza se primjenjuju
uvjeti navedeni za poluugrađene građevine.
Članak
63.
Glavno pročelje građevine koja se gradi sa
»širokim zabatom« može iznositi najviše 12 m.
Gradivi dio građevne čestice
Članak
64.
Gradivi dio građevne čestice određuje se
ovisno o obliku i veličini građevne čestice, o namjeni građevine, visini i tipu
izgradnje, građevnom pravcu te izgrađenosti susjednih čestica i drugim lokalnim
uvjetima, pri čemu se naročito ne smiju umanjiti uvjeti života i rada na
susjednim građevnim česticama (privatnost, buka, osunčanost i sl.).
Izvan gradivog dijela građevne čestice prema
javnoj prometnoj površini i kod gradnje na regulacijskom pravcu se može
izvoditi jedan balkon na građevini, na visini većoj od 4,5 m od najviše kote
dijela prometnice uz građevnu česticu.
Izvan regulacijskog pravca se mogu
postavljati naprave za isticanje reklame poslovnog sadržaja u građevini, tende
za zaštitu od sunca, vitrine, rasvjetna tijela i slični elementi urbane opreme.
Ovi elementi urbane opreme svojim postavljanjem ne smiju ugrožavati sigurnost
odvijanja pješačkog, kolnog (interventnog) prometa.
Najmanja udaljenost građevine od granice
građevne čestice iznosi polovicu visine građevine, ali ne manje od 5,0 m za
poluugrađenu građevinu i ne manje od 4,0 m za slobodnostojeću građevinu.
Iznimno, udaljenost od granice građevne čestice može biti manja od određene
ukoliko za to postoje opravdani razlozi (namjena, tip izgradnje, interpolacija,
zaštitni pojas infrastrukture, zaštita okoliša i sl., te odredbe posebnih
propisa) uz to i izričitu suglasnost susjeda. Prilikom rekonstrukcija i
dogradnji te nadogradnji postojećih legalnih građevina, koje su na manjim
udaljenostima od dopuštenih, ne smije se pogoršavati međusobna udaljenost
građevina i udaljenost od međe.
Međusobna udaljenost građevina ne može biti
manja od visine više građevine, ali ne manja od 6,0 m za prizemne i 8,0 m za
jednokatne građevine.
Iznimno u pretežno izgrađenim dijelovima
naselja međusobna udaljenost građevina može biti i manja, prema izričitoj
suglasnosti susjeda, ne najmanja od 4,0 metra pod uvjetom da zadovoljava uvjete
zaštite od požara.
Iznimno, uz posebne uvjete koje utvrđuje
nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci, odnosi između građevina mogu biti i
drugačiji a s obzirom na posebnost lokalnih uvjeta u zaštićenim i evidentiranim
povijesnim cjelinama.
Regulacijski i građevni pravac
Članak
65.
Građevni pravac se određuje imajući u vidu
namjenu i vrstu građevina, potrebu racionalnog korištenja zemljišta, pristup s
javne prometne površine, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, te
naročito građevne pravce susjednih postojećih ili planiranih građevina,
nastojeći pri tome pratiti slijed okolne izgradnje na način da se nastavi
postojeća morfološka matrica ulice, ne smanjujući udaljenost od ruba
prometnice.
Građevni pravac se određuje tako da se
formira ujednačen ulični potez, na način da je njegova udaljenost od
regulacijskog pravca najmanje 5,0 m, a najviše 15,0 m.
Građevni pravac može biti na manjoj i većoj
udaljenosti kod izuzetno nepovoljne konfiguracije terena, okruženja postojećih
i planiranih građevina kojima je određen građevni pravac, rekonstrukcije
postojećih građevina, izgradnje uz javnu prometnu površinu ili drugu građevinu
koja
svojom blizinom nepovoljno
utječe na okoliš, te ukoliko je to određeno prostornim planom užeg područja.
Članak
66.
Udaljenost građevine od ruba razvrstane ceste
ne može biti manja od 5,0 metara za županijske, odnosno 10,0 m za državne
ceste. Udaljenosti mogu biti i manje prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih
osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama, ali isključivo za
izgradnju infrastrukturnih građevina u funkciji prometnice.
U slučaju rekonstrukcije građevina u
izgrađenim dijelovima naselja moguće su i manje udaljenosti, ako to
dozvoljavaju lokalni uvjeti i posebni uvjeti nadležnih tijela.
Arhitektonsko oblikovanje građevina
Članak
67.
Gabariti novih građevina i pripadajuće
vanjske površine trebaju se oblikovati prema lokalnim uvjetima, posebno prema
susjednim vrijednim građevinama i sukladno pripadajućoj građevnoj čestici.
Pri oblikovanju građevina se moraju uvažavati
karakteristike autohtone arhitekture i tradicijskog načina gradnje na pojedinom
području, te primijeniti detalji, proporcije i materijali karakteristični za
pojedino naselje ili prostornu cjelinu.
Arhitektonsko oblikovanje građevina,
horizontalni i vertikalni gabariti, kako novih tako i rekonstruiranih,
oblikovanje fasada i krovišta, upotrijebljeni građevinski materijali trebaju
biti usklađeni s tipologijom postojećih građevina u naselju, te izvedbom
primjereni tradicionalnoj gradnji: glatko žbukana obrada fasade, kamene erte,
vijenci i istaci na fasadi, kameni sokl, pune zidane ograde na balkonima i
terasama, kovano željezne ograde na balkonima i dr. U starim dijelovima naselja
s vrijednom ruralnom arhitekturom preporučuje se korištenje građevinskih
elemenata karakterističnih za tradicijsku arhitekturu.
Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora
biti u pravilu, u korist dužine pročelja, a sljeme krova (na kosom terenu)
paralelno sa slojnicom zemljišta. Od ovog pravila se može odstupiti ako je
tradicijskom arhitekturom to drugačije određeno (npr. kuća na Unijama i sl.).
Građevine koje se izgrađuju na poluotvoren
način ili u nizu trebaju s građevinom uz koji su prislonjene činiti skladnu
arhitektonsku cjelinu.
Vanjska stubišta, strehe i vjetrobrani smiju
se graditi iznimno, primjenom kompozicijskih i oblikovnih principa koji su
zastupljeni u pojedinoj cjelini, odnosno kod pojedinog tipa tradicijske
građevine.
Otvori na građevinama trebaju poštivati
pravila proporcije karakteristične za arhitekturu ovog podneblja u odnosu na
dimenzije i položaj otvora te udio u površini pročelja. Visina otvora treba
biti veća od širine, a dimenzije otvora trebaju biti usklađene s proporcijom i
dimenzijama pročelja, odnosno građevine. Otvori trebaju biti zaštićeni griljama
ili škurama.
Krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena
kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha, ovisno o
tlocrtu građevine i namjeni prostora ispod krovišta, s nagibom krovnih ploha 23o, pri rekonstrukciji postojećeg krova većeg nagiba do
25o. Dio krovnih ploha, do
najviše 10 % površine krova i do najviše 9 m2 može se izgraditi kao prohodna terasa u funkciji
stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta). Pristup potkrovlju nije
dozvoljen vanjskim stubištem.
Pokrov treba biti kupa kanalica ili mediteran
crijep, terakota boje.
Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina
na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, elemente za prirodno
osvjetljavanje, kolektore sunčeve energije te krovne terase.
Članak
68.
Uz poštivanje utvrđenih uvjeta za
arhitektonsko oblikovanje, dozvoljen je visoko kvalitetan suvremeni pristup pri
oblikovanju novih građevina, uz ocjenu stručnog tijela i uz ingerenciju Grada,
a prema načelima uklapanja nove arhitekture u zadani vrijedan prostor gdje je,
izuzev u područjima neujednačene izgradnje, nužno uvažavati lokacijske uvjete,
posebno gabarite i mjerilo, proporcijske odnose, boje i materijale okolnih
građevina i naselja, osobitosti prostora u cjelini.
Suvremeni pristup se dozvoljava na objektima
društvenog standarda i javne namjene uz preporuku provođenja javnog natječaja,
uz ingerenciju Grada, izrađivača plana, Uprave i strukovnih tijela.
Uređenje građevne čestice
Članak
69.
Neizgrađeni prostor građevne čestice uređivat
će se, u pravilu kao dvorište i vrt, prema javnoj površini parkovno, na
tradicionalan način uređivanja okućnice, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta i
čuvanjem postojećeg vrijednog raslinja na zemljištu. Najmanje 20% građevne
čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom, te pergolama s brajdom.
Prostor okućnice se treba urediti tako da doprinese
izgledu naselja, potporni zidovi, terase i popločene, nepropusne površine
trebaju se izvesti tako da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu
susjednog zemljišta i građevina.
Članak
70.
Građevna čestica može biti ograđena, osim ako
se, zbog specifičnosti lokacije odnosno namjeravanog zahvata u prostoru,
lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg područja ne odredi drugačije.
Ograde se grade prema lokalnim uvjetima za
svako naselje, u pravilu kao zid od neobrađenog kamena (bez fuge), žbukani zid
visine do 0,8 m i kao živica. Visina nužnog potpornog zida ili podzida ne
smatra se visinom ogradnog zida.
Kod interpolacija u povijesnim jezgrama ili
uz pojedinačna kulturna dobra lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg
područja odrediti će se dozvoljena visina, kao i vrsta i oblik ograde, koji
smiju biti različiti od gore navedenog.
Visina podzida može iznositi do 1,5 m, ako je
nužno izvodi se visine do 2,0 m u terasama sa zelenilom širine najmanje 1,5 m.
Članak
71.
Dozvoljeno je graditi bazen na građevnoj
čestici stambene i ugostiteljsko-turističke namjene, te javne sportsko-
rekreacijske i socijalno-zdravstvene namjene. Bazen je moguće graditi na
najviše 20 % neizgrađenog dijela građevne čestice, na građevnim česticama s
postojećim građevinama uz uvjet da je osiguran broj parkirališnih mjesta
sukladno ovim odredbama i najmanje 20 % površine građevne čestice za zelene
površine.
U sklopu izrade tehničke dokumentacije za
izgradnju bazena potrebno je riješiti odvodnju bazena s hidrauličkim proračunom
količina otpadnih voda i koncepcijom rada i čišćenja bazena, te zbrinjavanja
voda od ispiranja filtera. Bazene je dozvoljeno povremeno prazniti putem
upojnih
bunara u teren, uz uvjet da
se ne ugrozi korištenje ukopanih dijelova susjednih građevina.
Priključivanje građevina na mrežu javnih
prometnica
Članak
72.
Građevna čestica, namijenjena gradnji
građevine, ne može imati neposredni kolni prilaz s javne državne i županijske
ceste. Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uzduž
županijske ceste mora se osnovati opskrbna ulica.
Izgradnja unutar građevinskog područja
naselja razvija se uz postojeće ili planirane nerazvrstane prometnice ili
pješačke putove na malim otocima bez kolnog prometa. Pristup s javne prometne
površine na građevnu česticu se mora se odrediti tako da budu osigurani uvjeti
preglednosti i sigurnosti odvijanja prometa, u skladu s važećim propisima. Kada
se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima viši značaj,
prilaz s te čestice na javno prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne
ulice.
Članak
73.
Neizravni kolni prilaz građevnoj čestici, s
mreže javnih prometnica može se osigurati javnom prometnom površinom, kolnim
pristupnim putom koji zadovoljava uvjete utvrđene člankom 183. i 184. odredbi,
na koji se način u neizgrađenom dijelu naselja mogu priključiti do 4 građevne
čestice te pješačkim putom na malim otocima bez kolnog prometa.
Parkirališni prostor za vozila osigurati u
granicama građevinske čestice. Veličina parkirališnih mjesta i odgovarajućeg
prometnog traka određuje se sukladno uvjetima iz HRN U.S4.234 (S.l. 17/80) uz
preporučenu dimenziju parkirališnog mjesta od 5,5 x 2,5 m. Na parkiralištima se
osigurava propisan broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s teškoćama u
kretanju najmanje veličine 3,0 x 5,0 m i vidljivo označena, a biraju se mjesta
koja su najbliža pješačkoj površini ili ulazu u građevinu.
Kod interpolacije građevne čestice u
izgrađenom građevinskom području, centralnoj zoni naselja, ili kada su oblik i
veličina građevne čestice takvi da se ne može osigurati smještaj vozila u
okviru građevne čestice ili se radi o građevnoj čestici bez neposrednog kolnog
pristupa, smještaj vozila može se odrediti na posebnim građevnim česticama
namijenjenim izgradnji skupnih garaža ili parkirališnih prostora. U tom slučaju
se neposredni pristup građevne čestice na javnu prometnu površinu može
osigurati pješačkim prolazom ili javnim stubištem širine 2,0 m i dužine do 30
m.
Ova odredba se ne odnosi na male otoke bez
kolnog prometa.
Priključivanje građevina na komunalnu
infrastrukturu
Članak
74.
Građevine se priključuju na komunalnu
infrastrukturu naselja. Priključak se utvrđuje na osnovi posebnih uvjeta
komunalnih i javnih poduzeća.
Rekonstrukcija građevina
Članak
75.
Rekonstrukcija postojećih građevina, ako su
sagrađene na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta
nadležnog tijela državne vlasti ili ako su izgrađene prije 15.02.1968. godine,
određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine i prema lokalnim uvjetima,
a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim
planom, a ne može se opravdati niti lokalnim uvjetima, izvodi se u postojećim
gabaritima ili kao rekonstrukcija radi osiguranja neophodnih uvjeta života i
rada.
Kad se pri rekonstrukciji građevina povećava
broj stambenih jedinica tada se najveći dopušteni broj stanova i prosječna
bruto površina stana po osobi određuje prema uvjetima za nove građevine.
Članak
76.
Rekonstrukcija postojećih građevina radi
osiguranja neophodnih uvjeta života i rada uključuje sljedeće:
- zamjena dotrajalih dijelova građevine,
uključivo konstrukciju i instalacije,
- dogradnja ili nadogradnja nužnih stambenih
ili pomoćnih prostora površine do 20 m2,
- priključak na prometnu i komunalnu
infrastrukturu,
- adaptacija ili rekonstrukcija potkrovlja,
suterena ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita građevine u koristan
prostor.
Kriteriji za građenje u izgrađenim i
prostorno definiranim dijelovima naselja
Članak
77.
Planom se utvrđuju kriteriji za građenje u
izgrađenim i prostorno definiranim dijelovima naselja, gdje se svaki zahvat u
tkivo naselja treba rješavati pojedinačno prije svega prema lokalnim uvjetima,
a radi uklapanja u arhitektonski definiranu strukturu.
Članak
78.
Kod rekonstrukcije postojećih građevina i
interpolacije novih građevina stambene, gospodarske i ugostiteljsko- turističke
namjene u povijesnim graditeljskim cjelinama, u pretežito izgrađenim
strukturama evidentiranih povijesnih cjelina i pretežno izgrađenim i prostorno
definiranim djelovnima naselja moguća su odstupanja od Planom utvrđenih uvjeta,
sukladno lokalnim uvjetima u naselju i posebnim konzervatorskim uvjetima kod
neposredne provedbe plana odnosno sukladno detaljnijim planovima uređenja. Pri
tome je dozvoljeno izgraditi i planirati:
- građevine veće visine i broja etaža od
određenih ali, kod neposredne provedbe, do visine više susjedne građevine,
- na česticama manje površine od određene, s
čim se usklađuju koeficijent izgrađenosti i iskorištenosti čestice.
Članak
79.
U izgrađenim i pretežno definiranim i
uređenim dijelovima naselja, u pravilu kao interpolacije u definirane
lokacijske uvjete, se nove građevine mogu graditi prema slijedećim kriterijima:
1. građevina u nizu (za pojedinačnu
građevinu-lamelu niza)
površina građevne čestice iznosi najmanje 25
m2,
a najviše 400 m2,
izgrađenost građevne čestice iznosi do Kig = 1,0 uz
dodatni uvjet da je površina građevine
najmanje 25 m2,
a najviše 100 m2,
2. dvojna građevina
površina građevne čestice iznosi najmanje 150
m2 ,
a najviše 420 m2,
izgrađenost građevne čestice iznosi najmanje
35 m2,
a najviše 120 m2,
izgrađenost građevne čestice iznosi do Kig = 0,3 uz
dodatni uvjet da je površina građevine
najmanje 35 m2,
a najviše 120 m2,
3. slobodnostojeća građevina
površina građevne čestice iznosi najmanje 200
m2,
a najviše 500 m2,
izgrađenost građevne čestice iznosi najmanje
50 m2,
a najviše 150 m2.
izgrađenost građevne čestice iznosi do Kig = 0,3 uz
dodatni uvjet da je površina građevine
najmanje 50 m2,
a najviše 150 m2.
Za građevine navedene u stavku 1. 2. i 3. se
građevinski i regulacijski pravac mogu poklapati.
Građevine navedene u stavku 3. se mogu
graditi na udaljenosti do 3,0 m od granice građevne čestice, a iznimno i na
granici građevne čestice. Izgradnja na granici građevne čestice je dozvoljena
kad na istoj granici već postoji građevina izgrađena na susjednoj građevnoj
čestici (započeti ulični niz, blok ili slična situacija) a izgradnja nove
građevine se može izvršiti bez ulaženja u susjedno zemljište te sukladno
detaljnijim planovima uređenja.
Na pročelju koje je udaljeno manje od 3,0 m
od granice građevne čestice se ne mogu izvoditi otvori. Iznimno, u zbijenim
dijelovima naselja, površina građevne čestice može biti i manja, a pri
interpolacijama u niz ili blok Kig može biti 1,0, uz izričitu suglasnost susjeda.
Članak
80.
Najveći dozvoljeni broj etaža i visina
građevine se, radi uklapanja u arhitektonski definiran niz, blok ili drugu
strukturu, određuju sukladno lokalnim uvjetima na način da se prilagođavaju
susjednim postojećim građevinama, uz uvažavanje visine pojedinih etaža i
vijenaca na susjednim postojećim građevinama, pri čemu se ne teži
izjednačavanju visina, a prema posebnim uvjetima zaštite kulturnih dobara.
Navedeni kriteriji za građenje u izgrađenim i
prostorno definiranim dijelovima naselja se mogu detaljnije utvrditi pri izradi
urbanističkog plana uređenja za pojedino naselje, ne prelazeći uvjete utvrđene
ovim odredbama.
Članak
81.
Unutar građevinskog područja naselja se mogu
graditi građevine:
- stambene namjene,
- javne i društvene namjene,
- gospodarske i poslovne namjene,
- ugostiteljsko-turističke namjene,
- infrastrukturne namjene,
- privremene montažne građevine - štandovi,
kiosci.
2.2.2. Građevine stambene namjene
Članak
82.
Stambena građevina se gradi kao:
a) obiteljska kuća može biti slobodnostojeća,
dvojna ili u nizu i može imati najviše 3 stana, gradi se u svim naseljima, u
izgrađenom dijelu naselja neposrednom provedbom ovog plana sukladno članku 291.
odredbi,
b) manja višestambena građevina može biti slobodnostojeća
ili dvojna i ima od 3 do 4 stana, umjesto stana može imati poslovni prostor, uz
uvjet da su stanovi i njima prateći prostori na najmanje pola površine
građevine, gradi se temeljem urbanističkog plana uređenja,
c) višestambena građevina ima od 4 do 10
stanova, umjesto stana može imati poslovni prostor uz uvjet da su stanovi i
njima prateći prostori na najmanje pola površine građevine, gradi se u
naseljima Mali Lošinj, Veli Lošinj i Nerezine temeljem detaljnog plana uređenja
čija je izrada određena urbanističkim planom uređenja.
Osim stambene, u sklopu građevine stambene
namjene omogućava se i poslovna namjena bez negativnog utjecaja na okoliš i na
stambeno susjedstvo, za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i
eksplozije, koja ne remeti uvjete stanovanja u istoj i u susjednim građevinama.
Uz obiteljsku kuću i uz manju višestambenu
građevinu je na istoj građevnoj čestici dozvoljeno graditi manje pomoćne
građevine gospodarske-obrtničke namjene i poljoprivredno gospodarske građevine.
Za nove građevine prosječna bruto površina
stana iznosi 20-25 m2 po
osobi.
Za svaki stan treba osigurati ostavu površine
najmanje 2,0 m2 i spremište za
drva površine najmanje 4,0 m2
za stanove površine do 60 m2,
a za veće površine najmanje 6,0 m2. Ukoliko se izvodi zajednička kotlovnica za sve stanove, spremište se
može izvoditi površine najmanje 4,0 m2 po stanu.
Pored najvećeg dozvoljenog broja nadzemnih
etaža u sklopu građevina se može graditi podrum i tavan.
Obiteljska kuća
Članak
83.
Uvjeti za građenje:
a) najmanja dopuštena površina građevne
čestice, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti i najveći dopušteni
koeficijent iskorištenosti iznose:
- za slobodnostojeće građevine: 400 m2, Kig
= 0,3, Kis = 0,6/0,9
uključujući tavan,
- za dvojne građevine: 300 m2, Kig
= 0,35, Kis = 0,7/1,05
uključujući tavan,
- građevine u nizu: 200 m2, Kig
= 0,5, Kis = 1,0/1,5
uključujući tavan,
b) najveća dopuštena površina građevne
čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 2.000 m2,
c) najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije obiteljske kuće iznosi 200 m2 za prizemnu građevinu i 150 m2 za jednokatnu građevinu.
d) ima najviše podrum, dvije nadzemne etaže i
tavan, najmanja svjetla visina stambene etaže (osim potkrovlja) iznosi 2,6 m.
e) najveća dopuštena visina građevine iznosi
6,5 m,
Manja višestambena građevina
Članak
84.
Uvjeti za građenje:
a) najmanja dopuštena površina građevne
čestice, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti i najveći dopušteni
koeficijent iskorištenosti iznose:
- za slobodnostojeće građevine: 600 m2, Kig
= 0,3, Kis = 0,9 / 1,0
uključujući tavan,
- za dvojne građevine: 400 m2, Kig
= 0,3, Kis = 0,9 / 1,0
uključujući tavan,
b) najveća dopuštena površina građevne
čestice za izgradnju manje višestambene građevine iznosi 2.000 m2,
c) najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije kuće iznosi 200 m2,
d) ima najviše podrum, tri nadzemne etaže i
tavan, najmanja visina stambene etaže (osim potkrovlja) iznosi 2,6 m,
e) najveća dopuštena visina građevine iznosi
8,0 m,
Višestambena građevina
Članak
85.
Uvjeti za građenje:
a) najmanja dopuštena površina građevne
čestice, 1.000 m2,
najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti Kig = 0,5
i najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti iznosi Kis =
1,5 / Kis = 2,0 ako se izvodi
potkrovlje.
Iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja
površina građevne čestice može biti i manja.
b) najveća dopuštena površina građevne
čestice za izgradnju višestambene građevine iznosi 2.000 m2,
c) najveća dopuštena površina tlocrtne
projekcije građevine iznosi 250 m2,
d) najveći dopušteni broj etaža iznosi
podrum, tri nadzemne etaže i potkrovlje, najmanja svjetla visina stambene etaže
(osim potkrovlja) iznosi 2,7 m,
e) najveća dopuštena visina građevine iznosi
9,0 m.
Višestambene građevine mogu imati garaže u
podrumu, suterenu i u razini prizemlja. Kad se garaža gradi u sklopu etaže
podruma dozvoljeno je izvesti dva ulaza u garažu širine do 4 m, a da se kota
terena na ulazu ne računa kao kota od koje se mjeri visina građevine.
Višestambene građevine mogu imati poslovne
sadržaje u prizemlju i na etažama.
Pomoćne, manje građevine gospodarske -
obrtničke namjene i poljoprivredno gospodarske građevine uz osnovnu građevinu
stambene namjene
Članak
86.
Pomoćne građevine se mogu graditi na
građevnoj čestici obiteljske i stambene kuće prije svega u sklopu građevine, a
moguće je i kao odvojene građevine:
- prizemne ili suterenske građevine,
- tlocrtna površina građevine može biti do
1/3 površine osnovne građevine, bruto površine do 50,0 m2,
- visina građevine iznosi najviše 2,5 m,
- na dijelu građevine koja je na udaljenosti
manjoj od tri metra do susjedne građevne čestice, ne mogu se izvoditi otvori,
otvorom se ne smatra ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm.
Na jednoj građevnoj čestici se, u okviru
utvrđenih veličina za kig i kis, uz jednu građevinu stambene namjene mogu graditi
ukupno najviše dvije pomoćne građevine (garaže, drvarnice, spremišta i sl.),
manje građevine gospodarske - obrtničke namjene ili poljoprivredne gospodarske
građevine ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Planom.
Krovište na tim građevinama je u pravilu kosi
jedno vodni ili simetrični dvovodni krov s pokrovom od kanalica ili
»mediterana«, a može biti i prohodna terasa, ako se gradi uz građevinu s
pristupom iz nje ili ako je pristup na krov moguć sa okolnog terena bez
stubišta.
Članak
87.
Ukoliko se grade kao slobodnostojeće moraju
biti udaljene najmanje 3,0 m od granice građevne čestice, prema izričitoj
suglasnosti susjeda se mogu graditi i na manjoj udaljenosti pa i do granice
građevne čestice ili u uglu građevinske čestice, ali tada ne mogu imati otvore
na tom pročelju.
Članak
88.
Garaže za osobna vozila se mogu graditi prema
uvjetima za pomoćne građevine, udaljene najmanje 5,0 m od regulacijskog pravca.
Članak
89.
Poljoprivredne gospodarske građevine sa
izvorima zagađenja nije moguće graditi u obalnim naseljima.
Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih
građevina s izvorima zagađenja od stambenih i manjih građevina poslovne namjene
ne može biti manja od 12 metara, a u dvorištima gdje se to ne može postići
dopušta se najmanja udaljenost od 8,0 m, od gnojišta ne manje od 15 metara, od
ulične ograde ne manja od 20 metara, od građevine za snabdijevanja vodom
(bunari, cisterne i sl.) ne može biti manje od 30 metara, kod ravnih terena,
niti manja od 50 metara, ako je teren nagnut od zagađivača prema građevini
(cisterni) za opskrbu vodom.
Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkom
dvorišnom građevinskom pravcu graditi gospodarske građevine pod uvjetom da su
izgrađene od vatrootpornog materijala i izvedeni vatrobrani zidovi.
Postojeće pomoćne, manje građevine
gospodarske-obrtničke namjene i poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene
u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u
postojećim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim
Prostornim planom. Novi dijelovi rekonstruirane građevine ne smiju biti građeni
na udaljenosti manjoj od 3,0 m od regulacijske linije.
2.2.3. Građevine društvene i javne namjene
Članak
90.
Građevine javne i društvene namjene se u
pravilu grade unutar građevinskih područja naselja, temeljem urbanističkog
plana uređenja uz preporuku provedbe javnog natječaja za arhitektonsko
rješenje, u izdvojenim zonama izvan naselja temeljem urbanističkog plana
uređenja te neposrednom provedbom ovog plana prema člancima 290., 291. i 292.
odredbi.
Članak
91.
Građevine javne i društvene namjene (osim
vjerskih građevina, zvonika), ovisno o lokacijskim uvjetima, mogu se graditi do
visine od 12,0 m s najviše tri nadzemne etaže, uz mogućnost izgradnje podruma i
tavana. Površina građevne čestice i površina građevine javne i društvene
namjene se određuje sukladno namjeni i programu građenja, koji mora sadržavati
elemente pristupa i pristupačnosti, prometa u mirovanju, zelene površine i
zaštitu od buke.
Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
građevne čestice na kojoj će se graditi građevina javne i društvene namjene
iznosi 0,5. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5 odnosno
najviše 2,0 uključujući potkrovlje).
Građevine javne i društvene namjene trebaju
biti racionalno građene uporabom kvalitetnih i postojanih materijala.
Oblikovanje građevina javne i društvene
namjene, koje po gabaritima odstupaju od tematske strukture naselja, kao što su
kulturne, sportske, vjerske i druge građevine, ne slijedi utvrđene uvjete
oblikovanja građevina u naselju, već se one suvremeno oblikuju uvažavajući u
najvećoj mjeri osobitosti prostora u kojem se grade. Krovište građevina, može
biti ravno (dovoljnog nagiba plohe za efikasnu odvodnju oborinske vode) ili
koso, nagiba kojeg predviđa oblikovanje građevine i tehnologija građenja, a na
krovište je moguće ugraditi elemente za prirodno osvjetljenje.
2.2.4. Građevine gospodarske, poslovne
namjene i poljoprivredne gospodarske građevine
Članak
92.
Unutar građevinskih područja naselja mogu se
graditi građevine gospodarske namjene u sklopu zona gospodarske - poslovne
namjene i na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem
u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu
infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih
utjecaja na okoliš, tj. koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja. U
stambenim zonama se ne dozvoljava izgradnja ili uređenje poslovnih namjena kao
što su: disko klub, mehaničke radionice osim postojećih i legalnih, sve
radionice metalurških djelatnosti, sve radio
nice koje proizvode buku veću
od 45 dB, svi poslovni sadržaji koji rade noću a proizvode buku veću od 45 dB,
sve poslovne djelatnosti koje u proizvodnom procesu emitiraju u okoliš neugodne
mirise, čestice ili tekućine.
U građevinskim područjima naselja mogu se
graditi:
- građevine gospodarske namjene u sklopu
brodogradilišta Mali Lošinj i brodogradilišta Nerezine,
- građevine gospodarske namjene u sklopu
planiranih zona gospodarske - poslovne namjene koje će se oformiti unutar naselja,
- manje građevine gospodarske - poslovne
namjene na pojedinačnim građevnim česticama s pretežno zanatskim, skladišnim,
uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima, koje mogu imati:
a) poslovne sadržaje za tihe i čiste
djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, bez negativnog utjecaja na
okoliš i uvjete stanovanja i rada u naselju,
b) poslovne sadržaje za bučne djelatnosti i
djelatnosti koje podrazumijevaju veću frekvenciju gospodarskih vozila i sl.,
bez negativnog utjecaja na okoliš,
- poljoprivredne gospodarske građevine:
a) s izvorom zagađenja,
b) bez izvora zagađenja.
Gospodarske građevine s izvorima zagađenja,
se mogu graditi za uzgoj sitne stoke i peradi, u naseljima seoskog karaktera;
Belej i stanovi, Punta Križa i stanovi, rubni periferni dio Nerezina i stanovi,
Sveti Jakov i u naseljima na malim otocima Ilovik, Male Srakane, Vele Srakane,
Susak i Unije.
Članak
93.
Građevine gospodarske, poslovne namjene i
poljoprivredne gospodarske građevine se grade temeljem urbanističkog plana
uređenja za pojedino naselje.
Neposrednom provedbom ovog plana, ukoliko je
to u skladu s ostalim odredbama, dozvoljena je u izgrađenom dijelu građevinskog
područja naselja izgradnja manjih građevina gospodarske-poslovne namjene na
pojedinačnim građevnim česticama, površine građevine do 150 m2 bruto, s najviše dvije etaže i najveće visine do 6,5
m, uz uvjet da ima priključak na javnu kolnu ili pješačku (na malim otocima)
prometnicu i komunalnu infrastrukturu.
Oblikovanje prema definiranim uvjetima za
oblikovanje građevina i uskladiti s lokalnim uvjetima u naselju.
Najmanja udaljenost građevine poslovne
namjene od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje
od 5 metara od granice građevne čestice.
Postojeće građevine gospodarske, poslovne
namjene i poljoprivredne gospodarske građevine se mogu rekonstruirati uz uvjet
osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.
Članak
94.
Odredbe koje se odnose na gradnju pomoćnih i
poljoprivredno gospodarskih građevina uz osnovnu građevinu stambene namjene na
odgovarajući se način primjenjuju i za gradnju poljoprivrednih građevina.
Članak
95.
U sklopu građevinskih područja naselja Belej,
Punta Križa, Nerezine, Veli Lošinj, Unije i Mali Lošinj se planiraju urediti
zone gospodarske - poslovne namjene ukupne površine 13,21 ha. Prostori koji su
planirani za tu namjenu su označeni na kartografskom prikazu 4. »Građevinska
područja naselja «, u mjerilu 1: 5.000 a detaljno se razgraničavaju i
definiraju prilikom izrade urbanističkog plana uređenja za pojedino naselje,
kada će se takva zona utvrditi unutar građevinskog područja za naselje Punta
Križa. U sklopu zona K15
-Belej, K16 -Nerezine,
K1-Punta Križa, K19 -
Unije-Kanali, je urbanističkim planom uređenja dozvoljeno planirati mogućnost
jednog stana u sklopu građevine poslovne namjene na pojedinoj građevnoj
čestici. U sklopu pojedine zone gospodarske-poslovne namjene su planirani
sljedeći sadržaji:
- zona K15 u naselju Belej površine približno 1,09 ha, planira
se za manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu
djelatnost kao što su: mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i
aromatičnog bilja, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl., poljoprivredne
gospodarske građevine te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih
utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,
- zona K16 u naselju Nerezine, površine približno 3,49 ha,
planira se za uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i manje proizvodno -
zanatske sadržaje vezane uz brodogradnju i tradicijsku poljoprivrednu
djelatnost; mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog
bilja, toš za masline i prerada maslina, pakiranje i prerada meda, obrada vune
i sl. te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na
okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,
- zona K17 u naselju Nerezine, postojeće brodogradilište -
površine približno 0,68 ha,
- zona K1 određuje se UPU-om u naselju Punta
Križa, površine približno 1,2 ha, planira se za manje proizvodno - zanatske
sadržaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost kao što su: mljekara,
sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, toš za masline i
prerada maslina, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl. poljoprivredne
gospodarske građevine te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih
utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,
- zona K18 u dijelu naselja Punta Križa - luka Jadrišćica, Pogana
površine približno 0,22 ha, planira se za manje uslužne, komunalne i trgovačke
sadržaje te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na
okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,
- zona K19 u naselju Unije - Kanali, površine približno 0,28 ha,
planira se za manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz tradicijsku
poljoprivrednu djelatnost kao što su: mljekara, sirana i sl. te druge poslovne
i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete
života i stanovanja u naselju,
- zona K110 u naselju Veli Lošinj površine približno 3,15 ha,
planira se za uslužne, trgovačke, komunalno-servisne, uključivo javno
parkiralište/garažu i manje proizvodno - zanatske sadržaje te druge poslovne i
gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju
uvjete života i stanovanja u naselju,
- zona K111 u naselju Mali Lošinj - Kovčanje, površine približno
3,08 ha, planira se za gospodarske i prometne sadržaje i djelatnosti, bez
štetnih utjecaja na okoliš, na kopnenom dijelu luke otvorene za javni promet.
