19.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, broj 76/07), suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Klasa: 350-02/07-04/223, ur. br. 531-06-08-3 od 29. siječnja 2008. godine, suglasnosti Ureda državne uprave u PGŽ- u, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, Ispostava Mali Lošinj, Klasa: UP/I 350-05/06-01/233, ur.br.: 2170-84-01-07-6, od 19. lipnja 2007. god., a po prethodno pribavljenom mišljenju Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije, Klasa: 350-02/06-03/38, ur.br. 2170/01-06-01/1-07-07, od 22. svibnja 2007. godine i članka 28. Statuta Grada Malog Lošinja (»Službene novine Primorsko-goranske županije« broj 31/02, 19/05, 32/06 i 22/ 07) Gradsko vijeće Grada Malog Lošinja, na 24. sjednici 7. travnja 2008. godine donosi

ODLUKU
o donošenju Prostornog plana uređenja
Grada Malog Lošinja

II. Odredbe za provođenje

0. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Prostorni plan uređenja Grada Malog Lošinja utvrđuje uvjete za uređenje gradskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu kulturnih dobara i osobito vrijednih dijelova prirode, za razdoblje do 2015. godine.

Prostorni plan sadrži osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora, te druge elemente od važnosti za područje grada.

Granice obuhvata ovoga Prostornog plana su granice područja Grada Malog Lošinja određene zakonom.

Prostornim planom uređenja se utvrđuje obveza izrade detaljnijih planova uređenja prostora za uža područja na teritoriju grada.

Članak 2.

Ovaj Prostorni plan sadržan je u elaboratu »Prostorni plan uređenja Grada Malog Lošinja«, koji sadrži dva dijela: A. Tekstualni dio i B. Grafički dio. Tekstualni dio se sastoji od I. Obrazloženja i II. Odredbi za provođenje. Elaborat plana sadrži tekstualne i grafičke dijelove Plana kako slijedi:

A. TEKSTUALNI DIO

I. OBRAZLOŽENJE

I.0. Uvod

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja grada u odnosu na prostor i sustav županije i države

1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.2.1. Prirodni sustavi

1.2.1.1. Geološka građa, geotehničke značajke i hidrologija (bujične vode)

1.2.1.2. More

1.2.1.3. Klimatska obilježja

1.2.1.4. Živi svijet

1.2.2. Stanovništvo i stanovanje

1.2.2.1. Demografska struktura

1.2.2.2. Demografska perspektiva

1.2.2.3. Struktura i oblici stanovanja

1.2.3. Naselja

1.2.4. Sadržaji javnih funkcija

1.2.5. Gospodarstvo

1.2.6. Infrastrukturni sustavi

1.2.6.1. Promet i veze

1.2.6.2. Vodnogospodarski sustav

1.2.6.2.1. Vodoopskrba

1.2.6.2.2. Odvodnja otpadnih voda

1.2.6.2.3. Uređenje bujica i zaštita od štetnog djelovanja voda

1.2.6.3. Elektroopskrba

1.2.6.4. Plinoopskrba

1.2.6.5. Telekomunikacije i pošta

1.2.7. Gospodarenje otpadom

1.2.8. Zaštita prostora

1.2.8.1. Stanje zraka

1.2.8.2. More i priobalje otoka

1.2.8.3. Stanje tla

1.2.8.4. Buka

1.2.8.5. Krajobrazne vrijednosti

1.2.8.6. Prirodna baština

1.2.8.7. Kulturno-povijesna baština

1.2.9. Korištenje prostora

1.2.9.1. Izgrađene površine

1.2.9.2. Šumske površine

1.2.9.3. Eksploatacija mineralnih sirovina

1.2.9.4. Lovišta

1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.4.1. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja

1.4.2. Ocjena postojećih prostornih planova

1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značenja

2.1.1. Razvoj gradova i naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja

2.2.1. Demografski razvoj

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.3.1. Osnove razvoja naselja

2.2.3.2. Osnove razvoja društvene djelatnosti

2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti

2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti

2.2.4.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada Malog Lošinja

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Malog Lošinja u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (tablica 3)

3.2.2. Razvoj i uređenje površina naselja

3.2.3. Površine za izdvojene namjene

3.2.3.1. Gospodarska namjena

3.2.3.2. Ugostiteljsko-turistička namjena

3.2.3.3. Sportsko-rekreacijska namjena

3.2.3.4. Groblja

3.2.3.5. Infrastrukturna namjena

3.2.3.6. Posebna namjena

3.2.4. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja

3.2.5. Poljoprivredne površine

3.2.6. Šumske površine

3.2.7. Morske površine

3.2.7.1. Morske plaže

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti

3.3.1.1. Turizam

3.3.1.2. Poljoprivreda

3.3.1.3. Lov

3.3.1.4. Šumarstvo

3.3.1.5. Ribarstvo

3.3.1.6. Brodogradnja

3.3.1.7. Građevinarstvo

3.3.1.8. Trgovina

3.3.1.9. Promet i veze

3.3.1.10. Obrtništvo

3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora

3.4.1.1. Uvjeti korištenja građevinskih područja

3.4.1.2. Uvjeti korištenja negrađevinskih područja

3.4.2.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora

3.4.2.1. Uvjeti uređenja građevinskih područja naselja

3.4.2.2. Uvjeti uređenja građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora

3.4.3.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti i obale

3.4.3.2. Zaštita prirodne baštine

3.4.3.2.1. Zaštićeni dijelovi prirode

3.4.3.2.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu

3.4.3.3. Zaštita kulturnog naslijeđa

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav

3.5.1.1. Cestovni promet

3.5.1.2. Promet u mirovanju

3.5.1.3. Pješački promet

3.5.1.4. Biciklističke staze

3.5.1.5. Koridor planirane žičare

3.5.1.6. Pomorski promet

3.5.1.7. Zračni promet

3.5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta

3.5.3. Vodnogospodarski sustav

3.5.3.1. Sustav vodoopskrbe

3.5.3.2. Sustav odvodnje

3.5.3.3. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka - bujica

3.5.4. Energetski sustav

3.5.4.1. Elektroenergetika

3.5.4.2. Plinoopskrba

3.5.4.3. Obnovljivi izvori energije

3.6. Postupanje s otpadom

3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla

3.7.2. Zaštita zraka

3.7.3. Zaštita voda

3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

3.7.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda

3.7.3.3. Zaštita mora

3.7.4. Zaštita od prekomjerne buke

3.8. Mjere posebne zaštite

3.8.1. Sklanjanje ljudi

3.8.2. Zaštita od požara

3.8.3. Zaštita od potresa i rušenja

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

0. Opće odredbe

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA MALOG LOŠINJA

1.1. Površine naselja

1.2. Površine za izdvojene namjene

1.3. Poljoprivredne površine

1.4. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (pašnjaci)

1.5. Šumske površine

1.6. More

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. Građevine od važnosti za Državu i Primorsko- goransku županiju

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Opće odredbe i kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja

2.2.2. Građevine stambene namjene

2.2.3. Građevine društvene i javne namjene

2.2.4. Građevine gospodarske, poslovne namjene i poljoprivredne gospodarske građevine

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

2.2.7. Montažne građevine - kiosci, štandovi

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

2.3.1.1. Površine ugostiteljsko-turističke namjene

2.3.1.2. Površine gospodarske - poslovne namjene

2.3.1.3. Površine sportsko-rekreacijska namjene

2.3.1.4. Površina groblja

2.3.1.5. Površine infrastrukturne namjene

2.3.1.6. Površine posebne namjene

2.3.2. Građenje izvan građevinskih područja

2.4. Područja posebnih ograničenja u korištenju

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. Prometni sustav

5.1.1. Cestovni promet

5.1.2. Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)

5.1.3. Pješački promet

5.1.4. Biciklističke staze

5.1.5. Koridor planirane žičare

5.1.6. Pomorski promet

5.1.7. Zračni promet

5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta

5.3. Vodnogospodarski sustav

5.3.1. Vodoopskrba

5.3.2. Odvodnja

5.3.3. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka - bujica

5.4. Energetski sustav

5.4.1. Elektroopskrba

5.4.2. Plinoopskrba

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti

6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

6.2.1. Zaštićeni dijelovi prirode

6.2.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu

6.2.2.1. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - na kopnu

6.2.2.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu u moru

6.3. Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. Zaštita tla

8.1.1. Šumsko tlo

8.1.2. Poljoprivredno tlo

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

8.2. Zaštita zraka

8.3. Zaštita voda

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

8.3.2. Mjere za sprječavanje poplava i zaštitu od erozije

8.4. Zaštita mora

8.5. Zaštita od prekomjerne buke

8.6. Mjere posebne zaštite

8.6.1. Sklanjanje ljudi

8.6.2. Zaštita od potresa i rušenja

8.6.3. Zaštita od požara

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade prostornih planova

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.2.1. Uređenje zemljišta

9.2.2. Neposredna provedba plana

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

B. GRAFIČKI DIO - kartografski prikazi:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25 000

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAV 1:25 000

VODOOPSKRBA, ODVODNJA

I ELEKTROOPSKRBA

2.1. INFRASTRUKTURNI SUSTAV 1:25 000

TELEKOMUNIKACIJE I POŠTA

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE

I ZAŠTITU PROSTORA 1:25 000

- ZAŠTITA PRIRODE I KULTURNIH

DOBARA

3.1. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE

I ZAŠTITU PROSTORA -

- PODRUČJA POSEBNIH

OGRANIČENJA U KORIŠTENJU 1:25 000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA 1:5 000

4.1. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - BELEJ 1:5 000

4.2. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - ĆUNSKI 1:5 000

4.3. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - ILOVIK 1:5 000

4.4. GRAĐEVINSKO PODRUČJE

- MALI LOŠINJ 1:5 000

4.5. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - MALE

SRAKANE I VELE SRAKANE 1:5 000

4.6. GRAĐEVINSKO PODRUČJE

- NEREZINE 1:5 000

4.7. GRAĐEVINSKO PODRUČJE

- OSOR 1:5 000

4.8. GRAĐEVINSKO PODRUČJE

- PUNTA KRIŽA 1:5 000

4.9. GRAĐEVINSKO PODRUČJE - SUSAK 1:5 000

4.10. GRAĐEVINSKO PODRUČJE

- SVETI JAKOV 1:5 000

4.11. GRAĐEVINSKO PODRUČJE

- UNIJE 1:5 000

4.12. GRAĐEVINSKO PODRUČJE

- USTRINE 1:5 000

4.13. GRAĐEVINSKO PODRUČJE

- VELI LOŠINJ 1:5 000

Članak 3.

Izrazi upotrijebljeni u Prostornom planu Grada Malog Lošinja, osim ako istim Planom nije drugačije određeno, imaju sljedeće značenje:

1. dvojna građevina je građevina koja se gradi na granici vlastite građevne čestice i jednom je stranom prislonjena uz građevinu na susjednoj građevnoj čestici,

2. etaža je dio građevine u jednoj razini, određuje se kao podrum, suteren, prizemlje, određeni kat i potkrovlje, definiran podnom, stropnim i krovnom konstrukcijom, svijetle visine u skladu s posebnim propisima, ovisno o namjeni i standardu prostora, a za nove građevine stambene namjene najmanje 2,6 m, osim za podrum i potkrovlje,

3. gradivi dio građevne čestice je površina unutar građevne čestice na kojoj je dozvoljena gradnja građevina, a određuje se odmjeravanjem udaljenosti od rubova građevne čestice, određenih ili preporučenih ovim Planom,

4. Grad Mali Lošinj je teritorijalno upravna jedinica lokalne samouprave sa statusom grada,

5. građevina gospodarske namjene izvan naselja na površinama građevinskih područja za izdvojene gospodarske namjene, je građevina koja je namijenjena obavljanju gospodarske - poslovne pretežito uslužne djelatnosti te

zanatske, komunalno-servisne, trgovačke, skladišne i sl. bez negativnog utjecaja na okoliš,

6. građevina stambene namjene je građevina koja je u cjelini ili većim dijelom namijenjena stanovanju a osim stambenog prostora može na manje od 50 % bruto razvijene površine imati poslovne sadržaje bez negativnog utjecaja na okoliš i na stambeno susjedstvo, za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, koji ne remeti uvjete stanovanja u istoj i u susjednim građevinama, a gradi se u tri vrste građevina i to; kao obiteljska kuća, kao manja višestambena građevina i kao višestambena građevina,

7. građevina stambeno-poslovne namjene je stambena građevina koja ima poslovne sadržaje na više od 50 % ukupne površine, a gradi se u centralnim zonama naselja te u izdvojenim zonama u sklopu naselja, kada može imati bučne djelatnosti (zanatske radionice) i djelatnosti koje podrazumijevaju veću frekvenciju gospodarskih vozila i sl. bez negativnog utjecaja na okoliš,

8. građevina u nizu (bloku/sklopu) je građevina koja se gradi na dvije (ili više) granice vlastite građevne čestice i s najmanje je dvije je strane prislonjena uz susjedne građevine (osim završnih građevina niza), novi niz se gradi kao cjelina,

9. građevina ugostiteljsko-turističke namjene je građevina smještena unutar građevinskog područja naselja i u unutar izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene gdje se planira kao hoteli s pratećim sadržajima (T1), turistička naselja (T2), kampovi-autokampovi (T3),

10. građevine za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu su građevine koje se grade unutar ruralnih naselja u okviru obiteljskog gospodarstva, a realiziraju se kroz rekonstrukciju ili prenamjenu postojeće građevine, odnosno izgradnjom nove građevine u naselju i izvan naselja te rekonstrukcijom građevina pastirskih stanova za obavljanje ugostiteljsko-turističke djelatnosti,

11. građevinski pravac je linija kojom se određuje položaj građevine na građevnoj čestici na način da se na njega naslanja pročelje određenog dijela građevine (u pravilu najmanje 1/3 dužeg pročelja), određuje se udaljenošću od regulacijskog pravca a iznimno se može poklapati s regulacijskim pravcem, može se odrediti više građevnih pravaca koji su u pravilu međusobno usklađeni, okomiti ili paralelni (u slučaju više regulacijskih pravaca, kad se gradi sklop ili više građevina na jednoj čestici i sl.),

12. granica građevinskog područja je crta razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izdvojenih namjena izvan naselja od ostalih površina prema kriterijima iz Prostornog plana, granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica,

13. gustoća stanovanja je odnos broja stanovnika prostorne cjeline po hektaru površine prostorne cjeline,

14. interpolacija je ugradnja građevine na jednoj neizgrađenoj čestici površine do 5.000 m² unutar već izgrađene strukture, niza ili bloka, između uređene građevne čestice i javne površine, poštujući građevinski pravac, visine izgradnje, oblikovanje građevina i druge osobine lokacije,

15. izgrađena površina zemljišta pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uračunavajući terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže, u izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame i slične građevine, ukoliko su ukopane u teren sa svih strana i obrađene kao okolni teren, terase na terenu do h = 0,8 m, pergole, brajde, vanjska stubišta izgrađena na prirodnom terenu, i sl.