Članak
96.
Za gradnju na površinama gospodarske-poslovne
namjene iz prethodnog članka se utvrđuju sljedeći uvjeti:
- najmanja dopuštena površina građevne
čestice je 500 m2;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(Kig) građevne čestice je 0,5;
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (Kis) građevne
čestice je 0,7 / 1,2 uključujući tavan;
- najveća dopuštena visina građevine iznosi
6,5 m,
- obvezni građevni pravac udaljen je najmanje
6,0 m od regulacijskog pravca prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog
dijela građevne čestice,
- granica gradivog dijela građevne čestice je
od granice susjedne građevne čestice udaljena najmanje 4,0 m,
- smještaj građevina na građevnoj čestici
treba, ovisno o namjeni građevine i organizaciji tehnološkog procesa, omogućiti
neometan kolni pristup, manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih
pristupa,
- kota prilaza i kota platoa građevne čestice
poslovne namjene se usklađuju s niveletom prilazne ceste, susjednim platoima i
s okolnim terenom,
- operativni platoi i prometne površine s
čvrstom podlogom trebaju imati sustav odvodnje oborinskih zauljenih voda s
propisanim pročišćavanjem prije upuštanja u tlo ili drugi recipijent,
- najmanje 20% površine građevne čestice
poslovne namjene se uređuje kao pojas zaštitnog zelenila na rubnim dijelovima
prema prometnici i susjednim građevnim česticama,
- ograde građevnih čestica se grade u pravilu
od kamena, betona, metala ili se sade živice,
- najveća dopuštena visina ulične ograde
građevne čestice je do 2,0 metra, puni zidani dio do 0,8 m, iznimno, ograde
mogu biti i više kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina
korištenja.
Članak
97.
Planira se mogućnost povezivanja luke
nautičkog turizma-marine i brodogradilišta u naselju Mali Lošinj i u naselju
Nerezine u prostornu i funkcionalnu cjelinu kompatibilnih namjena, ali bez
povećavanja planiranog kapaciteta u broju nautičkih vezova, u okviru koje je
dozvoljeno obavljanje dosadašnjih i uvođenje novih djelatnosti kojima će
valorizirati atraktivnost postojeće lokacije uz samo naselje, pri čemu se
tehnološki postupci s utjecajem na okoliš trebaju napustiti (suho pjeskarenje i
drugo) a potrebno je uvesti nove tehnologije i proizvodne procese kojima će se
negativan utjecaj na okoliš smanjiti.
Vezano na planirane djelatnosti dozvoljavaju
se potrebni zahvati izgradnje i uređenja prostora, što uključuje slijedeće:
proširiti i unaprijediti postojeću marinu u Malom Lošinju ukupnog kapaciteta do
400 vezova, osuvremeniti pogon za servisiranje i održavanje manjih brodova,
jahti i brodica, uvesti specijaliziranu proizvodnju manjih plovila te urediti izložbene
prostore, prostore za sajmove, prodaju plovila i sl. sadržaje.
2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke
namjene
Članak
98.
Unutar građevinskog područja naselja se mogu
graditi građevine ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije, pretežno
s 4 zvjezdice (*) i više.
Ugostiteljsko-turistička djelatnost može se
planirati kao izdvojena prostorna cjelina unutar naselja. Za određene skupine
ugostiteljskih smještajnih jedinica (SJ) proračunski broj kreveta je: za hotele
i dr. pojedinačne smještajne građevine (2 kreveta/1SJ), turističko naselje (3
kreveta/1SJ), kamp (3 kreveta/1SJ).
U građevinskom području naselja unutar
površine određene za mješovitu namjenu može se planirati pojedinačna građevina
za smještaj (hotel, motel, pansion, prenoćište, hostel i sl.) kapaciteta do 80
kreveta.
Članak
99.
Smještajna građevina s pripadajućim
zemljištem u građevinskom području naselja unutar površine određene za
ugostiteljsko-turističku namjenu planira se u zaleđu, izvan postojećih javnih
površina uz obalu.
Površine ugostiteljsko-turističke namjene
unutar naselja moraju odvodnju otpadnih voda riješiti zatvorenim
kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem do nivoa kakvoće otpadnih voda iz
domaćinstva te spojem na postojeću kanalizaciju naselja ili izvođenjem vlastitog
sustava sa ispustom, a prema uvjetima i rješenjima iz ovog plana.
Članak
100.
Građevine ugostiteljsko-turističke namjene u
naselju se grade temeljem urbanističkog plana uređenja prema slijedećim
kriterijima:
- najmanja dopuštena površina građevne čestice
za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene i to iz skupine hotela
iznosi 1.200 m2, unutar
izgrađenog dijela građevinskog područja naselja u prostorno definiranim
dijelovima naselja izgradnja je moguća i na česticama manje površine, ako se predmetna
građevina interpolira u postojeću izgrađenu strukturu;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(Kig) iznosi 0,25;
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (Kis) iznosi
0,75 / 1,0 uključujući tavan;
- najveći dopušteni broj etaža iznosi tri
nadzemne etaže uz mogućnost izgradnje podruma i tavana i uz najveću dopuštenu
visinu građevine do 9,0 m,
- gustoća korištenja za nova
ugostiteljsko-turistička područja može iznositi od 50-120 kreveta/ha,
- građevna čestica mora se nalaziti uz
javno-prometnu površinu,
- za smještajne kapacitete je potrebno na
građevnoj čestici ili u okviru funkcionalne cjeline osigurati potreban broj
parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno kategoriji i važećim pravilnicima,
- najmanje 50% površine građevne čestice mora
biti uređeno kao park,
- u sklopu građevne čestice se mogu
predvidjeti sportski tereni, otvoreni bazeni, terase i sl.
Kod rekonstrukcije postojećih građevina, u
građevine ugostiteljsko-turističke namjene u izgrađenim dijelovima naselja i
povijesnim graditeljskim cjelinama moguća su odstupanja od uvjeta za novu
gradnju sukladno lokalnim uvjetima u naselju i posebnim konzervatorskim
uvjetima.
Članak
101.
Neposrednom provedbom ovog plana, u
izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, ukoliko je to u skladu s
ostalim odredbama (zaštita spomenika kulture), dozvoljena je:
- rekonstrukcija postojećih građevina
ugostiteljsko-turističke namjene i rekonstrukcija postojećih građevina drugih
namjena (stambena, javna, odmarališta i sl.) u građevinu
ugostiteljsko-turističke namjene (hotel, pansion i sl.), ako zadovoljavaju
uvjete iz prethodnog članka, uz mogućnost dogradnje jedne nadzemne etaže na
prizemnoj građevini i mogućnost uređenja tavana, pri čemu je u povijesnim
graditeljskim cjelinama /centralnim zonama naselja/ moguće odstupiti od uvjeta
za novu gradnju, u skladu s lokalnim uvjetima, a potreban broj parkirališnih
mjesta je u sklopu istog zahvata dozvoljeno izgraditi na posebnim građevnim
česticama namijenjenim izgradnji garaža ili parkirališnih prostora,
- u naseljima ruralnog karaktera (sva naselja
osim Osora, Malog Lošinja, Velog Lošinja i centralne zone Nerezina) dozvoljena
je, prema uvjetima za izgradnju obiteljskih kuća, izgradnja građevine do 400 m2 bruto izgrađene površine i do 10 soba (s kupaonom) za
pružanje ugostiteljskih usluga u seoskom domaćinstvu sukladno važećem
Pravilniku o pružanju ugostiteljskih usluga u seoskom domaćinstvu,
- u kapacitet ugostiteljskih građevina
uračunavaju se i otvoreni prostori poput terasa i nadstrešnica bilo da se
nalaze u sklopu građevinske čestice ili na javnoj površini.
- minimalna svjetla visina etaže novih
građevina ugostiteljsko turističke namjene je za smještajni dio 2,7 m a za
zajedničke prostore javnog korištenja 3,20 m.
2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne
namjene
Članak
102.
Građevine infrastrukturne i komunalne namjene
koje se grade u sklopu naselja su prometnice, infrastrukturni uređaji,
komunalne građevine, uređaji i sl., a grade se temeljem uvjeta nadležnih tijela
za obavljanje komunalnih djelatnosti i temeljem uvjeta iz točke 5. odredbi.
2.2.7. Montažne građevine - kiosci, štandovi
Članak
103.
Kiosci su prefabricirani, tipski, manji montažni
ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i
povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.
Lokacije za postavu kioska na području Grada
Malog Lošinja utvrđuju se planom rasporeda lokacija kioska i pokretnih naprava
kojeg donosi Poglavarstvo Grada Malog Lošinja, a kojim će se definirati
urbanističko tehnički i ostali uvjeti za svaku lokaciju pojedinačno, s
utvrđenim vremenom korištenja i načinom uklanjanja.
Kiosci se mogu postavljati samo na javnim
površinama i to na javnom dobru ili na pomorskom dobru ili površinama u
vlasništvu Grada Malog Lošinja koje su u javnoj funkciji kao i na parcelama
javnih ustanova (bolnica, škola, odgojni dom i sl.) a koje parcele se smatraju
privedene namjeni.
Postojeći kiosci se moraju uskladiti s ovim
odredbama.
2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA
2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za
izdvojene namjene
2.3.1.1. Površine ugostiteljsko-turističke
namjene
Članak
104.
Za površine ugostiteljsko-turističke namjene
kao izdvojena građevinska područja izvan naselja određuju se sljedeći uvjeti:
- nova gradnja planira se u neizgrađenim i
izgrađenim dijelovima postojećih građevinskih područja samo kao kvalitativna i
kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom
smještajnih građevina, pretežno sa 4 zvjezdice (*) i više i pratećih sadržaja
(športsko-rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i slični) uz osobito
izražene planske mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša,
- nove smještajne građevine planiraju se na
predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti,
- smještajne građevine te građevine pratećih
sadržaja, potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u
mjerilo prirodnog okoliša,
- smještajna građevina se planira izvan
pojasa najmanje 100 m od obalne crte,
- vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i
javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje
smještajnih građevina,
- prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke
namjene širine veće od 500 m uz obalu, mora imati najmanje jedan javni
cestovno-pješački pristup do obale,
- gustoća korištenja za nova
ugostiteljsko-turistička područja može biti od 50-120 kreveta/ha,
- izgrađenost građevne čestice ne može biti
veća od 30%,
- koeficijent iskoristivosti građevne čestice
ne može biti veći od 0,8,
- najmanje 40% površine svake građevne
čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i
prirodno zelenilo,
- prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke
namjene mora imati odgovarajući pristup na javno-prometnu površinu i unutar nje
smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta,
- broj vezova jednog ili više priveza u
prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene može biti ukupno najviše
200 i istovremeno najviše 6% ukupnog smještajnog kapaciteta (u broju ležajeva)
te cjeline, odnosno do 8% za kamp Baldarin (T31),
- odvodnja otpadnih voda mora se riješiti
zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem,
- u kampovima (auto-kampovima) smještene
jedinice se ne mogu planirati u pojasu 25 m od obalne crte, površina parcele
iznose najmanje 100 m2,
- pokretne smještajne jedinice se ne mogu
povezivati s tlom na čvrsti način, a prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju
biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte.
Članak
105.
U sklopu građevinskih područja
ugostiteljsko-turističke namjene nije dozvoljeno planiranje novih građevina
stambene namjene, a postojeće se zadržavaju u postojećoj namjeni ili se
prenamijenjuju u turističke sadržaje. Uvjeti za prenamjenu ili rekonstrukciju
postojećih stambenih građevina odrediti će se urbanističkim planom uređenja. U
sklopu građevina ugostiteljsko-turističke namjene nije moguće predvidjeti
stambeni prostor.
Članak
106.
Turističko naselje (T2) se planira kao
jedinstvena funkcionalna cjelina koja se sastoji od smještajnih i zajedničkih
pratećih sadržaja, koji se, po mogućnosti, svi grade na jednoj građevnoj
čestici.
Da se izbjegne neželjena izgradnja
apartmanskih građevina za tržište u okviru površina turističkih naselja obvezuje
se pri izradi urbanističkog plana uređenja propisati odredbu prema kojoj se
nedvosmisleno određuje da se za svaku zonu - prostornu cjelinu turističkog
naselja formira jedna, jedinstvena građevna čestica. UPU-om je dozvoljeno
utvrditi uvjete fazne izgradnje pojedinog turističkog naselja uz detaljno
obrazložene i grafički prikazane faze izgradnje. U tom je slučaju moguće
utvrditi uvjete za formiranje građevne čestice I. faze realizacije, koja mora
uključiti sve nužne i propisane sadržaje predmetne funkcionalne cjeline
turističkog naselja. Sljedeće faze mogu predstavljati samo njenu dopunu i
proširenje i ne dozvoljava formiranje novih građevnih čestica. Iznimno je zbog
postojećeg načina uređenja prostora i obveze uređenja javnog cestovno-pješačkog
prolaza do obale dozvoljeno formiranje dviju građevnih čestica turističkih
naselja, kada je to posebno utvrđeno ovim Planom. U konačnici svako turističko
naselje treba predstavljati jednu građevnu česticu u koju su uključene i sve
interne prometne površine, iznimno se dozvoljava mogućnost drugačijih, posebno
opravdanih i utemeljenih rješenja.
Članak
107.
Nove smještajne građevine, organizirane kao
turističko naselje, planiraju se na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s
elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture. Gabariti novih
građevina i vanjske površine
trebaju se oblikovati prema
lokalnim uvjetima, uvažavajući krajobrazne vrijednosti, posebno limitiranjem
visine građevina na istaknutim pozicijama (više kote terena, obala, pojas uz
javnu cestu i sl.). Uz poštivanje navedenog, u zonama Artatore (T21), Poljana (T22) i Lopari (T25) dozvoljen je suvremeni pristup pri oblikovanju
građevina.
U već izgrađenim zonama neujednačene i
nekvalitetne izgradnje treba rekonstrukcijom i novom izgradnjom građevina
težiti uspostavi prostornog reda s kvalitetnijom urbanističkom koncepcijom i
oblikovanjem građevina, tako da se, povezivanjem s već izgrađenim skupinama
građevina, oblikuje nova prepoznatljiva morfološka cjelina.
Članak
108.
Rekonstrukcija postojećih građevina
smještajnih kapaciteta određuje se pod istim uvjetima kao za izgradnju novih
građevina, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim
Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.
Članak
109.
Uvjeti uređenja pojedinog izdvojenog
građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene se utvrđuje sukladno
planiranoj namjeni i posebnostima pojedinačnog područja.
1. Sunčana uvala / Mali Lošinj - T11 i T11-1
Članak
110.
Unutar građevinskog područja
ugostiteljsko-turističke namjene Sunčana uvala, površine do 20,54 ha je
dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina hotela i depandansi hotela,
ukupnog kapaciteta do 1.600 kreveta uz podizanje kvalitete smještaja.
U sklopu građevinskog područja oznake T11 ukupni kapacitet smještaja može iznositi do 1.555
kreveta dok u sklopu građevinskog područja oznake T11-1 ukupni kapacitet može iznositi do 45 kreveta.
Uz rekonstrukciju postojećih smještajnih
građevina dozvoljava se izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke,
uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, kao i
izgradnja privezišta.
Povećanje gabarita i kapaciteta smještaja
postojećih smještajnih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana
uređenja.
2. Čikat / Mali Lošinj - T12 i/ili T32
Članak
111.
Unutar građevinskog područja
ugostiteljsko-turističke namjene Čikat je dozvoljena rekonstrukcija i uređenje
postojećeg autokampa kapaciteta do 3.500 kreveta i rekonstrukcija postojećih
građevina hotela i depandansi hotela kao i izgradnja novih hotela ukupnog
kapaciteta do 1.500 kreveta, kategorije smještaja pretežno 4 zvjezdice (*).
Uz rekonstrukciju i izgradnju smještajnih
kapaciteta dozvoljava se izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke,
uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, kao i
izgradnja privezišta.
Najveći ukupni kapacitet zone Čikat, površine
do 60,00 ha, iznosi do 5.000 kreveta.
Planira se mogućnost ukidanja autokampa, u
jednoj ili više faza. Nakon ukidanja autokampa, u sklopu
ugostiteljsko-turističke zone Čikat se planira isključivo hotelski smještaj
najvećeg dozvoljenog ukupnog kapaciteta zone do 4.000 kreveta.
Kategorija smještaja u novim hotelima se
planira 4 zvjezdice (*) i više.
Za zonu ugostiteljsko-turističke namjene
Čikat je obvezna izrada urbanističkog plana uređenja.
Razgraničenje prostora građevinskog područja
ugostiteljsko-turističke namjene Čikat na površinu autokampa i na površine
hotela utvrdit će urbanističkim planom uređenja. Donošenju konačne odluke o
mogućoj prenamjeni prostora kao i izradi urbanističkog plana uređenja Čikata
treba prethoditi stručno vrednovanje prostora koje će uvažiti sve aspekte, od
zaštite prirode do gospodarskog i socijalno-ekonomskog aspekta.
Do donošenja urbanističkog plana uređenja
dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina uglavnom u okvirima
postojećih gabarita građevine i kao i rekonstrukcija postojećeg kampa.
Povećanje gabarita i kapaciteta postojećih smještajnih građevina je moguće
temeljem urbanističkog plana uređenja.
Dozvoljava rekonstrukcija hotela »Helios«
rekonstrukcijom postojećih, odnosno izgradnjom novih građevina, kojima će se
kapaciteti i prostorni elementi utvrditi izradom UPU-a Čikat.
Svaka intervencija na prostoru građevinskog
područja Čikat mora biti usklađena s uvjetima zaštite park šume na istoj
lokaciji kao i s postojećom strukturom povijesne jezgre turističke zone Čikat,
u arhitektonskom i urbanističkom smislu. Intervencije u jezgri trebaju biti minimalne
i usklađene s karakteristikama povijesnih građevina pri čemu treba sačuvati sve
karakteristične prostorne elemente zone.
Izgradnju novih građevina s hotelskim
kapacitetima treba planirati izvan povijesne jezgre Čikata, na principu
izgradnje pojedinačnih građevina u vrijednom parkovnom okruženju. Pri tome
treba preispitati maksimalno dozvoljene smještajne kapacitete i reducirati ih
sukladno planiranim hotelskim kapacitetima te sukladno
pejzažno-oblikovno-estetskim osobitostima prostora, kriterijima zaštite
prostora i planiranoj najvišoj kategoriji smještaja.
Preporuča se za prostor ove zone provesti
javni (međunarodni) urbanističko-arhitektonski natječaj te na toj osnovi
osigurati najvišu razinu arhitektonske interpretacije novih građevina u ovom
izuzetno vrijednom prostoru.
3. Artatore / Ćunski - T21
Članak
112.
Unutar građevinskog područja
ugostiteljsko-turističke namjene Artatore, ukupne površine do 6,44 ha je
dozvoljena izgradnja turističkog naselja ukupnog kapaciteta do 300 kreveta.
Za zonu Artatore T21 je dozvoljeno formiranje dviju građevnih čestica
turističkih naselja, na način da se između njih planira javna cesta.
Razgraničenje prostora građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene
Artatore na površinu javne ceste i na površine za izgradnju turističkog naselja
utvrdit će urbanističkim planom uređenja. Prije izrade urbanističkog plana
uređenja u ovom prostoru nisu dozvoljeni zahvati izgradnje i uređenja prostora.
Pri izradi urbanističkog plana uređenja
turističkog naselja Artatore T21
dozvoljeno je planirati ukupni smještajni kapacitet do 300 novih kreveta u
turističkim vilama kategorije smještaja 4 zvjezdice (*) i više, s najviše
prizemljem i jednim katom i uz najveću visinu svih građevina u naselju do 6,0
m.
Uz izgradnju smještajnih građevina, na obje
građevne čestice je sukladno smještajnom kapacitetu obvezna izgradnja građevina
pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske,
zabavne i slične namjene.
4. Poljana / Mali Lošinj - T22 i/ili T33
Članak
113.
Unutar građevinskog područja
ugostiteljsko-turističke namjene Poljana se planira turističko naselje i /ili
autokamp.
Najveći ukupni kapacitet zone Poljana,
površine do 18,00 ha, iznosi do 2.100 kreveta, uz najveću gustoću korištenja do
120 kreveta/ha.
Konačna namjena i razgraničenje prostora
građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Poljana na površinu
autokampa i na površine turističkog naselja utvrdit će urbanističkim planom
uređenja, na način da je na cijelom prostoru građevinskog područja dozvoljeno
planirati turističko naselje T2 s kategorijom smještaja 4 zvjezdice (*) ili
kamp T3, odnosno dozvoljeno je planirati dvije funkcionalne cjeline različite
namjene (jednu turističko naselje i jedan autokamp) i pri tome unutar
građevinskog područja Poljana formirati dvije građevne čestice.
U zoni se dozvoljava rekonstrukcija
postojećih kao i izgradnja novih građevina sa smještajnim kapacitetima. Uz
rekonstrukciju i izgradnju smještajnih kapaciteta planira se izgradnja
građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske,
sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, kao i izgradnja privezišta.
Do donošenja urbanističkog plana uređenja
dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina u okvirima
postojećih gabarita građevine. Povećanje gabarita i kapaciteta postojećih
smještajnih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana uređenja.
5. Bučanje / Nerezine - T21
Članak
114.
Uređenje turističkog naselja Bučanje utvrdit
će urbanističkim planom uređenja. Pri izradi urbanističkog plana uređenja je na
području površine 13,63 ha dozvoljeno planirati ukupni smještajni kapacitet do
1.200 kreveta
Unutar područja turističkog naselja Bučanje
nije dopuštena izgradnja novih građevina, već samo održavanje i sanacija
dotrajalih konstruktivnih dijelova postojećih građevina, zamjena ravnog krova
kosim (bez mogućnosti povećanja visine građevine), što je dozvoljeno i do
donošenja urbanističkog plana uređenja, te dopuna pratećim i rekreacijskim
sadržajima i uređenje javnih i parkirališnih površina.
Uz rekonstrukciju smještajnih građevina
dozvoljava se rekonstrukcija i izgradnja građevina pratećih sadržaja,
trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične
namjene.
6. Rapoća / Nerezine - T24 i/ili T34
Članak
115.
Unutar građevinskog područja
ugostiteljsko-turističke namjene Poljana se planira turističko naselje i /ili
autokamp.
Najveći ukupni kapacitet zone Rapoća površine
do 3,45 ha može iznositi do 400 kreveta, uz najveću gustoću korištenja do 120
kreveta/ha.
Konačna namjena i razgraničenje prostora
građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Rapoća na površinu
autokampa i na površine turističkog naselja utvrdit će urbanističkim planom
uređenja, na način da je na cijelom prostoru građevinskog područja dozvoljeno
planirati turističko naselje T2 s kategorijom smještaja 4 zvjezdice (*) ili
kamp T3, odnosno dozvoljeno je planirati dvije funkcionalne cjeline različite namjene
(jednu turističko naselje i jedan autokamp) i pri tome unutar građevinskog
područja Rapoća formirati dvije građevne čestice.
U zoni se dozvoljava rekonstrukcija
postojećih kao i izgradnja novih građevina sa smještajnim kapacitetima. Uz
rekonstrukciju i izgradnju smještajnih kapaciteta planira se izgradnja
građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske,
sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene.
Do donošenja urbanističkog plana uređenja
dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina u okvirima
postojećih gabarita građevine uz podizanje kategorije na 4 (*) zvjezdice.
Povećanje gabarita i kapaciteta postojećih smještajnih građevina je moguće
temeljem urbanističkog plana uređenja.
Zona ugostiteljsko-turističke namjene turističkog
naselja Rapoća obuhvaćeno je obveznom izradom urbanističkog plana uređenja
naselja Nerezine, ali se izuzetno, može izraditi urbanistički plan uređenja za
predmetnu zonu, kao i za ostala turistička naselja.
Ovo je prostor izuzetne vrijednosti, smješten
između samostana i naselja, nad vrlo lijepom obalom, pa je novi zahvat potrebno
studiozno i s mjerom planirati pri čemu je vrlo važno uklopiti nove građevine u
zadani vrijedan i osjetljiv prostor. Najveći dozvoljeni broj etaža građevina
iznosi podrum, dvije nadzemne etaže i tavan, uz najveću visinu od 6,0 m.
7. Lopari / Nerezine - T25 i/ili T35
Članak
116.
Unutar građevinskog područja
ugostiteljsko-turističke namjene Lopari se planira turističko naselje i /ili
autokamp.
Najveći ukupni kapacitet zone Lopari površine
do 26,23 ha iznosi do 1.800 kreveta, uz najveću gustoću korištenja do 70
kreveta/ha.
Konačna namjena i razgraničenje prostora
građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Lopari na površinu
autokampa i na površine turističkog naselja utvrdit će urbanističkim planom
uređenja, na način da je na cijelom prostoru građevinskog područja dozvoljeno
planirati turističko naselje T2 s kategorijom smještaja 4 zvjezdice (*) ili
kamp T3, odnosno dozvoljeno je planirati dvije funkcionalne cjeline različite
namjene (jednu turističko naselje i jedan autokamp) i pri tome unutar
građevinskog područja Lopari formirati dvije građevne čestice. Iznimno je, zbog
velike površine, postojećeg načina uređenja prostora i uređenog javnog
cestovnog prolaza do obale, za zonu Lopari dozvoljeno formiranje dviju
građevnih čestica iste namjene.
U zoni se dozvoljava rekonstrukcija
postojećih kao i izgradnja novih građevina sa smještajnim kapacitetima. Uz
rekonstrukciju i izgradnju smještajnih kapaciteta planira se rekonstrukcija i
izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske,
sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene te izgradnja priveza.
Do donošenja urbanističkog plana uređenja
dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina u okvirima
postojećih gabarita građevine uz podizanje kategorije na 4 (*) zvjezdice.
Povećanje gabarita i kapaciteta postojećih smještajnih građevina je moguće
temeljem urbanističkog plana uređenja.
Najveći dozvoljeni broj etaža građevina
iznosi prizemlje i jedan kat, uz najveću visinu od 6,0 m.
8. Punta Križa / Punta Križa - T26
Članak
117.
Unutar građevinskog područja
ugostiteljsko-turističke namjene Punta Križa, ukupne površine do 3,8 ha je
dozvoljena izgradnja turističkog naselja ukupnog kapaciteta do
190 kreveta, uz najveću
gustoću korištenja do 50 kreveta/ ha.
Prije izrade urbanističkog plana uređenja u
ovom prostoru nisu dozvoljeni zahvati izgradnje i uređenja prostora.
Pri izradi urbanističkog plana uređenja
turističkog naselja Punta Križa T26 dozvoljeno je planirati smještajni kapacitet u turističkim vilama
kategorije smještaja 4 zvjezdice (*) i više, s najviše prizemljem i jednim
katom i uz najveću visinu građevina do 6,0 m.
Uz izgradnju smještajnih građevina je obvezna
izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske,
sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene.
9. Baldarin / Punta Križa - T31
Članak
118.
Unutar građevinskog područja
ugostiteljsko-turističke namjene Baldarin, ukupne površine do 20,0 ha je
dozvoljen smještaj autokampa ukupnog kapaciteta do 2.000 gostiju, uz najveću
gustoću korištenja do 100 osoba/ha.
Autokamp se planira kao jedinstvena
funkcionalna cjelina, koju je moguće planirati kao jednu ili više građevnih
čestica. U zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojećih kao i izgradnja novih
građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske,
sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene te izgradnja priveza.
Za površinu autokampa je obvezna izrada
urbanističkog plana uređenja. Do donošenja urbanističkog plana uređenja
dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina u okvirima
postojećih gabarita, u svrhu podizanja kvalitete usluga. Povećanje gabarita
postojećih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana uređenja.
Područje autokampa Baldarin (T31) se uređuje uz posebno vrednovanje i poštivanje
zatečene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti
prostora.
Urbanističkim planom uređenja je dozvoljeno
planirati smještajne kapacitete za pokretne jedinice za najmanje 70 % ukupnog
kapaciteta a smještajne kapacitete koji se iznajmljuju u kampu za najviše 30 %
ukupnog kapaciteta.
Dozvoljena je izgradnja pratećih građevina s
centralnim sadržajima kampa kao što su recepcija, restoran, trgovina, društveni
i zabavni prostori, sanitarni čvorovi, gospodarske i infrastrukturne građevine
i sl. Sve građevine mogu biti samo prizemne, visine do 4,5 m.
10. Turističko-informacijski centar / Belej -
T41
Članak
119.
Unutar građevinskog područja
ugostiteljsko-turističke namjene - turističko-informacijskog centra Belej (T41) površine 0,5 ha je planirana izgradnja građevina s
turističko-informacijskim sadržajima, bez smještajnih kapaciteta i građevina s
drugim kompatibilnim sadržajima; trgovačkim, ugostiteljskim, kulturnim
sadržajima; prezentacijska dvorana, izložbeni prostor i sl. te uslužnim
sadržajima i parkiralištem s najmanje 30 mjesta za osobne automobile i
parkiralištem za autobus.
Turističko-informacijski centar se planira
kao jedna građevina ili sklop građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu
cjelinu, koju je moguće planirati na jednoj ili više građevnih čestica.
Utvrđuju se sljedeći uvjeti za izgradnju zone
turističko- informacijskog centra Belej - T41:
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(Kig) je 0,3;
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (Kis) je 0,3 /
0,6 uključujući tavan;
- najveća dopuštena visina građevine iznosi
4,0 m;
- najveći dozvoljeni broj etaža je ukopani
podrum, prizemlje i tavan,
- oblikovanje građevine suvremeno, na načelu
sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i
tradicijske arhitekture uz naglašenu intenciju uklapanja u okolni krajolik i
naselje.
Zona turističko-informacijskog centra (T41) obuhvaćena je obveznom izradom urbanističkog plana
uređenja naselja Belej.
2.3.1.2. Površine gospodarske - poslovne
namjene
Članak
120.
Građevinske čestice u zoni poslovne namjene
Kalvarija K12 moraju biti
udaljene od građevinskih čestica ostalih gradskih zona najmanje 30 m i
odijeljene zelenim pojasom s visokim zelenilom, javnom prometnom površinom,
parkiralištem ili sl. Proizvodne građevine, kao i vanjski prostori na kojima će
se odvijati djelatnosti koje u izvjesnoj mjeri utječu na okoliš (buka, veća
frekvencija kolnog prometa) moraju biti udaljene od istih zona najmanje 100 m.
Članak
121.
Utvrđuju se sljedeći uvjeti za izgradnju u
građevinskim područjima poslovne namjene K11 i K12:
- najmanja dopuštena površina građevne
čestice je 500 m2,
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(Kig) je 0,5 za građevne
čestice površine do 1.000 m2,
odnosno 0,4 za građevne čestice površine veće od 1.000 m2,
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (Kis) za
građevne čestice površine do 1.000 m2 je 0,7 a za građevne čestice površine veće od 1.000 m2 je 0,6 ,
- najveća dopuštena ukupna visina građevine
do najviše točke krova (sljemena) iznosi 10,0 m,
- obvezni građevni pravac predstavlja granicu
gradivog dijela građevne čestice i udaljen je najmanje 6,0 m od regulacijskog
pravca prema javnoj cesti za građevne čestice površine do 1.000 m2, odnosno 8,0 za građevne čestice površine veće od
1.000 m2,
- granica gradivog dijela građevne čestice je
od granice susjedne građevne čestice udaljena najmanje 4,0 m za građevne
čestice površine do 1.000 m2,
odnosno 6,0 m za građevne čestice površine veće od 1.000 m2,
- smještaj građevina na građevnoj čestici
treba, ovisno o namjeni građevine i organizaciji tehnološkog procesa, omogućiti
neometan kolni pristup, manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih
pristupa,
- kota prilaza i kota platoa građevne čestice
poslovne namjene se usklađuju s niveletom prilazne ceste, susjednim platoima i
s okolnim terenom,
- operativni platoi i prometne površine s
čvrstom podlogom trebaju imati sustav odvodnje oborinskih zauljenih voda s
propisanim pročišćavanjem prije upuštanja u tlo ili drugi recipijent,
- najmanje 20% površine građevne čestice
poslovne namjene se uređuje kao pojas zaštitnog zelenila na rubnim dijelovima
prema prometnici i susjednim građevnim česticama,
- ograde građevnih čestica se grade u pravilu
od kamena, betona, metala ili se sade živice,
- najveća dopuštena visina ulične ograde
građevne čestice je do 2,0 metra, puni zidani dio do 1,5 m, iznimno, ograde
mogu biti i više kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina
korištenja,
- građevinskim područjima za poslovnu namjenu
se uz osnovne građevine grade ostale građevine unutar gradivog dijela građevne
čestice a uključuju nadstrešnice, trjemove, građevine prema zahtjevima
tehnološkog procesa i sl.,
- izvan gradivog dijela građevne čestice se
mogu graditi i uređivati: prometnice, prostori za parkiranje i manipulaciju,
komunalne građevine i uređaji, potporni zidovi i sl.
Gradnja na površinama poslovne namjene K13 i
K14 se utvrđuje prema članku 96. odredbi
Pri izradi UPU-a za građevinsko područje
poslovne namjene se za izdvojeni dio zone namijenjen izgradnji manjih pogona,
dozvoljava, utvrđivanje površine građevne čestice manje od utvrđene ovim
člankom (okvirno 200-300 m2)
uz mogućnost izgradnje niza.
Članak
122.
Građevine gospodarske - poslovne namjene
treba oblikovati u slogu suvremene arhitekture poslovnih građevina, uključujući
montažnu gradnju u betonu ili čeliku, primjenu suvremenih materijala i
slobodniju kolorističku obradu. Pročelja skladno oblikovati ujednačenom
raščlambom ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove otvora
unificirati.
Sklop građevina na jednoj čestici treba
činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa
(osnovne i ostale građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste
materijale završne obrade.
Krovište građevine može biti ravno ili koso,
nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja. Vrsta pokrova se ne
određuje. Na krovište je dopušteno ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje i
kolektore sunčane energije.
Članak
123.
Parkirališta se na površinama poslovne
namjene rješavaju unutar građevne čestice. Broj parkirnih ili garažnih mjesta
se određuje prema slijedećim odredbama ili prema potrebama tehnološkog procesa:
- broj parkirališnih mjesta za zaposlenike
treba zadovoljavati normativ od najmanje 0,3 parkirališnih mjesta po zaposlenom
u najbrojnijoj smjeni,
- za svako gospodarsko vozilo uključeno u
tehnološki proces treba osigurati parkirališno mjesto propisanih dimenzija,
- najmanji broj parkirališnih mjesta se
određuje prema sljedećim uvjetima:
proizvodnja,
zanatstvo i sl.
|
- 1 parkirališno mjesto/100 m2 bruto
površine građevine
|
veletrgovina
|
- 1 parkirališno mjesto/200 m2 bruto
površine građevine
|
uredi, trgovina i sl.
|
- 1 parkirališno mjesto/30 m2 bruto
površine građevine
|
U postupku za ishođenje lokacijske dozvole
potrebno je utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je
potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju
posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa.
2.3.1.3. Površine sportsko-rekreacijske
namjene - R
sportsko-rekreacijski centri - R 1
Članak
124.
Na najviše 10 % površine sportskog centra je
dozvoljena izgradnja građevina sportskih i rekreacijskih te pratećih zabavnih, ugostiteljskih,
uslužnih i pomoćnih sadržaja sa svlačionicama i sanitarijama, spremištima
rekvizita, spremištima opreme za održavanje površina i sl., i drugih pratećih
djelatnosti, izgradnja štala za konje i drugih sadržaja ovisno o namjeni
sportskog centra.
Pri uređenju sportsko-rekreacijskog centra
treba sačuvati vrijedno postojeće zelenilo a najmanje 30 % površine zone se
uređuje kao javna ili zaštitna zelena površina, u koju se površinu uključuju i
površine drvoreda na parkiralištima.
Članak
125.
Površina pratećih građevina pojedinog
sportsko-rekreacijskog centra, u okviru najveće dozvoljene izgrađenosti,
odrediti će se urbanističkim planom uređenja ovisno o namjeni centra i o
lokalnim uvjetima, ali tako da je unutar nje moguće osigurati viši standard usluge
(sanitarni čvor, spremište za rekvizite, ugostiteljski sadržaj, za veće centre
garderobe i sl.).
Prateće građevine mogu biti prizemne, kad je
moguće i suterenske, poluukopane građevine, visine do 3,5 m, suvremeno
oblikovane, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima
tradicijske arhitekture i uz intenciju uklapanja u okolni krajolik.
Članak
126.
U okviru sportsko-rekreacijskog centra
Paržine-Ilovik (R14),
Parkna-Ilovik (R15), i
Dragočaj-Susak (R110) se za
prateće građevine koriste postojeće građevine koje se za tu namjenu
rekonstruiraju.
Članak
127.
Sportsko- rekreacijski centar na području
Slatina - Čikat (R16) se
uređuje u funkciji rekreacije u slobodnom prostoru prema načelima za
rekreacijska područja, gdje se pri uređenju treba sačuvati ukupno vrijedno
postojeće visoko zelenilo. Sukladno obilježjima prostora i uz posebno
vrednovanje krajobraznih vrijednosti mogu se izvoditi zahvati koji su
primjereni određenoj lokaciji ili području. U okviru utvrđene površine se prema
konkretnom programu, a ovisno o uvjetima na određenoj lokaciji, može
predvidjeti izgradnja sportskih i rekreacijskih igrališta, izgradnja bazena,
rekreacijskih staza i sl. dječjih igrališta, parkirališta, i sl., a ne
dozvoljava se izgradnja zatvorenih ili poluotvorenih igrališta. Dozvoljava se
izgradnja prizemnih pratećih građevina sa sportskim, rekreacijskim, zabavnim,
ugostiteljskim i pratećim sadržajima svlačionica, sanitarija, spremišta
rekvizita i opreme za održavanje površina i sličnog, na najviše tri lokacije i
do najviše 500 m2 zbrojene
tlocrtne površine građevina. U navedenu se površinu ne uključuju postojeće
građevine koje je dozvoljeno rekonstruirati u postojećim gabaritima. Svi se
zahvati u ovom prostoru trebaju oblikovati i izvoditi vrlo pažljivo uklapanjem
u vrijedan prostor i sukladno uvjetima zaštite prirode koji će se utvrditi za
Park šumu Čikat. Područje Slatina-Čikat izvan planiranog rekreacijskog centra,
uključujući obalno područje Velopina se planira kao negrađevinsko rekreacijsko
područje. Prije donošenja konačne odluke o programu sportsko-rekreacijskog
centra kao i prije izrade urbanističkog plana uređenja treba izvršiti stručno
vrednovanje prostora koje će uvažiti sve aspekte, od zaštite prirode do
gospodarskog i socijalno-ekonomskog aspekta.
Članak
128.
Sportsko-rekreacijski centar Ostrugova-Čikat
(R17) se planira za uređenje
sportskog centra sportova na moru za; jedriličarki klub, vaterpolo klub,
plivački klub, klub skijanja na moru i druge srodne namjene. U sklopu centra
je, kad je to određeno urbanističkim planom uređenja, dozvoljeno graditi
građevine s prizemljem, katom i potkrovljem, zatvorene bazene, prateće i druge
građevine u funkciji osnovne namjene centra. U slučaju izgradnje zatvorenog
bazena dozvoljava se
izgraditi najviše 15 % površine ovog sportskog centra. Prije donošenja konačne
odluke o programu sportsko-rekreacijskog centra kao i prije izrade
urbanističkog plana uređenja treba izvršiti stručno vrednovanje prostora koje
će uvažiti sve aspekte, od zaštite prirode do gospodarskog i
socijalno-ekonomskog aspekta.
Članak
129.
Obalni dio sportsko-rekreacijskog centra se u
pravilu uređuje kao uređena plaža a more kao akvatorij uređene plaže (R3) i
sportsko-rekreacijski centar u moru (R4) sukladno članku 38. odredbi ili kao
privez u zoni sporta i rekreacije (PS).
Članak
130.
Sportsko-rekreacijski centar s namjenom tenis
centar R11 - Artatore - Ćunski
površine 0,22 ha je dozvoljeno graditi prema slijedećim uvjetima:
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(Kig) je 0,1;
- najveća bruto površina građevine do 250 m2,
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (Kis) je 0,1 /
0,2 uključujući tavan;
- najveća dopuštena visina građevine iznosi
4,0 m,
- najveći dozvoljeni broj etaža je potpuno
ukopani podrum, prizemlje i tavan,
- oblikovanje građevine suvremeno, na načelu
sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i
tradicijske arhitekture uz naglašenu intenciju uklapanja u okolni krajolik i
naselje,
- broj parkirališnih mjesta prema članku 194.
odredbi.
Rekreacijske zone - R2
Članak
131.
Pri uređenju rekreacijske zone treba u
najvećem dijelu sačuvati postojeće zelenilo.
Na najviše 10 % površine rekreacijske zone je
dozvoljena izgradnja građevina sportskih i rekreacijskih te pratećih zabavnih,
ugostiteljskih, uslužnih i pomoćnih sadržaja sa svlačionicama i sanitarijama,
spremištima rekvizita, spremištima opreme za održavanje površina i sl.
Članak
132.
U okviru rekreacijske zone Kaciol (R216) se na dijelu uz groblje uređuje parkovna površina sa
šetnicama (u pojasu 30 m), dok se na preostalom dijelu površine, vodeći računa
o lokacijskim uvjetima uređuju pojedinačni rekreacijski sadržaji u zelenilu.
Pri uređenju gradskog kupališta na ovoj lokaciji dozvoljeno je graditi potporne
zidove, obale i obalne zidove, diskretno lociranu prateću građevinu s
ugostiteljskim i drugim pratećim sadržajima sanitarija i kabina za presvlačenje
i sl. Svi se zahvati u ovom prostoru trebaju oblikovati i izvoditi vrlo
pažljivo uklapanjem u vrijedan prostor.
Članak
133.
Obalni dio rekreacijske zone se u pravilu
uređuje kao uređena plaža a more se koristi kao akvatorij uređene plaže (R3) i
sportsko-rekreacijski centar u moru (R4) sukladno članku 38. odredbi.
2.3.1.4. Površina groblja (G)
Članak
134.
Groblja je dozvoljeno proširiti unutar
utvrđene površine. Pri tome je groblje potrebno ograditi a novi dio s
postojećim treba činiti jedinstvenu oblikovnu i funkcionalnu cjelinu. Na
grobljima se mogu izvoditi zemljani radovi, te graditi građevine visokogradnje,
u skladu s obavezama iz važećeg Zakona o grobljima, kao i posebnog
odgovarajućeg propisa Grada.
Članak
135.
Groblja u Osoru, u Malom Lošinju, u Velom
Lošinju i na Susku su zaštićena kao kulturno dobro - pa zahvati uređenja,
gradnja pratećih građevina kao što su kapele, mrtvačnice i sl. i oblikovanje
opreme koja se postavlja na groblju i komunalna infrastruktura mora biti u
skladu s mjerama zaštite, postojećim izgledom i tradicijskim korištenjem.
Uređenje ostalih groblja također treba uskladiti s postojećim izgledom i
tradicijskim korištenjem.
2.3.1.5. Površine infrastrukturne namjene
(IS)
Članak
136.
Uređenje građevinskih područja
infrastrukturne namjene - IS odrediti će se sukladno namjeni i korištenju
prostora prema točki plana 3.2.3.5. Infrastrukturna namjena, temeljem uvjeta
nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti i sukladno točki 3.5.
Razvoj infrastrukturnih sustava.
U sklopu građevinskog područja
infrastrukturne namjene IS2 se
planira uređenje kopnenog dijela luke otvorene za javni promet Zela -
Koromačna, rekonstrukcija postojećih ribarskih kućica, prenamjene do dvije
kućice i izgradnja dvije nove kućice u prateći i ugostiteljski sadržaj luke,
rekreacijske zone i uređene plaže. Postojeće kućice je dozvoljeno dograditi do
30 % postojeće površine, a nove se planiraju približno istih gabarita.
2.3.1.6. Površine posebne namjene (N)
Članak
137.
Uređenje građevinskih područja posebne
namjene (N) odrediti će se sukladno urbanističkom planu uređenja i uvjetima
nadležnih tijela obrane i unutrašnjih poslova.
2.3.2. Građenje izvan građevinskih područja
Članak
138.
Građenje se u pravilu provodi unutar
građevinskog područja, a samo iznimno izvan građevinskog područja.
Kriteriji za građenje izvan građevinskog
područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata.
Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene, a određene su jednom
građevnom česticom.
Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina
i namjena građevine i zahvata u prostoru jesu:
- građevina mora biti u funkciji korištenja
prostora,
- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu
(cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav
(plinski spremnik, električni agregat, ili drugo),
- građevine izvan građevinskog područja treba
graditi sukladno kriterijima zaštite prostora i sukladno mjerama zaštite
krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina,
- od građenja se štite vrijedni prostori:
poljoprivredno tlo i dijelovi prostora koji predstavljaju zaštićenu prirodnu
baštinu - posebni rezervat,
- izvan građevinskog područja nije dozvoljeno
izvoditi radove otkopavanja i nasipavanja obale, izuzev nužnih zahvata pri
izvođenju radova na izgradnji infrastrukture i drugih dozvoljenih građevina,
uređenju obalnog puta, uređenju i rekonstrukciji postojećih sidrišta i
privezišta do 10 vezova i sl. radova).
Građevine koje se grade izvan građevinskog
područja lociraju se i koriste na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku
proizvodnju te korištenje drugih građevina izvan građevinskog područja, tako da
ne narušavaju vrijednosti krajolika i okoliša općenito.
Članak
139.
Izvan građevinskog područja se može graditi
sljedeće:
- građevine infrastrukture u funkciji
prometnog sustava, vodnogospodarskog i energetskog sustava, sustava veza, kao i
građevine komunalne infrastrukture u sklopu čega azil za životinje,
- površina mora za marikulturu i područje za
određivanje lokacije za marikulturu,
- sidrišta, prema članku 205. odredbi,
- građevine za vlastite gospodarske potrebe,
- gospodarske građevine u funkciji obavljanja
poljoprivredne djelatnosti, za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat,
strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo,
- građevine u funkciji obavljanja
poljoprivredne djelatnosti i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u
seljačkom domaćinstvu,
- rekreacijska područja,
- građevine posebne namjene koje se planiraju
izvan građevinskog područja.
Građevine infrastrukture
Članak
140.
Građevine infrastrukture čine vodovi i
građevine u prometnog sustava, (osim morskih luka), telekomunikacijskog sustava,
vodnogospodarskog sustava i sustava energetike i građevine komunalne
infrastrukture, u što se uključuje i azil za životinje.
Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i
površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u točki odredbi 5.
Članak
141.
Na lokaciji Skračina u Malom Lošinju,
površine oko 0,25 ha, dozvoljeno je graditi azil za životinje kao jednostavne
prizemne građevine koja ima zatvoreni i natkriveni dio. Izgraditi se može,
prema potrebama do 50 % površine zemljišta, a neizgrađeni dio je poželjno
ozeleniti. U sklopu građevine ili sklopa građevina azila se može graditi
veterinarska stanica, druge građevine, kompatibilne nemjene kao npr. smještaj
za pse i druge kućne ljubimce, prateći i pomoćni sadržaji.
Azil za životinje se gradi izravnom primjenom
ovog plana. Utvrđuju se sljedeći uvjeti za izgradnju:
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(Kig) je 0,5;
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (Kis) je 0,7 -
najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m,
- najveći dozvoljeni broj etaža je ukopani
podrum, prizemlje i tavan,
- oblikovanje građevine suvremeno, na načelu
sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i
tradicijske arhitekture uz naglašenu intenciju uklapanja u okolni krajolik i
naselje,
- broj parkirališnih mjesta: najmanje 0,5
parkirališnih mjesta po 1 zaposlenom, najmanje 1 parkirališno mjesto na 100 m2 bruto površine građevine.
Površina mora za marikulturu i područje za
određivanje lokacije za marikulturu
Članak
142.
Ovim se Prostornim planom utvrđuju površine
mora za marikulturu: H1 postojeća u Uvali Kaldonta - Punta Križa površine oko
5,13 ha i područje za određivanje lokacije za marikulturu H2 od uvale Zakolo do
uvale Golublja jama (Sjeverno podno Osoršćice) površine oko 10,13 ha i H3 uz
uvalu Porat površine oko 13,32 ha, označene na kartografskom prikazu br. 1.
»Korištenje i namjena površina« i na kartografskom prikazu br. 3.1 »Uvjeti za
korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u
korištenju«, mj. 1:25.000.
Lokacija za marikulturu se određuje temeljem
dodatnih istraživanja i temeljem Procjene utjecaja na okoliš. Za postojeću i
planirane lokacije nužno je i za vrijeme korištenja praćenje stanja u okolišu i
održavanje prostora, posebno kakvoće mora u dozvoljenim granicama.
U okviru ovih površina mora za marikulturu i
područje za određivanje lokacije za marikulturu nije dozvoljen uzgoj plave
ribe, a preporuča se uzgoj školjkaša.
Građevine za vlastite gospodarske potrebe
Članak
143.
Izvan pojasa kopna 1000 m od obalne crte,
izvan građevinskog područja naselja, mogu se graditi prizemne građevine za
vlastite gospodarske potrebe građevinske (bruto) površine do 30 m2 na poljoprivrednom zemljištu površine veće od 1.000 m2, izvan zaštićenih područja kulturnih, prirodnih i
krajobraznih vrijednosti označenih na kartografskim prikazima br. 3. »Uvjeti za
korištenje, uređenje i zaštitu prostora - zaštita prirode i kulturnih dobara« i
br. 3.1 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih
ograničenja u korištenju«, mj. 1:25.000.
Gospodarske građevine u funkciji obavljanja
poljoprivredne djelatnosti
Članak
144.
Izvan pojasa kopna u širini od 1000 m od
obalne crte, izvan građevinskog područja naselja, mogu se graditi prizemne gospodarske
građevine, ali isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, uz
uvjet da je investitor registriran za obavljanje navedene djelatnosti.
Članak
145.
Gospodarske građevine u funkciji obavljanja
poljoprivredne djelatnosti su:
- gospodarske građevine i stočarska skloništa
na pašnjacima,
- spremišta u vinogradima, maslinicima i
voćnjacima,
- spremišta alata na ostalom poljoprivrednom
zemljištu,
- pčelinjaci,
- tovilišta stoke i peradi.
Članak
146.
Gospodarske građevine u funkciji stočarstva
se mogu graditi na pašnjacima površine veće od 100.000 m2, poštivanjem sljedećih kriterija:
- najveća dopuštena površina sjenika, odnosno
spremišta iznosi 50 m2,
- najveća dopuštena površina štale za
prehranu ovaca iznosi 140 m2,
- u istoj građevini može se izgraditi i
prostor za sklanjanje ljudi površine do 25 m2,
- dozvoljena je izgradnja nadstrešnice za
mužnju i građevine za agregat.
Članak
147.
Spremišta u maslinicima i voćnjacima se mogu
graditi samo na katastarskim česticama površine veće od 10.000 m2 uz sljedeće kriterije:
- najveća dopuštena površina iznosi 20 m2, a za vinograde na katastarskim česticama površine
veće od 2000 m2 uz sljedeće
kriterije:
- najveća dopuštena površina iznosi 15 m2 i ukopana cisterna do 15 m3,
- pčelinjaci i spremišta pčelara se mogu
graditi samo na katastarskim česticama površine veće od 5.000 m2 uz slijedeće kriterije: najveća dopuštena površina
pčelinjaka- nadstrešnice iznosi 10 m2 i najveća dopuštena površina spremišta i prostora za vrcanje iznosi do
20 m2.
Članak
148.
Udaljenost tovilišta sitne stoke, odnosno
peradarnika ne može biti manja od 30 metara od građevine stambene namjene,
odnosno bunara.
Tovilišta i peradarnici se ne mogu graditi na
manjoj udaljenosti od 3 kilometra od građevinskog područja naselja gradskog
karaktera niti na manjoj udaljenosti od 0,5 km od drugih građevinskih područja
i građevina.
Lokacijskom dozvolom za izgradnju tovilišta
moraju se odrediti uvjeti:
- za opskrbu vodom,
- za djelotvorno pročišćavanje otpadnih voda
i mjere za zaštitu okoliša,
- za prostor za boravak ljudi i
- za sadnju zaštitnog drveća.
Članak
149.
Za gospodarske građevine u funkciji
tradicionalnog otočkog stočarstva (ovčarstvo i kozarstvo), treba primjenjivati
kriterije koje je narod ovog kraja, kroz stoljeća bavljenja ovim djelatnostima,
otkrio i usvojio. Te građevine su ekološki prihvatljivije od navedenih
tovilišta.
Članak
150.
Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao
osnova za izgradnju spremišta ne može se parcelirati na manje dijelove.
Poljoprivredno zemljište na kojem postoji pojedinačna gospodarska građevina,
čija je veličina i vrsta takva da to zemljište u smislu ovoga Prostornog plana
nema dovoljnu površinu za izgradnju dviju gospodarskih građevina, ne smije se
parcelirati u manje dijelove, bez obzira u koje vrijeme i po kojoj osnovi je ta
građevina izgrađena.
Članak
151.
Gospodarske građevine u funkciji obavljanja
poljoprivredne djelatnosti se grade kao prizemne građevine s mogućnošću
izgradnje podruma. Dozvoljena visina za spremišta je 2,2 m a za ostale
građevine je najveća dozvoljena svijetla visina prizemlja 2,60 m.
Tlocrtna projekcija pojedinačnih gospodarskih
građevina mora biti izdužena, najmanje u omjeru 1:2, a sljeme krova mora biti
paralelno s dužom stranom građevine i sa slojnicom terena. Krov može biti
jednovodni, kod većih građevina dvovodni s pokrovom od kupe kanalice nagiba 23o. Oblikovanje građevina treba biti u skladu s
tradicijom u gradnji tih vrsta građevina, svijetla visina prizemlja ne može
biti viša od 2,60 metara, krov dvostrešan, nagiba 23 stupnja pokriven kupom
kanalicom ili »mediteran« crijepom s krovištem koje se na stropnu konstrukciju
postavlja direktno bez nadozida.
Građevine u funkciji obavljanja
poljoprivredne djelatnosti i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u
seljačkom domaćinstvu
Članak
152.
Izgradnja građevine za vlastite potrebe u
funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti (spremište za alat, strojeve,
poljoprivrednu opremu i sl.) i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u
seljačkom domaćinstvu za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s
veličinom parcele najmanje 3 ha, dozvoljena je na udaljenosti najmanje 100 m od
obalne crte, kao prizemne građevine ukupne površine 200 m2.
Lokacije građevina u funkciji obavljanja
poljoprivredne djelatnosti i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u
seljačkom domaćinstvu će se, za jedan ili više programa na istoj lokaciji,
odobravati sukladno posebnom Programu Grada Malog Lošinja za razvoj »agro« i
ruralnog turizma, kojim će pored utvrđenih prostornih kriterija i ravnomjernog
planiranja na cijelom prostoru Grada odrediti dodatni kriteriji od interesa za
Grad, sukladno Master planu razvoja turizma.
Uz druge lokacije agro-turizma koje će se
realizirati u sklopu građevinskih područja ruralnih naselja, ovo će biti dopuna
specifične ponude u sklopu projekta agro-turizma.
Izgradnja građevine za vlastite potrebe u
funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti (spremište za alat, strojeve,
poljoprivrednu opremu i sl.) za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno
gospodarstvo s veličinom parcele najmanje 3 ha, dozvoljena je na udaljenosti
najmanje 100 m od obalne crte, kao prizemne građevine ukupne površine 100 m2.
Ove se građevine mogu graditi najmanje 200 m
od rubnog područja najbližeg naselja ili stana, a bliže uz suglasnost nadležnog
Konzervatorskog odjela u Rijeci (Ministarstvo kulture).
Rekreacijska područja (RP)
Članak
153.
Rekreacijska područja su prostori prirodnog
okoliša koji se koriste i uređuju u funkciji rekreacije u slobodnom prostoru i
izletničkog turizma.
U takvim se prostorima, sukladno obilježjima
prostora i uz posebno vrednovanje krajobraznih vrijednosti mogu izvoditi samo
zahvati koji su primjereni određenoj lokaciji ili području. Dozvoljava se
mogućnost uređivati pješačke staze, biciklističke staze, jahaće i trim staze i
igrališta za rekreaciju, uređivati dječja igrališta, urediti parkirališta,
prije svega rekonstruirati postojeće građevine sukladno odredbama ovog plana,
graditi nove građevine koje je temeljem odredbi ovog plana dozvoljeno graditi
izvan građevinskog područja, te iznimno, u okviru pojedinog područja na jednoj
lokaciji graditi primjereno oblikovanu prizemnu građevinu za prehranu i piće,
sanitarije i spremišta za sportske rekvizite, skloništa i slično, koja je u
funkciji dnevnog izletničkog turizma. Oblikovanje građevine treba biti
prilagođeno prirodnom ambijentu. Lokacijskom dozvolom se, ovisno o lokacijskim
uvjetima, utvrđuje ukupna površina građevine (okvirno 20 m2) s terasom za najviše 40 mjesta koja može biti
natkrivena tendom ili pergolom) i sadržaji u građevini, te vezano na to način
vodoopskrbe, odvodnje i energetski sklop.
Kao rekreacijska područja se mogu koristiti
prostori koji su za to pogodni, a da se vrijednosti istog i okolnog prostora
time ne umanjuju. Kao rekreacijska područja su istaknuti prostori park šume
Čikat - Mali Lošinj, park šume Pod Javori - Veli Lošinj, otočić Murtar u
površini od 5,0 ha i dio otočića Koludarca u površini od 4,46 ha,
ukupan prostor planine
Osoršćice, prostor Punte Križa i južni dio otoka Lošinja. Kao specifično
rekreacijsko područje nove turističke ponude u čijoj bi funkciji bila i
poljoprivredna proizvodnja, planira se područje Punta Križa - Matalda.
Koncepcija programa je vrjednovanje i promocija ekologije, zdravog života i
način života u prostoru Matalde, odnosno područja Punta Križa u cjelini.
Realizacija ovog programa sastavni je dio ukupne turističke ponude područja, s
naglaskom na razvoj »otočkog agroturizma«.
U okviru rekreacijskog područja na južnom
dijelu otoka Lošinja, na jednoj se lokaciji dozvoljava realizacija promotivnog
turističko-edukacijskog punkta, na način da se dozvoljava izgradnja prizemne
ili jednoetažne građevine ili sklopa građevina, ukupne tlocrtne površine u
razini prizemlja do 100 m2
koja bi bila udaljena od obalne linije najmanje 100 m, uz uvjet da se na
lokaciji isključuje mogućnost stanovanja ili turističkog smještaja.
Građevine posebne namjene koje se planiraju
izvan građevinskog područja
Članak
154.
Na prostoru Grada Malog Lošinja je izvan
građevinskog područja smještena slijedeća građevina posebne namjene - vojna
građevina:
1. RP »Tovar«.
Na lokaciji RP »Tovar« se dozvoljava
rekonstrukcija postojećih vojnih građevina i radovi kojima se osigurava
nesmetan rad vojnih uređaja te sigurnost i tajnost vojnog kompleksa sukladno potrebama
obrane kao i realizacija novog objekta sukladno potrebama obrane.
Područja posebnih ograničenja u korištenju
Članak
155.
Prostori posebnih ograničenja u korištenju
koja se odnose na krajobraz i obalu, geotehničke značajke tla, lovišta,
sanaciju prostora, rekreacijska područja, more, zaštitu površina i građevina
posebne namjene i zone ograničene gradnje i uređenja prostora vezano na
planiranje i korištenje građevina prometa su označeni na kartografskom prikazu
br. 3.1 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih
ograničenja u korištenju«, mj 1:25000.
Krajobraz i obala
Članak
156.
Područja izdvojena kao osobito vrijedni
predjeli prirodnog i kultiviranog krajobraza koja se nalaze izvan zaštićenih i
evidentiranih vrijednih dijelova prirode i izvan područja kulturne baštine se
štite ovim planom zbog osobite vrijednosti i ljepote sukladno članku 235. i
236. odredbi.
U ovom se krajobrazu kao posebnost ističu
potezi i točke s panoramskim vrijednostima koji se štite od izgradnje koja bi
na bilo koji način umanjila njihove vrijednosti:
- vrh Televrin na Osoršćici na koti 589 m
n.m.
- vrh Sv. Nikola na Osoršćici na koti 558 m
n.m.
- vrh Did na otoku Iloviku na koti 88 m n.m.
- vrh Mala straža na otoku Iloviku na koti 86
m n.m.
- vrh Straža na otoku Susku na koti 93 m n.m.
- vrh Vela straža na Punti Križa na koti 154
m n.m.
- vrh Melin kraj Velog Lošinja na koti m n.m.
- vrh Sv. Ivan kraj Velog Lošinja na koti 231
m n.m.
Geotehničke značajke tla
Članak
157.
Područja posebnih ograničenja u korištenju
obzirom na postojeće geotehničke značajke tla određuju se sukladno točkama
1.2.1.1. Geološka građa, geotehničke značajke i hidrologija (bujične vode) i
3.7.1. Zaštita tla i označena su na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za
korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u
korištenju«, u mjerilu 1:25.000.
Lovišta
Članak
158.
Područja posebnih ograničenja u korištenju
obzirom na površine lovišta, lovnih površina i površina zemljišta izvan lovišta
označena su na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i
zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu
1:25.000.
Lovnu površinu treba, zbog usvojenih načela
očuvanja okoliša i očuvanja vrijedne prirode u ovom prostoru, ograničiti na
prostore izvan zaštićenih prirodnih područja (na južni dio otoka Cresa i južni
dio otoka Lošinja) te broj i površinu lovišta reducirati sukladno planiranom
korištenju prostora.
Zbog generalnog opredjeljenja za primjenu
sustavnih i cjelovitih mjera zaštite prirode neophodno je preispitati
kompatibilnost lova s načelima zaštite prirode.
Alohtonu divljač na ovom prostoru ukloniti na
osnovu Programa sačinjenog od strane stručnih institucija korištenjem iskustava
poznatih na području EU.
Prostori za sanaciju
Članak
159.
Prostori napuštenih odlagališta otpada,
prostori oštećenog kultiviranog krajobraza i površine eksploatacije kamena su
planirani za sanaciju. Napuštena odlagališta otpada su označena na kartografskom
prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja
posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25.000.
Nužna je sanacija vrijednog prostora te
prirodnog i kultiviranog krajolika koji je devastiran bespravnom gradnjom i
neprimjerenim korištenjem poljoprivrednih i šumskih površina postavljanjem
različitih objekata za povremeni boravak i kampiranje i vezano na to izvođenje
drugih radova na zemljištu. Te je objekte potrebno evidentirati i ukloniti a
područje sanirati privođenjem osnovnoj namjeni. Ovakve su devastacije prisutne
u izvjesnoj mjeri na cijelom prostoru Grada, a brojnošću su posebno naglašene
na području Punte Križa, na području Liski-Kurila i Podosoršćicom. Kako se
navedeno korištenje zemljišta uglavnom događa točkasto u prostoru, na
kartografskom prikazu 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25.000, grafički se
kao zonu sanacije definiralo područje sjeverno od Pogane na Punti Križa, koje
se u cjelini koristi na navedeni način.
Ovim se Prostornim planom utvrđuje sanacija
postojećeg kamenoloma Brdo Kušć. Područje za sanaciju je određeno na
kartografskom prikazu br. 3.1 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu
prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mj. 1:25.000, a
obuhvaća površinu kamenoloma izvan područja za prenamjenu. Sanacija se provodi
kako bi se devastirano područje saniralo u skladu s važećim propisima iz
oblasti rudarstva. Sanaciju se planira provesti oblikovanjem terena i
pošumljavanjem odgovarajućim autohtonim biljnim vrstama.
Rekreacijska područja
Članak
160.
Vrijedni prostori krajobraza koji se
namjenjuju rekreaciji u prirodnom okruženju te se štite i koriste sukladno
člancima 153., 156. i 235.-237. odredbi i označena su na kartografskom prikazu
br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih
ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25.000.
More
Članak
161.
Područja mora na koja se odnose posebna
ograničenja određuju se sukladno članku 38. odredbi i označena su na
kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu
prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« i na kartografskom
prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«, u mjerilu 1:25.000.
Zone zaštite površina i građevina posebne
namjene
Članak
162.
Na prostoru Grada Malog Lošinja su određene
površine posebne namjene za slijedeće zone vojnih kompleksa i građevina: 1.
Vojarna »Kovčanje« i
2. RP »Tovar«.
Ovisno o vrsti, namjeni i položaju u
prostoru, oko pojedinog kompleksa iz prethodnog stavka se određuje zaštitna
zona sa slijedećim uvjetima korištenja i uređenja prostora:
1. Vojarna »Kovčanje« - zabrana gradnje u
pojasu 100 m od ruba zone posebne namjene, za svaku eventualnu gradnju,
rekonstrukciju ili adaptaciju tražiti suglasnost MORH- a, područje luke posebne
namjene definirati sukladno Odluci o lukama posebne namjene.
2. RP »Tovar« da - zabrana gradnje u 700 m od
osi uređaja ovisno od mikrolokacije postaje, razmještaja i namjene objekta
unutar postaje, karakteristika terena, okolne naseljenosti i dr. odnosno do
trase planirane državne ceste D100.
Zone zaštite za sve površine i građevine su
označene na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i
zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«.
Zone ograničene gradnje i uređenja prostora
Članak
163.
Na prostoru Grada Malog Lošinja su određene
zone ograničene gradnje i uređenja prostora za potrebe i u funkciji prometnih
građevina.
a. Utvrđuju se zone ograničene gradnje i
uređenja prostora radi rezervacije koridora za trase sljedećih cesta:
1. rekonstrukciju državne ceste na dijelu
kroz naselje Osor, gdje zona zabrane gradnje obuhvaća prostor unutar kojeg je
moguće izgraditi novu dionicu državne ceste D100 i podmorski tunel, a izgradnja
u utvrđenoj zoni je dozvoljena nakon rekonstrukcije državne ceste na predmetnoj
dionici,
2. izgradnju spojne ceste Sunčana uvala -
Kalvarija u Malom Lošinju, gdje zona zabrane gradnje obuhvaća prostor unutar
kojeg je moguće izgraditi dionicu spojne ceste a izgradnja u utvrđenom koridoru
je dozvoljena nakon izgradnje ceste.