16. koeficijent iskorištenosti građevne čestice (k_is) je odnos ukupne građevinske (bruto) površine građevine i površine građevne čestice,

17. koeficijent izgrađenosti građevne čestice (k_ig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice,

18. krovna kućica je arhitektonski element izveden u kosini krova kojim se ostvaruje mogućnost otvaranja vertikalnog prozora na potkrovlju, istog je nagiba kao krov, ne smije prekidati liniju krovnog vijenca a ukupna širina fronte svih krovnih kućica na pročelju može iznositi do 1/3 dužine pročelja,

19. lokalni uvjeti jesu dokazane posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, klimatske, komunalne, prometne i sl.); uvjeti koji proizlaze iz posebnosti pojedine lokacije; tipologije susjednih građevina, morfologije uličnog poteza, dijela naselja odnosno drugog građevinskog područja koji utječu na oblikovno-morfološke, funkcionalne i regulativne specifičnosti građevine, na prostoru radijusa okvirno 100 m, kao i uvjeti koji proizlaze iz posebnosti pojedine lokacije izvan građevinskog područja, koje se trebaju uvažavati pri oblikovanju građevine,

20. manja građevina gospodarske - poslovne namjene je građevina isključivo poslovne namjene s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima, a može imati:

a) poslovne sadržaje za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, bez negativnog utjecaja na okoliš i uvjete stanovanja i rada u naselju,

b) poslovne sadržaje za bučne djelatnosti i djelatnosti koje podrazumijevaju veću frekvenciju gospodarskih vozila i sl., bez negativnog utjecaja na okoliš,

21. manja višestambena građevina je građevina stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najmanje tri i najviše četiri stana, umjesto stana može imati poslovni prostor uz uvjet da su stanovi i njima prateći prostori na najmanje pola površine građevine, koja nema više od podruma, tri nadzemne etaže i tavan,

22. naselje je izgrađena struktura stanovanja i svih pratećih funkcija, potrebnih i kompatibilnih sa stanovanjem u što su, ovisno o veličini i značenju naselja, uključeni društveni i javni sadržaji, gospodarski sadržaji, ugostiteljsko- turistički sadržaji, sportsko-rekreacijski sadržaji, javne površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja i drugo,

23. obiteljska kuća je građevina stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše tri stana, koja nema više od podruma, dvije nadzemne etaže i tavana, čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m², a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

24. osnovna građevina je građevina čija je namjena sukladna namjeni građevinskog područja u kojem se gradi i koja predstavlja zaokruženu funkcionalnu, tehničko-tehnološku i graditeljsku cjelinu i unutar čije čestice se smještaju svi prostori potrebni njenom funkcioniranju,

25. postojećim građevinskim područjem podrazumijeva se građevinsko područje naselja i izdvojeno građevinsko područje (izvan naselja), utvrđeno odgovarajućim dokumentom prostornog uređenja usklađeno s namjenom površina i kriterijima određenim prostornim planom županije,

26. poljoprivredne / gospodarske građevine s izvorima zagađenja su staje, kokošinjci, kunićnjaci i sl.; uz rješenje tvari koje nastaju u proizvodnom procesu; mlinovi/toševi za masline, vinarski podrumi, destilerije eteričnih ulja i sl.

27. poljoprivredne / gospodarske građevine bez izvora zagađenja su spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, sušione bilja, staklenici, plastenici, sjenici, gljivarnici i sl.,

te uz adekvatno zbrinjavanje otpada u proizvodnom procesu;

28. pomoćna građevina je građevina na istoj građevnoj čestici u funkciji osnovne građevine namijenjena smještaju samo određenih sadržaja (garaža, drvarnica, spremište, kotlovnica, plinska stanica, vrtna sjenica, ljetna kuhinja i sl.) a gradi se prislonjena ili odvojena od osnovne građevine, u slučaju kada u okviru osnovne građevine nije moguće riješiti nastale potrebe, pomoćnom građevinom smatra se i poljoprivredna građevina, veličine do 50 m², kada se gradi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji stambene građevine, u područjima koja su određena posebnim propisom Grada,

29. potkrovlje je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova, visina nadozida potkrovlja ne može biti viša od 1,2 m,

30. prirodna plaža unutar ili izvan naselja je pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja,

31. pristupni put je javna prometna pješačka i/ili kolna površina, s koje se osigurava pješački i/ili kolni pristup na građevnu česticu, iznimno, s kolnikom minimalne širine 5,5 m, u izgrađenim dijelovima građevinskog područja, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, širina kolnika može iznositi najmanje 3,0 m, a dužina najviše 30 m,

32. privremena građevina je građevina izgrađena za potrebe gradilišta, za primjenu odgovarajuće tehnologije građenja, za potrebe održavanja sajmova, javnih manifestacija, privremene montažne građevine - štandovi, kiosci i slično, privremena građevina se može postavljati samo na točno određeni rok nakon kojeg se ima ukloniti i teren vratiti u prvobitno stanje,

33. prometni / infrastrukturni koridor je osiguran prostor namijenjen za projektiranje i izgradnju građevina i uređaja prometa / infrastrukture,

34. regulacijski pravac je linija u pravilu paralelna sa osi priležeće prometnice a na granici građevinske čestice građevine prema javnoj prometnoj ili drugoj javnoj površini, građevna čestica može imati jedan ili više regulacijskih pravaca,

35. samostojeća građevina je građevina kojoj su sva pročelja udaljena od granica građevne čestice, te do pročelja ima neizgrađeni prostor vlastite čestice ili javnu površinu,

36. sidrište je posebno obilježen morski akvatorij pogodan za sigurno sidrenje i opremljen opremom za sidrenje plovnih objekata, čiji smještaj je objavljen u službenim pomorskim publikacijama,

37. stan je skup prostorija stambene namjene s pomoćnim prostorijama i uređajima, koji čine jedinstvenu, funkcionalno samostalnu cjelinu sa zasebnim ulazom,

38. tavan je vrsta potkrovlja kod kojeg visina nadozida iznosi od 0 do 0,6 m (mjereno (od gornjeg ruba stropne konstrukcije do presjecišta unutarnjih ploha zida pročelja i krovne konstrukcije),

39. uređena plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i djelomično izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane,

40. uređenje građevinskog područja uključuje pripremu i opremanje, kategorije uređenosti građevinskog zemljišta su:

I. visoko uređeno građevinsko zemljište koje uz pripremu obuhvaća pristupni put na građevnu česticu, vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda, elektroopskrbu i propisani broj parkirališnih mjesta,

II. potpuno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja javnu rasvjetu i prateće centralne sadržaje unutar naselja.

41. višestambena građevina je građevina stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najmanje 4 i najviše 10 stanova, umjesto stana može imati poslovni prostor uz uvjet da su stanovi i njima prateći prostori na najmanje pola površine građevine, koja ima zajedničko stubište za pristup funkcionalnim (stambenim ili poslovnim) jedinicama, te najmanje 2 stana po stambenoj etaži, koja nema više od podruma, tri nadzemne etaže i potkrovlje,

42. zona je dio građevinskog područja određene namjene, sadržaja i sl., odnosno općenito dio prostora određenih zajedničkih odlika,

43. zona posebne namjene je područje namijenjeno gradnji i korištenju u vojne namjene,

44. ZOP - zaštićeno obalno područje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte i ucrtava se na Hrvatskoj osnovnoj karti (zemljovidu) dopunjenoj ortofoto (aerofotogrametrijskim) prikazom.

Članak 4.

Cjelokupni otočni prostor Grada Malog Lošinja i pojas mora u širini 300 m od obalne crte obuhvaćeni su zaštićenim obalnim područjem mora. Granice zaštićenog obalnog područja mora, odnosno pojas otoka u širini 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini 300 m od obalne crte prikazani su u svim kartografskim prikazima u mjerilu 1:25000.

Na kartografskim prikazima br. 4.1. do 4.13., u mjerilu 1:5000, su temeljem podataka o granici ZOP-a na Hrvatskoj osnovnoj karti, označeni pojasevi 25 m, 70 m i 100 m od obalne crte i 300 m u moru. Ti se pojasevi preciznije utvrđuju prilikom izrade UPU-a.

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA MALOG LOŠINJA

Članak 5.

Osnovna namjena i korištenje površina određena Prostornim planom prikazana je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, u mj. 1:25.000. Prostor Grada Malog Lošinja se prema namjeni dijeli na:

- površine naselja,

- površine za izdvojene namjene,

- poljoprivredne površine,

- šumske površine,

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (pašnjačke površine),

- površine mora.

Površine za razvoj i uređenje smještaju se unutar građevinskog područja i iznimno izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:

1. građevinska područja naselja i građevinska područja za izdvojene namjene,

2. područja i građevine izvan građevinskog područja i to za: površine mora za marikulturu H1 postojeću u Uvali Kaldonta - Punta Križa, H2 područje za određivanje lokacije za marikulturu od uvale Zakolo do uvale Golublja jama i H3 uz uvalu Porat, infrastrukturne građevine te ovim planom određene pojedinačne građevine.

Postojeće građevine protivne planiranoj namjeni je dozvoljeno rekonstruirati u skladu s odredbama plana. Pri tome se pod postojećom građevinom podrazumijeva građevina izgrađena temeljem građevinske dozvole, ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne vlasti ili građevina koja je izgrađena prije 15.02.1968. godine.

1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 6.

Ovim Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja u sastavu Grada Malog Lošinja, i to za naselja: Belej (NA 1, NA 1.1-1.4), Ćunski (NA 2, NA 2.1, NA 2.2), Ilovik (NA 3), Mali Lošinj (NA 4, NA 4.1-4.4), Male Srakane (NA 5), Nerezine (NA 6, NA 6.1-6.5), Osor (NA 7), Punta Križa (NA 8, NA 8.1- 8.4), Susak (NA 9), Sveti Jakov (NA 10, NA 10.1), Unije (NA 11, NA 11.1-11.3), Ustrine (NA 12), Vele Srakane (NA 13) i Veli Lošinj (NA 14).

Članak 7.

Obalna naselja na području Grada Malog Lošinja su: Ilovik, Mali Lošinj, Male Srakane, Nerezine, Osor, Punta Križa-Pogana, Susak, Unije, Vele Srakane i Veli Lošinj.

Mali Lošinj je obalno naselje u kojem se više od 50 % postojećih građevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju.

Članak 8.

Obalni prostor naselja se u pravilu namjenjuje i čuva za izgradnju građevina javne namjene i uređenje javnih površina, infrastrukturnih građevina i drugih građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (luke i sl.) i u slučaju kad se na kopnenom dijelu u sklopu naselja određuje poslovna, turistička ili sportsko-rekreacijska namjena što je obveza za naselja i dijelove naselja Ilovik, Mali Lošinj, Male Srakane, Nerezine, Osor, Punta Križa- Pogana, Susak, Unije, Vele Srakane i Veli Lošinj.

Članak 9.

Građevinsko područje naselja je mješovite namjene. U naselju se mogu oformiti zone i prostori izdvojenih gospodarskih, ugostiteljsko-turističkih i drugih namjena kada je to uvjetovano postojećom morfologijom i izgrađenošću naselja, funkcioniranjem izdvojenih zona i na to vezanom potrebnom veličinom građevinske čestice, prometnim i drugim razlozima.

Članak 10.

U građevinskim područjima obalnih naselja i dijelova naselja Ilovik, Male Srakane, Nerezine, Osor, Punta Križa, Susak, Unije, Vele Srakane i Veli Lošinj, u pojasu do 70 m od obalne crte, ne može se Urbanističkim planom uređenja planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:

- proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom,

- trgovinu neto trgovačke površine veće od 1.500 m², osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena.

Članak 11.

U svim naseljima i dijelovima naselja uz obalu, osim u naselju Mali Lošinj, u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja, u pojasu 70 m od obalne crte se zabranjuje izgradnja stambenih građevina.

U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Veli Lošinj, Ilovik, Nerezine, Punta Križa - Pogana i Unije, u pojasu najmanje 70 m od obalne crte ne može se planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene (otvoreni športski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i sl.), građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenje javnih površina.

Članak 12.

U sklopu naselja je dozvoljeno kao pojedinačne građevine ili kao funkcionalne prostorne cjeline graditi građevine ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije, pretežno s 4 zvjezdice (*) i više. U sklopu područja za ugostiteljsko-turističku namjenu u naselju je dozvoljeno planirati hotele (T1) što uključuje građenje hotela i depandansi hotela te lječilišno-turističko-bolnički kompleks gdje se uz smještajne sadržaje planiraju prateći sadržaji koji uključuju trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene. U naselju Punta Križa je u sklopu površine oznake NA 8.3. dozvoljeno rekonstruirati postojeće ili izgraditi novo turističko naselje (T2₇) s 4 zvjezdice (*) i više.

Ukupna površina područja određenog za ugostiteljsko- turističke namjene unutar naselja može iznositi do 20% građevinskog područja tog naselja.

Članak 13.

U sklopu naselja je dozvoljeno planirati područje za gospodarsku-poslovnu namjenu (K1). Razvoj gospodarskih djelatnosti industrije, obrtništva i svih poslovnih djelatnosti se usmjerava prvenstveno u izdvojene površine za gradnju gospodarskih sadržaja. Pored toga se gospodarske aktivnosti planiraju razvijati unutar postojećih i planiranih površina isključivo gospodarske namjene unutar naselja, kao i pojedinačnih sadržaja u sklopu zona mješovite namjene u sklopu naselja, racionalnim korištenjem zauzetih prostora pretežno u okviru postojećih lokacija ali i u novim zonama naselja.

Članak 14.

U sklopu građevinskog područja naselja se na principu policentričnog razvoja planiraju prostori za organizaciju zona s manjim proizvodno - zanatskim sadržajima vezanim uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost, uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i druge poslovne i gospodarske djelatnosti; u naseljima Belej, Punta Križa, Nerezine, Veli Lošinj, Unije i Mali Lošinj, ukupne površine 13,21 ha. U sklopu zona K1₅ -Belej, K1₆ -Nerezine, K1-Punta Križa, K1₉ -Unije-Kanali je urbanističkim planom uređenja dozvoljeno planirati mogućnost jednog stana u sklopu građevine poslovne namjene na pojedinoj građevnoj čestici.

Detaljno se razgraničavaju i definiraju prilikom izrade urbanističkog plana uređenja za pojedino naselje, kada će se takva zona utvrditi unutar građevinskog područja za naselje Punta Križa. Površine pojedinih zona i planirane djelatnosti se utvrđuju sukladno članku 95. odredbi.

1.2. POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 15.

Ovim Planom je određeno razgraničenje površina za sljedeće izdvojene namjene:

1. gospodarska namjena - poslovna (K1):

- pretežito uslužna, komunalno-servisna i manji proizvodni kompleksi

2. ugostiteljsko-turistička namjena (T):

- T1 hoteli

- T2 turistička naselja

- T3 kampovi-autokampovi

- T4 turističko-informacijski centar

3. sportsko-rekreacijska namjena (R):

- R1 sportsko-rekreacijski centri

- R2 rekreacijske zone

- R3 akvatorij uređene plaže

- R4 akvatorij sportsko-rekreacijskog centra

4. groblja (G)

5. infrastrukturna namjena (IS)

6. posebna namjena (N)

Razgraničenje navedenih površina određeno je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25.000 te br. 4.1.-4.13. »Građevinska područja«, u mjerilu 1:5000.

Članak 16.

U izdvojenom građevinskom području (izvan naselja) ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:

- proizvodnju i trgovinu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte,

- usluge ugostiteljskog smještaja u pojasu najmanje 70 m od obalne crte,

- stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište),

- odmor i rekreaciju (kuće za odmor).

U neizgrađenom dijelu izdvojenog od građevinskog područja (izvan naselja) u pojasu najmanje 70 m od obalne crte može se planirati samo izgradnja infrastrukturnih građevina i drugih građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali, (brodogradilišta, luke i sl.).

Površine gospodarske-poslovne namjene

Članak 17.

Ovim Prostornim planom su određene površine za gospodarske djelatnosti i poslovne namjene:

Članak 18.

Na površinama gospodarske-poslovne namjene K1₁ i K1₂ se planiraju poslovne djelatnosti koje obuhvaćaju uslužne, skladišne, manje proizvodne, trgovačke i komunalno servisne sadržaje. Pored navedenih djelatnosti u okviru ovih površina dozvoljene su i druge poslovne djelatnosti, prateće u funkciji osnovne djelatnosti i druge kompatibilne poslovne djelatnosti koje ne ometaju odvijanje osnovnih djelatnosti.

U sklopu dijela površine gospodarske - poslovne namjene Kalvarija oznake K1₂ koja ne prelazi 0,5 % njene površine dozvoljene su druge namjene koje bi svojim smještajem u naselju bukom ili na drugi način ometale uvjete života i rada, kao npr. zabavni park, disko-klub i sl.

Članak 19.

Na površinama gospodarske-poslovne namjene K1₃ se planiraju uslužni i komunalno-servisni sadržaji, manji proizvodni-zanatski sadržaji vezani na poljoprivrednu djelatnost te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

Na površinama gospodarske-poslovne namjene K1₄ se planiraju manji proizvodno - zanatski sadržaji vezani uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost kao što su: mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, toš za masline i prerada maslina, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl., poljoprivredne gospodarske građevine vezane uz stočarstvo, pčelarstvo i sl. te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

Ugostiteljsko-turistička namjena

Članak 20.

Ovim Prostornim planom su određene površine za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene na kojima se osim građevina namijenjenih smještaju i prehrani mogu planirati prateći sadržaji: sportsko-rekreacijski, zabavni, trgovački, uslužni i drugi sadržaji kompatibilni osnovnoj namjeni te parkovne i kupališne površine koje upotpunjuju i obogaćuju osnovne sadržaje. Stambene namjene na ovim prostorima nije dozvoljeno planirati.

Članak 21.

Određuju se sljedeće vrste ugostiteljsko-turističke namjene:

1. hoteli - T1, podrazumijeva hotel i depandanse hotela te lječilišno-turističko-bolnički kompleks i uz navedeno prateće sadržaje koji uključuju trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene,

2. turistička naselja - T2, podrazumijevaju isključivo smještajne kapacitete turističkog naselja i prateće sadržaje koji uključuju trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko- rekreacijske, zabavne i slične namjene, parkove, zelenilo i sl.,

3. kampovi - autokampovi - T3, podrazumijevaju smještajne kapacitete za pokretne jedinice i prateće sadržaje koji uključuju trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko- rekreacijske, zabavne i slične namjene, parkove, zelenilo i sl.

U sklopu građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene oznake T1, T2 i T3 se pored smještajnih građevina planira izgradnja građevina pratećih sadržaja trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, kao i izgradnja privezišta.

4. turističko-informacijski centar - T4, uključuje sadržaje potrebne za poslovanje informacijskog centra i druge kompatibilne sadržaje bez smještaja, koji uključuju trgovačke, ugostiteljske, kulturne (prezentacijska dvorana, izložbeni prostor) i uslužne sadržaje kao i parkiralište za osobne automobile i parkiralište za autobus.

Članak 22.

Na području Grada Malog Lošinja su određena slijedeća izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene:

Privezi u zonama ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 23.

U sklopu zona ugostiteljsko-turističke namjene su određene površine privezišta (PR).

U okviru pojedine zone ugostiteljsko-turističke namjene je dozvoljeno planirati više lokacija za privezište čiji zbrojeni kapaciteti ne prelaze najveći dozvoljeni broj za zonu kao cjelinu. Ova se privezišta namjenjuju privezu sportskih i rekreacijskih brodica gostiju pripadajuće turističke zone te privezu turističkog linijskog broda/brodice, a nije dozvoljen privez plovila u kojima gosti borave. U sklopu prostora privezišta se isključuje bilo koja djelatnost koja bi negativno utjecala na kakvoću mora.

U okviru priveza u turističkoj zoni Čikat oznake PR₄, se planira rekonstrukcija srušenog mola (Molo Apostoli) i njegova namjena za pristajanje izletničkih brodica i brodova kao i za privez u u zoni ugostiteljsko-turističke namjene.

Članak 24.

Privezišta u zoni ugostiteljsko-turističke namjene su obuhvaćena obveznom izradom urbanističkog plana uređenja pripadajuće zone ugostiteljsko-turističke namjene kao sastavni dio pripadajuće funkcionalne cjeline. U postupku utvrđivanja koncesija takav privez se ne tretira zasebno kao luka, već kao dio turističke zone.

Planiraju se privezišta u zonama ugostiteljsko-turističke namjene određenog najvećeg kapaciteta kako slijedi:

Za zaštitu akvatorija pojedinog privezišta se, temeljem maritimnog elaborata, planira izgradnja valobrana.

Sportsko-rekreacijska namjena - R

Članak 25.

Površine sportsko-rekreacijske namjene uključuju:

- sportsko-rekreacijske centre - R 1 i

- rekreacijske zone - R 2.

Sportsko-rekreacijski centri - R 1

Članak 26.

Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Malog Lošinja, određene kao sportsko rekreacijski centar (R1) jesu:

Članak 27.

U okviru površine sportsko-rekreacijske namjene - sportskog centra (R1) se prema konkretnom programu a ovisno o uvjetima na određenoj lokaciji, može predvidjeti izgradnja otvorenih i natkrivenih, poluotvorenih sportskih igrališta namijenjenih za mali nogomet, rukomet, košarku, odbojku, tenis i druge sportove, izgradnja bazena, staza za karting, skeit, rolanje i sl..

U okviru pojedinog sportsko-rekreacijskog centra - R1 se može organizirati više sadržaja ili pojedinačni sadržaj kao što je ronilački centar, centar skijanja na vodi, konjički centar, tenis-centar, rekreacijsko-lječilišni centar i sl.

U okviru površine sportsko-rekreacijske namjene, sportskog centra (R1) nije dozvoljeno planiranje novih smještajnih ugostiteljsko-turističkih, stambenih ili bilo kojih sličnih građevina.

Iznimku predstavlja sportsko-rekreacijski centar Ostrugova-Čikat (R17) u okviru kojeg se nalaze građevine ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajem. Uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene sa smještajem će se odrediti urbanističkim planom uređenja. U sklopu građevina ugostiteljsko-turističke namjene nije moguće predvidjeti stambeni prostor. Do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljeno je postojeće građevine rekonstruirati u postojećim gabaritima bez povećanja smještajnih kapaciteta i uz to ih je dozvoljeno prenamijeniti u prateće građevine sportsko-rekreacijskog centra.

Obalni dio sportsko-rekreacijskog centra i akvatorij se namjenjuje uređenju plaže i priveza u okviru sportskog centra Parkna - Ilovik i sportskog centra Ostrugova - Čikat - Mali Lošinj.

Privezi u zonama sportsko-rekreacijske namjene

Članak 28.

U sklopu sportsko-rekreacijskog centra su planirana privezišta (PS), veličine ukupno najviše 200 vezova. U okviru pojedine zone je dozvoljeno planirati više lokacija za privezište čiji zbrojeni kapaciteti ne prelaze najveći dozvoljeni broj za zonu kao cjelinu. U postupku utvrđivanja koncesija takav privez se ne tretira zasebno kao luka, već kao dio zone sporta i rekreacije.

Ova se privezišta namjenjuju privezu sportskih i rekreacijskih brodica. te privezu turističkog linijskog broda/brodice, nije dozvoljen privez plovila u kojima gosti borave. U sklopu prostora priveza se isključuje bilo koja djelatnost koja bi negativno utjecala na kakvoću mora.

Privezi u zoni sportsko-rekreacijske namjene su obuhvaćena obveznom izradom urbanističkog plana uređenja pripadajuće zone, kao sastavni su dio pripadajuće funkcionalne cjeline.

Privezi u zoni sporta i rekreacije su:

U okviru priveza u sportskom centru Ostrugova - Čikat - Mali Lošinj oznake PS2 se planira urediti privezište kapaciteta do 160 vezova, u što je uključen postojeći broj vezova te vezovi za sportska plovila klubova (jedriličarski, veslački, skijaški, ribički).

Za zaštitu akvatorija pojedinog priveza se, temeljem maritimnog elaborata, planira izgradnja valobrana.

Rekreacijske zone - R2

Članak 29.

Građevinska područja rekreacijske namjene - rekreacijske zone (R2) su na području Grada Malog Lošinja utvrđena za prostore u kojima se planiraju uređenja rekreacijskih sadržaja i izgradnju pratećih građevina.

Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Malog Lošinja, određene kao rekreacijske zone jesu:

Članak 30.

U okviru površine rekreacijske zone se prema obilježjima prirodnog vrijednog prostora može predvidjeti izgradnja rekreacijskih i sportskih igrališta i drugih sadržaja, izgradnja pratećih građevina, uređenje šetnica, trim staza, dječjih igrališta, vidikovaca, postava parkovne i rekreacijske opreme, paviljona, odmorišta i sl.

U okviru površine sportsko-rekreacijske namjene, rekreacijske zone - R2 nije dozvoljena izgradnja smještajnih turističkih, stambenih ili bilo kojih sličnih građevina ni zatvorenih ili poluotvorenih igrališta.

Obalni dio i akvatorij rekreacijske zone se namjenjuje uređenju plaže i sportsko-rekreacijskog centra u moru.

Groblja (G)

Članak 31.

Površine groblja na području Grada Malog Lošinja su za sva naselja utvrđena izvan građevinskog područja naselja, izuzev groblja u Ustrinama koje se utvrđuje u sklopu naselja.

Infrastrukturna namjena

Članak 32.

Na području grada Malog Lošinja su određena sljedeća građevinska područja infrastrukturne namjene - IS, kao
površine za infrastrukturne građevine koje uključuju prostor za smještaj građevina, uređaja, instalacija i sl., a razgraničuju se na sljedeće namjene:

Članak 33.

Na područjima infrastrukturne namjene - IS je pored osnovne građevine dozvoljeno graditi druge objekte prometne, energetske, komunalne i druge srodne namjene.

Na područjima infrastrukturne namjene - IS, koje predstavljaju kopneni dio luke otvorene za javni promet je dozvoljeno graditi građevine potrebne za obavljanje planiranih djelatnosti u navedenim lukama, trajektnog i putničkog prometa, prekrcaja tereta i otpada, obavljanja djelatnosti ribarske luke, prateće građevine te druge građevine prometne, energetske, komunalne (garaže) i druge srodne namjene sukladno člancima 199. - 203. odredbi.

Posebna namjena (N)

Članak 34.

Na području grada Malog Lošinja se određuje građevinsko područje posebne namjene (N), na prostoru »Vojarne Kovčanje«, kao površine za izgradnju građevina od interesa za obranu koje uključuju prostor za smještaj građevina, uređaja, instalacija i sl. te uređenje kopnenog dijela luke posebne namjene - vojne luke i luke tijela unutarnjih poslova.

Na području posebne namjene (N) je dozvoljeno graditi građevine od interesa za obranu i njima prateće i druge objekte prometne, energetske i komunalne namjene.

U sklopu područja posebne namjene se planira uređenje kopnenog dijela luke posebne namjene s građevinama potrebnim za obavljanje djelatnosti u navedenoj vojnoj i luci tijela unutarnjih poslova.

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Članak 35.

Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25.000, obavlja se temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija.

Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).

1.4. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE (PAŠNJACI)

Članak 36.

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište na području Grada Malog Lošinja predstavljaju pašnjačke površine (PŠ).

Pašnjačke površine su razgraničene od šumskih površina u svrhu zaštite pašnjaka a u kontekstu razvitka ovčarstva koje je tradicionalno na ovom otoku. Zaraslim pašnjačkim površinama treba vratiti prvobitnu namjenu.

1.5. ŠUMSKE POVRŠINE

Članak 37.

Šumske površine na području Grada Malog Lošinja razgraničene su na:

- gospodarske šume Š1,

- zaštitne šume Š2 i

- šume posebne namjene Š3.

Razgraničenje namjene šumskih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25.000., razgraničuju se granicama katastarskih čestica odnosno ako na jednoj ima više kultura tada se razgraničenje vrši prema stvarnom stanju i u cilju očuvanja pašnjaka.

Gospodarske šume Š1 pored općekorisnih funkcija imaju gospodarsku vrijednost i namijenjene su za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda. U njima se vrše zahvati kojima se poboljšava struktura same šume, prvenstveno preko uzgojnih radova, njege, čišćenja i prorijede.