U zoni ograničene gradnje i uređenja prostora
koridora cesta, prije rekonstrukcije, odnosno izgradnje planirane ceste se
dozvoljava izgradnja isključivo:
- vodova infrastrukture koje je moguće
preložiti u trup ceste,
- izgradnje pješačkih i biciklističkih staza,
- postavljanje pokretnih građevina i uređaja,
- na prostoru sportsko-rekreacijskog centra
R19 je pored navedenog
dozvoljeno uređenje nasutih ili travnatih igrališta.
b. Utvrđuju se zone ograničene gradnje i
uređenja prostora radi rezervacije prostora za izgradnju javnih parkirališta
čiji je prostorni raspored vidljiv iz kartografskog prikaza br. 3.1. »Uvjeti za
korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u
korištenju«, u mjerilu 1:25.000. Parkirališta se uređuju sukladno člancima 194.
i 195. odredbi.
c. Utvrđuju se zone ograničene gradnje i
uređenja za korištenje aerodroma i letjelišta;
3. za aerodrom Mali Lošinj se utvrđuje zračni
put,
4. za aerodrom Mali Lošinj se utvrđuje
prostor u dužini od 500 m u nastavku piste, za postavljanje prilaznih svjetala
nakon njenog planiranog produženja,
5. za letjelište Unije se utvrđuje zračni
put.
Zračni put aerodroma (3.) i letjelišta (5.)
predstavlja zaštitnu površinu u kojoj se ograničava visina objekata viših od 35
m, prirodnih i umjetnih zapreka čime se omogućuje siguran manevar zrakoplova.
U zoni ograničene gradnje oznake (4.) je
eventualno građenje i uređenje dozvoljeno uz suglasnost nadležnog Ministarstva.
d. Zona ograničene gradnje i uređenja
prostora u koridoru žičare određuje se u članku 198. odredbi.
Zone zaštite za sve površine i građevine su
označene su na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i
zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«.
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI
Članak
164.
Pri planiranju gospodarskih djelatnosti,
treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te
održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.
Turizam
Članak
165.
Uloga turizma u razvoju gospodarstva području
Grada Malog Lošinja je prevladavajuća. Razvoj turizma temeljiti će se na
osnovnim resursima koji čine prirodne vrijednosti i kulturna baština uključivo
prepoznatljivost područja, posebno otoka Lošinja kao turističke destinacije s
tradicijom. Koncept razvoja turizma treba uskladiti s receptivnim mogućnostima
prostora, globalno i za svaku destinaciju posebice, uvijek uz poštivanje uvjeta
zaštite okoliša. Pri tome treba utvrditi mjere kojima se negativni efekti koji
se neminovno očekuju zbog koncentracije velikog broja gostiju i u isto vrijeme,
svode na prihvatljivu mjeru.
Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja
potrebno je planirati i provoditi tako da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva
izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja.
Budući razvoj ugostiteljstva i turizma je u
najvećoj mjeri planiran u okviru postojećih izgrađenih ugostiteljsko
turističkih zona, njihovim restrukturiranjem i repozicioniranjem uz podizanje
razine sadašnjeg smještaja.
Povećanje kapaciteta i obogaćenja ponude u
turizmu planira se stvaranjem uvjeta za razvoj zdravstvenog turizma, pružanjem
ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu te korištenjem
graditeljskog naslijeđa, posebno ruralnog koje je pretežito zapušteno ili u propadanju
te drugih napuštenih građevina, za što treba osigurati stručnu revitalizaciju.
Ukupno povećanje kapaciteta se planira do okvirno 4.900 kreveta. Povećanje
kapaciteta u hotelskom smještaju visoke kategorije sa 4 i 5 zvjezdica (*), u
izdvojenim zonama i u okviru naselja iznosi ukupno oko 1.600 kreveta.
Smještajni kapaciteti visoke kategorije,
pretežno sa 4 i 5 zvjezdica (*), planiraju se u izdvojenim zonama ugostiteljsko
turističke namjene ukupnog kapaciteta do 13.500 do 15.000 kreveta.
Oko 1.200 kreveta se planira u okviru malih
obiteljskih hotela visoke kategorije koji će se urediti u okviru naselja.
Za razvoj ruralnog (agro) turizma se planira
rekonstrukcija autohtonih kuća, gdje se kao najveća vrijednost prepoznaju
napušteni stanovi na Punti Križa i iznad Nerezina, te graditeljski fond malih
otoka.
Pored toga se u okviru ruralnih naselja i na
više lokacija izvan naselja planira realizacija projekata agro-turizma a vezano
na pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu. Ukupno
se planira do 1.000 kreveta u navedenom tipu smještaja.
Nautičke kapacitete se usklađuje s pojačanom
zaštitom prirode na kopnu i moru. Marina se planiraju u Nerezinama ukupnog
kapaciteta 280 vezova i u Malom Lošinju postojeća kapaciteta 400 vezova i
planirana 200 vezova. Za dodatne nautičke kapacitete koristiti će se
disperzirani manji kapaciteti unutar luka otvorenih za javni promet uz naselja
i kapaciteti sidrišta.
Poljoprivreda
Članak
166.
Predviđa se postupni prelazak s
konvencionalne na ekološku poljoprivredu (organsku, biološku). Takva
poljoprivreda treba predstavljati kvalitetna dopunu turizmu pa njen razvoj
treba usmjeriti prvenstveno na proizvodnju zdrave hrane koja će se uglavnom
plasirati na vlastito tržište i u ugostiteljstvo otoka.
Aktiviranjem poljoprivrede podmirio bi se dio
potreba u hrani stanovništva i turizma. Ekonomičnost je u proizvodnji autohtone
zdrave hrane i njenom plasmanu u sklopu turističke ponude. Oslonac za ekološku
poljoprivredu je na obiteljskim gospodarstvima i agroturizmu.
U cilju očuvanja prirodne biološke i
krajobrazne raznolikosti potrebno je revitalizirati ekstenzivno stočarstvo, te
poticati obnovu zapuštenih vinograda i maslinika na tradicionalan način,
poticati pčelarstvo i sl.
Poljoprivredne površine se na prostoru Grada
Malog Lošinja, posebno dio tih površina koje čine vrijedne poljoprivredne
površine, čuva od nenamjenskog oblika korištenja. Obnovom poljoprivredne
djelatnosti aktivira se postojeći potencijal koji čini vrijedno poljoprivredno
zemljište, u velikoj mjeri zapušteno i rekultivira degradirani kulturni
krajolik.
Osobito vrijedno obradivo tlo površine oko
600 ha i vrijedne obradivo tlo površine oko 2.600 ha čuva se od nenamjenskog
korištenja i i osnova je razvoja maslinarstva, vinogradarstva, voćarstva,
povrćarstva te uzgoja mediteranskog ljekovitog i začinskog bilja.
Za poljoprivredu treba koristiti i sve ostale
poljoprivredne površine. U pretežnom dijelu površine to su kraški pašnjaci
površine oko 10.300 ha koji su osnova razvoja ovčarstva, kozarstva i
pčelarstva. Potrebno je provoditi krčenje i vraćanje prvobitne poljoprivredne
namjene na svim poljoprivrednim površinama kao i na pašnjacima koji su tijekom
vremena zarasli, jer se zbog smanjenje broja ovaca ne koriste za ispašu.
Zbog problema koje u revitalizaciji
poljoprivrede izaziva izrazita usitnjenost poljoprivrednog posjeda te je
potrebno poticati rješavanje zemljišno-knjižne problematike.
Lovstvo
Članak
167.
Lovnu površinu koja danas obuhvaća 57 %
površine Grada treba, zbog usvojenih načela očuvanja vrijedne prirode u ovom
prostoru, ograničiti na prostore izvan zaštićenih prirodnih područja te broj i
površinu lovišta reducirati sukladno planiranom korištenju prostora. Zbog
generalnog opredjeljenja za primjenu sustavnih i cjelovitih mjera zaštite
prirode neophodno je preispitati kompatibilnost lova s načelima zaštite
prirode.
Alohtonu divljač na ovom prostoru ukloniti na
osnovu Programa sačinjenog od strane stručnih institucija korištenjem iskustava
poznatih na području EU.
Šumarstvo
Članak
168.
Gospodarenje šumama obuhvaća uzgoj, zaštitu i
korištenje šuma i šumskih zemljišta te izgradnju i održavanje šumske
infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje
šumama. Sveeuropski kriteriji za održivo gospodarenje šumom jesu:
1. održavanje i odgovarajuće poboljšanje
šumskih ekosustava i njihov doprinos globalnome ciklusu kisika,
2. održavanje zdravlja i vitalnosti šumskog
ekosustava,
3. održavanje i poticanje proizvodnih
funkcija šume,
4. održavanje, očuvanje i odgovarajuće
poboljšanje biološke raznolikosti u šumskom ekosustavu,
5. održavanje i odgovarajuće poboljšanje
zaštitnih funkcija u upravljanju šumom (posebno tla i vode),
6. održavanje drugih socijalno-ekonomskih
funkcija i uvjeta.
Šumama na ovom prostoru treba gospodariti na
način da se prije svega osigura zaštita i unapređenja šuma posebno uz očuvanje
šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima i to prvenstveno kao
autohtonih sastojina, uz to osigurati jednostavnu biološku reprodukciju šuma i
istovremeno djelovati na očuvanju faune uz ograničeno gospodarenje divljači.
Stvoriti stabilne šumske sastojine,
obnavljati vegetaciju u uništenim ili degradiranim šumskim ekosistemima, erodiranim
površinama, te na obešumljenim površinama na kojima poljoprivreda nema uvjeta
razvoja, odnosno tamo gdje se ne provodi ekstenzivno stočarstvo.
Stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi
ozelenjavanja gradskih područja, posebno rubnih, seoskih naselja, turističkih
područja zbog povoljnog utjecaja šuma na okoliš, koje se ogleda u pozitivnim
estetskim, funkcionalnim i sanitarnim utjecajima na urbanizirana područja
(izgled krajolika, zaštita od utjecaja buke i zagađenja, zaštita od prekomjerne
insolacije i utjecaja vjetra, mogućnost korištenja za rekreaciju i djelom za
proizvodnju).
Na području Čikata i drugih dijelova Malog
Lošinja, na području Pod Javori i drugih dijelova Velog Lošinja, te na ostalim
mjestima gdje pridolaze sastojine alepskog bora cilj je formirati mješovitu
sastojinu alepskog bora s grupama stabala crnike izraslih iz sjemena,
formirajući tako kvalitetnu šumu estetske vrijednosti, koja bi i dalje imala
značajniju funkciju u turističkoj valorizaciji ovog područja.
Šumarstvo će i nadalje biti u temeljnoj
funkciji održavanja šumskog fonda, zaštiti i rekreaciji dok će eksploatacija
biti minimalna. Održavanje
državnih šuma i manji obujam sječe treba provoditi u skladu s Programima
gospodarenja, dok je Grad obvezan izraditi Programima gospodarenja šumskim
zemljištima na privatnoj zemlji kojim će se i na tim površinama primjenjivati
ista načela gospodarenja.
Šumsko gospodarsku osnovu nadležna šumarija
može provoditi nakon što dobije suglasnost Gradskog vijeća a sve građevine
(motrionice, šumske i protupožarne ceste, prosjeci i sl.) moraju biti
definirane u njoj, te će se nakon suglasnosti Grada imati valjane dokumente za
izvođenje prema Zakonu o gradnji. Prilikom izdavanja tih dokumenata potrebno je
obvezno utvrditi uvjete zaštite prirode prema Zakonu o zaštiti prirode.
Ribarstvo
Članak
169.
Područje Lošinja i Cresa ima dobru tradiciju
ulova i prerade ribe, a i nalazi se u blizini potrošačkih centara (Trst,
Rijeka, turistička mjesta). U narednom razdoblju povećavat će se ulov ribe za
potrebe stanovništva, turizma i izvoza, ali bi trebalo modernizirati i
proširivati ribarsku flotu i ribolovnu opremu, unijeti više reda na lovištima,
suzbijati nedopuštene oblike ulova i pooštriti sezonsku zaštitu ribljeg fonda.
Uz to će se povećati broj profesionalnih, malih i športskih ribara. Postoje
povoljni uvjeti i za proširenje marikulturnog uzgoja ribe, dagnji i kamenica;
pogodne uvale za taj uzgoj treba predvidjeti prostornim planom. Očekuje se
povećanje ulova i uzgoja od sadašnjih 2000 t na 2.200 -2.500 t u 2015. godini.
Brodogradnja
Članak
170.
U sekundarnom sektoru brodogradnja će i
nadalje biti dominantna djelatnosti, ali će se uz nju razviti i mnogi obrtnički
pogoni koji će nadopunjavati tu djelatnost. No oni će poticati i razvoj drugih
prerađivačkih djelatnosti koje neće onečišćavati okoliš i koje će pridonositi
cjelogodišnjem zapošljavanju ljudi. U narednom razdoblju će razvoj nautičkog
turizma i povećanje broja brodova za rekreaciju na otocima povećati potražnju
za uslugama popravka trupa, motora i opreme, pa će navedena dva brodogradilišta
povećati obujam svog poslovanja.
Potrebna je modernizacija pogona oba
brodogradilišta uz uvođenje djelatnosti i načina rada kojima će se smanjiti
negativan utjecaj na okoliš. Određeni tehnološki postupci s utjecajem na okoliš
se trebaju napustiti (suho pjeskarenje) te uvesti nove tehnologije i nove
djelatnosti koje će na bolji način valorizirati atraktivnost postojeće lokacije
uz samo naselje (proizvodnja određene vrste plovila, servisiranje i održavanje
određene vrste plovila, izložbeni prostori, sajmovi plovila, prodaja plovila i
sl.).
Gospodarske - poslovne namjene
Članak
171.
Razvoj gospodarskih djelatnosti industrije,
obrtništva i svih poslovnih djelatnosti se usmjerava prvenstveno u izdvojene
površine za gradnju gospodarskih sadržaja i to u zonu Kalvarija uz naselje Mali
Lošinj i zonu Ćunski - Kušć nedaleko naselja Ćunski.
Pored toga se gospodarske aktivnosti planiraju
razvijati unutar postojećih i planiranih površina gospodarske namjene unutar
naselja, kao i pojedinačnih sadržaja u sklopu zona mješovite namjene u sklopu
naselja, racionalnim korištenjem zauzetih prostora pretežno u okviru postojećih
lokacija ali i u novim zonama naselja.
Postojeće površine isključivo gospodarske
namjene u naseljima su postojeća brodogradilišta u Malom Lošinju i u
Nerezinama.
Nove manje gospodarske zone se planiraju, na
principu policentričnog razvoja prostora, za manje proizvodno - zanatske
sadržaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost, uslužne, trgovačke,
komunalno-servisne i druge poslovne i gospodarske djelatnosti u naseljima
Belej, Punta Križa, Nerezine, Veli Lošinj i Unije.
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI
Članak
172.
Ovim Prostornim planom osigurani su prostorni
uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i
školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i
sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina od javnog interesa. Vrsta i
broj građevina društvenih djelatnosti određuju se mrežom građevina za svaku
djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.
Mreža građevina društvene namjene na području
Grada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena
prostora«, u mjerilu 1:25000.
Pri utvrđivanju kriterija za dimenzioniranje
naselja koja obnašaju funkciju glavnog gradskog i lokalnog razvojnog središta u
planirane osnovne javne sadržaje uključena je i dječja ustanova - vrtić,
sukladno planiranom broju stanovnika 2015.
Članak
173.
Građevine i sadržaji društvenih djelatnosti
se u pravilu planiraju unutar prostora naselja, ovisno o centralnoj funkciji
koju naselje obnaša, dok se u izdvojenim zonama izvan naselja planiraju
sadržaji sporta i rekreacije i pojedine vjerske građevine.
U naselju Mali Lošinj kao središtu Grada se
planiraju sljedeće društvene djelatnosti:
Uprava i sudstvo
|
- ispostave županijske i državne uprave
- gradski/općinski organi samouprave
- općinski sud
- prekršajni sud
- sjedište javnog bilježnika
- porezna uprava - ispostava
- policijska stanica
|
Predškolski odgoj
|
- dječji vrtić i jaslice
|
Školstvo
|
- srednja škola / viša škola
- osnovna škola
- sportska dvorana osnovne škole
|
Kultura i informacije
|
- otvoreno ili pučko učilište
- kino
- muzej, galerija
- knjižnica, čitaonica
|
Zdravstvo i socijalna skrb
|
- stacionari u sklopu objekata primarne
zdravstvene zaštite
- objekti primarne zdravstvene zaštite
- dom za starije osobe
|
Šport
|
- pojedinačni sportski objekti
- sportski klubovi
|
|
|
|
|
U naseljima Veli Lošinj i Osor s Nerezinama
kao lokalnim središtima planiraju se sljedeće društvene djelatnosti:
Predškolski odgoj
|
- dječji vrtić i jaslice
|
Školstvo
|
- područna osnovna škola
|
Kultura i informacije
|
- knjižnica i čitaonica
- muzej, galerija
|
Zdravstvo i socijalna skrb
|
- primarna zdravstvena zaštita
- sekundarna zdravstvena zaštita u Velom Lošinju
- dom za starije osobe
|
Šport
|
- pojedinačni sportski objekti
- sportski klubovi
|
U naseljima Ilovik, Susak, Unije i Punta
Križa kao samostalnim naseljima i manjim lokalnim središtima se planiraju
sljedeće društvene djelatnosti:
Školstvo
|
- područna osnovna škola
|
Zdravstvo
|
- primarna zdravstvena zaštita
|
Kultura i informacije
|
- knjižnica i čitaonica /preporuka/
|
Predškolske i školske ustanove
Članak
174.
Pri izradi urbanističkih planova uređenja za
naselja u kojima se planiraju ove ustanove (iako postojeće predškolske i
školske ustanove zadovoljavaju potrebe u planskom razdoblju) potrebno je
rezervirati dio prostora uz postojeće ustanove za eventualne potrebe širenja i
podizanja standarda unutar postojeće ustanove. U naselju Mali Lošinj treba
planirati/rezervirati prostor za visoku školu/veleučilište.
Potreba za predškolskim i školskim ustanovama
određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu i to:
- za predškolske ustanove: 8% (6 %), uz
obuhvat u predškolskim ustanovama 76%,
- za osnovne škole 10,0% (8 %).
Prilikom izrade urbanističkog plana uređenja
naselja Mali Lošinj je potrebno poboljšati uvjete dostupnost i sigurnosti
prilaza do postojećih ustanova.
Građevina školske sportske dvorane se gradi
na prostoru u neposrednoj blizini škole i postojeće gradske sportske dvorane,
sukladno važećim uvjetima i uvjetima iz članaka 90. i 91. odredbi.
Sport i rekreacija
Članak
175.
Građevine i područja namijenjena za smještaj
sportsko- rekreacijskih sadržaja smještaju se unutar građevinskog područja
naselja i na površinama za izdvojene namjene.
Detaljniji uvjeti gradnje građevina u
građevinskim područjima naselja određeni su člancima 90. i 91. odredbi, a na
površinama za izdvojene namjene člancima 124.-133. odredbi.
Urbanističkim planom uređenja za pojedino
naselje ili izdvojenu namjenu uz obalu, mora se planirati obalna šetnica (lungo
mare) i omogućiti šetnja i rekreacija uz samu morsku obalu.
U sklopu rekreacijskih područja, akvatorija i
obalnog pojasa određuju se uređene i prirodne morske plaže namijenjene kupanju
i sportovima na vodi.
Izvan građevinskih područja se rekreacijska
područja uređuju prema članku 153. odredbi.
Zdravstvo i socijalna skrb
Članak
176.
Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu
skrb proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima (ili
ograničenjima). Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim
člancima 90. i 91. odredbi.
Građevina doma za starije osobe se gradi u
naselju koje je centar Grada i lokalni centar, gdje postoje uvjeti korištenja
zdravstvenih, socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i
uvjeti za društvenu aktivnosti korisnika doma, najmanjeg kapaciteta 40
korisnika, te manjeg kapaciteta u drugim naseljima.
Vjerske građevine
Članak
177.
Vjerske građevine (crkve, kapele, samostani,
pastoralni centri, škole i dr.) u pravilu se grade u građevinskim područjima
naselja. Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim člancima 90.
i 91. odredbi, kapele, križevi i sl. obilježja se mogu smjestiti i izvan
građevinskih područja naselja nakon što se obnove sve postojeće i urušene.
Unutar građevinskog područja naselja Ćunski -
Artatore (NA 2.1), se na prostoru površine približno 1.000 m2 (dio k.č. 10910/9) planira izgradnja crkve, kao
samostojeće građevine izgrađene površine do 200 m2, na način da se izbjegne znatnije rušenje vrijednog
visokog zelenila na lokaciji. Građevina treba biti kvalitetno oblikovana
sukladno namjeni. Na neizgrađenom dijelu građevne čestice se u cijelosti čuva
postojeće visoko zelenilo, a parkiralište se na čestici može urediti isključivo
prilagođavajući se rasporedu postojećih stabala.
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I
POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA
Članak
178.
Koridori i površine infrastrukturnih sustava
prikazani su na kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina« i
br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, u mjerilu 1:25.000.
Razvrstaj građevina infrastrukture državnog i
županijskog značaja prikazan je člancima 44.-46. odredbi. Ovim su Planom
određeni koridori i površine infrastrukturnih sustava i to za:
- prometni sustav koji uključuje cestovni,
pješački i promet u mirovanju te pomorski i zračni promet,
- infrastrukturu telekomunikacija i pošta,
- vodnogospodarskog sustava,
- energetskog sustava.
Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih
koridora se određuju na sljedeći način:
Površine za infrastrukturu određuju se prema
kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina« i br. 2
»Infrastrukturni sustavi i mreže« u mjerilu 1: 25.000, uvažavajući:
- vrednovanje prostora za građenje,
- uvjete utvrđivanja prometnih i drugih
infrastrukturnih sustava,
- mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti,
- mjere zaštite prirodnih vrijednosti,
- mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa
i
- mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na
okoliš.
5.1. PROMETNI SUSTAV
Članak
179.
Prometni sustav prostora Grada Malog Lošinja
prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, u
mjerilu 1:25.000, a uključuje osnove cestovnog, pomorskog i zračnog sustava te
poštanskog i telekomunikacijskog sustava.
5.1.1. Cestovni promet
Članak
180.
Cestovnu mrežu na području obuhvata ovog
Plana, sukladno Prostornom planu Primorsko-goranske županije, čine javne ceste:
državne, županijske i lokalne, te nerazvrstane ceste:
Državna cesta Porozina (trajektna luka) -
Cres - Mali Lošinj (D100)
Planirana rekonstrukcija dionice:
- obilaznica Beleja (između naselja Belej i
Kačićevi) l = 2.000 m,
- rekonstrukcija kroz Osor s izgradnjom novog
mosta,
- obilaznica Nerezina (u realizaciji),
- rekonstrukcija pred Malim Lošinjem (uvala
Kovčanje- autokamp Poljana) - novi dio trase l = 1.500 m, pri kojem je zahvatu
potrebno ishoditi suglasnost Ministarstva obrane,
- rekonstrukcija u Malom Lošinju od
brodogradilišta do Zagazina l = 850 m (nova trasa istočno oko uzvisine Malin),
- rekonstrukcija na Privlaci l = 500 m
podizanje nivelete s izgradnjom novog mosta,
- rekonstrukcija križanja na završetku
državne ceste D100 u Malom Lošinju i na početku županijske ceste za Veli
Lošinj, s naglaskom na potrebu kvalitetnog rješenja pješačkog i biciklističkog
prometa (moguće rješenje križana u dvije razine).
Nakon izgradnje novih dionica državne ceste,
postojeće će trase postati nerazvrstane prometnice u naseljima.
Županijske ceste
Na prostoru Grada Malog Lošinja su planirane
sljedeće županijske ceste:
- od državne ceste Porozina - Cres - Mali
Lošinj do zračne luke Mali Lošinj,
- od Malog Lošinja do Velog Lošinja.
Lokalne ceste
Na prostoru Grada Malog Lošinja su planirane
sljedeće lokalne ceste:
- od državne ceste Porozina - Cres - Mali
Lošinj do centra naselja Mali Lošinj,
- od državne ceste Porozina - Cres - Mali
Lošinj do T.L. Čikat,
- od lokalne ceste T.L. do T.L. Sunčana
uvala,
- od državne ceste Porozina - Cres - Mali
Lošinj do Ustrina,
- od državne ceste Porozina - Cres - Mali
Lošinj do T.L. Baldarin,
- od državne ceste Porozina - Cres - Mali
Lošinj do T.L. Artatore.
- Nova prilazna cesta od državne ceste (D100)
u naselju Nerezine do planirane luke nautičkog turizma - marine Biskupija u
Nerezinama.
- Produženje ceste od T.L. Čikat - M. Lošinj
(Ž5159) do T.L. Sunčana uvala (Ž5160) oko uzvisine Belveder ponovo do iste
ceste (Ž 5159) čime se postiže bolja protočnost kroz hotelski kompleks u Sunčanoj
uvali (bez okretanja) posebno za autobuse. Dužina ovog dijela ceste je 1.300 m
s nagibima 6,33 % i 4,0 %.
- Novi dio ceste Osor (D100) - Punta Križa -
T.L. Baldarin (L 58101), od novog spoja s D100 pred Osorom do spoja na
postojeću trasu, u dužini 1000 m i s uzdužnim nagibom n % 1,5 % te
rekonstrukcija ostalog dijela ceste za Puntu Križa, u dužini od 12.700 m s
novim dijelovima ceste za obilazak oko naselja Punta Križa l = 2200 m i s novim
spojem na kamp Baldarin l = 1100 m.
- Novi dio ceste T.L. Artatore - D100 (L
58103) za naselje Artatore dužine 150 m od novog spoja s D100 do postojeće
trase. Osim toga se ostali dio trase 500 m planira rekonstruirati (proširenje
kolnika i popravak elemenata dviju serpentina).
Članak
178.
Osnovni tehnički elementi za gradnju i
uređenje javnih cesta na području obuhvata ovog Plana određuju se kako slijedi:
- broj prometnih trakova za državnu,
županijsku i lokalnu cestu iznosi dva,
- najmanja dozvoljena širina prometnog traka
za državnu cestu iznosi 3,25 m,
- najmanja dozvoljena širina prometnog traka
za županijsku cestu iznosi 3,00 m,
- najmanja dozvoljena širina prometnog traka
za lokalnu cestu iznosi 2,75 m,
- najmanja dozvoljena širina rubnog traka za
državnu i županijsku cestu iznosi 0,30 m,
- najmanja dozvoljena širina rubnog traka za
lokalnu cestu iznosi 0,20 m,
- poprečni nagib javnih cesta iznosi
2,5%-4,0%,
- najveći dozvoljeni uzdužni nagib za državnu
cestu iznosi 7%(8%), za županijsku 10% a lokalnu 12%,
- najmanja dozvoljena širina nogostupa javne
ceste je 1,60 m,
- najmanja dozvoljena širina bankine cesta
van naselja) iznosi 1,20 m za državnu cestu, 1,00 za županijske i lokalne
ceste.
Izuzeće od gornjih odredbi kod rekonstrukcije
javne ceste unutar izgrađenog naselja su širine prometnih trakova za državne i
županijske ceste koje mogu iznositi minimalno 3,00 m (državne) i 2,75 m
(županijske) odnosno širina nogostupa 0,80-1,20 m.
Članak
182.
Na površinama infrastrukturnih građevina
namijenjenih cestovnom prometu dozvoljena je gradnja i uređenje:
- osnovne ulične mreže i trga,
- parkirališta i garaže,
- pješačke zone i pješačkog puta,
- biciklističke staze i trake,
- benzinske crpke,
- pratećeg uslužnog objekta i
- drugih pratećih sadržaja u funkciji
individualnog i javnog prometa.
U koridoru državne ceste Porozina (trajektna
luka) - Cres - Mali Lošinj (D100), izvan građevinskog područja, dozvoljeno je
izgraditi jedan servisni punkt, namijenjen održavanju te ceste.
U koridoru iste državne ceste se planiraju
autobusna stajališta za naselja Belej, Ustrine, Osor, Nerezine (naselje i
Lopari), Sv. Jakov (naselje i Lučica), Ćunski (naselje i Artatore) i Mali
Lošinj (Kovčanje, Poljana, Privlaka i Zagazinjine) čiji je prostorni raspored
vidljiv iz kartografskog prikaza br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i
zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu
1:25.000. Tehnički elementi autobusnih stajališta trebaju biti u skladu sa
zakonskim propisima.
Članak
183.
Na prostoru u koridoru državne ceste Porozina
(trajektna luka) - Cres - Mali Lošinj (D100), u zoni križanja s lokalnom cestom
do naselja Punta Križa, uz naselje Osor a izvan građevinskog područja,
dozvoljeno je izgraditi prateći uslužni objekt (PUO) s turističkim
informativnim punktom, u sklopu kojega je moguće pored javnog parkirališta
planirati ugostiteljsko turistički objekt s ugostiteljski, uslužnim, trgovačkim
izložbenim i komunalnim sadržajima.
Izgradnja i uređenje zone za organizaciju
pratećeg uslužnog objekta se utvrđuje prema slijedećim uvjetima:
- površina zone do 0,5 ha;
- najmanje 30 mjesta za osobne automobile i
najmanje 2 parkirališta za autobus;
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti
(Kig) je 0,3;
- najveći dopušteni koeficijent
iskorištenosti (Kis) je 0,3 /
0,6 uključujući tavan;
- najveća dopuštena visina građevine iznosi
4,0 m;
- najveći dozvoljeni broj etaža je ukopani
podrum, prizemlje i tavan;
- suvremeno oblikovanje građevine, na načelu
sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i
tradicijske arhitekture uz naglašenu intenciju uklapanja u okolni krajolik i
osjetljivi vrijedan prostor uz naselje Osor.
Nerazvrstane ceste/ulice
Članak
184.
Planirane nove ili rekonstruirane dionice su:
- nova cesta Mali-Veli Lošinj - planirana
luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Mrtvaska, ukupne dužine 7.400 m
planirana po istočnoj padini Kalvarije (Sv. Ivan) i njeno povezivanje s
gospodarskim zonama Mali i Veli Lošinj. Trasa ceste se u najvećoj mogućoj mjeri
prilagođava postojećem terenu, nužne usjeke i nasipe treba pažljivo oblikovati
korištenjem zelenila i kamenom obloženih zidova. Prvi dio te ceste predstavlja
obilaznu - sabirnu cestu naselja Veli Lošinj koja prolazi jugoistočnim rubnim
prostorom naselja,
- novi odvojak ceste naselje Veli Lošinj -
luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Rovenska,
- cesta u naselju Veli Lošinj koja prolazi
obodno između turističkog naselja Punta i zapadnog ruba jezgre naselja,
- nova ulazna cesta u naselje Artatore s
ceste za aerodrom (L5157),
- novi dio ceste Poljana - most na Privlaci u
Malom Lošinju,
- novi odvojak ceste s postojeće ceste za
Čikat u pravcu Velopina, ispod hotela Čikat,
- nova cesta od lokalne ceste (L58099)
Ustrine - D100 do kamenoloma na lokaciji Bojnak koji se nalazi uz granicu, na
području Grada Cresa.
Članak
185.
Gradnja unutar zaštitnog pojasa državne,
županijske i lokalne ceste se utvrđuje u skladu s posebnim uvjetima nadležnih
uprava za ceste i za nerazvrstane ceste u skladu s posebnim uvjetima nadležnog
tijela Grada.
Gradnja unutar koridora planirane ceste se
može dozvoliti nakon izgradnje ceste ili iznimno sukladno glavnom projektu i
pravomoćnoj građevnoj dozvoli kada je trasa ceste i sve njene građevine
iskolčena na terenu te uz to za državne, županijske i lokalne ceste u skladu s
posebnim uvjetima nadležnih uprava za ceste i za nerazvrstane ceste u skladu s
posebnim uvjetima nadležnog tijela Grada. Unutar koridora je dozvoljena
rekonstrukcija postojećih građevina radi osiguranja neophodnih uvjeta života i
rada prema odredbi 9.3. uz uvjet da se postojeća udaljenost od prometnice ne
umanjuje.
Članak
186.
Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena
je rekonstrukcija postojećih nerazvrstanih cesta/ulica i izgradnja novih izvan
područja za koja nije obvezna izrada prostornog plana užeg područja.
Minimalni tehnički elementi za gradnju i
rekonstrukciju nerazvrstanih cesta i ulica su sljedeći:
- širina prometnog traka za odvijanje
dvosmjernog prometa iznosi 2,75 m a širina rubnog traka 0,20 m s nogostupom 1,6
m,
- najveći dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 16%
a poprečni 2,5% do 4,0%,
- najmanja dozvoljena širina kolnog
pristupnog puta ili jednosmjerne ceste/ulice iznosi 4,5 m s nogostupom 1,60 m
uz uvjet da dužina kolnog pristupnog puta nije veća od 50 m.
Izuzeće od stavka 1. ovog članka se odnosi na
rekonstrukciju postojeće ceste/ulice unutar povijesne jezgre/graditeljske
cjeline, gdje je dozvoljena širina kolnog pristupnog puta ili jednosmjerne
ulice minimalno 3,0 m s nogostupom 0,80-1,20 m.
Ako je prometna površina u krivini potrebno
je povećati širinu prometnog traka, u skladu s posebnim propisima i
standardima.
Nerazvrstana cesta/ulica treba udovoljavati
propisima za odvijanje sigurnog stalnog i interventnog prometa, uključivo
promet vatrogasnog vozila.
Članak
187.
Najveća dozvoljena dužina slijepe ulice
iznosi 250 m.
Na završetku takve ulice je potrebno
izgraditi okretište za komunalna i ostala vozila (odvoz smeća, vatrogasci,
kamioni dopreme i sl.).
Članak
188.
Ako prostorne i funkcionalne mogućnosti to
dozvoljavaju, prilikom projektiranja prometnica, posebno u novim dijelovima
naselja obvezno je predvidjeti pojas u širini od 2,5 m za uzdužno parkiranje.
Zemljište uz prometnicu je potrebno urediti kao javnu zelenu površinu, površinu
za smještaj urbane opreme ili kao površinu za smještaj objekata i uređaja
komunalne infrastrukture.
Članak
189.
Prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene
širine veće od 500 m uz obalu mora, mora imati najmanje jedan javni
cestovno-pješački pristup do obale.
Članak
190.