Zaštitne šume Š2 su prije svega namijenjene zaštiti zemljišta, zaštiti od erozije, često su na strmim terenima, teško ih je obnavljati, a sječom bi se devastirao teren. U zaštitnim šumama se osigurava održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma uz isključivo sanitarnu sječu.

Šume posebne namjene Š3 na području Grada Malog Lošinja su šume unutar zaštićenih dijelova prirode ili dijelova prirode predloženih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode i šume koje predstavljaju posebne rijetkosti, ljepote i povijesnog značenja, namijenjene znanstvenim istraživanjima, rekreaciji, turizmu i sl.

1.6. MORE

Članak 38.

Namjene površine mora prikazane su na kartografskom prikazu br.1. »Korištenje i namjena površina«, u mjerilu 1:25.000.

Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za:

1. površine za prometne i gospodarske djelatnosti koje obuhvaćaju:

- akvatorij lučkih područja

Ovim Planom su određena lučka područja luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene. Luke su detaljnije određene člancima 199.- 203. odredbi.

- akvatorij privezišta u zoni ugostiteljsko-turističke namjene (PR) i u zoni sportsko-rekreacijske namjene (PS)

Privezišta su detaljnije određena člancima 24. 28. i 204. odredbi.

- morski putovi

Morski putovi su međunarodni i unutarnji, a definirani su koridorima u skladu s važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa. Plovni putovi su u grafičkom dijelu Plana prikazani shematski.

- područja za marikulturu i za određivanje lokacija za uzgajališta (H),

Detaljnije su određena člankom 142. odredbi.

2. površine obalnog mora namijenjenog kupanju i rekreaciji obuhvaćaju pojas širine 300 m od obale i obuhvaćaju:

- obalno more namijenjeno kupanju i rekreaciji (R),

- akvatorij uređenih plaža (R3)

Akvatorij uređene plaže je neposredno povezan s kopnenim dijelom uređene plaže, označen je i zaštićen s morske strane. U sklopu akvatorija uređene plaže je dozvoljena izvedba i ugradnja rekreacijskih sadržaja i opreme.

- akvatorij sportsko-rekreacijskog centra (R4) i privezišta u zoni sporta i rekreacije (PS)

Kao rekreacijska područja u moru se planiraju rekreacijski centri (R4). U sklopu rekreacijskih centara u sjevernom dijelu Lošinjskog kanala se planira uređenje ski-lifta i slalom staze za skijanje na vodi. Površine obalnog mora namijenjenog kupanju i rekreaciji koje se određuju kao akvatorij sportsko rekreacijskog centra se, na propisan način, u moru posebno označavaju i ograđuju.

Režim sportsko-rekreacijskih aktivnosti treba uskladiti s interesima zaštite prirode.

3. površine za ostale djelatnosti (prometne, gospodarske(ribolov), sportsko-rekreacijske i druge, koje obuhvaćaju područje mora na udaljenosti većoj od 300 m od obale, a utvrđuju se kao:

- ostalo more (M)

Površine ostalog mora se izvan plovnih putova planiraju koristiti za posebne vidove rekreacije, za ronjenje i sl. Područje rekreacije za sportove na moru (RM) je označeno na kartografskom prikazu 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« u mjerilu 1:25.000. Takav je dio ostalog mora dozvoljeno posebno označiti (ograditi), kako bi se izbjegle kolizije u korištenju tog dijela morskog prostora.

Morske plaže

Članak 39.

Plaže se na području Grada Malog Lošinja razvrstavaju na uređene i prirodne morske plaže. Prirodne i uređene plaže na području Grada Malog Lošinja su označene na kartografskom prikazu 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25.000.

Prirodna plaža je pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja. Na lokalitetu prirodne plaže nisu dozvoljeni nikakvi zahvati izgradnje i uređenja, nije dozvoljena izgradnja infrastrukture (na površini prirodnog žala) ni građevina koje je dozvoljeno graditi izvan građevinskog područja.

Uređena morska plaža je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i djelomično izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.

Uređene plaže

Članak 40.

Uređene plaže se određuju na planom utvrđenim lokacijama, u izdvojenim zonama sporta i rekreacije i u naseljima.

Ovim Planom se na području Grada Malog Lošinja određuju sljedeće uređene plaže:

Članak 41.

Na kopnenom dijelu uređene plaže je dozvoljeno graditi prilazni i obalni put, kojim se osigurava pristupačnost i osobama s poteškoćama u kretanju, te ovisno o prostornim mogućnostima i lokalnim uvjetima uređivati dječja i rekreacijska igrališta, sunčališta, terase i izgraditi građevinu s pratećim sadržajima.

Ovisno o lokalnim uvjetima se, za uređenje plaže mogu graditi potporni zidovi, obale, obalni zidovi i sunčališta, postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila, te obavljati drugi slični radovi uz uvažavanje zatečene vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora.

Prateća građevina uređene plaže se može graditi kao prizemna ili suterenska građevina, najveće visine do 3,0 m. Krov građevine može biti jednovodan, kod većih građevina dvovodan i s pokrovom od kupe kanalice nagiba 23^o. Krov građevine može biti ravan ako se koristi kao prohodna terasa, sunčalište ili vidikovac. Oblikovanje građevina treba biti u skladu s tradicijskom gradnjom i krajolikom, ako se suterenska građevina gradi uz prirodnu stjenovitu obalu dozvoljena je izvedba pročelja u kamenim klesancima.

Plaža se infrastrukturno i sadržajno oprema; tuševima, kabinama, klupama i koševima za otpatke te rekreacijskom opremom.

Članak 42.

U građevinskim područjima sporta i rekreacije i građevinskim područjima naselja će se način uređenja plaže odrediti urbanističkim planovima uređenja, pri čemu se pored planiranih mogu utvrditi dodatne lokacije uređenih plaža.

Kada je to određeno urbanističkim planom uređenja na plaži se može graditi otvoreni bazeni i građevina s pratećim sadržajima neto površine do 100 m². U građevini je dozvoljeno planirati javne sanitarije, kabine, spremište i ugostiteljski sadržaj površine do 20 m² s terasom koja je natkrivena tendom ili pergolom kapaciteta do 40 mjesta.

Do donošenja Urbanističkog plana uređenja, dozvoljava se rekonstrukcija i održavanje postojećih plaža (dohranjivanje žala, obnova postojećih betonskih ili kamenih podloga, popločenja i sl.).

Članak 43.

Na svim ostalim planom utvrđenim lokacijama uređenih plaža se planira opremanje plaža komunalnom infrastrukturom i rekreacijskom opremom te izgradnja prateće građevine s nužnim sadržajima: sanitarni čvor, kabine, spremište i sl. ukupne neto površine do 30 m².

Uređena plaža Arci - Sonte - Osor (UPL₄₀) se planira na lokaciji gdje se, ovisno o uvjetima zaštite prirode, planira korištenje ljekovitog blata. Ovaj će se prostor vrlo pažljivo urediti a prateća građevina će se izvesti korištenjem prirodnih materijala (kamen i drvo). Do kupališta će se izvesti nasipani pješački put, a u sklopu morskog dijela kupališta će se urediti postojeće privezište za najviše 10 vezova.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 44.

Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku županiju

ovim se Prostornim planom utvrđuju kao osnovni plansko- usmjeravajući uvjeti.

Članak 45.

Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju zahvata u prostoru, sukladno posebnom propisu, a to su:

Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

Pomorske građevine

- luke za posebne namjene - luka Kovčanje Mali Lošinj - vojna i za potrebe tijela unutarnjih poslova

- granični pomorski prijelazi - Mali Lošinj - II. kategorije

Poštanske i telekomunikacijske građevine

- telekomunikacijske građevine međunarodne razine - međunarodni TK kabeli I. razine: podmorski TK kabel Pula-Mali Lošinj-Zadar (ima alternativni pravac)

Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

Građevine za zaštitu voda pripadajućih sustava - sustav Mali Lošinj

Građevine i kompleksi za potrebe obrane:- Kovčanje
- Tovar

Članak 46.

Ovim Prostornim planom određene su slijedeće građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju:

Građevine društvenih djelatnosti

- Srednje škole - Lošinj

- Građevine sekundarne zdravstvene zaštite - Veli Lošinj

Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

- Luke otvorene za javni

promet - Mali Lošinj

- Luke za posebne namjene - luka u funkciji

brodogradilišta

»Mali Lošinj«

- Luke nautičkog turizma - Mali Lošinj - postojeća i

planirana

- Nerezine - planirana

Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

- Ostale državne ceste - Brestova / Plomin

(trajekt) - Porozina - Cres -

M. Lošinj

- Osnovne županijske ceste - Mali Lošinj - Veli Lošinj

- Mali Lošinj - aerodrom

Mali Lošinj

Građevine zračnog prometa s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

- Zračne luke - Mali Lošinj (i tercijarna 1A kategorije)

- Zračno pristanište - Unije

- Sezonski granični zračni prijelazi od međunarodnog značenja II. kategorije - Mali Lošinj

Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

- Telekomunikacijske građevine - radio relejna postaja - Mali Lošinj

- radijski koridor - Rab-Lošinj

- magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski),
alternativni pravci:

- Pula-Mali Lošinj-Novalja

- Mali Lošinj-Krk-Senj

- mjesne pristupne centrale planirane Mali Lošinj

- Poštanske građevine - postojeći poštanski uredi koji

pripadaju Središtu pošta

Rijeka raspoređeni po

operativnoj jedinici u

Malom Lošinju

Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama - Veli Lošinj

Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama

- Transformacijske stanice - Mali Lošinj 110/35 kV

- Mali Lošinj (planirana)

110/20 kV

- Distribucijski dalekovod 110 kV - Krk - Lošinj

Građevine za postupanje s otpadom

- Transfer stanice u gradovima - Mali Lošinj

Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju koje se grade i rekonstruiraju unutar područja Grada Malog Lošinja uređuju se prema odredbama ovog Prostornog plana.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Opće odredbe i kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja

Članak 47.

Na građevinskim područjima naselja na području Grada Malog Lošinja se gradi u skladu s odredbama ovoga Prostornog plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno-planske dokumentacije.

Članak 48.

Izgrađeni dio građevinskog područja čine izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni, dok neizgrađeni dio građevinskog područja čini jedna ili više neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5.000 m² kao i rubne neizgrađene čestice. Razgraničenje izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja određeno je u pravilu rubom katastarskih čestica a prikazano je u grafičkom dijelu plana na kartografskim prikazima br. 4.1.-4.13. »Građevinska područja«, u mjerilu 1: 5.000.

Članak 49.

U sklopu izgrađenog dijela građevinskog područja naselja je dozvoljena rekonstrukcija postojećih građevina kao i interpolacija novih građevina u definirane prostorne okvire i lokacijske uvjete sukladno članku 79. odredbi.

Članak 50.

U sklopu neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja se gradi posrednim provođenjem ovog plana, na osnovu urbanističkog plan uređenja.

Članak 51.

U sklopu građevinskih područja naselja ili dijelova naselja Mali Lošinj, Osor, Susak i Veli Lošinj, unutar granica zaštićene povijesne (urbane ili ruralne) graditeljske cjeline kao i u sklopu građevinskih područja naselja ili dijelova naselja, koja su evidentirane povijesne (urbane ili ruralne) graditeljske cjeline nova je izgradnja moguća na temelju Urbanističkog plana uređenja koji se izrađuje temeljem konzervatorske podloge a do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina i interpolacija novih građevina u definirane pro

storne okvire i lokacijske uvjete (postojeći niz , blok ili druga pretežito izgrađena struktura) izgrađenog dijela naselja uz uvjete zaštite i prethodnu suglasnost Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Granice zaštićene povijesne cjeline prikazane su u grafičkom dijelu plana na kartografskom prikazu br. 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - zaštita prirode i kulturnih dobara u mjerilu 1: 25.000.

Članak 52.

Svaka intervencija na prostoru naselja mora biti izvedena uz uvjet poštivanja postojeće strukture u arhitektonskom i urbanističkom smislu. Treba uvažavati lokalne uvjete kao i karakterističnu urbanističku strukturu pojedine cjeline. Potrebno je uvažavati karakteristike parcelacije građevinskog zemljišta, tip i položaj građevina na građevnoj čestici.

Intervencije u jezgrama naselja moraju biti usklađene s povijesnim, urbanističkim i oblikovnim karakteristikama, pri čemu treba sačuvati sve njene karakteristične prostorne elemente. Dozvoljene su dogradnje i nadogradnje, kao i izgradnja novih građevina, ukoliko se time neće narušiti postojeća vrijednost i karakter prostora, posebno ukoliko će se time poboljšati ili sanirati neodgovarajuće intervencije.

Kod izgradnje i rekonstrukcije na osjetljivim prostorima oko jezgre naselja moraju se posebno uvažavati lokalni uvjeti koji uključuju karakterističan izgled naselja u širem prostoru, gabarite naselja i strukturiranje njegovog ruba te siluetu i panoramski izgled koji je plod povijesnog razvitka naselja. Izgradnjom i rekonstrukcijom građevina se ne smije narušiti naglašenost, prepoznatljivost i mjerilo dominantnih sakralnih i drugih građevina koje predstavljaju prostorni akcent naselja.

U područjima neujednačene izgradnje treba novom izgradnjom i rekonstrukcijom građevina težiti uspostavi novog prostornog reda s racionalnijom iskorištenošću zemljišta, boljom prometnom povezanošću, kvalitetnijom urbanističkom koncepcijom i oblikovanjem građevina.

Prilikom svake rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje obavezno je utvrditi neprimjerene elemente postojeće gradnje te uvjetovati njihovo usklađenje.

Članak 53.

U sklopu neizgrađenog dijela naselja Mali Lošinj koje se planira na području Malin je urbanističkim planom uređenja dozvoljeno planirati izgradnju slobodnostojećih građevina s najviše dvije etaže, od kojih je prva obvezno suteren, uz uvjet da nivelacijska kota poda suterena može biti najviše 1,0 iznad nivelacijske kote prilazne (opskrbne) prometnice. Najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m² uz najveću dozvoljenu izgrađenost građevne čestice od 20 %. Postojeće visoko zelenilo na čestici izvan površine za građenje treba sačuvati a najmanje na 40 % površine građevne čestice treba urediti postojeće ili posaditi nove zimzelene ili crnogorične stablašice.

Članak 54.

U sklopu neizgrađenog dijela naselja Mali Lošinj koje se planira na području Poljana je urbanističkim planom uređenja dozvoljeno planirati izgradnju slobodnostojećih građevina uz uvjet da se iznad kote terena koja prelazi 30 m n.m. dozvoljava izgradnja novih građevina s najviše dvije etaže, od kojih je prva obvezno suteren, uz uvjet da nivelacijska kota poda suterena može biti najviše 1,0 iznad nivelacijske kote prilazne (opskrbne) prometnice. Pored toga je na sjeveroistočnom rubu neizgrađenog dijela ovog građevinskog područja planiranje novih građevina dozvoljeno isključivo ako je moguće ispuniti uvjet da se nove građevine ne vide na istočnoj obali otoka. Za navedeno je potrebno vrlo pažljivo utvrditi najveću dozvoljenu visinu najviše točke krova građevina (ukupnu visinu građevine) i propisati je kao apsolutnu kotu. Najmanja površina građevne čestice iznosi 600 m² uz najveću dozvoljenu izgrađenost građevne čestice od 20 %. Postojeće visoko zelenilo na čestici izvan površine za građenje treba sačuvati a najmanje na 40 % površine građevne čestice treba urediti postojeće ili posaditi nove zimzelene ili crnogorične stablašice.

Članak 55.

U zoni središnjih funkcija naselja (koja ih obnašaju) treba uspostaviti pješačku zonu, a na obodu zone planirati javna parkirališta/garaže.

Pri uređenju zone treba voditi računa o prostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za normalno odvijanje svih središnjih funkcija i sprečavanje stvaranja arhitektonskih barijera (kod javnih pješačkih površina, prometnica, pristup do javnih građevina i površina, višestambenih građevina itd.) prema važećim Pravilnicima. Ovi uvjeti moraju biti sadržani u uvjetima uređenja prostora za izgradnju novih ili rekonstrukciju postojećih građevina.

Članak 56.

Javna prometna površina unutar granica građevinskog područja naselja mora se projektirati, izgraditi i urediti kao trg ili ulica tako da omogućava vođenje ostale infrastrukture i mora biti vezana na sistem javnih cesta.

U centralnoj zoni se za stajališta autobusa moraju u sklopu javne prometne površine izvesti ugibališta, sukladno Prometnoj studiji.

Ulicom se smatra cesta ili put na građevinskom području uz koju su izgrađene ili se planiraju graditi građevine na koju će biti izravno priključene. Novoformirana ulica mora zadovoljavati uvjete za nerazvrstane ceste/ulice utvrđene člankom 186. odredbi.

Ako je postojeća nerazvrstana/cesta ulica širine manje od propisane, udaljenost građevina treba biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane ceste do propisane veličine. Regulacijski pravac će se odrediti na udaljenosti najmanje 4,0 m od osi postojeće ceste ako je planiran dvosmjerni promet, odnosno najmanje 3,5 m od osi postojeće ceste ako je planiran jednosmjerni promet. Navedeno se ne odnosi na interpolacije u povijesnim jezgrama naselja gdje su ulice sa svim svojim elementima u najvećem dijelu definirane.

Postojeća javna stubišta-skalinade, kao vertikalne veze unutar naselja, treba zadržati i urediti, te ovisno o lokalnim uvjetima nastaviti u nove dijelove naselja.

Članak 57.

Na jednoj građevinskoj čestici unutar građevinskog područja naselja se može graditi jedna građevina stambene namjene i u sklopu građevine ili uz građevinu pomoćna, gospodarska ili manja poslovna građevina za tihe i čiste djelatnosti, koje sa stambenom građevinom čine stambenu i gospodarsku cjelinu.

Na jednoj građevinskoj čestici unutar građevinskog područja naselja se može graditi građevina stambene, stambeno-poslovne, poslovne i gospodarske namjene. Djelatnost tih građevina ne smije ugrožavati okolinu bukom i ne smije uzrokovati zagađenje zraka i tla iznad dopuštenih razina.

Oblik i veličina građevne čestice

Članak 58.

Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više čestica, a mora omogućiti smještaj osnovne i pomoćnih građevina i udaljenosti građevina do granica čestice.

Članak 59.

Najmanja i najveća površina građevne čestice, ako za pojedinačne slučajeve nije drugačije određeno ovim odredbama, iznosi:

1. građevina u nizu najmanje 300 m², a najviše 600 m²

2. dvojna građevina najmanje 400 m², a najviše 2000 m²

3. slobodnostojeća

građevina najmanje 500 m², a najviše 2000 m²

Iznimno kada postojeća katastarska čestica ima više od 2000 m², a preostali dio nema uvjeta za formiranje građevne čestice dozvoljava se veća površina građevne čestice.

Oblik građevne čestice je u pravilu pravokutni, definiran na način da sugerira i omogućava izgradnju građevine koja je pravokutnog tlocrta, s dužim, glavnim pročeljem na građevnom pravcu. Najmanja dozvoljena širina građevne čestice, uz uvjetovane površine, iznosi:

1. građevina u nizu najmanje 8 m,

2. dvojna građevina

- za prizemnu građevinu najmanje 12 m,

- za građevinu P+1 najmanje 14 m,

- za građevinu P+2 najmanje 16 m,

3. slobodnostojeća građevina

- za prizemnu građevinu najmanje 18 m,

- za građevinu P+1 najmanje 20 m,

- za građevinu P+2 najmanje 22 m,

Omjer dimenzija građevne čestice iznosi okvirno od 1:1 do 1:3, osim za gradnju građevina u nizu kad može iznositi do 1:5.

Izgrađenost građevne čestice i veličina građevine

Članak 60.

Izgrađenost građevne čestice se iskazuje koeficijentom izgrađenosti. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti se određuje prema načinu gradnje i ako za pojedinačne slučajeve nije drugačije određeno ovim odredbama, iznosi:

1. građevina u nizu K_ig = 0,5

2. dvojna građevina K_ig = 0,4

3. slobodnostojeća građevina K_ig = 0,3

Najmanja i najveća izgrađena površina građevine, pri neposrednoj provedbi plana i ako za pojedinačne slučajeve nije drugačije određeno ovim odredbama, iznosi:

1. građevina u nizu najmanja iznosi 50 m² a najveća 100 m²

2. dvojna građevina najmanja iznosi 60 m² a najveća 130 m²

3. slobodnostojeća građevina najmanja iznosi 80 m² a najveća 200 m²

Članak 61.

Pored najvećeg dozvoljenog broja nadzemnih etaža, ako nije drugačije određeno ovim odredbama, u sklopu građevina se može graditi podrum i tavan.

Članak 62.

Građevine u nizu se grade kao oblikovno i tehnički usklađena arhitektonska cjelina, pri čemu treba izbjeći monotono ponavljanje identičnih jedinica. U sklopu jednog, novog niza se može izgraditi najviše 5 pojedinačnih građevina. Na završne građevine niza se primjenjuju uvjeti navedeni za poluugrađene građevine.

Članak 63.

Glavno pročelje građevine koja se gradi sa »širokim zabatom« može iznositi najviše 12 m.

Gradivi dio građevne čestice

Članak 64.

Gradivi dio građevne čestice određuje se ovisno o obliku i veličini građevne čestice, o namjeni građevine, visini i tipu izgradnje, građevnom pravcu te izgrađenosti susjednih čestica i drugim lokalnim uvjetima, pri čemu se naročito ne smiju umanjiti uvjeti života i rada na susjednim građevnim česticama (privatnost, buka, osunčanost i sl.).

Izvan gradivog dijela građevne čestice prema javnoj prometnoj površini i kod gradnje na regulacijskom pravcu se može izvoditi jedan balkon na građevini, na visini većoj od 4,5 m od najviše kote dijela prometnice uz građevnu česticu.

Izvan regulacijskog pravca se mogu postavljati naprave za isticanje reklame poslovnog sadržaja u građevini, tende za zaštitu od sunca, vitrine, rasvjetna tijela i slični elementi urbane opreme. Ovi elementi urbane opreme svojim postavljanjem ne smiju ugrožavati sigurnost odvijanja pješačkog, kolnog (interventnog) prometa.

Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi polovicu visine građevine, ali ne manje od 5,0 m za poluugrađenu građevinu i ne manje od 4,0 m za slobodnostojeću građevinu. Iznimno, udaljenost od granice građevne čestice može biti manja od određene ukoliko za to postoje opravdani razlozi (namjena, tip izgradnje, interpolacija, zaštitni pojas infrastrukture, zaštita okoliša i sl., te odredbe posebnih propisa) uz to i izričitu suglasnost susjeda. Prilikom rekonstrukcija i dogradnji te nadogradnji postojećih legalnih građevina, koje su na manjim udaljenostima od dopuštenih, ne smije se pogoršavati međusobna udaljenost građevina i udaljenost od međe.

Međusobna udaljenost građevina ne može biti manja od visine više građevine, ali ne manja od 6,0 m za prizemne i 8,0 m za jednokatne građevine.

Iznimno u pretežno izgrađenim dijelovima naselja međusobna udaljenost građevina može biti i manja, prema izričitoj suglasnosti susjeda, ne najmanja od 4,0 metra pod uvjetom da zadovoljava uvjete zaštite od požara.

Iznimno, uz posebne uvjete koje utvrđuje nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci, odnosi između građevina mogu biti i drugačiji a s obzirom na posebnost lokalnih uvjeta u zaštićenim i evidentiranim povijesnim cjelinama.

Regulacijski i građevni pravac

Članak 65.

Građevni pravac se određuje imajući u vidu namjenu i vrstu građevina, potrebu racionalnog korištenja zemljišta, pristup s javne prometne površine, konfiguraciju i druge karakteristike zemljišta, te naročito građevne pravce susjednih postojećih ili planiranih građevina, nastojeći pri tome pratiti slijed okolne izgradnje na način da se nastavi postojeća morfološka matrica ulice, ne smanjujući udaljenost od ruba prometnice.

Građevni pravac se određuje tako da se formira ujednačen ulični potez, na način da je njegova udaljenost od regulacijskog pravca najmanje 5,0 m, a najviše 15,0 m.

Građevni pravac može biti na manjoj i većoj udaljenosti kod izuzetno nepovoljne konfiguracije terena, okruženja postojećih i planiranih građevina kojima je određen građevni pravac, rekonstrukcije postojećih građevina, izgradnje uz javnu prometnu površinu ili drugu građevinu koja

svojom blizinom nepovoljno utječe na okoliš, te ukoliko je to određeno prostornim planom užeg područja.

Članak 66.

Udaljenost građevine od ruba razvrstane ceste ne može biti manja od 5,0 metara za županijske, odnosno 10,0 m za državne ceste. Udaljenosti mogu biti i manje prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama, ali isključivo za izgradnju infrastrukturnih građevina u funkciji prometnice.

U slučaju rekonstrukcije građevina u izgrađenim dijelovima naselja moguće su i manje udaljenosti, ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti i posebni uvjeti nadležnih tijela.

Arhitektonsko oblikovanje građevina

Članak 67.

Gabariti novih građevina i pripadajuće vanjske površine trebaju se oblikovati prema lokalnim uvjetima, posebno prema susjednim vrijednim građevinama i sukladno pripadajućoj građevnoj čestici.

Pri oblikovanju građevina se moraju uvažavati karakteristike autohtone arhitekture i tradicijskog načina gradnje na pojedinom području, te primijeniti detalji, proporcije i materijali karakteristični za pojedino naselje ili prostornu cjelinu.

Arhitektonsko oblikovanje građevina, horizontalni i vertikalni gabariti, kako novih tako i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, upotrijebljeni građevinski materijali trebaju biti usklađeni s tipologijom postojećih građevina u naselju, te izvedbom primjereni tradicionalnoj gradnji: glatko žbukana obrada fasade, kamene erte, vijenci i istaci na fasadi, kameni sokl, pune zidane ograde na balkonima i terasama, kovano željezne ograde na balkonima i dr. U starim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitekturom preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tradicijsku arhitekturu.

Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora biti u pravilu, u korist dužine pročelja, a sljeme krova (na kosom terenu) paralelno sa slojnicom zemljišta. Od ovog pravila se može odstupiti ako je tradicijskom arhitekturom to drugačije određeno (npr. kuća na Unijama i sl.).

Građevine koje se izgrađuju na poluotvoren način ili u nizu trebaju s građevinom uz koji su prislonjene činiti skladnu arhitektonsku cjelinu.

Vanjska stubišta, strehe i vjetrobrani smiju se graditi iznimno, primjenom kompozicijskih i oblikovnih principa koji su zastupljeni u pojedinoj cjelini, odnosno kod pojedinog tipa tradicijske građevine.

Otvori na građevinama trebaju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu ovog podneblja u odnosu na dimenzije i položaj otvora te udio u površini pročelja. Visina otvora treba biti veća od širine, a dimenzije otvora trebaju biti usklađene s proporcijom i dimenzijama pročelja, odnosno građevine. Otvori trebaju biti zaštićeni griljama ili škurama.

Krovišta građevina moraju biti kosa, izvedena kao dvovodna ili jednovodna, raščlanjena na više krovnih ploha, ovisno o tlocrtu građevine i namjeni prostora ispod krovišta, s nagibom krovnih ploha 23^o, pri rekonstrukciji postojećeg krova većeg nagiba do 25^o. Dio krovnih ploha, do najviše 10 % površine krova i do najviše 9 m² može se izgraditi kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta). Pristup potkrovlju nije dozvoljen vanjskim stubištem.

Pokrov treba biti kupa kanalica ili mediteran crijep, terakota boje.

Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina na krovište je moguće ugraditi krovne prozore, elemente za prirodno osvjetljavanje, kolektore sunčeve energije te krovne terase.

Članak 68.

Uz poštivanje utvrđenih uvjeta za arhitektonsko oblikovanje, dozvoljen je visoko kvalitetan suvremeni pristup pri oblikovanju novih građevina, uz ocjenu stručnog tijela i uz ingerenciju Grada, a prema načelima uklapanja nove arhitekture u zadani vrijedan prostor gdje je, izuzev u područjima neujednačene izgradnje, nužno uvažavati lokacijske uvjete, posebno gabarite i mjerilo, proporcijske odnose, boje i materijale okolnih građevina i naselja, osobitosti prostora u cjelini.

Suvremeni pristup se dozvoljava na objektima društvenog standarda i javne namjene uz preporuku provođenja javnog natječaja, uz ingerenciju Grada, izrađivača plana, Uprave i strukovnih tijela.

Uređenje građevne čestice

Članak 69.

Neizgrađeni prostor građevne čestice uređivat će se, u pravilu kao dvorište i vrt, prema javnoj površini parkovno, na tradicionalan način uređivanja okućnice, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta i čuvanjem postojećeg vrijednog raslinja na zemljištu. Najmanje 20% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom, te pergolama s brajdom.