Na malim otocima se za povezivanje naselja i
drugih prostora privedenih određenoj namjeni uređuju prometno-kolni putovi
najmanje širine 3,0 m s adekvatnom podlogom, eventualnom sigurnosnom ogradom i
ostalim elementima za sigurno prometovanje traktorima i drugim prometalima koji
se ovdje koriste (moped, qvad, atw i sl.). Pri tome treba posebnom odlukom
ograničiti brzinu i regulirati druge uvjete prometovanja. Ovi se putovi ne
planiraju za druge vrste motornih vozila.
Članak
191.
Ne dozvoljava se izvedba asfaltnog završnog
sloja na postojećim tradicionalnim pješačkim i putovima koji su se koristili za
zaprežna kola, posebno u zaštićenim područjima i onima kojima se prilazi
stanovima, zaseocima i sl.
Članak
192.
Za povezivanje Malog Lošinja i luke otvorene
za javni promet Mrtvaska se određuje se izvedba ceste čija se trasa u najvećoj
mogućoj mjeri prilagođava postojećem terenu a ekonomičnost i elementi koji
proizlaze iz računske brzine su drugorazrednog značaja. Nužne usjeke i nasipe
treba pažljivo oblikovati korištenjem zelenila i kamenom obloženih zidova.
Članak
193.
Potrebno je kao prometne objekte planirati
lokacije za organizaciju transfer punkta za male otoke, s parkiralištem za
osobna vozila i s pristaništem linijskog brodića u Uvali Mrtvaska i u zoni
Kovčanje-Artatore.
5.1.2. Promet u mirovanju (parkirališna i
garažna mjesta)
Članak
194.
Smještaj vozila unutar područja obuhvata
ovoga Plana, izuzev na malim otocima, potrebno je osigurati u garažno-parkirnim
građevinama, na parkirališnim površinama te iznimno uličnim parkiranjem.
Svaka građevna čestica mora imati osiguranu
površinu za smještaj vozila. Izuzetno se, prostornim planom užeg područja može
utvrditi drugačije rješenje i to isključivo za područja zaštićenih povijesnih
cjelina i izdvojena građevinska područja unutar naselja i izvan naselja.
Broj parkirališnih/garažnih mjesta utvrđuje
se kako slijedi:
a) s obzirom na površinu stana:
- do 60 m2 neto površine 1 parkirališno mjesto,
- 60 m2 do 100 m2 površine 2 parkirališna mjesta,
- iznad 100 m2 površine 3 parkirališna mjesta,
b) s obzirom na vrstu djelatnosti:
- za trgovačku djelatnost, na 25 m2 bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno
parkirališno mjesto,
- za industrijsku i komunalno-servisnu
djelatnost, na 40 m2 bruto
razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za zanatsku i uslužnu djelatnost, na 35 m2 bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno
parkirališno mjesto,
- za ugostiteljsku djelatnost, na četiri
sjedeća mjesta u ugostiteljskom objektu, na tri do šest osoba (posjetitelja/
zaposlenih) u hotelu, motelu, pansionu i slično, potrebno je osigurati jedno
parkirališno mjesto,
- za uredsku djelatnost, na 30 m2 bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno
parkirališno mjesto,
- za kulturnu djelatnost, na pet sjedećih
mjesta u kazalištu, kinu i slično, potrebno je osigurati jedno parkirališno
mjesto,
- za zdravstvenu djelatnost, na pet kreveta u
bolnici te na 30 m2 bruto
razvijene površine u ambulanti, poliklinici, domu zdravlja i socijalnoj
ustanovi, potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za vjersku djelatnost, na 15 sjedala u
vjerskoj građevini potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za školsku djelatnost i djelatnost visokog
obrazovanja, na jednu učionicu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za predškolsku djelatnost, na jednu grupu
djece u predškolskoj ustanovi potrebno je osigurati četiri parkirališna mjesta,
- za športsku djelatnost, na deset sjedećih
mjesta u športskoj dvorani i igralištu potrebno je osigurati jedno parkirališno
mjesto,
- za rekreativnu djelatnost, na 500 m2 bruto razvijene i uređene površine za rekreaciju
potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto, a za rekreativno područje
uređenih kupališta čija dužina mjerena obalnim rubom iznosi 50,0 m potrebno je
osigurati dva parkirališna mjesta.
c) s obzirom na broj zaposlenih:
- broj parkirališnih mjesta za zaposlenike
treba zadovoljavati normativ od najmanje 0,3 parkirališnih mjesta po zaposlenom
u najbrojnijoj smjeni.
Članak
195.
Parkirališta označena na kartografskom
prikazu 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja
posebnih ograničenja u korištenju«, se planiraju detaljnijim planom i
neposrednom provedbom plana prema uvjetima iz članka 194. odredbi. U sklopu
parkirališta se preporuča sadnja drvoreda ili uklapanje parkirališnih mjesta u
postojeće visoko zelenilo.
5.1.3. Pješački promet
Članak
196.
Pored mreže pješačkih površina u naseljima,
na području Grada Malog Lošinja postoji mreža pješačkih staza, šumskih,
poljskih i obalnih putova. Postojeće staze i putovi su sustavno uređene i
obilježene na prostoru Punte Križa, na južnom dijelu Otoka Lošinja i na
Osoršćici gdje se kao dopuna pješačkih putova planira uspostava žičare od sela
Peštine, odnosno od lokaliteta Podgora - Bardo do vrha Sv. Nikola.
Planira se daljnje uređenje postojećih staza
i putova, posebno povijesnih trasa putova (starih cesta, poljskih putova,
pješačkih staza često obilježenih kapelicama- pokloncima), te uspostavljanje
novih, posebno, putova duž obala u naseljima i turističkim zonama. Tim bi se
putovima, pored ostalog, u intenzivnije izgrađenim zonama osigurao javni prolaz
duž obale mora, a time i dostupnost obale za kupanje i rekreaciju.
Trase novih pješačkih komunikacija i obalnih
putova u neizgrađenim prostorima treba na terenu postaviti prema principima
pejzažnog oblikovanja uz zaštitu užeg obalnog pojasa, zasijecanjem u teren sa
što manje nasipavanja. Hodnu površinu izvesti na tradicionalan način kao
zemljani ili makadamski put, popločen kamenom ili u kombinaciji betona i
kamena.
Širinu puta i nagib treba prilagoditi
uvjetima na lokaciji, te na potrebnim potezima predviđati jednostavne zaštitne
ograde a prema kopnu suhozide. Pješačke staze su u pravilu namijenjene
isključivo pješacima te se pri njihovom obilježavanju to ističe.
Obalne putove treba izvesti unutar pomorskog
dobra, u pravilu njegovim kopnenim rubom. Gdje je to moguće u sklopu obalnog
puta, na dijelu prema kopnu treba predvidjeti posebnu traku za bicikle. U tom
bi slučaju širina obalnog puta trebala biti najmanje 2,5 m. Obalni putovi se
opremaju urbanom opremom i javnom rasvjetom te po potrebi ograđuju
jednostavnom, kvalitetno oblikovanom i funkcionalnom zaštitnom ogradom.
Grad će kao prioritete izgraditi i urediti
slijedeće obalne šetnice: sanirati obalni put na otoku Iloviku od rta Sakatur
do uvale Sv. Andrija, obalni put od Nerezina do Osora, obalni put Veli Lošinj -
Baldarke i urediti obalni put od mandrača do plaže kod lukobrana u Rovenskoj.
Uz pješačke staze i kolne prometnice se, na
mjestima s atraktivnim vizurama uređuju vidikovci pri čemu se pored uređenja
partera i izgradnje ograde, postavlja urbana i infrastrukturna oprema prostora.
Vidikovci se planiraju na lokacijama Sv. Ivan, Umpiljak, Vela Straža (Monte
Bašton), iza Bonićeve kuće, na Osoršćici: Počivalice, Sv. Mikul (Sv. Nikola),
Televrin, Planinarski dom, Polanža-crkvica, Sveti Jakov, Ilovik, Susak, Unije,
Ustrine, Nerezine - nove cesta, Vela Straža na Punti Križa koje su prikazane na
kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu
prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25.000, te
na drugim zanimljivim mjestima.
5.1.4. Biciklističke staze
Članak
197.
Biciklističke staze se planiraju u koridoru
svih javnih cesta te u koridoru nerazvrstanih cesta , kao odvojeni dijelovi
širine 1,6 m i trasama obalnih šetnica također kao odvojeni dijelovi širine 1,0
m te na manje frekventnim pješačkim putovima, posebno duž povijesnih trasa
putova. Kao biciklističku stazu se predlaže urediti devastirani prostor trase
vodovoda za Puntu Križa. Biciklističke staze se uređuju i u sklopu
rekreacijskih površina.
5.1.5. Koridor planirane žičare
Članak
198.
Planom je utvrđen koridor planirane žičare iz
Nerezina na Osoršćicu s polaznom stanicom na potezu od Barda do sela Peštine i
završnom na vrhu Sv. Nikola.
Utvrđuje se koridor za izgradnju žičare koji
je prikazan na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i
zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu
1:25.000. Unutar utvrđenog koridora se može graditi konstrukcija sustava žičare
s građevinom polazne i završne stanice. U sklopu građevine polazne i završne
stanice se osim pogonskih uređaja mogu izgraditi prateći prostori za osoblje,
ugostiteljski sadržaj za prehranu i piće s pratećim sadržajima i terasom,
spremišta za sportske rekvizite, javne sanitarije, te urediti vidikovac, staze,
igrališta, odmorišta i drugi sl. sadržaji u funkciji rekreacije u slobodnom
prostoru i izletničkog turizma.
Lokacijskom dozvolom se, ovisno o lokacijskim
uvjetima, utvrđuje površina ugostiteljskog sadržaja u građevini (okvirno 30 m2) s terasom za najviše 40 mjesta te drugi sadržaji u
građevini i vezano na to način vodoopskrbe, odvodnje i energetski sklop.
Građevina može biti prizemna s podrumom odnosno sa suterenom. Oblikovanje
građevina treba biti prilagođeno prirodnom ambijentu.
Trasu žičare i prateće građevine treba
postaviti i oblikovati sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja
krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.
Utvrđuje se zaštitni koridor žičare najmanje
širine 2 x 20 m od osi trase. Unutar koridora žičare se zahvati mogu utvrditi
uz posebnu suglasnost nadležnog tijela Grada.
5.1.6. Pomorski promet
Članak
199.
Na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i
namjena prostora«, u mjerilu 1:25000 prikazan je raspored luka otvorenih za
javni promet županijskog i lokalnog značaja, kao i morskih luka posebne namjene
(luke u funkciji jednog korisnika i ostale morske površine u funkciji sidrenja
i priveza te plovni putovi.
Planirani sustav luka i plovnih putova osnova
je za uspostavljanje suvremenog sustava pomorskog prometa unutar prostora Grada
kao i u povezivanju s prostorima županije, države i dalje. Time bi, uz nužno
uređenje i opremanje luka, ovaj vid prometa dobio na značaju i postao jedan od
najznačajnijih segmenata prometnog sustava ovog prostora. S tim premisama se u
okviru ovog otočja planira unapređenje postojećih i uspostavljanje novih
rajektnih i brzobrodskih linija organiziranje putničkog pomorskog prometa na
principu »feedera«.
Planira se osigurati uvjete za pristajanje
brodova brze pruge na relaciji Rijeka - Dubrovnik. Uz pretpostavku izgradnje
potrebnih lučkih građevina, mogućnost pristaništa brze pruge treba ispitati u
okviru planiranih luka otvorenih za javni promet Sv. Martin-Mali Lošinj,
Rovenska- Veli Lošinj i luke Mrtvaska.
Sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim
lukama (NN 158/03), luke na prostoru Grada Malog Lošinja se po namjeni
razvrstavaju na luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene.
Članak
200.
Na prostoru Grada Malog Lošinja se planira 21
luka kao luka otvorena za javni promet. U okviru tih luka planiraju se
slijedeće lučke djelatnosti:
- privez i odvez brodova, jahti, ribarskih,
sportskih i brodica i plutajućih objekata,
- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba,
- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,
- ostale gospodarske djelatnosti sukladne
lučkim djelatnostima (npr. usluge putnicima, opskrba plovila, lučko agencijske
usluge i drugo),
- za potrebe stanovnika i gostiju malih otoka
se na dvije lokacije na otoku Lošinju predlaže organizacija terminala za male
otoke u okviru luka otvorenih za javni promet; unutar lučkog područja se
planira pristanište za linijsku brodicu do malih otoka, dok se na kopnu, izvan
najužeg obalnog pojasa planira parkiralište za duže ostavljanje vozila, koje se
izvan sezone dvonamjenski koristiti (za odlaganje brodica i sl. namjene). Takav
se terminal planira u luci Mrtvaska za otok Ilovik, te u luci Mali Lošinj, na
dijelu Kovčanje (bazen 3, NA4.5) za otoke Unije, Susak i Srakane,
- pri izradi plana užeg područja razmotriti
mogućnost uređenja ili rezervacije dijela prostora za pristajanje hidroaviona,
s pontonom - plivajućom platformom veličine okvirno 30x30 m u okviru akvatorija
luka otvorenih za javni promet; Mali Lošinj, Jadriščica, Unije, Susak i Ilovik,
gdje se na mjestima uzletno-sletnih staza hidroaviona ne dozvoljava sidrenje
plovnih objekata.
Razgraničenje pripadajućeg kopnenog i morskog
dijela luka otvorenih za javni promet, za pojedine namjene i broj vezova za
potrebe domaćeg stanovništva i nautičara i broj vezova za ribarske brodove
odredit će se prilikom izrade UPU-a.
Po veličini i značaju luke otvorene za javni
promet na području Grada Malog Lošinja su luke lokalnog značaja, osim luke Mali
Lošinj koja je županijskog značaja.
Članak
201.
Morske luke otvorene za javni promet na
području Grada Malog Lošinja su:
- morska luka otvorena za javni promet
županijskog značaja Mali Lošinj,
- morske luke otvorene za javni promet
lokalnog značaja: 20 luka.
Unutar navedenih morskih luka otvorenih za
javni promet se planiraju slijedeći zahvati i djelatnosti:
1. Morska luka otvorena za javni promet Mali
Lošinj
U sklopu luke dopušteno je obavljanje
slijedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,
- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba,
- privez i odvez brodica domaćeg
stanovništva,
- privez i odvez plovila nautičara,
- privez i odvez sportskih brodica,
- privez i odvez ribarskih brodova,
- privez i odvez teretnih brodova,
- privez i odvez brodova u funkciji
turističkog prijevoza,
- privez za brodove u raspremi,
- pristajanje hidroaviona,
- lučka uprava, lučka kapetanija i granični
pomorski prijelaz i
- privez /sidrište/ za plutajući objekt MB
Marina planirane muzejsko-ugostiteljsko-zabavne namjene,
- pristan za veće brodove Obalne straže na
Velopinu.
Prostorne mogućnosti za proširenje luke Mali
Lošinj temelje se na uređenju obalnog dijela luke i na izgradnji potrebnih
objekata za zaštitu pojedinih dijelova luke.
Prilikom izrade UPU-a za naselje Mali Lošinj
će se kopneni i morski prostor luke razgraničiti na prostorne i funkcionalne
cjeline u okviru kojih se planira organizacija:
- dijela luke za ribare,
- dijela luke za iskrcaj/ukrcaj tereta,
- dijela luke za iskrcaj/ukrcaj otpada s
malih otoka (pretovarno mjesto),
- dijela luke za plovila stanovnika naselja,
- dijela luke za sportske brodice,
- dijela luke za nautičare (okvirnog
kapaciteta do 250 vezova),
- dijela luke za privez i odvez brodova u
funkciji turističkog prijevoza s potrebnih najmanje 15 do 20 vezova,
- dijela luke za pristan za veće brodove
Obalne straže na Velopinu.
U okviru dijela luke za ribare treba
osigurati prostorne mogućnosti za izgradnju pristaništa s dužinom obale za
privez od 100 do 150 m, kolni prilaz za kamion-hladnjaču te na kopnu mogućnost
izgradnje građevine hladnjače. Prednost treba dati lokaciji izvan stambenog
dijela naselja s jednostavnim kolnim prilazom bez prolaza kroz naselje. Uz
uvjet izgradnje adekvatnih građevina za zaštitu i formiranje luke, predlaže se
lokacija Kovčanje, zajedno s teretnom lukom, što otvara mogućnost uređenja i
korištenja komplementarnih zajedničkih lučkih sadržaja na moru i kopnu, te
lokacija Tovar, uz prelaganje državne ceste izvan kopnenog dijela luke.
Lokacija za benzinsku crpku za potrebe
pomorskog prometa će se odrediti UPU-om naselja Mali Lošinj, ovisno o
razgraničenju akvatorija luke i ovisno o planiranom uređenju kopnenog dijela
luke. Pri konačnom lociranju benzinske crpke sklopu zone gospodarske namjene
Kovčanje, na Tovaru i u sklopu brodogradilišta Mali Lošinj se uvjetuje
uvažavanje kriterija prometne dostupnosti s mora i kopna, kriterije zaštite
okoliša, posebno akvatorija, uz poželjno lociranje u sklopu kompatibilnih
gospodarskih ili infrastrukturnih namjena. Ujedno se planira uklanjanje
postojeće benzinske crpke koja se nalazi na neadekvatnoj lokaciji na Priku.
2. Morska luka otvorena za javni promet Mali
Lošinj - Baldarka (Valdarke)
U sklopu luke je dopušteno obavljanje
slijedećih djelatnosti:
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica
Prostorne mogućnosti za proširenje luke
Baldarka temelje se na uređenju obalnog dijela luke i na izgradnji potrebnog
objekata za zaštitu luke.
3. Morska luka otvorena za javni promet Mali
Lošinj - Sveti Martin
U sklopu luke je dopušteno obavljanje
slijedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica
- privez i odvez ribarskih brodica
- pristajanje hidroaviona.
Prostorne mogućnosti za proširenje luke Sveti
Martin temelje se na uređenju obalnog dijela luke i na izgradnji zaštitnog
lukobrana s korijenom na poluotoku Kijac.
Planira se mogućnost uvođenja te pristajanja
u ovoj luci brze brodske linije Rijeka - (Krk), Rab, Novalja, kao i brze
brodske linije Rijeka - Dubrovnik, unutarnjim plovnim putem koji ima sve
preduvjete za kvalitetno povezivanje većih luka (županijskog značaja) u
Kvarnerskom zaljevu. Alternativu predstavlja planirana luka otvorena za javni
promet Mrtvaska i luka Rovenska uz uvjet izgradnje nerazvrstane ceste.
4. Morska luka otvorena za javni promet Zela
- Koromačna (Belej)
U sklopu luke je dopušteno obavljanje
slijedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i i
izletnička brodica)
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica
- privez i odvez ribarskih brodova.
Luka se zadržava u postojećim prostornim
okvirima, a u funkciji je naselja Belej. Do luke je potrebno rekonstruirati
postojeću cestu.
5. Morska luka otvorena za javni promet
Ćunski - Artatore
U sklopu luke je dopušteno obavljanje
sljedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i i
izletnička brodica)
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica
Za uređenje luke Ćunski - Artatore se planira
izgradnja lukobrana i obale čime će se stvoriti preduvjeti za uređenje priveza
u akvatoriju luke.
6. Morska luka otvorena za javni promet
Ilovik
U sklopu luke je dopušteno obavljanje
slijedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila
- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica
- privez i odvez ribarskih brodova
- privez i odvez teretnog broda
- pristajanje hidroaviona.
Prostorne mogućnosti za proširenje luke
Ilovik se temelje na produženju obale u smjeru jugoistoka, čime će se steći
uvjeti za povećanje kapaciteta luke.
7. Morska luka otvorena za javni promet Male
Srakane
U sklopu luke je dopušteno obavljanje
slijedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika - 1 mjesto za
privez
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica - do 10 mjesta
- privez i odvez ribarskih brodova - 1 mjesto
za privez.
U luci Male Srakane se u akvatoriju planira
izgradnja gata za pristajanje linijskog broda i brodica stanovnika i
posjetitelja, te uz isti gat za privez brodice stanovnika, koje se danas
izvlače na obalu nakon svakog isplovljivanja. Na kopnenom dijelu luke se
planira izgradnja manipulativnog prostora obale širine najmanje 1,5 m i
prilaznog puta širine najmanje 2,0 m.
8. Morska luka otvorena za javni promet
Nerezine
U sklopu luke je dopušteno obavljanje
slijedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika
- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica
- privez i odvez ribarskih brodova
Uređenje luke Nerezine je vezano na planirani
zahvat izgradnje valobrana pred ulazom u luku čime će se steći uvjeti za
racionalnije korištenje akvatorija luke a time i za povećanje kapaciteta luke.
9. Morska luka otvorena za javni promet
Nerezine - Rapoća (Ufratar)
U sklopu luke je dopušteno obavljanje
slijedećih djelatnosti:
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica,
- privez za potrebe turističke zone T24 (16
vezova, varijanta je osigurati vezove u okviru luke naselja).
U okviru luke je dozvoljeno dio vezova
namijeniti za plovila gostiju turističke zone Rapoća.
10. Morska luka otvorena za javni promet Osor
Morska luka otvorena za javni promet Osor ima
dva bazena, svaki s jedne strane grada, koji su međusobno spojeni Osorskim
kanalom.
U sklopu bazena 1 - sjevernog dijela luke je
dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika
- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba
- privez i odvez brodica nautičara i
sportskih brodica
- privez i odvez ribarskih brodova.
U sklopu bazena 2 - južnog dijela luke je
dopušteno obavljanje sljedećih djelatnosti:
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica
Uređenje bazena 2 - južnog dijela luke Osor
je vezano na planirani zahvat rekonstrukcije državne ceste D100 i osorskog
mosta, pri čemu se proširenjem ceste planira korekcija obalnog zida u luci te
zaštitom luke od valova iz smjera juga čime će se steći uvjeti za povećanje
kapaciteta luke.
11. Morska luka otvorena za javni promet Osor
- Bijar
U sklopu luke je dopušteno obavljanje
slijedećih djelatnosti:
- privez i odvez ribarskih brodova,
- ukrcaj i iskrcaj putnika (izletnička
brodica),
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica.
Pri uređenju postojeće luke Osor-Bijar se
planira rekonstrukcija i izgradnja obalnog zida i uređenje obalnog prostora -
rive dok se isključuje nasipavanje ili građenje u moru (hidroarheološki
lokalitet).
12. Morska luka otvorena za javni promet
Punta Križa - Jadrišćica
U sklopu luke je dopušteno obavljanje
slijedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika
- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica
- privez i odvez ribarskih brodova
- pristajanje hidroaviona.
Prostorne mogućnosti za proširenje luke
Jadrišćica se temelje na uređenju obalnog dijela luke i gatova, čime će se
steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke.
13. Morska luka otvorena za javni promet
Punta Križa - Ul
U sklopu luke je dopušteno obavljanje
slijedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i i
izletnička brodica)
- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba,
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica,
- privez i odvez ribarskih brodova,
- privez za potrebe turističke zone T26 (11 vezova).
Prostorne mogućnosti za uređenje luke Ul se
temelje na uređenju obalnog dijela luke, čime će se steći uvjeti za povećanje
kapaciteta luke. Za zaštitu luke se temeljem, maritimnog elaborata, planira
izgradnja valobrana /lukobrana.
14. Morska luka otvorena za javni promet
Susak
U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih
djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila
- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica
- privez i odvez ribarskih brodova
- privez i odvez teretnog broda
- pristajanje hidroaviona.
Prostorne mogućnosti za proširenje luke Susak
se temelje na produženju obale - južnog gata, čime će se steći uvjeti za
povećanje kapaciteta luke.
15. Morska luka otvorena za javni promet
Unije
U sklopu luke je dopušteno obavljanje
slijedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila
- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica
- privez i odvez ribarskih brodova
- privez i odvez teretnog broda
- pristajanje hidroaviona.
Prostorne mogućnosti za proširenje luke Unije
se temelje na produženju gata, čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta
luke i pristajanje većih putničkih brodova. U sklopu akvatorija luke se dio
prostora uređuje kao sidrište.
16. Morska luka otvorena za javni promet
Unije - Maračol
U sklopu luke je dopušteno obavljanje
slijedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila
- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica
- privez i odvez ribarskih brodova
- pristajanje hidroaviona.
Uređenjem luke omogućilo bi se pristajanje
linijskog broda i brodica stanovnika, ribara i posjetitelja za vremenskih
prilika kada je korištenje luke u naselju Unije onemogućeno ili otežano. U okviru
luke treba predvidjeti vezove za nautičare, kao funkcionalnu cjelinu sa
sadržajima ugostiteljsko-turističke namjene planiranim na kopnu u okviru
rekonstrukcije postojeće građevine (ex. tvornica ribe, ex. građevina obrane).
17. Morska luka otvorena za javni promet
Sveti Jakov - Studenac
U sklopu luke je dopušteno obavljanje
sljedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i i
izletnička brodica)
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica
Razgraničenje pripadajućeg kopnenog i morskog
dijela luke se određuje na način da se kao kopneni dio luke određuje obalni
prostor u luci najmanje širine 1,0 m.
18. Morska luka otvorena za javni promet Vele
Srakane
U sklopu luke je dopušteno obavljanje
slijedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika - 1 mjesto za
privez
- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica
- privez i odvez ribarskih brodova - 1 mjesto
za privez.
U luci Vele Srakane se planira izgradnja
sjeveroistočnog lukobrana čime će se osigurati siguran privez za 15-20 brodica
stanovnika i gostiju, koje se danas izvlače na obalu
nakon svakog isplovljivanja te
uz to siguran vez za plovila posjetitelja. Na kopnenom dijelu luke se planira
izgradnja manipulativnog prostora obale širine najmanje 1,5 m i prilaznog puta
širine najmanje 2,0 m.
19. Morska luka otvorena za javni promet Veli
Lošinj - naselje
U sklopu luke je dopušteno obavljanje
slijedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila
- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica
- privez i odvez ribarskih brodova.
Prostorne mogućnosti za proširenje luke Veli
Lošinj temelje se na izgradnji novog lukobrana ispod rta Vele stijene, čime će
se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke i pristajanje većih putničkih
brodova.
20. Morska luka otvorena za javni promet Veli
Lošinj - Rovenska
Morska luka otvorena za javni promet Veli
Lošinj - Rovenska ima dva bazena.
U sklopu bazena 1 - jugozapadnog dijela luke
je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i
izletnička brodica, putnički brod)
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica
- privez i odvez ribarskih brodova.
U sklopu bazena 2 - sjeveroistočnog dijela
luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i
izletnička brodica)
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara te sportskih brodica
- privez i odvez ribarskih brodova.
Kao nužni zahvati za bazen 2 -
sjeveroistočnog dijela luke se planira uređenje i održavanje lukobrana i kolno-
pješačkog prilaza do njega. Izgradnjom planirane nerazvrstane ceste do luke
otvara se mogućnost njenog korištenja za više namjena, pa je uz Sv. Martin i
Mrtvasku i ovu luku potrebno razmotriti kao moguću za pristajanja brze brodske
linije.
21. Morska luka otvorena za javni promet
Mrtvaska
Luka Mrtvaska se planira kao nova trajektna
luka lokalnog značaja locirana na mjestu postojećeg privezišta u Uvali
Mrtvaska. Na kopnenom dijelu luke se pored sadržaja potrebnih za trajektnu luku
planira terminal za otok Ilovik s parkiralištem kapaciteta 50-60 mjesta.
Luka ima važnu ulogu u pomorskom povezivanju
Grada Malog Lošinja sa susjednim otocima Rabom i Pagom, te dalje s
Ličko-senjskom i Zadarskom županijom. Planira se, uključivanjem u trasu Plave
magistrale, kao izlazna trajektna luka s ovog otočja.
U sklopu luke je dopušteno obavljanje
slijedećih djelatnosti:
- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,
- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba,
- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva
i nautičara,
- privez i odvez ribarskih brodova.
Planira se mogućnost uvođenja te pristajanja
u ovoj luci brze brodske linije Rijeka - (Krk), Rab, Novalja, kao i brze
brodske linije Rijeka - Dubrovnik, unutarnjim plovnim putem koji ima sve
preduvjete za kvalitetno povezivanje većih luka (županijskog značaja) u
Kvarnerskom zaljevu.
Članak
202.
Na prostoru Grada Malog Lošinja se planira 6
morskih luka posebne namjene. Po veličini i značaju ove luke su luke
republičkog i županijskog značaja.
Sukladno Uredbi o razvrstaju luka otvorenih
za javni promet i luka posebne namjene (»Narodne novine« broj 110/04), a prema
djelatnostima koje se u tim lukama obavljaju planirane su sljedeće luke:
- vojna luka i luka tijela unutarnjih
poslova,
- brodogradilišne luke,
- luke nautičkog turizma.
Vezom se, u luci nautičkog turizma, smatra
vez za plovilo standardne duljine 12 m a plovilo je ekvivalent jedne smještajne
jedinice od 3 kreveta.
Morske luke posebne namjene na području Grada
Malog Lošinja, značaj te osnovne djelatnosti u okviru luka navode se u
sljedećem popisu:
Luke posebne namjene se grade temeljem
urbanističkog plana uređenja. Lučka područja luka posebne namjene uz naselje
Mali Lošinj i uz naselje Nerezine su obuhvaćene obveznom izradom urbanističkog
plana uređenja naselja Mali Lošinj i urbanističkog plana uređenja naselja
Nerezine (ili PUN-a Nerezine).
Do donošenja urbanističkog plana uređenja na
području luke nautičkog turizma, marina »YC Marina« LN1 je moguće uređenje, adaptacija i rekonstrukcija
postojećih građevina, te dopuna potrebnim pratećim sadržajima.
Članak
203.
Na kopnenom dijelu luke nautičkog turizma -
marine se pored osnovnih planiraju prateći sadržaji ugostiteljske, trgovačke,
uslužne, poslovne, zabavne, i športsko-rekreacijske namjene.
Za površinu luke nautičkog turizma »Velopin«
- LN2 treba uređenje kopnenog
dijela marine utvrditi uglavnom po načelu zamjene postojećih i interpolacije
novih građevina, ostavljajući između njih neizgrađene prostore s vrijednim visokim
zelenilom. Građevine u tim zonama mogu imati najviše jednu do dvije etaže.
Članak
204.
Ostale postojeće luke, lučice, mandrači i
sidrišta se na ovom prostoru tradicijski koriste za dolazak do poljoprivrednih
posjeda, pašnjaka, do groblja, šuma, lovišta, svjetionika i drugih površina.
Svi postojeći pristani i privezišta kapaciteta do 10 vezova se mogu uređivati i
rekonstruirati zbog povećanja standarda i osiguranja sigurnih uvjeta za privez,
bez povećanja kapaciteta te se koristiti na tradicijski način i u funkciji
izletničkog turizma i rekreacije. Navode se slijedeće lokacije:
1. Uvala Ustrine (luka Ustrine),
2. Otok Trstenik- privezišta Portić,
3. Uvala Meli,
4. Uvala Galboka,
5. Uvala Toverašćica,
6. Uvala Baldarin,
7. Uvala Kaldonta,
8. Uvala Sonte,
9. Uvala Lučica,
10. Uvala Studenčić,
11. Uvala Liski,
12. Otok Koludarac - Uvala Englez
13. Otok Murtar - zapadno privezište,
14. Uvala Krivica,
15. Uvala Balvanida,
16. Uvala Tresorka,
17. Uvala Kriška,
18. Otok Sv. Petar - Pod groblje,
19. Otok Sv. Petar,
20. Otok Male Orjule,
21. Otok Murtar - istočno privezište,
22. Otok Trstenik - Pristanište,
23. Uvala za Osirom,
24. Uvala Lanena,
25. Uvala Zakalčić,
26. Uvala Jadrišćica - Draga
27. Otok Koludarac.
Članak
205.
U akvatoriju ovog otočja se koristi i
predlaže za daljnje korištenje dvadesetak lokacija sidrišta, čiji smještaj je
objavljen u službenim pomorskim publikacijama i koje nautičari danas koriste
bez kontrole. Planiraju se za komercijalno korištenje, iznajmljivanjem vezova
na plutačama, uz racionalniji privez plovila u četverovez, čime se, uz naplatu,
uspostavlja kontrola načina korištenja i broja nautičara u akvatoriju obalnog
mora, posebno tijekom turističke sezone. Pri tome treba s, ciljem očuvanja
čistoće mora, kao osnovno osigurati uslugu prikupljanja otpada s brodova te
pružanje i drugih usluga potrebnih nautičarima. Lokacije sidrišta s okvirnim
kapacitetom su:
Članak
206.
Unutar akvatorija luka otvorenih za javni
promet, luka posebne namjene, privezišta i sidrišta je dozvoljeno postavljanje
(izgradnja) plutajućih objekata; valobrana, pontona, platformi i sl.
Postavljaju se za potrebe osnovne i prateće funkcije luke, privezišta ili
sidrišta u skladu s planiranom namjenom i kapacitetom.
Pri zahvatima uređenja postojećih luka je
potrebno, u cilju smanjenja novih nasipavanja obale, prije svega urediti
postojeće zapuštene obale njihovom rekonstrukcijom i produbljenjem obalnog mora.
Članak
207.
Plovni put u unutarnjim morskim vodama čini
morski pojas dovoljno širok (i dubok) da omogući sigurnu plovidbu.
Dijelom akvatorija Grada Malog Lošinja
prolaze trase unutarnjih i međunarodnog plovnog puta kojima se povezuju luke
otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja i međunarodne luke.
Unutarnji plovni putovi prate longitudinalni
smjer pružanja otoka te prolaze uz istočne i zapadne obale otoka Lošinja i
Cresa.
Unutarnji plovni putovi Rijeka - Cres - Mali
Lošinj, Mali Lošinj - Silba -Zadar, Mali Lošinj - Rab - Rijeka i Mali Lošinj -
Novalja - Rab - Rijeka su županijskog značaja.