Prostor okućnice se treba urediti tako da doprinese izgledu naselja, potporni zidovi, terase i popločene, nepropusne površine trebaju se izvesti tako da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i građevina.

Članak 70.

Građevna čestica može biti ograđena, osim ako se, zbog specifičnosti lokacije odnosno namjeravanog zahvata u prostoru, lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg područja ne odredi drugačije.

Ograde se grade prema lokalnim uvjetima za svako naselje, u pravilu kao zid od neobrađenog kamena (bez fuge), žbukani zid visine do 0,8 m i kao živica. Visina nužnog potpornog zida ili podzida ne smatra se visinom ogradnog zida.

Kod interpolacija u povijesnim jezgrama ili uz pojedinačna kulturna dobra lokacijskom dozvolom ili prostornim planom užeg područja odrediti će se dozvoljena visina, kao i vrsta i oblik ograde, koji smiju biti različiti od gore navedenog.

Visina podzida može iznositi do 1,5 m, ako je nužno izvodi se visine do 2,0 m u terasama sa zelenilom širine najmanje 1,5 m.

Članak 71.

Dozvoljeno je graditi bazen na građevnoj čestici stambene i ugostiteljsko-turističke namjene, te javne sportsko- rekreacijske i socijalno-zdravstvene namjene. Bazen je moguće graditi na najviše 20 % neizgrađenog dijela građevne čestice, na građevnim česticama s postojećim građevinama uz uvjet da je osiguran broj parkirališnih mjesta sukladno ovim odredbama i najmanje 20 % površine građevne čestice za zelene površine.

U sklopu izrade tehničke dokumentacije za izgradnju bazena potrebno je riješiti odvodnju bazena s hidrauličkim proračunom količina otpadnih voda i koncepcijom rada i čišćenja bazena, te zbrinjavanja voda od ispiranja filtera. Bazene je dozvoljeno povremeno prazniti putem upojnih

bunara u teren, uz uvjet da se ne ugrozi korištenje ukopanih dijelova susjednih građevina.

Priključivanje građevina na mrežu javnih prometnica

Članak 72.

Građevna čestica, namijenjena gradnji građevine, ne može imati neposredni kolni prilaz s javne državne i županijske ceste. Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uzduž županijske ceste mora se osnovati opskrbna ulica.

Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili planirane nerazvrstane prometnice ili pješačke putove na malim otocima bez kolnog prometa. Pristup s javne prometne površine na građevnu česticu se mora se odrediti tako da budu osigurani uvjeti preglednosti i sigurnosti odvijanja prometa, u skladu s važećim propisima. Kada se građevna čestica nalazi uz spoj sporedne ulice i ulice koja ima viši značaj, prilaz s te čestice na javno prometnu površinu mora se izvesti preko sporedne ulice.

Članak 73.

Neizravni kolni prilaz građevnoj čestici, s mreže javnih prometnica može se osigurati javnom prometnom površinom, kolnim pristupnim putom koji zadovoljava uvjete utvrđene člankom 183. i 184. odredbi, na koji se način u neizgrađenom dijelu naselja mogu priključiti do 4 građevne čestice te pješačkim putom na malim otocima bez kolnog prometa.

Parkirališni prostor za vozila osigurati u granicama građevinske čestice. Veličina parkirališnih mjesta i odgovarajućeg prometnog traka određuje se sukladno uvjetima iz HRN U.S4.234 (S.l. 17/80) uz preporučenu dimenziju parkirališnog mjesta od 5,5 x 2,5 m. Na parkiralištima se osigurava propisan broj parkirališnih mjesta za vozila osoba s teškoćama u kretanju najmanje veličine 3,0 x 5,0 m i vidljivo označena, a biraju se mjesta koja su najbliža pješačkoj površini ili ulazu u građevinu.

Kod interpolacije građevne čestice u izgrađenom građevinskom području, centralnoj zoni naselja, ili kada su oblik i veličina građevne čestice takvi da se ne može osigurati smještaj vozila u okviru građevne čestice ili se radi o građevnoj čestici bez neposrednog kolnog pristupa, smještaj vozila može se odrediti na posebnim građevnim česticama namijenjenim izgradnji skupnih garaža ili parkirališnih prostora. U tom slučaju se neposredni pristup građevne čestice na javnu prometnu površinu može osigurati pješačkim prolazom ili javnim stubištem širine 2,0 m i dužine do 30 m.

Ova odredba se ne odnosi na male otoke bez kolnog prometa.

Priključivanje građevina na komunalnu infrastrukturu

Članak 74.

Građevine se priključuju na komunalnu infrastrukturu naselja. Priključak se utvrđuje na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

Rekonstrukcija građevina

Članak 75.

Rekonstrukcija postojećih građevina, ako su sagrađene na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne vlasti ili ako su izgrađene prije 15.02.1968. godine, određuje se pod istim uvjetima kao za nove građevine i prema lokalnim uvjetima, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim planom, a ne može se opravdati niti lokalnim uvjetima, izvodi se u postojećim gabaritima ili kao rekonstrukcija radi osiguranja neophodnih uvjeta života i rada.

Kad se pri rekonstrukciji građevina povećava broj stambenih jedinica tada se najveći dopušteni broj stanova i prosječna bruto površina stana po osobi određuje prema uvjetima za nove građevine.

Članak 76.

Rekonstrukcija postojećih građevina radi osiguranja neophodnih uvjeta života i rada uključuje sljedeće:

- zamjena dotrajalih dijelova građevine, uključivo konstrukciju i instalacije,

- dogradnja ili nadogradnja nužnih stambenih ili pomoćnih prostora površine do 20 m²,

- priključak na prometnu i komunalnu infrastrukturu,

- adaptacija ili rekonstrukcija potkrovlja, suterena ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita građevine u koristan prostor.

Kriteriji za građenje u izgrađenim i prostorno definiranim dijelovima naselja

Članak 77.

Planom se utvrđuju kriteriji za građenje u izgrađenim i prostorno definiranim dijelovima naselja, gdje se svaki zahvat u tkivo naselja treba rješavati pojedinačno prije svega prema lokalnim uvjetima, a radi uklapanja u arhitektonski definiranu strukturu.

Članak 78.

Kod rekonstrukcije postojećih građevina i interpolacije novih građevina stambene, gospodarske i ugostiteljsko- turističke namjene u povijesnim graditeljskim cjelinama, u pretežito izgrađenim strukturama evidentiranih povijesnih cjelina i pretežno izgrađenim i prostorno definiranim djelovnima naselja moguća su odstupanja od Planom utvrđenih uvjeta, sukladno lokalnim uvjetima u naselju i posebnim konzervatorskim uvjetima kod neposredne provedbe plana odnosno sukladno detaljnijim planovima uređenja. Pri tome je dozvoljeno izgraditi i planirati:

- građevine veće visine i broja etaža od određenih ali, kod neposredne provedbe, do visine više susjedne građevine,

- na česticama manje površine od određene, s čim se usklađuju koeficijent izgrađenosti i iskorištenosti čestice.

Članak 79.

U izgrađenim i pretežno definiranim i uređenim dijelovima naselja, u pravilu kao interpolacije u definirane lokacijske uvjete, se nove građevine mogu graditi prema slijedećim kriterijima:

1. građevina u nizu (za pojedinačnu građevinu-lamelu niza)

površina građevne čestice iznosi najmanje 25 m²,

a najviše 400 m²,

izgrađenost građevne čestice iznosi do K_ig = 1,0 uz

dodatni uvjet da je površina građevine najmanje 25 m²,

a najviše 100 m²,

2. dvojna građevina

površina građevne čestice iznosi najmanje 150 m² ,

a najviše 420 m²,

izgrađenost građevne čestice iznosi najmanje 35 m²,

a najviše 120 m²,

izgrađenost građevne čestice iznosi do K_ig = 0,3 uz

dodatni uvjet da je površina građevine najmanje 35 m²,

a najviše 120 m²,

3. slobodnostojeća građevina

površina građevne čestice iznosi najmanje 200 m²,

a najviše 500 m²,

izgrađenost građevne čestice iznosi najmanje 50 m²,

a najviše 150 m².

izgrađenost građevne čestice iznosi do K_ig = 0,3 uz

dodatni uvjet da je površina građevine najmanje 50 m²,

a najviše 150 m².

Za građevine navedene u stavku 1. 2. i 3. se građevinski i regulacijski pravac mogu poklapati.

Građevine navedene u stavku 3. se mogu graditi na udaljenosti do 3,0 m od granice građevne čestice, a iznimno i na granici građevne čestice. Izgradnja na granici građevne čestice je dozvoljena kad na istoj granici već postoji građevina izgrađena na susjednoj građevnoj čestici (započeti ulični niz, blok ili slična situacija) a izgradnja nove građevine se može izvršiti bez ulaženja u susjedno zemljište te sukladno detaljnijim planovima uređenja.

Na pročelju koje je udaljeno manje od 3,0 m od granice građevne čestice se ne mogu izvoditi otvori. Iznimno, u zbijenim dijelovima naselja, površina građevne čestice može biti i manja, a pri interpolacijama u niz ili blok K_ig može biti 1,0, uz izričitu suglasnost susjeda.

Članak 80.

Najveći dozvoljeni broj etaža i visina građevine se, radi uklapanja u arhitektonski definiran niz, blok ili drugu strukturu, određuju sukladno lokalnim uvjetima na način da se prilagođavaju susjednim postojećim građevinama, uz uvažavanje visine pojedinih etaža i vijenaca na susjednim postojećim građevinama, pri čemu se ne teži izjednačavanju visina, a prema posebnim uvjetima zaštite kulturnih dobara.

Navedeni kriteriji za građenje u izgrađenim i prostorno definiranim dijelovima naselja se mogu detaljnije utvrditi pri izradi urbanističkog plana uređenja za pojedino naselje, ne prelazeći uvjete utvrđene ovim odredbama.

Članak 81.

Unutar građevinskog područja naselja se mogu graditi građevine:

- stambene namjene,

- javne i društvene namjene,

- gospodarske i poslovne namjene,

- ugostiteljsko-turističke namjene,

- infrastrukturne namjene,

- privremene montažne građevine - štandovi, kiosci.

2.2.2. Građevine stambene namjene

Članak 82.

Stambena građevina se gradi kao:

a) obiteljska kuća može biti slobodnostojeća, dvojna ili u nizu i može imati najviše 3 stana, gradi se u svim naseljima, u izgrađenom dijelu naselja neposrednom provedbom ovog plana sukladno članku 291. odredbi,

b) manja višestambena građevina može biti slobodnostojeća ili dvojna i ima od 3 do 4 stana, umjesto stana može imati poslovni prostor, uz uvjet da su stanovi i njima prateći prostori na najmanje pola površine građevine, gradi se temeljem urbanističkog plana uređenja,

c) višestambena građevina ima od 4 do 10 stanova, umjesto stana može imati poslovni prostor uz uvjet da su stanovi i njima prateći prostori na najmanje pola površine građevine, gradi se u naseljima Mali Lošinj, Veli Lošinj i Nerezine temeljem detaljnog plana uređenja čija je izrada određena urbanističkim planom uređenja.

Osim stambene, u sklopu građevine stambene namjene omogućava se i poslovna namjena bez negativnog utjecaja na okoliš i na stambeno susjedstvo, za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, koja ne remeti uvjete stanovanja u istoj i u susjednim građevinama.

Uz obiteljsku kuću i uz manju višestambenu građevinu je na istoj građevnoj čestici dozvoljeno graditi manje pomoćne građevine gospodarske-obrtničke namjene i poljoprivredno gospodarske građevine.

Za nove građevine prosječna bruto površina stana iznosi 20-25 m² po osobi.

Za svaki stan treba osigurati ostavu površine najmanje 2,0 m² i spremište za drva površine najmanje 4,0 m² za stanove površine do 60 m², a za veće površine najmanje 6,0 m². Ukoliko se izvodi zajednička kotlovnica za sve stanove, spremište se može izvoditi površine najmanje 4,0 m² po stanu.

Pored najvećeg dozvoljenog broja nadzemnih etaža u sklopu građevina se može graditi podrum i tavan.

Obiteljska kuća

Članak 83.

Uvjeti za građenje:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti i najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznose:

- za slobodnostojeće građevine: 400 m², K_ig = 0,3, K_is = 0,6/0,9 uključujući tavan,

- za dvojne građevine: 300 m², K_ig = 0,35, K_is = 0,7/1,05 uključujući tavan,

- građevine u nizu: 200 m², K_ig = 0,5, K_is = 1,0/1,5 uključujući tavan,

b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske kuće iznosi 2.000 m²,

c) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije obiteljske kuće iznosi 200 m² za prizemnu građevinu i 150 m² za jednokatnu građevinu.

d) ima najviše podrum, dvije nadzemne etaže i tavan, najmanja svjetla visina stambene etaže (osim potkrovlja) iznosi 2,6 m.

e) najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m,

Manja višestambena građevina

Članak 84.

Uvjeti za građenje:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti i najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznose:

- za slobodnostojeće građevine: 600 m², K_ig = 0,3, K_is = 0,9 / 1,0 uključujući tavan,

- za dvojne građevine: 400 m², K_ig = 0,3, K_is = 0,9 / 1,0 uključujući tavan,

b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju manje višestambene građevine iznosi 2.000 m²,

c) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije kuće iznosi 200 m²,

d) ima najviše podrum, tri nadzemne etaže i tavan, najmanja visina stambene etaže (osim potkrovlja) iznosi 2,6 m,

e) najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,0 m,

Višestambena građevina

Članak 85.

Uvjeti za građenje:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice, 1.000 m²,

najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti K_ig = 0,5

i najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi K_is = 1,5 / K_is = 2,0 ako se izvodi potkrovlje.

Iznimno, u već izgrađenim dijelovima naselja površina građevne čestice može biti i manja.

b) najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju višestambene građevine iznosi 2.000 m²,

c) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 250 m²,

d) najveći dopušteni broj etaža iznosi podrum, tri nadzemne etaže i potkrovlje, najmanja svjetla visina stambene etaže (osim potkrovlja) iznosi 2,7 m,

e) najveća dopuštena visina građevine iznosi 9,0 m.

Višestambene građevine mogu imati garaže u podrumu, suterenu i u razini prizemlja. Kad se garaža gradi u sklopu etaže podruma dozvoljeno je izvesti dva ulaza u garažu širine do 4 m, a da se kota terena na ulazu ne računa kao kota od koje se mjeri visina građevine.

Višestambene građevine mogu imati poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama.

Pomoćne, manje građevine gospodarske - obrtničke namjene i poljoprivredno gospodarske građevine uz osnovnu građevinu stambene namjene

Članak 86.

Pomoćne građevine se mogu graditi na građevnoj čestici obiteljske i stambene kuće prije svega u sklopu građevine, a moguće je i kao odvojene građevine:

- prizemne ili suterenske građevine,

- tlocrtna površina građevine može biti do 1/3 površine osnovne građevine, bruto površine do 50,0 m²,

- visina građevine iznosi najviše 2,5 m,

- na dijelu građevine koja je na udaljenosti manjoj od tri metra do susjedne građevne čestice, ne mogu se izvoditi otvori, otvorom se ne smatra ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm.

Na jednoj građevnoj čestici se, u okviru utvrđenih veličina za k_ig i k_is, uz jednu građevinu stambene namjene mogu graditi ukupno najviše dvije pomoćne građevine (garaže, drvarnice, spremišta i sl.), manje građevine gospodarske - obrtničke namjene ili poljoprivredne gospodarske građevine ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Planom.

Krovište na tim građevinama je u pravilu kosi jedno vodni ili simetrični dvovodni krov s pokrovom od kanalica ili »mediterana«, a može biti i prohodna terasa, ako se gradi uz građevinu s pristupom iz nje ili ako je pristup na krov moguć sa okolnog terena bez stubišta.

Članak 87.

Ukoliko se grade kao slobodnostojeće moraju biti udaljene najmanje 3,0 m od granice građevne čestice, prema izričitoj suglasnosti susjeda se mogu graditi i na manjoj udaljenosti pa i do granice građevne čestice ili u uglu građevinske čestice, ali tada ne mogu imati otvore na tom pročelju.

Članak 88.

Garaže za osobna vozila se mogu graditi prema uvjetima za pomoćne građevine, udaljene najmanje 5,0 m od regulacijskog pravca.

Članak 89.

Poljoprivredne gospodarske građevine sa izvorima zagađenja nije moguće graditi u obalnim naseljima.

Udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja od stambenih i manjih građevina poslovne namjene ne može biti manja od 12 metara, a u dvorištima gdje se to ne može postići dopušta se najmanja udaljenost od 8,0 m, od gnojišta ne manje od 15 metara, od ulične ograde ne manja od 20 metara, od građevine za snabdijevanja vodom (bunari, cisterne i sl.) ne može biti manje od 30 metara, kod ravnih terena, niti manja od 50 metara, ako je teren nagnut od zagađivača prema građevini (cisterni) za opskrbu vodom.

Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajedničkom dvorišnom građevinskom pravcu graditi gospodarske građevine pod uvjetom da su izgrađene od vatrootpornog materijala i izvedeni vatrobrani zidovi.

Postojeće pomoćne, manje građevine gospodarske-obrtničke namjene i poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati i prenamijeniti u postojećim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom. Novi dijelovi rekonstruirane građevine ne smiju biti građeni na udaljenosti manjoj od 3,0 m od regulacijske linije.

2.2.3. Građevine društvene i javne namjene

Članak 90.

Građevine javne i društvene namjene se u pravilu grade unutar građevinskih područja naselja, temeljem urbanističkog plana uređenja uz preporuku provedbe javnog natječaja za arhitektonsko rješenje, u izdvojenim zonama izvan naselja temeljem urbanističkog plana uređenja te neposrednom provedbom ovog plana prema člancima 290., 291. i 292. odredbi.

Članak 91.

Građevine javne i društvene namjene (osim vjerskih građevina, zvonika), ovisno o lokacijskim uvjetima, mogu se graditi do visine od 12,0 m s najviše tri nadzemne etaže, uz mogućnost izgradnje podruma i tavana. Površina građevne čestice i površina građevine javne i društvene namjene se određuje sukladno namjeni i programu građenja, koji mora sadržavati elemente pristupa i pristupačnosti, prometa u mirovanju, zelene površine i zaštitu od buke.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi građevina javne i društvene namjene iznosi 0,5. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,5 odnosno najviše 2,0 uključujući potkrovlje).

Građevine javne i društvene namjene trebaju biti racionalno građene uporabom kvalitetnih i postojanih materijala.

Oblikovanje građevina javne i društvene namjene, koje po gabaritima odstupaju od tematske strukture naselja, kao što su kulturne, sportske, vjerske i druge građevine, ne slijedi utvrđene uvjete oblikovanja građevina u naselju, već se one suvremeno oblikuju uvažavajući u najvećoj mjeri osobitosti prostora u kojem se grade. Krovište građevina, može biti ravno (dovoljnog nagiba plohe za efikasnu odvodnju oborinske vode) ili koso, nagiba kojeg predviđa oblikovanje građevine i tehnologija građenja, a na krovište je moguće ugraditi elemente za prirodno osvjetljenje.

2.2.4. Građevine gospodarske, poslovne namjene i poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 92.

Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene u sklopu zona gospodarske - poslovne namjene i na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja. U stambenim zonama se ne dozvoljava izgradnja ili uređenje poslovnih namjena kao što su: disko klub, mehaničke radionice osim postojećih i legalnih, sve radionice metalurških djelatnosti, sve radio

nice koje proizvode buku veću od 45 dB, svi poslovni sadržaji koji rade noću a proizvode buku veću od 45 dB, sve poslovne djelatnosti koje u proizvodnom procesu emitiraju u okoliš neugodne mirise, čestice ili tekućine.

U građevinskim područjima naselja mogu se graditi:

- građevine gospodarske namjene u sklopu brodogradilišta Mali Lošinj i brodogradilišta Nerezine,

- građevine gospodarske namjene u sklopu planiranih zona gospodarske - poslovne namjene koje će se oformiti unutar naselja,

- manje građevine gospodarske - poslovne namjene na pojedinačnim građevnim česticama s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim, trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima, koje mogu imati:

a) poslovne sadržaje za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, bez negativnog utjecaja na okoliš i uvjete stanovanja i rada u naselju,

b) poslovne sadržaje za bučne djelatnosti i djelatnosti koje podrazumijevaju veću frekvenciju gospodarskih vozila i sl., bez negativnog utjecaja na okoliš,

- poljoprivredne gospodarske građevine:

a) s izvorom zagađenja,

b) bez izvora zagađenja.

Gospodarske građevine s izvorima zagađenja, se mogu graditi za uzgoj sitne stoke i peradi, u naseljima seoskog karaktera; Belej i stanovi, Punta Križa i stanovi, rubni periferni dio Nerezina i stanovi, Sveti Jakov i u naseljima na malim otocima Ilovik, Male Srakane, Vele Srakane, Susak i Unije.

Članak 93.

Građevine gospodarske, poslovne namjene i poljoprivredne gospodarske građevine se grade temeljem urbanističkog plana uređenja za pojedino naselje.

Neposrednom provedbom ovog plana, ukoliko je to u skladu s ostalim odredbama, dozvoljena je u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja izgradnja manjih građevina gospodarske-poslovne namjene na pojedinačnim građevnim česticama, površine građevine do 150 m² bruto, s najviše dvije etaže i najveće visine do 6,5 m, uz uvjet da ima priključak na javnu kolnu ili pješačku (na malim otocima) prometnicu i komunalnu infrastrukturu.

Oblikovanje prema definiranim uvjetima za oblikovanje građevina i uskladiti s lokalnim uvjetima u naselju.

Najmanja udaljenost građevine poslovne namjene od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 5 metara od granice građevne čestice.

Postojeće građevine gospodarske, poslovne namjene i poljoprivredne gospodarske građevine se mogu rekonstruirati uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

Članak 94.

Odredbe koje se odnose na gradnju pomoćnih i poljoprivredno gospodarskih građevina uz osnovnu građevinu stambene namjene na odgovarajući se način primjenjuju i za gradnju poljoprivrednih građevina.

Članak 95.

U sklopu građevinskih područja naselja Belej, Punta Križa, Nerezine, Veli Lošinj, Unije i Mali Lošinj se planiraju urediti zone gospodarske - poslovne namjene ukupne površine 13,21 ha. Prostori koji su planirani za tu namjenu su označeni na kartografskom prikazu 4. »Građevinska područja naselja «, u mjerilu 1: 5.000 a detaljno se razgraničavaju i definiraju prilikom izrade urbanističkog plana uređenja za pojedino naselje, kada će se takva zona utvrditi unutar građevinskog područja za naselje Punta Križa. U sklopu zona K1₅ -Belej, K1₆ -Nerezine, K1-Punta Križa, K1₉ - Unije-Kanali, je urbanističkim planom uređenja dozvoljeno planirati mogućnost jednog stana u sklopu građevine poslovne namjene na pojedinoj građevnoj čestici. U sklopu pojedine zone gospodarske-poslovne namjene su planirani sljedeći sadržaji:

- zona K1₅ u naselju Belej površine približno 1,09 ha, planira se za manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost kao što su: mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl., poljoprivredne gospodarske građevine te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

- zona K1₆ u naselju Nerezine, površine približno 3,49 ha, planira se za uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz brodogradnju i tradicijsku poljoprivrednu djelatnost; mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, toš za masline i prerada maslina, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl. te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

- zona K1₇ u naselju Nerezine, postojeće brodogradilište - površine približno 0,68 ha,

- zona K1 određuje se UPU-om u naselju Punta Križa, površine približno 1,2 ha, planira se za manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost kao što su: mljekara, sirana, sušiona i destilerija ljekovitog i aromatičnog bilja, toš za masline i prerada maslina, pakiranje i prerada meda, obrada vune i sl. poljoprivredne gospodarske građevine te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

- zona K1₈ u dijelu naselja Punta Križa - luka Jadrišćica, Pogana površine približno 0,22 ha, planira se za manje uslužne, komunalne i trgovačke sadržaje te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

- zona K1₉ u naselju Unije - Kanali, površine približno 0,28 ha, planira se za manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost kao što su: mljekara, sirana i sl. te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

- zona K1₁₀ u naselju Veli Lošinj površine približno 3,15 ha, planira se za uslužne, trgovačke, komunalno-servisne, uključivo javno parkiralište/garažu i manje proizvodno - zanatske sadržaje te druge poslovne i gospodarske djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš i koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja u naselju,

- zona K1₁₁ u naselju Mali Lošinj - Kovčanje, površine približno 3,08 ha, planira se za gospodarske i prometne sadržaje i djelatnosti, bez štetnih utjecaja na okoliš, na kopnenom dijelu luke otvorene za javni promet.

Članak 96.

Za gradnju na površinama gospodarske-poslovne namjene iz prethodnog članka se utvrđuju sljedeći uvjeti:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice je 500 m²;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) građevne čestice je 0,5;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) građevne čestice je 0,7 / 1,2 uključujući tavan;

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,5 m,

- obvezni građevni pravac udaljen je najmanje 6,0 m od regulacijskog pravca prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela građevne čestice,

- granica gradivog dijela građevne čestice je od granice susjedne građevne čestice udaljena najmanje 4,0 m,

- smještaj građevina na građevnoj čestici treba, ovisno o namjeni građevine i organizaciji tehnološkog procesa, omogućiti neometan kolni pristup, manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih pristupa,

- kota prilaza i kota platoa građevne čestice poslovne namjene se usklađuju s niveletom prilazne ceste, susjednim platoima i s okolnim terenom,

- operativni platoi i prometne površine s čvrstom podlogom trebaju imati sustav odvodnje oborinskih zauljenih voda s propisanim pročišćavanjem prije upuštanja u tlo ili drugi recipijent,

- najmanje 20% površine građevne čestice poslovne namjene se uređuje kao pojas zaštitnog zelenila na rubnim dijelovima prema prometnici i susjednim građevnim česticama,

- ograde građevnih čestica se grade u pravilu od kamena, betona, metala ili se sade živice,

- najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je do 2,0 metra, puni zidani dio do 0,8 m, iznimno, ograde mogu biti i više kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

Članak 97.

Planira se mogućnost povezivanja luke nautičkog turizma-marine i brodogradilišta u naselju Mali Lošinj i u naselju Nerezine u prostornu i funkcionalnu cjelinu kompatibilnih namjena, ali bez povećavanja planiranog kapaciteta u broju nautičkih vezova, u okviru koje je dozvoljeno obavljanje dosadašnjih i uvođenje novih djelatnosti kojima će valorizirati atraktivnost postojeće lokacije uz samo naselje, pri čemu se tehnološki postupci s utjecajem na okoliš trebaju napustiti (suho pjeskarenje i drugo) a potrebno je uvesti nove tehnologije i proizvodne procese kojima će se negativan utjecaj na okoliš smanjiti.

Vezano na planirane djelatnosti dozvoljavaju se potrebni zahvati izgradnje i uređenja prostora, što uključuje slijedeće: proširiti i unaprijediti postojeću marinu u Malom Lošinju ukupnog kapaciteta do 400 vezova, osuvremeniti pogon za servisiranje i održavanje manjih brodova, jahti i brodica, uvesti specijaliziranu proizvodnju manjih plovila te urediti izložbene prostore, prostore za sajmove, prodaju plovila i sl. sadržaje.

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 98.

Unutar građevinskog područja naselja se mogu graditi građevine ugostiteljsko-turističke namjene visoke kategorije, pretežno s 4 zvjezdice (*) i više.

Ugostiteljsko-turistička djelatnost može se planirati kao izdvojena prostorna cjelina unutar naselja. Za određene skupine ugostiteljskih smještajnih jedinica (SJ) proračunski broj kreveta je: za hotele i dr. pojedinačne smještajne građevine (2 kreveta/1SJ), turističko naselje (3 kreveta/1SJ), kamp (3 kreveta/1SJ).

U građevinskom području naselja unutar površine određene za mješovitu namjenu može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, motel, pansion, prenoćište, hostel i sl.) kapaciteta do 80 kreveta.

Članak 99.

Smještajna građevina s pripadajućim zemljištem u građevinskom području naselja unutar površine određene za ugostiteljsko-turističku namjenu planira se u zaleđu, izvan postojećih javnih površina uz obalu.

Površine ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja moraju odvodnju otpadnih voda riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem do nivoa kakvoće otpadnih voda iz domaćinstva te spojem na postojeću kanalizaciju naselja ili izvođenjem vlastitog sustava sa ispustom, a prema uvjetima i rješenjima iz ovog plana.

Članak 100.