Ostali unutarnji plovni putovi povezuju
postojeće i planirane luke otvorene za javni promet lokalnog značaja međusobno
i te luke s lukama otvorenim za javni promet županijskog značaja.
Međunarodni plovni put Mali Lošinj - Pula -
Venecija prolazi zapadnim i središnjim dijelom akvatorija Grada Malog Lošinja.
Uspostavljen je i međunarodni plovni put Mali Lošinj - Ravenna - Ancona -
Pesaro.
U funkciji sigurnosti prilaza planiranoj luci
Mrtvaska i sigurnosti plovidbe Ilovičkim vratima, Ilovičkim kanalom, širim
akvatorijem Kvarnerića kao i jugozapadnim dijelom otoka Ilovika, planira se
izgradnja svjetionika na pogodnoj lokaciji na vrhu otočića Kozjak.
5.1.7. Zračni promet
Članak
208.
Uz međunarodni aerodrom Lošinj koji prima
manje avione do 45 putnika na području Grada Malog Lošinja postoji i letjelište
na Unijama. Na relaciji između Unija i Lošinja vrši se putnički promet malim
zrakoplovom koji može prevesti četiri putnika.
Aerodrom »Mali Lošinj« na otoku Lošinju
Članak
209.
Planira se dogradnja uzletno-sletne staze
aerodroma Lošinj dužine 900 m na najmanje 1.600 m ukupne dužine, čime bi se
omogućio prihvat zrakoplova kapaciteta 70 putnika, odnosno na ukupno 2.500 m
dužine za prihvat airbus- a (sa 100-200 putnika) uz osiguranje prostora za
postavu prilaznih svjetala u nastavku piste dodatne dužine 500 m. U navedenoj
dužini treba rezervirati prostor ukupne širine 200 m, obostrani zaštitni pojas
širine 75 m od osi sletne staze i obostrano dodatnih 25 m do ograde (sletna
staza je širine 45 m). Prostor aerodroma se ograđuje.
U sklopu aerodroma je dozvoljeno planirati
prateće sadržaje; servisne, uslužne, poslovne, javne, ugostiteljske, sportske i
sl. sukladne osnovnoj namjeni prostora. Za zonu aerodroma se planom rezervirao
prostor ukupne površine 77,0 ha.
Letjelište »Unije« na otoku Unije
Članak
210.
Letjelište treba urediti kako bi bilo sigurno
u korištenju i opremiti nužnim sadržajima te uz stazu prema naselju urediti
prateću građevinu (dozvoljeno montažnu) s čekaonicom za putnike, sanitarnim
čvorom i priručnim spremištem. Planira se sletna staza najmanje širine 30 m s
obostranim pojasom širine 15 m, ukupna širina prostora za letjelište iznosi
najmanje 60,0 m a dužina 1070 m i povezati s naseljem putem najmanje širine 3,0
predviđenim za kolno-pješački prilaz.
Članak
211.
Na području Grada Malog Lošinja se izgradnja
helidroma - uzletišta za helikoptere planira na otocima Susku i Iloviku te na
Punti Križa.
Za helidrom treba osigurati slobodan,
neizgrađen prostor dimenzija 100 x 100 m, u središtu kojeg se uređuje sletna
površina dimenzija 38 x 38 m, koja može biti asfaltirana. Helidrom se može
planirati za dvonamjensko korištenje i može se ograditi.
Helidrom je s naseljem potrebno povezati
putem najmanje širine 3,0 predviđenim za kolno-pješački prilaz.
5.2. INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJA I POŠTA
Članak
212.
Vodovi i građevine telekomunikacijskog
sustava i pošta prikazani su na kartografskom prikazu br. 2.1 »Infrastrukturni
sustav- telekomunikacije i pošta« u mjerilu 1:25.000.
Povezivanje postojećih i planiranih udaljenih
digitalnih pretplatničkih stupnjeva, UPS-ova, na višu prometnu razinu (AXE Krk)
realizirat će se digitalnim sistemima prijenosa ovisno o raspoloživom
prijenosnom mediju odnosno svjetlovodnim kabelima, podzemnim simetričnim TK
kabelima te RR uređajima.
U skladu s planiranim zahvatima na području
Grada Malog Lošinja na osnovu planiranog broja stambenih jedinica (stanova)
odnosno stanovništva na području pojedinog naselja, predviđa se povećanje
kapaciteta pojedinih dislociranih digitalnih stupnjeva (UPS Ustrine, UPS
Nerezine, UPS Ilovik, UPS Veli Lošinj i UPS Susak) odnosno izgradnja novog
dislociranog digitalnog pretplatničkog stupnja UPS-a u Ćunskom.
U cilju unapređenja telekomunikacijske
infrastrukture u sklopu planiranih zahvata na javnim površinama te radova na
ostalim objektima komunalne infrastrukture potrebno je predvidjeti i izgradnju
distributivne telekomunikacijske kanalizacije na područjima na kojima ona nije
izgrađena. Distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju treba graditi s većim
brojem PEHD cijevi malog promjera odnosno koristeći tehnologiju mikrocijevi.
Priključak građevina na telekomunikacijsku
mrežu utvrđuje se na osnovu uvjeta pružatelja telekomunikacijskih usluga s time
da je obaveza investitora kod izgradnje objekata polaganje cijevi od mjesta
koncentracije telekomunikacijske instalacije u objektu do granice čestice.
Na prostoru Grada Malog Lošinja će poštanski
centar poslovati u Malom Lošinju dok će jedinice poštanske mreže poslovati u
naseljima; Belej, Punta Križa, Osor, Nerezine, Ćunski, Veli Lošinj, Ilovik,
Susak i Unije.
Članak
213.
Antenski prijemnici/predajnici - stupovi se
postavljaju izvan građevinskih područja, na lokacijama s osiguranim kolnim
prilazom. Unutar građevinskih područja se iznimno
mogu postavljati temeljem
odredbi prostornog plana užeg područja, na dovoljnoj udaljenosti od građevina,
pod uvjetom da veličinom i oblikom ne naruše izgled naselja. Zbog zaštite
krajobraza je potrebno isključiti vizualno istaknute lokacije i vidikovce u
djelu prema otvorenoj vizuri.
Takvi se uređaji mogu samo iznimno
postavljati unutar zona zaštite kulturnih dobara i u zonama zaštite prirode, uz
posebne uvjete nadležnih tijela, kao i u slučaju postavljanja na prostorima u
blizini aerodroma, letjelišta ili helidroma.
Broj odašiljača mobilne telefonije treba
smanjiti korištenjem jednog mjesta za smještaj odašiljača za više operatera, a
lokaciju odašiljača odrediti usklađivanjem njihovih uvjeta. Visinu i profil
stupa je potrebno reducirati a stup oblikovati kao jednostavan nosač »iglu« (ne
rešetkaste nosače).
Članak
214.
Na prostoru Grada Malog Lošinja se planira
zadržavanje postojeće mreže poštanskih ureda u naseljima. Poštanski uredi će na
postojećim lokacijama, raspoređeni po operativnoj jedinici u Malom Lošinju
djelovati organizirani u sklopu Središta pošta Rijeka.
Poštanski centar će poslovati u Malom
Lošinju. Jedinice poštanske mreže će i nadalje poslovati u naseljima; Belej,
Punta Križa, Osor, Nerezine, Ćunski, Veli Lošinj, Ilovik, Susak i Unije.
5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV
Članak
215.
Vodovi i građevine vodnogospodarskog sustava
prikazani su na kartografskom prikazu br. 2 Infrastrukturni sustav,
vodoopskrba, odvodnja i elektroopskrba, u mjerilu 1:25 000.
Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje,
održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja
voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozije i bujica te
melioracijsku odvodnju, provodi se neposrednim provođenjem plana.
Prije izrade tehničke dokumentacije za
izgradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni
građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno članku 122.
Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95). Uz zahtjev za izdavanje
vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene članom 5. Pravilnika
o izdavanju vodopravnih akata (»Narodne novine« broj 28/96).
Posebne mjere radi održavanja vodnog režima
provode u skladu s člankom 106. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95 i
150/05).
5.3.1. VODOOPSKRBA
Članak
216.
Na području Grada je potrebno izgraditi ili
rekonstruirati objekte vodoopskrbnog sustava kojim će se osigurati sigurno
snabdijevanje potrošača zdravstveno ispravnom vodom iz Vranskog jezera.
Vodoopskrbna mreža se dimenzionira na najveći ukupan broj stanovnika i gostiju
i na potrebe gospodarstva.
Planira se izgradnja sljedećih objekte
vodoopskrbnog sustava:
Planira se povezivanje vodovoda »Vrana« s
vodovodom otoka Krka (»Ponikve«) odnosno sustava Rijeke, Lokava i Novog
Vinodolskog u jedinstveni regionalni sustav vodoopskrbe.
U sklopu sustava vodoopskrbe i sustava
navodnjavanja poljoprivrednih površina dozvoljava se izgradnja uređaja za
desalinizaciju.
Članak
217.
Vodovodna mreža (tlačni, transportni i
opskrbni cjevovodi) se u pravilu polažu u trupu javnih prometnica (ceste,
pješačke komunikacije, parkirališta), paralelno s kanalizacijskom mrežom
(sanitarne i oborinske otpadne vode) s jedne njene strane na udaljenosti
minimalno 0,5 m.
Dubina na koju se polažu cijevi vodovodne
mreže u trup prometnice iznosi cca 1,3 m (nadsloj iznad tjemena cijevi ne manji
od 1,0 m).
Gradnja i rekonstrukcija građevina iz stavka
1. ovog članka se dozvoljava neposrednom provedbom ovog Plana.
Članak
218.
Vodospreme se grade kao podzemne betonske i
armirano-betonske građevine koje se sastoje od dvije (2) vodokomore i zasunske
komore.
Gradnja građevine iz stavka 1. ovog članka,
koja se planira unutar građevinskog područja naselja, dozvoljena je temeljem
prostornog plana užeg područja a gradnja građevine izvan građevinskog područja
naselja te rekonstrukcija građevine unutar građevinskog područja naselja je
dozvoljena neposrednom provedbom ovog Plana.
Vodovodne crpne stanice se mogu graditi u
sklopu zasunske komore vodospreme ili kao samostalne nadzemne građevine čiji je
izgled potrebno arhitektonski prilagoditi okolini.
Članak
219.
Do izgradnje sustava vodoopskrbe se cisterne
i spremnici za vodu se mogu graditi na građevnoj čestici uz uvjet da njihova
udaljenost od granica građevne čestice ne bude manja od 4,0 m, osim prema
izričitoj suglasnosti susjeda i kod rekonstrukcija i interpolacija u povijesnim
jezgrama gdje se njihova gradnja može vršiti bilo gdje u okviru građevne
čestice. Cisterne i spremnici za vodu moraju biti glatkih površina, nepropusni
za vodu, zatvoreni i opremljeni tako da se može održavati higijenska ispravnost
vode za piće, te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno
tehničkim i higijenskim uvjetima.
Navodnjavanje Unijskog polja
Članak
220.
Navodnjavanje oko 250 ha poljoprivredne
površine Unijskog polja se planira s ciljem razvoja održive poljoprivredne
proizvodnje na otoku Unije. Prosječne potrebe vode iznose 130 mm dok ukupne
neto potrebe vode iznose 325.000 m3.
Vodne zalihe za navodnjavanje je moguće
osigurati sakupljanjem oborinskih voda uz prihranjivanje iz otočke vodne leće u
povoljnijim hidrološkim razdobljima. Potrebno je istražiti mogućnost izgradnje
površinskih spremnika (bazena) napajanih oborinskim vodama iz sustava nakapnih
ploha ili iz vodoopskrbnih ili drugih izgrađenih vodnih sustava kao i
osiguranje istraživanja i izvedbe novih zahvata voda iz podzemnih vodonosnika.
Vodozahvat i dovod vode trebaju biti
usklađeni s tipom sustava natapanja na samoj poljoprivrednoj površini. Potrebni
hidrotehnički zahvati i sustav za navodnjavanje će se odrediti detaljnijim
projektom ovisno o karakteristikama kulture koja će se uzgajati,
karakteristikama tla, veličini i obliku površine, konfiguraciji terena,
klimatskim karakteristikama, vrsti i položaju izvora vode, količini i kakvoći
vode, raspoloživoj radnoj snazi itd.
5.3.2. Odvodnja
Članak
221.
Sustav vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda
se planira na osnovi usvojenih koncepcija.
Za naselje Mali Lošinj se realizacije sustava
odvodnje otpadnih voda planira u dvije faze. U prvoj fazi se planira jedinstven
sustav odvodnje za cjelinu naselja i turističku zonu Poljana s uređajem za
pročišćavanje na rtu Kijac (poluotok Bojnak) i postojećim podmorskim ispustom
te uz ovaj sustav još dva odvojena samostalna sustava za zone Čikat i Sunčanu
uvalu, s mehaničkim predtretmanom i postojećim podmorskim ispustom. U drugoj
fazi će se sustav odvodnje otpadnih voda definirati sukladno rješenju iz
novelacije »Studije rješenja otpadnih voda naselja Mali Lošinj« iz 1994.
Konačno rješenje u osnovi sadrži dopunu sustava odvodnje novim gravitacionim i
tlačnim kanalima te crpnim stanicama, kojima će se zone Čikat i Sunčana uvala
povezati na centralni uređaj na rtu Kijac.
Odvodnja otpadnih voda na području obuhvata
ovog Plana je određena kao razdjelni sustav s posebnom mrežom i tretmanom za
sanitarne a posebnom mrežom i tretmanom za oborinske otpadne vode.
Za dijelove mreže gdje je sada mješovita
(jedinstvena mreža) predviđa se izgradnja nove i razdvajanje otpadnih voda.
Članak
222.
Kanalizacijska mreža (sanitarne i oborinske
otpadne vode) se u pravilu polaže u trupu javnih prometnica (ceste, pješačke
komunikacije, parkirališta), tako da se vodi sredinom kolnika na udaljenosti
minimalno 0,5 m od vodovodne mreže.
Dubina na koju se polažu cijevi kanalske
mreže u trup prometnice iznosi 1,5-1,7 m (nadsloj iznad tjemena cijevi ne manji
od 1,0 m).
Gradnja i rekonstrukcija građevina iz stavka
1. ovog članka se dozvoljava neposrednom provedbom ovog Plana.
Crpne stanice kanalizacije mogu biti podzemne,
poluukopane ili nadzemne izgledom prilagođene okolini.
Uređaji za pročišćavanje sanitarnih i
oborinskih otpadnih voda se grade u kao podzemne i nadzemne građevine (betonske
i armirano-betonske).
Podmorski ispusti se postavljaju po
pripremljenom dnu s potrebnim sidrima i difuzorskim završetkom. U zoni obale do
dubine & 7 m p.m. treba ih zaštititi od djelovanja valova.
Članak
223.
Na izgrađenom dijelu građevinskog područja
gdje je predviđena izgradnja sustava javne odvodnje, a sustav nije izgrađen, odvodnja
za obiteljske kuće i drugih građevina, veličine do 10 ES iz kojih se ispuštaju
isključivo sanitarne vode, obvezna je izgradnja tri komornih sabirnih
(septičkih) jama.
Za građevine veće od 10 ES obvezan je
priključak na sustav javne odvodnje ili kad on nije izveden ili nije planiran
treba predvidjeti zbrinjavanje otpadnih voda s obveznim pročišćavanjem,
izgradnjom samostalnih sustava s bio-diskom ili na drugi način, sukladno
posebnim uvjetima.
Sabirna jama se može graditi na udaljenosti
do 4,0 m od ruba građevne čestice, iznimno i na manjoj udaljenosti uz
suglasnost susjeda. Može se graditi pod uvjetom da se pražnjenje vozilima za
odvoz otpadnih voda može obavljati bez
teškoća. Mora biti vodonepropusna,
zatvorena i odgovarajućeg kapaciteta, te treba udovoljavati sanitarno tehničkim
i higijenskim uvjetima i drugim posebnim propisima.
Članak
224.
Na parkirnim površinama i manipulativnim
površinama kapaciteta do 15 parkirnih mjesta i površine do 450 m2 je moguće oborinske vode odvesti raspršeno u okolni
teren, bez prethodnog pročišćavanja na separatoru, a iznad tog broja parkiranih
mjesta je potrebno pročišćavanje na separatoru, prije upuštanja u tlo putem
upojnih bunara, a pri tome vodeći računa o zoni sanitarne zaštite.
5.3.3. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od
poplava vodotoka - bujica
Članak
225.
Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava
vodotoka - bujica Grada Malog Lošinja dio je cjelovitog sustava obrane od
poplava na lokalnim vodama Primorsko Goranske županije, sektor II - Slivno
područje »Kvarnersko primorje i otoci«. Koridor sustava linijski obuhvaća
registrirane vodotoke bujice kako su navedeni u tablici, pripadajućem tekstu.
Širina koridora vodotoka - bujice - jaruge
obuhvaća prirodno korito s obostranim pojasom širine 20,0 m mjereno od gornjeg
ruba korita, odnosno izgrađeno korito s obostranim pojasom širine 6,00 m
mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređajne građevine.
Unutar navedenog koridora planira se
dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegove mjestimične
rekonstrukcije, sanacije, popravci i redovno održavanje korita i vodnih
građevina.
Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije
svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o
vodama.
Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava
zaštite od poplava planirano je za sve vodotoke utvrđivanje inundacijskog
pojasa, te javnog vodnog dobra i vodnog dobra.
Za utvrđivanje plavljenih površina uz
vodotoke - bujice - jaruge (nedostatan kapacitet korita) planiraju se motrenja,
mjerenja velikih voda i proračuni sa svrhom preciznijeg utvrđivanja poplavnih
područja.
Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog
dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni prikazani na
kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustav, vodoopskrba, odvodnja i
elektroopskrba« u mjerilu 1:25.000 na kojem su uz druge sadržaje prikazani i
registrirani vodotoci.
Članak
226.
Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji
vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujice i
erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način
da se zadrži doprirodno stanje vodotoka, treba izbjegavati betoniranje korita
vodotoka a ukoliko je takav zahvat neophodan korito obložiti grubo obrađenim
kamenom.
5.4. ENERGETSKI SUSTAV
5.4.1. Elektroopskrba
Članak
227.
Sustav elektroopskrbe na području Grada Malog
Lošinja prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i
mreže«, u mjerilu 1 : 25.000.
Prijenosna 110 kV mreža
Članak
228.
Postojeći prijenosni dalekovod, prikazan u
grafičkom dijelu, na području plana je: DV 110 kV, TS 110/35 kV Krk - TS 110/35
kV Lošinj. Unutar zaštićenog koridora ovih vodova izgradnja građevina
ograničena je posebnim tehničkim propisima (50 m).
Planira se izgradnja novog 110 kV kabelskog
voda od postojeće TS 110/35 kV Lošinj (kod Ćunskog) do buduće TS 110/20 kV
Lošinj (na platou postojeće TS 35/10(20) kV Lošinj 2) i nastavak 110 kV otočke
veze novim 110 kV vodom od TS 110/35(20) kV Lošinj do TS 110/20 kV Rab i od
buduće TS 110/20 kV Lošinj do TS 110/20 kV Novalja (Pag), čije su načelne trase
prikazane u grafičkom dijelu plana.
Planirana TS 110/20 kV Lošinj izgradit će se
na platou postojeće TS 35/10(20) kV Lošinj 2, a za potrebe njenog priključenja
potrebno je izgraditi priključni 110 kV vod. Postojeća TS 110/35 kV Lošinj
rekonstruirat će se u TS 110/20 kV.
Elektrodistributivna 35 kV mreža
Članak
229.
Postojeći 35 kV distributivni vodovi,
prikazani u grafičkom dijelu, zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas.
Unutar zaštićenog koridora 35 kV nadzemnih vodova, izgradnja građevina
ograničena je posebnim tehničkim propisima (30 m).
Elektrodistributivna 10(20) kV mreža,
niskonaponska mreža i javna rasvjeta
Članak
230.
Napajanje električnom energijom postojećih i
planiranih potrošača na području Grada Malog Lošinja osigurano je iz TS
35/10(20) kV Lošinj, TS 35/10(20) kV Lošinj 2 i TS 35/10(20) kV Osor.
Distribucija električne energije vršiti će se
i nadalje na 10 kV naponskom nivou, a postepeno se predviđa i prijelaz na 20 kV
naponski nivo, uz prethodnu rekonstrukciju elektroenergetskih objekata koji su
danas izvedeni za 10 kV naponski nivo.
Članak
231.
Distributivni elektroenergetski objekti
naponskog nivoa 10(20) kV, niskonaponska mreža i javna rasvjeta mogu se graditi
neposrednom provedbom ovog Plana, uz ishodovanje lokacijske dozvole. U
grafičkom dijelu plana prikazane su načelne lokacije budućih trafostanica i
trasa 10(20) kV kabela, na područjima danas neelektrificiranih naselja i
neizgrađenih zona.
Unutar zaštićenog koridora nadzemnih 10(20)
kV vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim tehničkim propisima (10
m).
Unutar građevinskih područja budući 10(20) kV
vodovi će se izvoditi obavezno podzemnim kabelskim vodovima, a izvan
građevinskih područja također pretežito kabelskim, a manje nadzemnim vodovima.
Niskonaponska mreža izvoditi će se primarno
podzemnim kabelima. Tamo gdje to nije moguće ili se dograđuje postojeća mreža,
izvodit će se nadzemno na drvenim, betonskim ili Fe stupovima izoliranim
kabelskim vodičima.
Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu
postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na
zasebnim stupovima. Upućuje se na uporabu ekoloških rasvjetnih tijela pri
izvedbi nove javne rasvjete te na postepenu supstituciju postojeće javne
rasvjete.
Članak
232.
Na prostoru Grada se ne može planirati
gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za
iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju.
5.4.2. Plinoopskrba
Članak
233.
Plinoopskrba područja Grada Malog Lošinja će
se osigurati korištenjem ukapljenog naftnog plina (UNP). Za pojedinačne
potrošače se predviđa korištenje UNP-a skladištenog u bocama ili spremnicima.
Postrojenje za isparavanje UNP-a se predviđa u zoni poslovne namjene Kalvarija.
Postrojenje je u funkciji opskrbe isparenim plinom naselja Mali Lošinj i Veli
Lošinj te turističkih zona uz ta naselja. Ukupna površina postrojenja za
isparavanje UNP-a iznosi 3600 m2.
Postrojenje se može graditi etapno, prema procijenjenom porastu broja
potrošača.
Plinoopskrbna mreža u naseljima i turističkim
zonama definirati će se urbanističkim planovima uređenja. Profil cjevovoda
utvrđuje prema potrebnoj količini plina dok se tehničko - tehnološkim rješenjem
određuje položaj plinovoda u odnosu na građevine i drugu komunalnu
infrastrukturu, izbor osnovne i prateće opreme, kvaliteta materijala i ugradnja
sigurnosnih uređaja u plinovode i kućne priključke. Minimalni radni tlak u
plinovodu ispred kućnog priključka iznosi 50 mbar.
Dozvoljava se planiranje mreže plinoopskrbe
za priključivanje na sustav opskrbe zemnim plinom (iz podmorja).
5.4.3. Obnovljivi izvori energije
Članak
234.
Na prostoru Grada Malog Lošinja se predviđa
racionalno korištenje energije korištenjem prirodno obnovljivih, dopunskih
izvora energije sukladno energetskim i gospodarskim potencijalima. Dopunski
izvori energije, prirodno obnovljivi izvori, na ovom prostoru su prije svega
sunce i more.
Za korištenje sunčeve energije se planira
instaliranje samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu snage od 100 do 1000
kW.
Najveći dio potrošnje energije za pripremu
potrošne tople vode u kućanstvima i turizmu osigurati će se, do isteka planskog
razdoblja, iz primarne sunčeve energije. Značajan udio toplinskih potreba za
grijanje i hlađenje, pokriti će se iz hibridnih toplana Sunce-UNP, gdje bi
ekonomični udio sunčeve energije iznosio do 50%.
Planira se korištenje mora kao toplinskog
spremnika i time izvora energije, optimalno primjenom toplinskih crpki.
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH
VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA
6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI
Članak
235.
Cjelokupan prostor cresko-lošinjskog
arhipelaga je prostor izrazitih krajobraznih ljepota i atraktivnosti. Posebno
se štite krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih prostora, šuma,
pašnjaka i obradivih zemljišta, autohtone šumske i druge zajednice, obalno
područje sa stjenovitom obalom i prirodnim plažama, more i podmorje, te
karakteristične i vrijedne vizure.
U ovom se prostoru kao osobito vrijedan
krajobraz, izvan prostora zaštićenih dijelova prirode i izvan prostora zaštite
nepokretnih kulturnih dobara (kulturno-povijesnih cjelina i zaštićenog
kulturnog krajolika), kao prirodni i kultivirani predjeli očuvanih jedinstvenih
obilježja i osobitih krajobraznih vrijednosti i osjetljivosti ističu sljedeća
područja:
- OTOCI MALE I VELE SRAKANE kao prirodni
predjel očuvanih jedinstvenih obilježja. Niski otoci laporaste podloge s
naseljima na sjevernom dijelu otoka i akvatorij između njih tvore vrlo vrijedan
i slikovit detalj lošinjskog litorala.
- OTOČIĆI KOLUDARAC I MURTAR I
- JUŽNI DIO OTOKA LOŠINJA kao prirodni i
kulturni predjel osobite krajobrazne vrijednosti, koji su svojom osebujnom
morfologijom, florom, faunom i jedinstvenim kulturnim nasljeđem veoma
zanimljivi i zaslužuju posebnu pažnju i zaštitu. Reljef najjužnijeg dijela
otoka s istaknutim vizurama na obje obale kao i samo priobalje je iznimno
slikovit i zanimljiv.
Područja izdvojena kao osobito vrijedni
predjeli prirodnog i kultiviranog krajobraza prikazana su na kartografskom
prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja
posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25.000.
Utvrđena problemska područja prirodnog i
kultiviranog krajobraza na kojima su prisutni trendovi nelegalnog korištenja i
izgradnje prostora, koji ugrožavaju krajobrazne vrijednosti prostora se
planiraju za sanaciju.
Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i
funkcijom te oblikovanjem, bojom i materijalom moraju biti primjereni
krajobrazu i tradicionalnoj arhitekturi, kako ne bi utjecali na promjenu
njegovih obilježja zbog kojih je određen posebno vrijednim. Pri pozicioniranju
građevina posebno treba najveće dozvoljene visine građevina preispitati i
dodatno reducirati na istaknutijim i osjetljivijim lokacijama.
U ovom prostoru nije dozvoljeno nove
građevine graditi ili povećavati visinu pri rekonstrukciji postojećih građevina
na istaknutim lokacijama; vrhovima uzvisina, uskom obalnom prostoru i na
sličnim mjestima, kad se takvim zahvatom mijenja obilježje i mjerilo prostora.
Iznimno je, uz pažljivo i kvalitetno oblikovanje dozvoljeno uređivati
vidikovce, spomen i vjerska obilježja i sl. zahvate koji neće narušiti izgled
krajobraza.
Od izgradnje se štite panoramski vrijedne vizure.
Sve navedeno se posebno primjenjuje pri reguliranju dozvoljene izgradnje izvan
građevinskog područja.
Članak
236.
Obala Grada Malog Lošinja se određuje kao
osobito vrijedno područje. S ciljem zaštite obale se prije svega ograničava
građevinsko zauzimanje obale posebno na krajobrazno vrijednim lokacijama te se
prirodna obala treba očuvati bez značajnih izmjena obalne linije.
Potrebno je osigurati slobodan pristup obali
i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobitog pomorskog dobra.
Nasipavanje i otkopavanje obale treba
ograničiti na nužne zahvate i provoditi racionalno i kontrolirano.
Na obali je dozvoljeno smjestiti isključivo
građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili
građevine javnog korištenja.
Nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i
kultiviranim krajolikom je potrebno očuvati prvenstveno u funkciji
poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog
posjećivanja i istraživanja, bez planiranja građevinskih područja.
Prirodne plaže i autohtone šume uz obalu je
potrebno čuvati i poticati prirodnu obnovu autohtone vegetacije.
Radi zaštite i očuvanja prostornih
vrijednosti potrebno je ograničiti gradnju gospodarskih i energetskih
građevina.
Razvitak prometne i komunalne infrastrukture
se uvjetuje zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika.
Građevine stambene, poslovne i druge namjene
je potrebno planirati tako da namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem
poštuju zatečene prostorne vrijednosti i obilježja, postojeća napuštena
eksploatacijska polja mineralnih sirovina sanirati prvenstveno pejsažnom
rekultivacijom ili planiranjem sportsko-rekreacijske i druge i namjene.
Sve navedeno se posebno primjenjuje pri
reguliranju dozvoljene izgradnje izvan građevinskog područja.
6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI
Članak
237.
Ovim se planom propisuje zaštita prirode kroz
očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitu prirodnih vrijednosti,
a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili.
Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili
sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili
zaštićenu prirodnu vrijednost predviđenu za zaštitu, treba ocijeniti, sukladno
Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve
očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti.
Treba spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica
turističkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete
održavanja i slobodnog razvoja prirode.
Za građenje i izvođenje radova, zahvata i
radnji potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje nadležnog
tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj
70/05).
Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na
području Grada treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti
prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i
rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (»Narodne
novine« broj 7/06).
Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih
radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli
predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednosti u smislu Zakona o zaštiti prirode
te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe.
Za nadzor nad provođenjem mjera zaštite
prirodne baštine na području Grada Malog Lošinja nadležna je ovlaštena pravna
osoba u Primorsko-goranskoj županiji.
Na području Grada Malog Lošinja su utvrđena
ugrožena i rijetka staništa (bušici /submediteranski i epimediteranski suhi
travnjaci, mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike,
površine stjenovitih obala pod halofitima / submediteranski i epimediteranski
suhi travnjaci) te ugroženi i rijetki morski tipovi staništa (zajednica
jesenske mrižice i modrikastog pelina, cirkalitoralna čvrsta dna i stijene,
cirkalitoralni muljevi, ciklalitoralni pijesci, infralitoralna čvrsta dna i stijene,
infralitoralni pijesci s više ili manje mulja i naselja posidonije) za koje se
predviđaju sljedeće mjere očuvanja:
- očuvati biološke vrste značajne za stanišni
tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte što podrazumijeva neunošenje
stranih (alohotnih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje
prikladne brige za njihovo očuvanje, očuvanje njihovog staništa i njihovo
praćenje (monitoring),
- spriječiti nestajanje kamenjarskih pašnjaka
(putem ispaše, poticati ekstenzivan način stočarstva),
- pošumljavanje treba obavljati autohtonim
vrstama drveća, a uzgojne radove provoditi na način da se iz degradacijskog
oblika šuma postepeno prevodi u visoki uzgojni oblik,
- očuvati povoljnu građu i strukturu morskog
dna i obale i priobalnih područja i ne iskorištavati sedimente iz sprudova u
priobalju, očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode.
Područje obuhvata PPG Malog Lošinja nalazi se
djelomično u preliminarnoj Nacionalnoj ekološkoj mreži (NEN) kao dio središnje
jezgre, kao dio prijelaznog područja i morski koridor. Dio područja obuhvata
PPG Malog Lošinja vrednovan je kao područje važno za ptice »Kvarnerski otoci«.
Dijelovi prirode koji su zaštićeni i
predloženi za zaštitu prikazani su na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti za
korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«,
u mjerilu 1:25.000.
Za područja predviđena za zaštitu je obvezna
izrada stručne podloge kako bi se pokrenuo postupak zaštite. Do donošenja
odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu i do donošenja rješenja o
preventivnoj zaštiti ta se područja štite odredbama ovog plana.
6.2.1. Zaštićeni dijelovi prirode
Posebni rezervat
Članak
238.
Rješenjem o zaštiti u kategoriji posebnog
rezervata - ornitološkog zaštićeno je područje Mali Bok - Koromačna na otoku
Cresu čiji se mali dio uz južnu granicu nalazi na prostoru Grada Malog Lošinja.
Predloženo je proširenje područja rezervata na cjelovito obalno područje
istočne obale Cresa, u kategoriji posebnog rezervata - botaničko - zoološkog, međunarodnog
je značaja. Radi osiguranja neophodnog mira za gnijezdišta supova u priobalnom
dijelu predloženog rezervata potrebno je u pojasu 500 metara od obale
ograničiti zadržavanje brodova i čamaca (osim tradicionalnog ribarenja) te
zabraniti glisiranje.
Proglašena je preventivna zaštita za područje
posebnog rezervata - u moru uz istočnu obalu otoka Cresa i Lošinja. Predložene
granice posebnog rezervata ucrtane su u kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti za
korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«,
u mjerilu 1:25.000.
Mjere u svrhu očuvanja navedenog područja a
do donošenja akata o konačnoj zaštitit odnosno plana upravljanja su:
- poboljšanje stanja postojećeg sustava za
odvodnju otpadnih voda, u što kraćem roku pristupanje izgradnji uređaja za
biološko pročišćavanje otpadnih voda, priključenje svih korisnika na sustav
odvodnje otpadnih voda,
- prije pristupanja izradi dokumentacije za
zahvate koji bi mogli imati utjecaj na štićeno područje treba izvršiti
vrednovanje prostora te opravdanosti zahvata, sukladno Zakonu o zaštiti prirode
za navedene zahvate treba provesti ocjenu utjecaja prihvatljivosti zahvata za
prirodu,
- u sklopu izdavanje lokacijske dozvole treba
pribaviti od nadležnog Ministarstva uvjete zaštite prirode, za zahvate za koje
nije potrebna lokacijska dozvola potrebno je pribaviti dopuštenje nadležnog
Ministarstva.
Spomenik parkovne arhitekture
Članak
239.
U kategoriji spomenika parkovne arhitekture,
rješenjem o zaštiti zaštićeno je stablo pinije u Uvali Žalić na otoku Lošinju.
Za spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo treba donijeti mjere
zaštite. Na spomeniku parkovne arhitekture i na prostoru u njegovoj neposrednoj
blizini koji čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopušteni zahvati ni
radnje kojima bi se promijenile ili narušile njegove vrijednosti.
Park šuma
Članak
240.
U kategoriji park šume su zaštićene šume
Čikat i Pod Javori na otoku Lošinju. Za park šume treba donijeti program
zaštite šumskih ekoloških sustava koji sadrže mjere zaštite i unapređenja
utvrđene na temelju praćenja stanja. U park-šumi su dopušteni zahvati i radnje
čija je svrha njezino održavanje ili uređenje.
Do donošenja programa zaštite šumskih
ekoloških sustava za park šume, dopušteni su nužni zahvati u prostoru koji ne
narušavaju obilježja zbog kojih je park šuma zaštićena. Dozvoljeni su nužni
zahvati uređenja prostora, što uključuje rekonstrukciju postojećih građevina,
uređenje javnih površina (parkirališta, staza, kupališta, igrališta i dr.) te
infrastrukturno opremanje prostora, sukladno odredbama za provođenje Plana.
Gradnja se ne smije vršiti na osobito vrijednim panoramskim točkama, osobito ne
izgradnja i postavljanje antenskih stupova sustava mobilne telefonije.
Na dijelu područja Park šume Čikat koji je
unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Čikat su
dozvoljeni zahvati određeni UPU-om Čikat, sukladno odredbi iz članka 111.
Za dozvoljene zahvate je potrebno je
zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje nadležnog tijela državne
uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05).
6.2.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu
6.2.2.1. Dijelovi prirode predloženi za
zaštitu - na kopnu
Posebni rezervat
Članak
241.
Za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata se
predlažu sljedeća područja:
- Vele i Male stine na otoku Unije u
kategoriji posebnog rezervata geomorfološkog i zajedno sa sjeveroistočnim
dijelom otoka Unije kao posebni rezervat - ornitološki i botanički,
- otoci Veli Osir, Oruda i Palacol u
kategoriji posebnog rezervata ornitološko botaničkog,
- slatine kod Osora, otok Cres u kategoriji
posebnog rezervata botaničko-zoološkog (herpetološkog),
- šuma Liski zapadno od Ćunskog, otok Lošinj
u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije.
Posebni rezervati iz stavka 1. ovoga članka
su županijskog značaja. Za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata lokalnog
značaja se predlaže područje šume na Punti Križa, Otok Cres, kao posebni
rezervat - šumske vegetacije.
Značajni krajobraz
Članak
242.
U kategoriji zaštićenog krajobraza za zaštitu
se predlažu sljedeća područja:
- otok Ilovik i Sv. Petar,
- otok Susak,
- Punta Križa, otok Cres
- otok Unije,
koji su županijskog su značaja, te sljedeća
područja:
- Osorski zaljev s obalnim prostorom od Osora
do Ustrina,
- planina Osoršćica.
Spomenik prirode
Članak
243.
U kategoriji spomenika prirode za zaštitu se
predlažu sljedeći dijelovi prirode:
- Jamina Sredi na Punti Križa,
- Vela jama na Osoršćici (pod Televrinom),
- spilja Sv. Gaudencija na Osoršćici,
- lokva u naselju Unije na otoku Unijama,
- izvor Fontana na Punti Križa, otok Cres,
- sve veće lokve na području Grada Maloga
Lošinja.
Lokve je potrebno održavati i čistiti od
mulja i vegetacije na tradicionalan način te posebno čuvati od zatrpavanja i
uništavanja pri građevinskim radovima. Prije čišćenja od mulja potrebno ih je
točno locirati, evidentirati, izmjeriti veličinu i dubinu, utvrditi kemizam vode
te istražiti njihov biljni i životinjski svijet.
Spomenik parkovne arhitekture
Članak
244.
U kategoriji spomenika parkovne arhitekture,
se za zaštitu predlaže pojedinačno stablo koprivića »pokrivica - ladonja« u
selu Parhavac na otoku Cresu. Jedno je od najvećih stabala na ovom području,
svojom krošnjom prekriva čitavo dvorište sela a pretpostavlja se da je staro
preko 200 godina. Za spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo treba
donijeti mjere zaštite. Na spomeniku parkovne arhitekture i na prostoru u
njegovoj neposrednoj blizini koji čini sastavni dio zaštićenog područja nisu
dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se promijenile ili narušile njegove
vrijednosti.
6.2.2.2. Dijelovi prirode predloženi za
zaštitu - u moru
Posebni rezervat
Članak
245.
Za zaštitu se u kategoriji posebnog rezervata
u moru predlažu sljedeća područja:
- podmorje uz istočnu obalu otoka Cresa - rt
Tarej- rt Meli (područje koje slijedi posebni rezervat gnijezdilišta
bjeloglavih supova na kopnu) kao područje posebnih vrijednosti bioraznolikosti
u moru,
- podmorje otočića Mali i Veli Čutin kao dio
posebnog rezervata u moru,
- podmorje otoka Palacol kao dio posebnog
rezervata u moru,
- podmorje otoka Unija kao posebni rezervat u
moru,
- podmorje otoka Suska kao posebni rezervat u
moru,
Obzirom na nedovoljnu istraženost navedenih
područja, potrebno je istražiti tzv. nulto stanje i na temelju njega,
eventualno, izdvojiti i područja za strožu zaštitu. Zbog izuzetne vrijednosti
bioraznolikosti na ovom području treba provoditi monitoring.
Spomenik prirode
Članak
246.
Za zaštitu se u kategoriji spomenika prirode
u moru predlažu sljedeća područja:
- Medvjeđa pećina kod uvale Lučica na otoku
Lošinju,
- uvala Kolorat, otok Cres,
- uvala Ul, otok Cres,
- uvala Baldarin, otok Cres,
- uvala Meli, otok Cres,
- uvala Jadrišćica, otok Cres,
- uvala Martišnjica, otok Cres,
- uvala Kaldonta, otok Cres,
- uvala Sonte, otok Cres,
- uvala Sridnja, otok Unije,
- uvala Vognjišća, otok Unije.
Medvjeđa pećina kao znanstveni lokalitet
velike vrijednosti zahtjeva posebnu brigu i zaštitu. U svrhu preventivne
zaštite treba predvidjeti zabranu graditeljske djelatnosti, a roniocima
omogućiti ulaz samo ograničeno i pod stručnim nadzorom.
Potrebno je zajednice zamuljenih uvala
identificirati sustavnim istraživanjem i opisati sve takove lokalitete i
regulirati njihovo korištenje.
6.3. MJERE ZAŠTITE NEPOKRETNIH KULTURNIH
DOBARA
Članak
247.
Registrirana, preventivno zaštićena i
evidentirana nepokretna kulturna dobra na području Grada Malog Lošinja navedena
su u poglavlju 1.2.8.7. Obrazloženja ovog Prostornog Plana i prikazana na
kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora
- područja posebnih uvjeta korištenja«, u mjerilu 1:25.000, kao i prikazima
građevinskog područja naselja u mjerilu 1:5000.
Odredbe za uspostavu i provođenje mjera
zaštite i obnove nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom i Uputama
Ministarstva kulture (uključujući i sve naknadne izmjene i dopune), drugim
pravnim propisima, te ovim Prostornim planom.
1. Zakon o zaštiti kulturne baštine (»Narodne
novine« broj 69/99, 151/03 i 157/03),
2. Uputa o zoniranju zaštićenih povijesnih
cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu
kulturne baštine, 1995., 1998.),
3. Uputa o načinu utvrđivanja sustava mjera
zaštite za nepokretna kulturna dobra predložena za upis u Registar kulturnih
dobara (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, 31. 3. 2004.)
Posebnim konzervatorskim postupcima podliježu
sljedeći zahvati na zaštićenim nepokretnim kulturnim dobrima: popravak i
održavanje postojećih građevina, dogradnje, prigradnje, preoblikovanja i
građevne prilagodbe (adaptacije), rušenje i uklanjanje građevina ili njihovih
dijelova, novogradnje unutar utvrđenih zona zaštite kulturno-povijesnih cjelina
ili kontaktnih zona, te registriranih pojedinačnih građevina ili kompleksa
građevina, njihove funkcionalne prenamjene, kao i izvođenje radova u zonama kulturnog
krajolika i arheoloških lokaliteta.
U skladu s navedenim zakonom iz točke 2. za
sve zahvate iz alineje 3. ovog članka na zaštićenim pojedinačnim
građevinama/kompleksima, kulturno-povijesnim cjelinama, kulturnom krajoliku, te
podvodnim i kopnenim arheološkim lokalitetima obavezno je ishođenje zakonom
propisanih suglasnosti kod nadležnog Konzervatorskog odjel u Rijeci
(Ministarstvo kulture):
- posebne uvjete zaštite (u postupku
izdavanja lokacijske dozvole),
- prethodno odobrenje (u postupku izdavanja
građevinske dozvole,
Za nadzor provođenja navedenih mjera i
odredbi (Članak 247.-256.) ovog Prostornog plana nadležan je Konzervatorski
odjel u Rijeci.
Konzervatorska podloga izrađena od
Ministarstvo kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog
odjela u Rijeci, se mora koristiti u procesu provedbe ovog Prostornog plana kao
njegov sastavni dio.
Za svaki pojedini lokalitet, građevinu i/li
zonu na području povijesne cjeline Osor, smjernice zaštite detaljno su određene
Konzervatorskim elaboratom izrađen od strane Konzervatorskog odjel u Rijeci.
Arheološka baština (kopneni i podvodni
arheološki lokaliteti)
Članak
248.
Arheološki lokaliteti (kopneni i podvodni)
označeni su približnom lokacijom na kartografskom prikazu, te ih je samo manji
broj djelomice istražen, dokumentiran i prezentiran. Upravo zbog nedovoljnog
stupnja istraženosti i neadekvatne zaštite svrstavaju se u grupu potencijalno
najugroženijih i najmanje zaštićenih kulturnih dobara. Veći broj potencijalnih
lokaliteta temelje se na geomorfološkom položaju, povijesnim podacima,
kontinuitetu naseljavanja, materijalnim ostacima povijesnih građevina, te
naziva toponima, dok tek manji broj (posebno se to odnosi na podvodne) temeljem
slučajnih nalaza.
Obavezna je izrada prethodnih studija
utjecaja na okoliš s aspekta zaštite postojećih i mogućih arheoloških nalaza za
buduće infrastrukturne građevine (npr. cestovne koridore, vodospreme,
pročišćivače, helidrome, i sl.), telekomunikacijske sustave, te iskorištavanje
mineralnih i drugih sirovina, a koji se predviđaju u registriranim, preventivno
zaštićenim i evidentiranim arheološkim zonama.
Na svim zonama navedenim u Obrazloženju ovoga
Prostornog plana, u poglavlju 1.2.7.8. prije izvođenja građevinskih zahvata
izgradnje infrastrukture ili drugih objekata, odnosno u postupku ishođenja
lokacijske dozvole, obavezno je provođenje arheoloških istraživanja
(rekognosciranje, sondiranje, itd.). radi utvrđivanja daljnjeg postupka, te
definiranje posebnih uvjeta zaštite.
Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno
interpretirani, a planirana intervencija u prostoru usuglašena sa izdanim
smjernicama, prije izrade arhitektonske dokumentacije i početka izvođenja bilo
kakvih građevinskih radova. Ukoliko se prilikom izvođenja zemljanih radova
naiđe na predmete ili nalaze arheološkog značenja, potrebno je radove odmah
obustaviti, a o nalazu obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci i
najbliži muzej. Tijekom izvođenja građevinskih radova potrebno je osigurati stalni
ili povremeni arheološki nadzor.
Unutar izgrađenog područja naselja Osor
preporuča se detaljno arheološko istraživanje do sterilnog sloja, te sukladno
rezultatima, valorizacija i prezentacija nalaza in situ, a koji može utjecati
na izvedbene projekte građevina.
Arheološke zone utvrđene ovim planom, a izvan
izgrađenih područja potrebno je detaljno istražiti, utvrditi zonu obuhvata i
režime zaštite, te planskim dokumentima nižeg reda utvrditi način korištenja
zona.
Prethodno odobrenje potrebno je ishoditi za
sve radove koji se provode na kulturnim dobrima (bez obzira na njihov trenutni
pravni status) uključujući i radove za koje se ne izdaje lokacijska ili
građevinska dozvola. U slučaju izmjene važećih zakona mjere zaštite utvrditi će
nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci na zahtjev stranke adekvatnim aktom.
Kulturno-povijesne cjeline
Članak
249.
Registrirana, preventivno zaštićena i
evidentirana povijesno-memorijalna područja, uključuju legendarna područja i
mjesta, mjesta povijesnih događaja, spomen-parkove, mjesta masovnih stradanja i
groblja treba adekvatno održavati i čuvati u okviru prostorne organizacije i
pripadajućih oblikovnih obilježja uključujući sve prirodne i graditeljske
elemente koji ih sačinjavaju, te primjereno obilježiti. Potrebe za širenjem
(npr. groblja) rješavati u zoni manje ekspozicije i uz očuvanje intaktnosti
postojećeg. Sve zahvate koji se odnose na obnovu i rekonstrukciju postojeće
strukture moguće je rješavati uz posebne uvjete zaštite, odnosno prethodno
odobrenje Konzervatorskog odjela u Rijeci. Preporuča se pohrana starih likovno
kvalitetnih spomeničkih obilježja prilikom preuređenja i zamjene, u zasebnom
dijelu groblja, a koji se može urediti kao lapidarij.
Članak
250.
Zaštita povijesnih naselja i njihovih
dijelova provode se u svrhu očuvanja prostornih, arhitektonskih vrijednosti i
tradicionalne slike naselja, njegova volumena, povijesne matrice i građevne
strukture. Registrirana, preventivno zaštićena i evidentirana povijesna naselja
i dijelovi naselja, te ona čija je postupak registracije u tijeku, označena su
na kartografskim prikazima u mjerilu 1:25.000 i 1:5000.
Ovom odredbom obuhvaćena su registrirana
povijesna urbana naselja Osor, Mali i Veli Lošinj i registrirano povijesno
seosko naselje Susak, odnosno sva naselja obuhvaćena ovim planom.
Članak
251.
Prvi stupanj zaštite određen je za povijesnu
urbanu cjelinu najveće vrijednosti:
- Osor.
Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu
zaštitu urbane strukture i arhitekture. Na području navedene cjeline ne
preporuča se nikakva promjena oblikovanja građevina, a svi zahvati trebaju
težiti rekonstrukciji povijesnih oblika.
Unutar predmetne cjeline u potpunosti se
štiti postojeće građevno tkivo (oblik, izgled, te u većoj mjeri funkcija i
sadržaj) i njegova povijesna matrica - ulice i trgovi bez izmjene njihove
geometrije, završne obrade i urbane opreme, te povijesna parcelacija. Od općih
mjera zaštite i mogućih građevnih zahvata predviđa se održavanje kao što su
rekonstrukcija, adaptacija i preoblikovanje. Ne dozvoljava se nova izgradnja
odnosno interpolacija. Za sve zahvate potrebni su posebni uvjeti zaštite i
prethodna suglasnost Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Planskim dokumentima niže razine potrebno je
maksimalno zadržati i revitalizirati povijesnu matricu naselja i njezinih
dijelova, te moraju sadržavati Konzervatorske podloge, odnosno analizu cjeline
ili njezinih dijelova. Propisuje se izrada detaljnije konzervatorske dokumentacije,
kojom će se inventarizirati posebno vrijedne građevine i prostori, te
valorizaciju prostorne i građevne strukture s propisanim uvjetima obnove i
uređenja.
Građevne aktivnosti u naseljima i dijelovima
naselja prvoga stupnja zaštite provode se temeljem članka 254. odredbi.
Članak
252.
Drugi stupanj zaštite određen je za povijesne
cjeline velike vrijednosti:
- Mali Lošinj
- Veli Lošinj
- Susak
- Unije
- Ilovik
- zaseoci Beleja, Nerezina, Osora, Punta
Križe i Ustrina.
Drugi stupanj zaštite podrazumijeva zaštitu i
očuvanje osnovne povijesne planske matrice naselja i dijelova naselja, gabarita
gradnje, karakterističnih građevinskih materijala te stare građevne strukture i
ostataka povijesne urbane opreme.
Prilikom radova obnove povijesnih seoskih
cjelina, odnosno zaseoka i stanova potrebno je očuvati njihovu izvornu matricu
i položaj u prostoru bez širenja građevinskog područja prema kultiviranom
prirodnom krajoliku, odnosno zadržati odnos izgrađenog dijela povijesnih zaselka
s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama. Vršiti obnovu
ruševnih građevina tipološkom rekonstrukcijom, zadržavajući pravokutne tlocrtne
dispozicije, katnost (P i P+1), oblik i nagib krovišta, te upotrebu
tradicijskih materijala (kamene okvire-erte, drvenu stolariju, kupu kanalicu,
vapnenu žbuku), ali uz prilagodbu interijera suvremenom načinu života. Ne
dozvoljava se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata u veće
prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta
pojedinih građevina.
Građevne aktivnosti u naseljima drugoga
stupnja zaštite provode se temeljem članka 254., st. 3. i 4. ovih odredbi.
Članak
253.
Evidentirana povijesna (seoska) naselja
odnosno stare građevne strukture naselja potrebno je detaljno inventarizirati s
obzirom na građevnu strukturu (stambene i gospodarske zgrade) i prostornu
matricu, koju čini mreža putova (cesta) i pripadajuća parcelacija. Proširenje
građevinskih područja postojećih naselja, planirati na način kojim bi se zadržala
homogenost slike povijesnog naselja, kvalitetna ekspozicija. Prilikom
planiranja širenja građevinskog područja naselja njihovom dimenzioniranju i
prostornom smještaju treba nastojati očuvati njihov karakter, s obzirom na tip
(zbijeni ili longitudinalni) i karakter naselja (selo sa središnjim funkcijama,
zaselak). U evidentiranim povijesnim naseljima, moguća je osim obnove i
rekonstrukcije postojeće građevne strukture i nova izgradnja. Ista svojom
unutarnjom dispozicijom prostora, gabaritima i namjenom, ne smije narušavati
siluetu i osnovne vizure, već se mora uklopiti u postojeći ambijent.
Zaštita evidentiranih ruševnih pastirskih
stanova visoke ambijentalne vrijednosti, podrazumijeva sanaciju i
rekonstrukciju pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima Konzervatorskog
odjela u Rijeci.
Članak
254.
Obnova svih vanjskih ploha objekata unutar
povijesnih cjelina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih
arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.
Ne dozvoljava se širenje građevinskih
područja u smjeru prilaznih cesti s kojih se doživljavaju kvalitetne vizure na
povijesnu jezgru naselja.
Građevine unutar povijesnih naselja i
dijelova naselja obnavljaju se cjelovito uključujući i njihove okućnice
(vrtove, perivoje, voćnjake, dvorišta i sl.). Poticajnim mjerama na razini
lokalne zajednice poticati obnovu i održavanje starih, umjesto izgradnje novih
kuća.
U tijeku je revizija postojećih registriranih
naselja i izrada Konzervatorske podloge područja Grada Malog Lošinja, kojom će
se valorizirati predmetni prostor i odrediti Zone A, B i C, te sukladno zoni
odgovarajući režim zaštite.
Ovisno o vrsti i stanju kulturno-povijesnih
cjelina u pojedinim zonama uvjetovati će sljedeći režim zaštite:
Zona A - potpuna zaštita povijesnih struktura
odnosi se na kulturno-povijesne cjeline ili njezine dijelove koji sadrže dobro
očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture.
Zona B - djelomična zaštita povijesnih
struktura uvjetuje se u dijelovima kulturno-povijesne cjeline koji sadrže
vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti.
Zona C - ambijentalna zaštita uvjetuje se u
dijelovima kulturno-povijesne cjeline s prorijeđenim povijesnim strukturama ili
bez značajnijih primjera povijesne izgradnje koji osigurava kvalitetnu i
funkcionalnu prezentaciju kulturno- povijesnih vrijednosti zona A i B.
Pojedinačne građevine i kompleksi
Članak
255.
Registrirane, preventivno zaštićene i
evidentirane pojedinačne građevine i kompleksi, te one čija je registracija u
tijeku, a navedene su u poglavlju 1.2.8.7. i na kartografskom prikazu,
podliježu obavezama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Sve
građevinske i druge intervencije podliježu neupravnom i upravnom postupku tj.
nužno je prije pristupanja samim radovima ishoditi posebne uvjete zaštite i
prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci. Za svaku
pojedinačnu građevinu i kompleks kao najmanja granica zaštite utvrđuje se
pripadajuća čestica ili njen povijesno vrijedni dio. Građevinske i druge
intervencije pojedinačnih građevina i kompleksa uključuju konzervaciju,
restauraciju, građevinsku sanaciju i rekonstrukciju, a ne dozvoljavaju se
zahvati koji bi mijenjali svojstvo kulturnog dobra odnosno nova izgradnja.
Predmetne građevine saniraju se isključivo
temeljem detaljne planske dokumentacije i arhitektonskih projekata, a kojima
trebaju prethoditi konzervatorske studije. Moguća je njihova prenamjena ukoliko
ista ne utječe na svojstvo kulturnog dobra i ne oštećuju izvorne dijelove
konstrukcije.
Za pojedinačne građevine i komplekse koji se
nalaze unutar kulturno-povijesnih cjelina (Zona A, B i C), uvjete zaštite
potrebno je uskladiti na razini detaljnog plana, a ovisno o njihovom povijesnom
i spomeničkom značaju, odnosno nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj
vrijednosti, podliježu određenom stupnju zaštite.
Za pojedinačne građevine i komplekse koji se
nalaze izvan kulturno-povijesnih cjelina, nužna je zaštita, tj. očuvanje
osnovnog volumena, gabarita, kompozicije pročelja, korištenih materijala, kao i
njihovog autentičnog okruženja.
Kulturni krajolik i posebno vrijedno područje
Članak
256.
Očuvati i unaprijediti održavanje i obnovu
zapuštenih poljodjelskih površina uz zadržavanje tradicijskog načina korištenja
i parcelacije, kao i povijesnih trasa putova (starih cesta, poljskih putova,
pješačkih staza često obilježenih kapelicama-pokloncima).
Nužno je zadržavanje i obnova kamenih
suhozida kao zaštićeni dijelovi tradicionalnog krajobraza, te očuvanje
prirodnih značajki kontaktnih područja uz kulturno-povijesne cjeline i
pojedinačne građevine i komplekse, kao što su šume, kultivirani krajolik,
lokve.
Važno je čuvanje kvalitetnog pejzažnog
okruženja, kamenjara, terasastih vrtova i sl. jer cjelovitu sliku prostora osim
građevne strukture čine i pripadajuće pejzažno okruženje. Razvitak naselja
smanjenjem kulturnog krajolika, usmjeravati na revitalizaciju postojeće
građevne strukture.
Pojedinačni spomenik od važnosti za Grad
Članak
257.
Skulptura »Apoksiomena« (Apoksiomenosa) rad
grčkog kipara Lizipa pronađena u sklopu hidroarheološkog nalazišta između otoka
Lošinja i Orjula predstavlja spomenik kulture od važnosti za Grad.
Izlaganje originala skulpture se planira u
sklopu izložbenog prostora Gradskog muzeja koji se uređuje u plači »Kvarner« na
Rivi lošinjskih kapetana.
Hidroarheološko nalazište »Apoksiomena« se,
nakon završetka istražnih radova planira prezentirati i valorizirati u
turističkoj ponudi kao atraktivno područja za ronjenje - aquapark, u sklopu
kojeg se planira »rekonstruirati« nalazište postavom replike (nerestaurirane)
skulpture.
7. POSTUPANJE S OTPADOM
Članak
258.
Na području Grada Lošinja planirana je
izgradnja transfer-stanice za koju je određena lokacija »Kalvarija« u okviru
površine infrastrukturne namjene. Izgradnja transfer stanice za otpad će se
utvrditi urbanističkim planom uređenja.
Pretovarna stanica (Transfer stanica) je
građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog
transportu prema centru za gospodarenje otpadom. Komunalni otpad se sabija
(kompaktira) i prekrcava iz manjeg u veće vozilo. Transfer stanice u pravilu
sadržavaju i manje reciklažno dvorište.
Reciklažno dvorište jest građevina namijenjena
razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. Tako skupljen
otpad prerađuje se i plasira kao sekundarna sirovina.
Prije izgradnje transfer-stanice obvezno je
sanirati postojeće odlagalište »Kalvariju« provođenjem svih potrebnih postupaka
u sklopu tehnologije sanacije. Naposljetku je potrebno izraditi završni
pokrovni sloj i ozeleniti saniranu površinu.
Evidentirana divlja odlagališta na području
Grada potrebno je sanirati postavljanjem zaštitnih ograda uz prometnice u
blizini divljih odlagališta spriječiti daljnje nekontrolirano odlaganje otpada.
Članak
259.
Grad Mali Lošinj će donijeti Plan
gospodarenja otpadom kojim se utvrđuju mjere odvojenog skupljanja komunalnog
otpada, mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad, popis
otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta, te provedbu njihove
sanacije. Nadležno komunalno poduzeće u skladu s Planom utvrditi će uvjete za
smještaj i uređenje prostora za smještaj spremnika (većih i manjih), postaviti
odgovarajući broj kontejnera i ustanoviti njihovo redovito pražnjenje, tj.
odvoženje.
Sukladno Zakonu, osnovni ciljevi i obveze
postupanja s otpadom su:
1. izbjegavanje i smanjenje nastajanja
otpada, i smanjivanje opasnih svojstava otpada i to posebice:
- razvojem čistih tehnologija,
- tehničkim razvojem i promoviranjem
proizvoda koji ne pridonose ili, u najmanjoj mogućoj mjeri pridonose, povećanju
štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja,
- razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja
opasnih tvari sadržanih u otpadu namijenjenom oporabi.
2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom
uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omogućava izdvajanje
sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe.
3. zbrinjavanje otpada na propisan način.
4. sanacija otpadom onečišćenog okoliša.
Proizvođači otpada te svi sudionici u
postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi
zakonskih i drugih pravnih propisa o postupanju s otpadom.
Članak
260.
Provođenje mjera za postupanje s komunalnim
otpadom osigurava Grad Lošinj, odnosno ovlaštena pravna osoba za postupanje s
otpadom.
Za gospodarenje svim vrstama otpada, osim
opasnog otpada i za spaljivanje otpada odgovorna je Primorsko- goranska
županija, odnosno ovlaštene pravne osobe.
Postupanje s opasnim otpadom i za spaljivanje
otpada odgovorna je Država, a provođenje propisanih mjera dužna je na svom
području osigurati Županija.
Članak
261.
Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva
mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno
skupljati po vrstama i svojstvima te osigurati propisne uvjete skladištenja za
osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade. Ako proizvođač otpada ne može
iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i drugim pravnim
propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na burzi otpada i kao krajnju
mjeru odložiti. Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad
koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane
granične vrijednosti emisija u okoliš.
Proizvođač otpada dužan je na propisan način
obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima
ili obavljanjem djelatnosti. Otpad se mora skupljati u odgovarajuće spremnike
(kontejnere) i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada. Spremnici
(kontejneri) i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako
opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine,
buke i mirisa.
Članak
262.
Postupanje s proizvodnim otpadom mora se
obavljati u skladu s propisima o postupanju s otpadom.
Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o
području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih
ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora
skupljanja za određeno područje primjene (sukladno posebnom propisu o vrstama
otpada). Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane
oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje
otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.
Članak
263.
Ambalažer je dužan u skladu s najboljim
dostupnim tehnologijama proizvoditi ambalažu koju je moguće ponovno uporabiti
i/ili reciklirati kako bi se nepovoljni utjecaj na okoliš od ambalaže i
ambalažnog otpada sveo na najmanju moguću mjeru.
Proizvođač je dužan na primjeren način na
prodajnom mjestu obavještavati prodavatelja i potrošača o bitnim svojstvima
proizvoda i ambalaže glede opasnih i onečiščujućih tvari koje oni sadrže te o
načinu postupanja s proizvodom i ambalažom kada postanu otpad.
Za ambalažni otpad proizvođač je dužan
snositi troškove skupljanja, zbrinjavanja i oporabe primarne ambalaže od
proizvoda koje je stavio na tržište na teritoriju RH. Dužan je obilježit
ambalažu odnosno proizvod koji je stavio na tržište odgovarajućim bar kodom
sukladno međunarodnom sustavu kodiranja i identifikacije proizvoda.
Prodavatelj je dužan omogućiti postavljanje i
manipulaciju spremnicima ili drugom opremom za skupljanje ambalažnog otpada.
Nadalje, dužan je organizirati prijevoz skupljenog ambalažnog otpada iz svojeg
prodajnog prostora i privremenih skladišta prema ovlaštenoj osobi za
zbrinjavanje i oporabu ili do privremenog skladišta za ambalažni otpad.
8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA
OKOLIŠ
Članak
264.
Grad Lošinj Programom zaštite okoliša
utvrđuje mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš i mjere
usmjerenih na unapređenje stanja okoliša. Osnovni postupci provođenja mjera
Programa zaštite okoliša su:
- suradnja sa županijskim tijelima nadležnim
za provođenje mjera zaštite okoliša,
- suradnja sa susjednim jedinicama lokalne
samouprave i uprave u provođenju mjera zaštite okoliša,
- programom izgradnje objekata i uređaja
komunalne infrastrukture Grada Lošinja osigurati sredstva za rekonstrukciju i
izgradnju objekata odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda,
- provođenje mjera protupožarne zaštite i
osiguranja sredstava za nabavu potrebne opreme,
- provođenje mjera zaštite mora od
onečišćenja,
- putem komunalnog redarstva osigurati
provođenje odredbi Odluke o komunalnom redu,
- trajni nadzor provođenja mjera zaštite
okoliša na području Grada Lošinja.
Ovim Prostornim planom određuju se kriteriji
zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od
prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.
8.1. ZAŠTITA TLA
Članak
265.
Radi utvrđivanja nultog stanja kvalitete tla,
potrebno je obaviti istraživanja na područjima koja su posebno osjetljiva
(ranjiva) na građevinske zahvate, između ostalih i otok Susak (grad Mali
Lošinj) kao područje osjetljivo na eroziju, za koji je potreban je cjelovit
monitoring intenziteta erozije i djelovanja mora.
Tla koja mogu biti zagađena su :
- poljoprivredna tla na kojima se primjenjuju
umjetna gnojiva, herbicidi, pesticidi ili drugi kemijski proizvodi,
- šumska tla na kojima se primjenjuju
kemijski proizvodi,
- tla uz prometne koridore i terminale:
frekventnije prometnice, parkirališta, aerodrom, luke...
- tla u naseljima, turističkim, radnim i
drugim izgrađenim zonama u kojima ne postoji ispravan sustav odvodnje otpadnih
voda (ili septičke taložnice) ili se ispravno ne koristi,
- tla na i uz postojeća i nekadašnja
odlagališta otpada, te na svim mjestima gdje se nekontrolirano odlaže otpad
bilo koje vrste,
- tla uz neispravne podzemne ili nadzemne
spremnike tekućih i plinovitih goriva, opasnih i drugih kemijskih tvari
(benzinske crpke, proizvodni i poslovni sadržaji, kotlovnice, klorne stanice,
bolnice, vojni objekti).
Zaštita tla od onečišćenja teškim kovinama
treba se sastojati u primjeni tehničkih mjera pri izgradnji energetskih izvora
čije emisije onečišćuju tlo (toplinske energane, industrijski pogoni i dr.).
Uporaba bezolovnog benzina u prometu je također važna zaštitna mjera tala od
onečišćenja.
Havarije transporta nafte, plina i drugih
kemikalija putem cisterni ili cjevovoda moguće je izbjeći izgradnjom suvremenih
prometnica uz odgovarajuće zaštitne mjere.
Tijekom pripreme i izvođenja zahvata na
planiranim prometnicama potrebno je:
- štititi tla od emisije krutih čestica
podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim vrstama drveća,
- na tlima s potencijalnom erozijom provoditi
odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije (sustavi odvodnje na mjestima gdje
trasa presijeca poljoprivredna tla, konturna obrada, zatravnjivanje i dr.),
- uklonjene suhozide ponovno vratiti (na
granicu čestice kolnika),
- za lociranje privremenih deponija
građevinskog materijala koristiti površine unutar zone rekonstrukcije
prometnice,
- osigurati prilaženje šumskim predjelima
kako bi se omogućilo gospodarenje šumama i pristupanje interventnim putovima
zaštite od požara.
8.1.1. Šumsko tlo
Članak
266.
Zaštita šuma i šumskih površina odredit će se
sljedećim mjerama:
- pravilnim održavanjem i gospodarenjem
održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih
vrsta drveća,
- očuvati šume od bespravne i nekontrolirane
sječe,
- posebnu pažnju posvetiti zaštiti šuma od
požara,
- povećati zaštitu šuma od nametnika i
bolesti,
- u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene
vršiti samo sanitarnu sječu,
- kod eventualnog pošumljavanja voditi računa
o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a prednost dati prirodnom
pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.
Zaštitu šumskog tla osigurati ograničenjem
primjene kemijskih proizvoda u postupcima održavanja i zaštite šuma, nadzorom
nelegalnog odlaganja otpada, otpadnih voda i drugih štetnih tvari i drugim
mjerama.
8.1.2. Poljoprivredno tlo
Članak
267.
Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu
poljoprivredno zemljište su oranice, povrtnjaci, voćnjaci, vinogradi,
maslinici, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i drugo zemljište koje se može
privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Predstavlja dobro od interesa za
Republiku i osobito se štiti.
Regulirana je zaštita poljoprivrednog
zemljišta od onečišćenja, a radi omogućavanja proizvodnje zdravstveno ispravne
hrane, zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog
korištenja i zaštite prirode i okoliša. Poljoprivredna tla izvan užeg područja
izvora emisije su na području Grada Malog Lošinja na visokom stupnju »čistoće«
i pogodna su za proizvodnju »zdrave hrane«.
Članak
268.
Tla za poljoprivrednu proizvodnju se
svrstavaju u četiri kategorije zaštite i za njih se propisuje način korištenja.
Zemljišta I. kategorije zaštite obuhvaćaju
zemljišta IV. i djelomično V. bonitetne klase. To su najvrjednija tla, štite se
i namjenjuju primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Zemljište I. kategorije je
namijenjeno isključivo za poljoprivrednu proizvodnju. (P2 prostorna kategorija
korištenja zemljišta).
Zemljišta II. kategorije obuhvaćaju zemljišta
V. i VI. bonitetne klase. Štite se najvrjednija, najdublja, povoljne prirodne
dreniranosti, najmanje stjenovitosti površine kao i antropogena zemljišta ove
kategorije. Izvan toga se čuvaju za pašnjake te za pošumljavanje. Zemljište II.
kategorije se namjenjuje poljoprivredi u alternativi s drugim mogućnostima -
pašnjaci u maslinicima (P3 ostala obradiva tla). Zemljišta druge kategorije
obuhvaćaju uglavnom zapuštene poljoprivredne površine i pašnjačke površine,
koje su od osobite važnosti za razvitak ovčarstva ili oživljavanje
poljoprivredne proizvodnje.
Zemljišta III. i IV. kategorije zaštite
uglavnom čine zemljišta koja su pokrivena šumama. Tu spadaju i oni prostori
koje treba zaštititi od erozije, kao što su požarišne zone u kršu te erodirane
zone na klastičnim i drugim erodibilnim sedimentima. Taj se prostor može
koristiti za širok spektar korisnika i za sva infrastrukturna planiranja (PŠ
ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, tj. pašnjačke površine).
Za pašnjačke površine potrebno je predvidjeti
režime košnje, raskrčivanja od smreke, bez mogućnosti da se te površine
pošumljavanju.
U grafičkom prikazu 1. Korištenje i namjena
površina se zemljište I. kategorije kartira kao »vrijedno obradivo
poljoprivredno tlo«, zemljište II. kategorije kao »ostalo obradivo
poljoprivredno tlo« i zemljišta III. i IV. kategorije kao »ostalo
poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište«.
Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog
zemljišta dužni su obradivo poljoprivredno zemljište obrađivati ne umanjujući
njegovu vrijednost sukladno agrotehničkim mjerama, te na njima održavati
dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije na
tom zemljištu.
Za obradive površine su predviđene mjere
intenzifikacije poljoprivredne proizvodnje i zaštite tla gdje se za eroziji
sklona tla otoka Suska preporučuju mjere sanacije (konzervacija nasadima
maslina).
Potrebno je provoditi krčenje i vraćanje
prvobitne poljoprivredne namjene na svim poljoprivrednim površinama kao i na
pašnjacima koji su tijekom vremena zarasli, jer se zbog smanjenje broja ovaca
ne koriste za ispašu.
Za pašnjačke površine potrebno je predvidjeti
režime košnje, raskrčivanja od smreke i drugog obrasta, bez mogućnosti da se te
površine pošumljavanju.
Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u
nepoljoprivredne svrhe provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja i
drugim propisima.
8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje
Članak
269.
Na području Grada Malog Lošinja izdvojeni su
prostori koji se, prema fizičko-mehaničkim značajkama, svrstavaju
u četiri geotehničke
kategorije, prikazane na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje,
uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u
mjerilu 1:25.000.
Prva geotehnička kategorija obuhvaća područja
matične stijenske mase karbonatnog kompleksa sljedećih karakteristika:
- karbonatna stijenska masa je vidljiva na
površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom;
- teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem
građevina;
- nema opasnosti od pojave nestabilnosti,
osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima;
- upojnost terena i vodopropusnost u
cijelosti dobra, mogućnost erozije vrlo mala;
- teren je u cijelosti pogodan za građenje,
manje pogodna mjesta su speleološke pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme
padine.
Prva A geotehnička kategorija je područje
crvenice na karbonatima, koju karakterizira:
- karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena
crvenicom debljine › 2 m;
- teren je deformabilan pod dodatnim
opterećenjem građevina;
- nema opasnosti od pojave nestabilnosti;
- upojnost terena je smanjena u odnosu na
goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, mogućnost erozije je mala;
- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz
uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš, manje pogodna
mjesta su speleološke pojave ispod crvenice.
Treća geotehnička kategorija je zona fliša,
koju karakterizira:
- fliška stijenska masa je djelomice
pokrivena glinovitom korom raspadanja ‹ 2 m;
- teren je deformabilan pod dodatnim
opterećenjem građevina;
- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a
nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja;
- upojnost terena je izrazito mala, fliška
stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije je znatna;
- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz
uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš.
Četvrtu geotehničku kategoriju sačinjavaju
zone naplavina, koje karakterizira:
- teren je deformabilan pod dodatnim
opterećenjem građevina;
- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a
nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja;
- upojnost i vodopropusnost terena je dobra;
razina podzemne vode je visoka;
- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz
uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš kao i visoku
razinu podzemne vode.
8.2. ZAŠTITA ZRAKA
Članak
270.
Grad Mali Lošinj se, kao dio Riječkog
zaljeva, nalazi unutar Regije posebne zaštite kakvoće zraka (AQMR - air quality
monitoring region).
Radi omogućavanja integralnog planiranja
zaštite zraka i razvoja, planira se uspostaviti sustav upravljanja kakvoćom
zraka Županije ( katastar emisije, monitoring).
U skladu sa Zakonom o zaštiti zraka (»Narodne
novine« broj 178/04) i Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće
zraka (»Narodne novine« broj 101/96) planira se na području Grada Malog Lošinja
uspostava mjernih mjesta na kojima će se prema očekivanim opterećenjima zraka
pratiti koncentracije različitih onečiščujućih tvari u naseljenim i
gospodarskim područjima. Nakon praćenja stanja (kroz 5 godina) utvrditi će se
ocjena stanja i kategorizacija područja prema stupnju onečišćenja zraka.
Primjenjivat će se mjere za poboljšanje
kakvoća zraka:
- smanjenje broja i izdašnosti izvora emisije
SO2 na prostoru Grada i globalno,
- upotreba niskosumpornog goriva na prostoru
Grada i globalno,
- na prostoru Grada trase glavnih prometnica
izmještati iz, odnosno ne planirati u naseljenim i zaštićenim područjima,
- emisiju čestica smanjiti prelaskom s krutih
na tekuća i plinovita goriva, (smanjenjem broja malih ložišta na drva u
domaćinstvima),
- emisiju NMVOC smanjiti mjerama vođenja
prometa, prelaskom s krutih na tekuća i plinovita goriva, smanjenjem broja
malih ložišta na drva u domaćinstvima,
- emisiju NMVOC smanjiti prestankom
korištenja štetnih premaza, otapala i mirisa (globalni postupak koji se provodi
globalno krećući od procesa proizvodnje do konačnog korisnika).
8.3. ZAŠTITA VODA
8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda
Članak
271.
Zaštitnim mjerama učinkovito se štite
podzemne i površinske vode, a razlikujemo dvije osnovne skupine:
- mjere zabrane i ograničenja izgradnje na
osjetljivim područjima, što se regulira određivanjem zona sanitarne zaštite,
- mjere za sprečavanje i smanjivanje
onečišćenja kod postojećih i novih građevina i zahvata u prostoru. Pri tome je
od najveće važnosti izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje
otpadnih voda.
Ostale mjere za sprječavanje i smanjivanje
onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:
- zabrana pranja automobila te drugih vozila
i strojeva, odlijevanje vode onečišćenje deterdžentima te odlaganje tehnološkog
i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,
- korisnik građevne čestice mora brinuti o
zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja,
unutar svoje čestice te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja, opasne i
druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi
prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne
odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih
vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim
vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne
novine« broj 40/99).
Zaštitu površinskih voda, koje su na području
Grada Malog Lošinja prisutne kao veće ili manje lokve, potrebno je provoditi
čišćenjem i održavanjem, u skladu sa smjernicama navedenim u članku 243.
odredbi.
8.3.2. Mjere za sprječavanje poplava i
zaštitu od erozije
Članak
272.
Radi obrane od poplava planira se dorada
Županijskog plana obrane od poplava uvrštavanjem u njega svih vodotoka - bujica
Grada Malog Lošinja, te provođenje preventivnih mjera održavanja, izgradnje,
rekonstrukcije i dogradnje vodnih sustava i vodnih građevina, te njihov nadzor.
Radi zaštite od erozije otoka Suska i sličnih
pješčanih površina drugih otoka (Unije, Vele i Male Srakane) planira
se izrada temeljne stručne
dokumentacije zaštite od erozije u kojoj treba utvrditi čimbenike erozije,
postojeće stanje vodne i eolske erozije, te dati osnovna rješenja zaštite od
vodne erozije, od eolske erozije, te načina uređenja slivnih površina, bujičnih
tokova i jaruga.
8.4. ZAŠTITA MORA
Članak
273.
Uredbom o klasifikaciji voda (»Narodne
novine« broj 15/81) obalno more je prema namjeni i stupnju čistoće svrstano u
četiri vrste:
- prva vrsta - more u kojem se mogu uzgajati
školjke,
- druga vrsta - more koje se može koristiti
za kupanje i za sportove na vodi,
- treća vrsta - more koje se može koristiti
za ribarstvo,
- četvrta vrsta - more u zatvorenim lukama
obalnog mora.
Istom Uredbom je obalno more na području
Grada Maloga Lošinja razvrstano je u drugu kategoriju.
Članak
274.
Potrebno je kontinuirano vršiti ispitivanja
kvaliteta priobalnog mora. Ispitivanja će se vršiti na ukupno 30 lokaliteta
koja su uspostavljena od 1993. g., odnosno na kritičnim mjestima potencijalnih
izvora zagađenja kao sto su kanalizacijski ispusti uz urbana središta i
turističke komplekse. Ispitivanjem će se odrediti sanitarna kvaliteta obalnog
mora i utjecaj otpadnih voda kanalizacijskih sistema na kvalitetu mora u raznim
meteorološkim i hidrološkim uvjetima, te u raznim režimima opterećenja
kanalizacije za vrijeme, nakon i prije turističke sezone u: V., VI., VII.,
VIII. i IX. mjesecu.
Ispitivanjem će se utvrditi i kvaliteta
otpadnih voda, te učinak rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Članak
275.
Zaštitu mora planirati provedbom sljedećih
mjera:
- ograničenjem nasipavanja obale i
ograničenjem izgradnje u obalnom pojasu, u zaštićenom obalnom području, u
pojasu kopna širine 1000 m od obalne crte, zabranjuje se svaka daljnja
izgradnja koja nije utvrđena urbanističkim planom uređenja, osim
infrastrukture, a nova izgradnja izvan građevinskih područja je moguća na
udaljenosti većoj od 100 m,
- izgradnjom i održavanjem javnih sustava za
odvodnju otpadnih voda, uz kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja
pročišćavanja, koji uključuje i izvedbu odgovarajućih objekata za taloženje (s
aeracijom) prije podmorske dispozicije, čime se za oko 50% smanjuju
suspendirane tvari prije upuštanja u more, te uz rješavanje obrade i
zbrinjavanja mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u sklopu sustava
za pročišćavanje otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na
razini Primorsko-goranske županije,
- uređenjem bujičnih vodotoka,
- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i
istrošenog ulja,
- odrediti način servisiranja brodova na moru
i kopnu,
- izraditi katastar zagađivača mora,
unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža, te nastaviti ispitivanje
kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite zdravlja
kupača,
- uspostavu sustava mjera za zaštitu mora od
onečišćenja od izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja, sustava
obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i zadacima sa
svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provedbe mjera.
Zbog udaljenosti i mogućih nepovoljnih
meteoroloških uvjeta je pored plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja
mora koji provodi županijski operativni centar, na razini Grada Malog Lošinja
potrebno donijeti mjere kojima će se utvrditi način brze i efikasne
intervencije kod iznenadnih onečišćenja mora kao i odrediti područja koja se
moraju prioritetno štititi te propisati subjekte u Gradu za posjedovanje
dovoljne količine međusobno kompatibilnih sredstava i obučenog ljudstva za
djelovanje u svim meteorološkim uvjetima do dolaska županijskih jedinica.
8.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE
Članak
276.
U skladu sa Zakonom o zaštiti od buke
(»Narodne novine« broj 20/03) Grad Lošinj provodi zaštitu od buke, te u tom
smislu izrađuje kartu buke i Akcijski plan.
Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti
nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine, a one
obuhvaćaju:
- odabir i uporabu malobučnih strojeva,
uređaja, sredstava za rad i transport,
- promišljeno uzajamno lociranje izvora buke
ili objekta s izvorima buke (emitenta) i područja ili objekata sa sadržajima
koje treba štititi od buke (imitenta),
- izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije
građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori,
- primjenu akustičnih zaštitnih mjera na
temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na
mjestima imisije buke,
- akustička mjerenja radi provjere i stalnog
nadzora stanja buke,
- povremeno ograničenje emisije zvuka.
Sastavni dio akcijskog plana biti će
utvrđivanje posebnog režima prometa. Te mjere mogu biti:
- uspostava pješačkih zona u vrijeme vrha
turističke sezone,
- uspostava jednosmjernog prometa vozila u
vrijeme vrha turističke sezone,
- smanjenje dopuštene brzine vozila noću,
- ozelenjavanje prometnica u funkciji zaštite
od buke,
- učinkoviti nadzor poštivanja propisa u
području zaštite od buke i slične mjere.
Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama
buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 145/04)
propisane su najviše dopuštene razine buke za vanjski prostor, zatvoreni
boravišni prostor, na radnom mjestu, za sadržaje za šport, rekreaciju i zabavu,
za povremene izvore buke i za gradilišta.
8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE
8.6.1. Sklanjanje ljudi
Članak
277.
Naselje Mali Lošinj svrstano je, sukladno
Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se
moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (»Narodne novine« broj 2/91)
u gradove 3. stupnja ugroženosti (malo ugroženi gradovi). Ostala naselja na
području Grada Malog Lošinja ne podliježu obveznoj izgradnji skloništa, odnosno
drugih objekata za zaštitu.
Urbanističkim planom uređenja naselja Mali
Lošinj potrebno je područje naselja razdijeliti u jednu ili više zona u gusto
naseljenim dijelovima u kojima se grade skloništa za zaštitu od radijacije a na
cijelom području treba planirati zaštitu stanovništva u zaklonima. Isto tako
određuje se otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade.
Skloništa se ne grade u neposrednoj blizini
skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od podruma zgrade, u plavnim
područjima i u okviru turističkih zona.
Porodična skloništa otpornosti od 30 kPa se
grade u svim zonama u kojima je obvezna izgradnja skloništa bilo koje
otpornosti.
Skloništa za zaštitu od radijacije moraju
štititi od zračenja radioaktivnih padavina gustoćom zbijenog materijala na
stropnoj ploči ukupne težine ploče 750 kg/m2 ako se gradi izvan zgrade ili 500 kg/m2 ako se gradi u zgradi. Težina vanjskih zidova ako
nisu u kontaktu s tlom mora biti 750 kg/m2.
Ministarstvo obrane može dodatno postaviti
zahtjev ili odobriti da se u određenim zonama gradova i naseljenih mjesta grade
skloništa veće otpornosti od 100 kPa uključujući i sklonište pojačane zaštite.
8.6.2. Zaštita od potresa i rušenja
Članak
278.
Protupotresno projektiranje, građenje i
rekonstrukciju građevina treba provoditi prema zakonskim i tehničkim propisima,
te uz to, za veće stambene građevine i građevine društvene i
ugostiteljsko-turističke namjene, energetske i sl. građevine, i prema
geomehaničkim i geofizičkim istraživanjima.
Do izrade nove seizmičke karte
Primorsko-goranske županije, protupotresno projektiranje treba provoditi u
skladu s postojećim seizmičkim kartama.
Članak
279.
Urbanističkim planovima uređenja za
neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je definirati i
dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica s neophodnim zaobilaznim
cestama.
Ceste i ostale prometnice treba zaštititi
posebnim mjerama od rušenja građevina i ostalog zaprečivanja radi što brže i
jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.
8.6.3. Zaštita od požara
Članak
280.
Na prostoru Grada Malog Lošinja se planira
provedba mjera zaštite od požara koje se temelje na procjeni ugroženosti od
požara i planu zaštite od požara.
Za zaštitu od požara se na ovom području
primjenjuju sljedeće mjere:
1. Kod projektiranja građevina, radi veće
uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene
ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu
projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili
neku drugu opće priznatu metodu za stambene i pretežito stambene građevine, a
numeričke metode TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne
građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći
broj ljudi.
2. Kod projektiranja novih prometnica i
mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih
pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse
zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe
(»Narodne novine« broj 35/94 i 142/03).
3. Prilikom gradnje i rekonstrukcije
vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže
sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine«
broj 08/06).
4. Za gradnju građevina i postrojenja za
skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati
odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine«
broj 108/95) i propisa donijetih na temelju njega.
5. Dosljedno se pridržavati prijedloga
tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Malog
Lošinja.
6. Detaljnijim planovima koji se izrađuju
temeljem ovog plana potrebno je provedbenim odredbama odrediti obvezu
usklađenja glavnog projekta s navedenim mjerama zaštite od požara.
Članak
281.
Zaštita šuma od požara je od posebne važnosti
za prostor Grada Malog Lošinja. Za državne šume učinjeno je stupnjevanje
ugroženosti od požara (četvrti stupnja za gospodarske jedinice »Punta Križa«,
»Lošinj« i »Park-šume Lošinja«. Za šume u privatnom vlasništvu potrebno je
prema metodologiji i stupnjevanju ugroženosti tek ustanoviti procjenu
ugroženosti od požara.
Za nadgledanje i pravovremeno dojavljivanje i
gašenje požara tijekom ljetne sezone su, uz profesionalne vatrogasne postrojbe
i dobrovoljna vatrogasna društva angažirane i »Hrvatske šume«. Područje se
pokriva video-kamerama kojima se može kontinuirano pratiti situacija na terenu
i pravovremeno uočiti nastajanje požara.
Članak
282.
Građevine koje se grade kao dvojne ili u nizu
moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva
sata. Ukoliko se izvodi krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati
čitavo krovište.
9. MJERE PROVEDBE PLANA
9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA
Članak
283.
Posredno provođenje ovog plana određeno je za
građevinska područja svih naselja u sklopu kojih su planirani neizgrađeni
dijelovi građevinskog područja kao i unutar povijesnih (urbanih ili ruralnih)
graditeljskih cjelina naselja zaštićenih kao kulturno dobro.
U sklopu neizgrađenog dijela građevinskog područja
naselja se gradi posrednim provođenjem ovog plana, na osnovu urbanističkog plan
uređenja.
Članak
284.
Pri izradi urbanističkih planova uređenja se
ovim odredbama utvrđeni uvjeti uređenja prostora mogu detaljnije utvrditi, ne
prelazeći uvjete utvrđene ovim odredbama.
Urbanističkim planom uređenja se odredbe
utvrđene ovim planom kojima se određuje odnos građevina prema terenu mogu
mijenjati, dok se najveće određene visine i najveći broj etaža ne mogu
povećavati.
Članak
285.
Urbanistički plan uređenja donijet će se za
sljedeća naselja i područja za izdvojene namjene:
Urbanistički plan uređenja donijet će se za
površine izdvojenih namjena izvan naselja i uključiti će sljedeće:
Članak
286.
Granice obuhvata urbanističkih planova
uređenja prikazane su na kartografskom prikazu 3.1. »Uvjeti za korištenje,
uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u
mjerilu 1:25.000, te na kartografskim prikazima broj 4 »Građevinska područja«,
u mjerilu 1:5.000.
9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH
MJERA
9.2.1. Uređenje zemljišta
Članak
287.
Ovim Prostornim planom se određuje uređenje
građevinskog zemljišta na području Grada Malog Lošinja, koje osim pripreme
obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju,
elektroopskrbu i propisan broj parkirališnih mjesta. Uređenje uključuje
pripremu i opremanje građevinskog zemljišta, a kategorije uređenosti
građevinskog zemljišta su:
- I. kategorija uređenosti - visoko uređeno
građevinsko zemljište koje uz pripremu obuhvaća pristupni put na građevnu
česticu, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne
širine kolnika 5,5 m, iznimno, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, minimalna
širina kolnika može iznositi i manje, ali ne manje od 3,0 m, vodoopskrbu,
odvodnju otpadnih voda, elektroopskrbu i propisani broj parkirališnih mjesta
obvezna za sva naselja i za izdvojena građevinska područja izvan naselja uz
iznimku da se kolni pristup i propisani broj parkirališnih mjesta ne planira na
malim otocima bez kolnog prometa,
- II. kategorija uređenosti - potpuno uređeno
građevinsko zemljište koje uz pripremu podrazumijeva sve elemente opremanja;
pristupni put, priključak na javni vodovod, na javnu kanalizaciju i na
niskonaponsku mrežu te propisani broj parkirališnih mjesta, javnu rasvjetu i
prateće centralne sadržaje unutar naselja. Obveza II. kategorije uređenosti
građevinskog područja se određuje programom mjera za unapređenje stanja u
prostoru, a preporučuje za naselje Mali Lošinj u ukupnom prostoru, povijesne
jezgre, odnosno središta naselja koja su lokalni centri: Veli Lošinj, Osor i
Nerezine, središta / rive samostalnih otočnih naselja (izostavljaju se
parkirališta): Ilovik, Susak i Unije.
Članak
288.
Građevina se može graditi samo na visoko
uređenoj građevnoj čestici ili čije je uređenje započeto na temelju Programa
izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu,
na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s urbanističkim planom
uređenja za neizgrađeni dio građevinskog područja, odnosno s prostornim planom
na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog područja.
Članak
289.
Ukoliko se građevina gradi na građevnoj
čestici na kojoj nije moguće osigurati propisani broj parkirališnih mjesta
obvezno je pri utvrđivanju lokacijske dozvole utvrditi mjesto i način
osiguravanja parkirališnih mjesta, a pri uporabnoj dozvoli dokazati da su
traženi uvjeti osigurani. Iznimno je dozvoljeno, prema posebnoj Odluci Grada,
parkiranje regulirati učešćem u izgradnji javnih parkirališta/garaža ili na
drugi adekvatni način.
Članak
290.
Nužna je sanacija vrijednog prostora te prirodnog
i kultiviranog krajolika koji je devastiran bespravnom gradnjom i neprimjerenim
korištenjem poljoprivrednih i šumskih površina postavljanjem različitih
objekata za povremeni boravak i kampiranje i vezano na to izvođenje drugih
radova na zemljištu. Te je objekte potrebno evidentirati i ukloniti a područje
sanirati privođenjem osnovnoj namjeni. Ovakve su devastacije prisutne u
izvjesnoj mjeri na cijelom prostoru Grada, a brojnošću su posebno naglašene na
području Punte Križa, na području Liski-Kurila i Podosoršćicom. Kako se
navedeno korištenje zemljišta uglavnom događa točkasto u prostoru, na
kartografskom prikazu 3.1.»Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -
područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25.000, grafički se
kao zonu sanacije definiralo područje sjeverno od Pogane na Punti Križa, koje
se u cjelini koristi na navedeni način.
9.2.2. Neposredna provedba Plana
Članak
291.
Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana
se unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja mogu graditi:
a) građevine stambene namjene;
- obiteljske kuće u svim naseljima, osim u
naselju Mali Lošinj i Osor,
b) građevine gospodarske namjene - poslovne;
- bruto površine građevine do 150 m2, osim u naselju Mali Lošinj i Osor,
c) građevine ugostiteljsko-turističke
namjene;
- bruto površine građevine do 400 m2, osim u naselju Mali Lošinj i Osor,
d) montažne građevine;
- kiosci i štandovi,
- plutajući objekti: valobrani, pontoni,
platforme i sl. na prostorima lučkih područja, privezišta i sidrišta,
e) rekonstruirati građevine u postojećim
gabaritima ili prema uvjetima za neposrednu provedbu,
a) pojedinačni zahvati - građevine od
interesa za Grad.
Neposrednom provedbom plana se planiraju
pojedinačni zahvati od interesa za Grad:
1. izgradnja stambenih građevina po programu
poticajne stanogradnje u Malom Lošinju,
2. izgradnja školske sportska dvorane uz
osnovnu školu u Malom Lošinju,
3. interpolacija stambeno-poslovne građevine
na Rivi (ex. »Namještaj«) u Malom Lošinju,
4. izgradnju višeetažne garaže na lokalitetu
»Jamina« u Malom Lošinju,
5. rekonstrukcija i prenamjena postojeće
građevine Župnog dvora u Velom Lošinju u građevinu javne kulturne namjene
(muzejsko-izložbeni prostor i knjižnicu) i izgradnja nove građevine župnog
dvora u okviru istog posjeda,
6. rekonstrukcija i prenamjena postojeće
građevine javne namjene (ex. Vojna ambulanta) u Malom Lošinju u stambeno
poslovnu građevinu.
Članak
292.
Pojedinačni zahvati od interesa za Grad koji
se planiraju neposrednom provedbom Plana se utvrđuju prema uvjetima i
kriterijima iz ovog članka:
Ponedjeljak,14.travnja2008.
Stranica1035—broj13
SLUŽBENENOVINE
Stranica1036—broj13
Ponedjeljak,14.travnja2008.
SLUŽBENENOVINE
Članak
293.
Neposrednom provedbom ovog plana je u
izgrađenom dijelu građevinskih područja za izdvojene namjene dozvoljeno
sljedeće:
. u sklopu građevinskih područja
ugostiteljsko-turističke namjene (T)
- rekonstrukcija postojećih građevina,
- uređenje travnatih ili nasipanih igrališta,
- rekonstrukcija infrastrukture,
- uređenje plaža,
. u sklopu građevinskih područja
gospodarske-poslovne namjene (K1)
- rekonstrukcija postojećih građevina,
- rekonstrukcija infrastrukture,
. u sklopu građevinskih područja
sportsko-rekreacijske namjene, sportsko- rekreacijski centri - R 1 i
rekreacijske zone - R 2
- rekonstrukcija postojećih građevina,
- uređenje travnatih ili nasipanih igrališta,
- uređenje plaža,
- rekonstrukcija infrastrukture,
. u sklopu površina groblja - G
- proširenje postojećeg groblja do 20 %
postojeće površine,
- rekonstrukcija postojećih građevina.
- rekonstrukcija infrastrukture,
. u sklopu građevinskih područja infrastrukturne
namjene - IS
- rekonstrukcija postojećih građevina,
- rekonstrukcija infrastrukture,
. u sklopu građevinskih područja posebne
namjene - N
- rekonstrukcija postojećih građevina,
- izgradnja pojedinačnih građevina od
interesa za obranu,
- rekonstrukcija infrastrukture.
9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA
PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI
Članak
294.
Katastarske čestice koje se nalaze izvan
građevinskog područja na kojima su već izgrađene građevine temeljem građevinske
dozvole, ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne vlasti ili ako
su izgrađene prije 15. 2. 1968. godine smatraju se izgrađenim građevnim
česticama s postojećom izgradnjom izvan građevinskog područja i mogu se
rekonstruirati u postojećim gabaritima. Pri tome nije dozvoljena prenamjena
gospodarskih građevina u stambene. Postojeće građevine posebne namjene
»Umpiljak« je dozvoljeno prenamijeniti i urediti za zabavne, rekreacijske,
ugostiteljske i sl. sadržaje.
Na čestice iz prvog stavka ovog članka, na
kojima su izgrađene građevine namijenjene stalnom stanovanju primjenjuju se
odredbe kao i za izgradnju unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, uz
uvjet da se postojeći broj etaža građevine ne može povećavati.
Građevine izgrađene na česticama iz prvog
stavka ovog članka, koje su namijenjene stalnom stanovanju a ne zadovoljavaju
uvjete određene za stambenu izgradnju, građevine namijenjene gospodarskoj
namjeni ili selektivnim vidovima turističke ponude se pri rekonstrukciji mogu
dograditi u obimu koji osigurava nužne uvjete za poboljšanje života i rada.
Nužni uvjeti neophodni za poboljšanje uvjeta života i rada su:
- rekonstrukcija dotrajalih dijelova
građevine, uključivo konstrukciju i instalacije,
- dogradnja ili nadogradnja nužnih prostora
površine do 20 m2,
- priključak na prometnu i komunalnu
infrastrukturu,
- adaptacija i rekonstrukcija potkrovlja,
suterena ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita građevine u koristan
prostor.
Članak
295.
Uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevina
koje se nalaze u zonama druge namjene za koje je obvezna izrada detaljnijeg
plana odrediti će se tim planom, do tada se može samo održavati građevinu bez
promjene namjene, a stambene građevine je dozvoljeno rekonstruirati sukladno
odredbi iz prethodnog članka.
Članak
296.
Postojeće stambene i gospodarske građevine
koje predstavljaju vrijedno graditeljsko naslijeđe ovog prostora, u zaseocima i
pastirskim stanovima na Punti Križa, iznad Nerezina i Ustrina kao i takve
pojedinačne građevine, planiraju se rekonstruirati za izvornu ili
ugostiteljsko-turističku namjenu selektivnih vidova turizma, kao »ruralne kuće«
te za drugu primjerenu ugostiteljsko-turističku, izletničku i edukativnu
funkciju. Za sve su zahvate potrebni posebni uvjeti zaštite i prethodna
suglasnost Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Članak
297.
Postojeća privezišta kapaciteta do 10 vezova
se rekonstruiraju prema članku 204. odredbi.
10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak
298.
Kod prijenosa granica iz kartografskih
prikaza ovoga Prostornog plana u mjerilu 1:25.000 na podloge u drugim
mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim
onih elemenata ovog Prostornog plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5000.
Detaljno određivanje položaja prometnica,
komunalne i energetske infrastrukture unutar koridora određenih ovim Prostornim
planom odredit će se planovima nižeg reda.
Linije određene u ZOP-u (25 m /70 m /100 na
kopno i m u more) ucrtane su na temelju podataka Državne geodetske uprave -
središnji ured, o granici zaštićenog obalnog područja (ZOP-a) na HOK-u.
U urbanističkim planovima uređenja koji će se
izrađivati temeljem ovog Plana će se linija obale i linije određene u ZOP-u
točno ucrtati u suradnji s Državnom geodetskom upravom.
Članak
299.
Detaljniji planovi uređenja koji se usklađuju
sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji i s ovim Planom, po potrebi
mijenjaju i dopunjuju, te po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva ostaju na
snazi i primjenjuju nakon usvajanja ovog Prostornog plana su:
GUP Mali i Veli Lošinj, »Službene novine«
broj 8/91 - za površine naselja Mali Lošinj i Veli Lošinj,
PUP »Punta-Šestavina«, Veli Lošinj, »Službene
novine« broj 9/88 i 6/92,
PUP »Kalvarija«, Mali Lošinj, »Službene novine«
broj 5/ 89, 6/92 i 2/98,
PUP »Bričina«, Mali Lošinj, »Službene novine«
broj 6/90 i 6/92,
PUP »Zagazinjine l«, Mali Lošinj, »Službene
novine« broj 6/90 i 6/92,
PUP »Zagazinjine II«, Mali Lošinj, »Službene
novine« broj 6/90 i 6/92,
PUP »Skladišno-servisna zona-Kalvarija«, Mali
Lošinj »Službene novine« broj 8/90 i 6/92,
PUP »Proširenje groblja-Sv. Martin«, Mali
Lošinj »Službene novine« broj 8/92,
PUP »Centar«, Mali Lošinj, »Službene novine«
broj 1/ 93,
PUP »Parkiralište«, Veli Lošinj, »Službene
novine« broj 34/94,
PUMN »Nerezine«, »Službene novine« broj
32/94, »Službene novine« broj 21/06,
DPU »Punta«, Veli Lošinj, »Službene novine«
broj 17/ 02.
PUP »Bričina«, Mali Lošinj, S.N. 6/90, 6/92
se, radi moguće rekonstrukcije državne ceste na dijelu kroz naselje Mali Lošinj
i izvedbe spoja obilaznog kraka oko Malina, ne će primjenjivati na dijelu
koridora trase državne ceste D100 utvrđenih ovim Prostornim planom. Postojeće
građevine koje se nalaze unutar navedenog koridora će se rekonstruirati
temeljem odredbi ovog plana i posebnih uvjeta Hrvatskih cesta.
PUP »Centar«, Mali Lošinj, S.N. 1/93 se ne
primjenjuje za građevinske čestice na kojima se ovim Planom određuju zahvati od
interesa za Grad utvrđeni člankom 291. i 292. ovih odredbi, i za katastarske
čestice koje su u detaljnijem planu činile prostornu i funkcionalnu cjelinu s
navedenim građevnim česticama.
PUMN »Nerezine«, S.N. 32/94 je usklađen s
Uredbom o uređenju o zaštiti zaštićenog obalnog područja mora S.N. 21/06.
Članak
300.
Ovaj Prostorni plan izrađen je u četiri
izvornika koji su ovjereni pečatom Gradskog vijeća Grada Malog Lošinja i
potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Malog Lošinja i koji se čuvaju u
skladu sa zakonom.
Članak
301.
Izvodi iz prostorno-planske dokumentacije
koji su izdani prije stupanja na snagu ovog Prostornog plana vrijede ukoliko
nisu u suprotnosti sa ovim Prostornim planom i ukoliko je podnesen zahtjev za
građevnu dozvolu.
Članak
302.
Ova Odluka o donošenju »Prostornog plana
uređenja Grada Malog Lošinja« stupa na snagu osmog dana od dana objave u
»Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.
Klasa: 350-01/08-01/20
Ur. broj: 2213/01-01-08-5
Mali Lošinj, 7. travnja 2008.
GRAD
MALI LOŠINJ
GRADSKO VIJEĆE
Predsjednik
mr. Milan Mužić, v.r.