Građevine ugostiteljsko-turističke namjene u naselju se grade temeljem urbanističkog plana uređenja prema slijedećim kriterijima:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene i to iz skupine hotela iznosi 1.200 m², unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja u prostorno definiranim dijelovima naselja izgradnja je moguća i na česticama manje površine, ako se predmetna građevina interpolira u postojeću izgrađenu strukturu;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) iznosi 0,25;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) iznosi 0,75 / 1,0 uključujući tavan;

- najveći dopušteni broj etaža iznosi tri nadzemne etaže uz mogućnost izgradnje podruma i tavana i uz najveću dopuštenu visinu građevine do 9,0 m,

- gustoća korištenja za nova ugostiteljsko-turistička područja može iznositi od 50-120 kreveta/ha,

- građevna čestica mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu,

- za smještajne kapacitete je potrebno na građevnoj čestici ili u okviru funkcionalne cjeline osigurati potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta sukladno kategoriji i važećim pravilnicima,

- najmanje 50% površine građevne čestice mora biti uređeno kao park,

- u sklopu građevne čestice se mogu predvidjeti sportski tereni, otvoreni bazeni, terase i sl.

Kod rekonstrukcije postojećih građevina, u građevine ugostiteljsko-turističke namjene u izgrađenim dijelovima naselja i povijesnim graditeljskim cjelinama moguća su odstupanja od uvjeta za novu gradnju sukladno lokalnim uvjetima u naselju i posebnim konzervatorskim uvjetima.

Članak 101.

Neposrednom provedbom ovog plana, u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, ukoliko je to u skladu s ostalim odredbama (zaštita spomenika kulture), dozvoljena je:

- rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene i rekonstrukcija postojećih građevina drugih namjena (stambena, javna, odmarališta i sl.) u građevinu ugostiteljsko-turističke namjene (hotel, pansion i sl.), ako zadovoljavaju uvjete iz prethodnog članka, uz mogućnost dogradnje jedne nadzemne etaže na prizemnoj građevini i mogućnost uređenja tavana, pri čemu je u povijesnim graditeljskim cjelinama /centralnim zonama naselja/ moguće odstupiti od uvjeta za novu gradnju, u skladu s lokalnim uvjetima, a potreban broj parkirališnih mjesta je u sklopu istog zahvata dozvoljeno izgraditi na posebnim građevnim česticama namijenjenim izgradnji garaža ili parkirališnih prostora,

- u naseljima ruralnog karaktera (sva naselja osim Osora, Malog Lošinja, Velog Lošinja i centralne zone Nerezina) dozvoljena je, prema uvjetima za izgradnju obiteljskih kuća, izgradnja građevine do 400 m² bruto izgrađene površine i do 10 soba (s kupaonom) za pružanje ugostiteljskih usluga u seoskom domaćinstvu sukladno važećem Pravilniku o pružanju ugostiteljskih usluga u seoskom domaćinstvu,

- u kapacitet ugostiteljskih građevina uračunavaju se i otvoreni prostori poput terasa i nadstrešnica bilo da se nalaze u sklopu građevinske čestice ili na javnoj površini.

- minimalna svjetla visina etaže novih građevina ugostiteljsko turističke namjene je za smještajni dio 2,7 m a za zajedničke prostore javnog korištenja 3,20 m.

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

Članak 102.

Građevine infrastrukturne i komunalne namjene koje se grade u sklopu naselja su prometnice, infrastrukturni uređaji, komunalne građevine, uređaji i sl., a grade se temeljem uvjeta nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti i temeljem uvjeta iz točke 5. odredbi.

2.2.7. Montažne građevine - kiosci, štandovi

Članak 103.

Kiosci su prefabricirani, tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.

Lokacije za postavu kioska na području Grada Malog Lošinja utvrđuju se planom rasporeda lokacija kioska i pokretnih naprava kojeg donosi Poglavarstvo Grada Malog Lošinja, a kojim će se definirati urbanističko tehnički i ostali uvjeti za svaku lokaciju pojedinačno, s utvrđenim vremenom korištenja i načinom uklanjanja.

Kiosci se mogu postavljati samo na javnim površinama i to na javnom dobru ili na pomorskom dobru ili površinama u vlasništvu Grada Malog Lošinja koje su u javnoj funkciji kao i na parcelama javnih ustanova (bolnica, škola, odgojni dom i sl.) a koje parcele se smatraju privedene namjeni.

Postojeći kiosci se moraju uskladiti s ovim odredbama.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

2.3.1.1. Površine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 104.

Za površine ugostiteljsko-turističke namjene kao izdvojena građevinska područja izvan naselja određuju se sljedeći uvjeti:

- nova gradnja planira se u neizgrađenim i izgrađenim dijelovima postojećih građevinskih područja samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina, pretežno sa 4 zvjezdice (*) i više i pratećih sadržaja (športsko-rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i slični) uz osobito izražene planske mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša,

- nove smještajne građevine planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti,

- smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,

- smještajna građevina se planira izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte,

- vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina,

- prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu, mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale,

- gustoća korištenja za nova ugostiteljsko-turistička područja može biti od 50-120 kreveta/ha,

- izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 30%,

- koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne može biti veći od 0,8,

- najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

- prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući pristup na javno-prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta,

- broj vezova jednog ili više priveza u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene može biti ukupno najviše 200 i istovremeno najviše 6% ukupnog smještajnog kapaciteta (u broju ležajeva) te cjeline, odnosno do 8% za kamp Baldarin (T3₁),

- odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem,

- u kampovima (auto-kampovima) smještene jedinice se ne mogu planirati u pojasu 25 m od obalne crte, površina parcele iznose najmanje 100 m²,

- pokretne smještajne jedinice se ne mogu povezivati s tlom na čvrsti način, a prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte.

Članak 105.

U sklopu građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene nije dozvoljeno planiranje novih građevina stambene namjene, a postojeće se zadržavaju u postojećoj namjeni ili se prenamijenjuju u turističke sadržaje. Uvjeti za prenamjenu ili rekonstrukciju postojećih stambenih građevina odrediti će se urbanističkim planom uređenja. U sklopu građevina ugostiteljsko-turističke namjene nije moguće predvidjeti stambeni prostor.

Članak 106.

Turističko naselje (T2) se planira kao jedinstvena funkcionalna cjelina koja se sastoji od smještajnih i zajedničkih pratećih sadržaja, koji se, po mogućnosti, svi grade na jednoj građevnoj čestici.

Da se izbjegne neželjena izgradnja apartmanskih građevina za tržište u okviru površina turističkih naselja obvezuje se pri izradi urbanističkog plana uređenja propisati odredbu prema kojoj se nedvosmisleno određuje da se za svaku zonu - prostornu cjelinu turističkog naselja formira jedna, jedinstvena građevna čestica. UPU-om je dozvoljeno utvrditi uvjete fazne izgradnje pojedinog turističkog naselja uz detaljno obrazložene i grafički prikazane faze izgradnje. U tom je slučaju moguće utvrditi uvjete za formiranje građevne čestice I. faze realizacije, koja mora uključiti sve nužne i propisane sadržaje predmetne funkcionalne cjeline turističkog naselja. Sljedeće faze mogu predstavljati samo njenu dopunu i proširenje i ne dozvoljava formiranje novih građevnih čestica. Iznimno je zbog postojećeg načina uređenja prostora i obveze uređenja javnog cestovno-pješačkog prolaza do obale dozvoljeno formiranje dviju građevnih čestica turističkih naselja, kada je to posebno utvrđeno ovim Planom. U konačnici svako turističko naselje treba predstavljati jednu građevnu česticu u koju su uključene i sve interne prometne površine, iznimno se dozvoljava mogućnost drugačijih, posebno opravdanih i utemeljenih rješenja.

Članak 107.

Nove smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje, planiraju se na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture. Gabariti novih građevina i vanjske površine

trebaju se oblikovati prema lokalnim uvjetima, uvažavajući krajobrazne vrijednosti, posebno limitiranjem visine građevina na istaknutim pozicijama (više kote terena, obala, pojas uz javnu cestu i sl.). Uz poštivanje navedenog, u zonama Artatore (T2₁), Poljana (T2₂) i Lopari (T2₅) dozvoljen je suvremeni pristup pri oblikovanju građevina.

U već izgrađenim zonama neujednačene i nekvalitetne izgradnje treba rekonstrukcijom i novom izgradnjom građevina težiti uspostavi prostornog reda s kvalitetnijom urbanističkom koncepcijom i oblikovanjem građevina, tako da se, povezivanjem s već izgrađenim skupinama građevina, oblikuje nova prepoznatljiva morfološka cjelina.

Članak 108.

Rekonstrukcija postojećih građevina smještajnih kapaciteta određuje se pod istim uvjetima kao za izgradnju novih građevina, a kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete propisane ovim Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.

Članak 109.

Uvjeti uređenja pojedinog izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene se utvrđuje sukladno planiranoj namjeni i posebnostima pojedinačnog područja.

1. Sunčana uvala / Mali Lošinj - T1₁ i T1_1-1

Članak 110.

Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Sunčana uvala, površine do 20,54 ha je dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina hotela i depandansi hotela, ukupnog kapaciteta do 1.600 kreveta uz podizanje kvalitete smještaja.

U sklopu građevinskog područja oznake T1₁ ukupni kapacitet smještaja može iznositi do 1.555 kreveta dok u sklopu građevinskog područja oznake T1_1-1 ukupni kapacitet može iznositi do 45 kreveta.

Uz rekonstrukciju postojećih smještajnih građevina dozvoljava se izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, kao i izgradnja privezišta.

Povećanje gabarita i kapaciteta smještaja postojećih smještajnih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana uređenja.

2. Čikat / Mali Lošinj - T1₂ i/ili T3₂

Članak 111.

Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Čikat je dozvoljena rekonstrukcija i uređenje postojećeg autokampa kapaciteta do 3.500 kreveta i rekonstrukcija postojećih građevina hotela i depandansi hotela kao i izgradnja novih hotela ukupnog kapaciteta do 1.500 kreveta, kategorije smještaja pretežno 4 zvjezdice (*).

Uz rekonstrukciju i izgradnju smještajnih kapaciteta dozvoljava se izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, kao i izgradnja privezišta.

Najveći ukupni kapacitet zone Čikat, površine do 60,00 ha, iznosi do 5.000 kreveta.

Planira se mogućnost ukidanja autokampa, u jednoj ili više faza. Nakon ukidanja autokampa, u sklopu ugostiteljsko-turističke zone Čikat se planira isključivo hotelski smještaj najvećeg dozvoljenog ukupnog kapaciteta zone do 4.000 kreveta.

Kategorija smještaja u novim hotelima se planira 4 zvjezdice (*) i više.

Za zonu ugostiteljsko-turističke namjene Čikat je obvezna izrada urbanističkog plana uređenja.

Razgraničenje prostora građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Čikat na površinu autokampa i na površine hotela utvrdit će urbanističkim planom uređenja. Donošenju konačne odluke o mogućoj prenamjeni prostora kao i izradi urbanističkog plana uređenja Čikata treba prethoditi stručno vrednovanje prostora koje će uvažiti sve aspekte, od zaštite prirode do gospodarskog i socijalno-ekonomskog aspekta.

Do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina uglavnom u okvirima postojećih gabarita građevine i kao i rekonstrukcija postojećeg kampa. Povećanje gabarita i kapaciteta postojećih smještajnih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana uređenja.

Dozvoljava rekonstrukcija hotela »Helios« rekonstrukcijom postojećih, odnosno izgradnjom novih građevina, kojima će se kapaciteti i prostorni elementi utvrditi izradom UPU-a Čikat.

Svaka intervencija na prostoru građevinskog područja Čikat mora biti usklađena s uvjetima zaštite park šume na istoj lokaciji kao i s postojećom strukturom povijesne jezgre turističke zone Čikat, u arhitektonskom i urbanističkom smislu. Intervencije u jezgri trebaju biti minimalne i usklađene s karakteristikama povijesnih građevina pri čemu treba sačuvati sve karakteristične prostorne elemente zone.

Izgradnju novih građevina s hotelskim kapacitetima treba planirati izvan povijesne jezgre Čikata, na principu izgradnje pojedinačnih građevina u vrijednom parkovnom okruženju. Pri tome treba preispitati maksimalno dozvoljene smještajne kapacitete i reducirati ih sukladno planiranim hotelskim kapacitetima te sukladno pejzažno-oblikovno-estetskim osobitostima prostora, kriterijima zaštite prostora i planiranoj najvišoj kategoriji smještaja.

Preporuča se za prostor ove zone provesti javni (međunarodni) urbanističko-arhitektonski natječaj te na toj osnovi osigurati najvišu razinu arhitektonske interpretacije novih građevina u ovom izuzetno vrijednom prostoru.

3. Artatore / Ćunski - T2₁

Članak 112.

Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Artatore, ukupne površine do 6,44 ha je dozvoljena izgradnja turističkog naselja ukupnog kapaciteta do 300 kreveta.

Za zonu Artatore T2₁ je dozvoljeno formiranje dviju građevnih čestica turističkih naselja, na način da se između njih planira javna cesta. Razgraničenje prostora građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Artatore na površinu javne ceste i na površine za izgradnju turističkog naselja utvrdit će urbanističkim planom uređenja. Prije izrade urbanističkog plana uređenja u ovom prostoru nisu dozvoljeni zahvati izgradnje i uređenja prostora.

Pri izradi urbanističkog plana uređenja turističkog naselja Artatore T2₁ dozvoljeno je planirati ukupni smještajni kapacitet do 300 novih kreveta u turističkim vilama kategorije smještaja 4 zvjezdice (*) i više, s najviše prizemljem i jednim katom i uz najveću visinu svih građevina u naselju do 6,0 m.

Uz izgradnju smještajnih građevina, na obje građevne čestice je sukladno smještajnom kapacitetu obvezna izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene.

4. Poljana / Mali Lošinj - T2₂ i/ili T3₃

Članak 113.

Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Poljana se planira turističko naselje i /ili autokamp.

Najveći ukupni kapacitet zone Poljana, površine do 18,00 ha, iznosi do 2.100 kreveta, uz najveću gustoću korištenja do 120 kreveta/ha.

Konačna namjena i razgraničenje prostora građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Poljana na površinu autokampa i na površine turističkog naselja utvrdit će urbanističkim planom uređenja, na način da je na cijelom prostoru građevinskog područja dozvoljeno planirati turističko naselje T2 s kategorijom smještaja 4 zvjezdice (*) ili kamp T3, odnosno dozvoljeno je planirati dvije funkcionalne cjeline različite namjene (jednu turističko naselje i jedan autokamp) i pri tome unutar građevinskog područja Poljana formirati dvije građevne čestice.

U zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojećih kao i izgradnja novih građevina sa smještajnim kapacitetima. Uz rekonstrukciju i izgradnju smještajnih kapaciteta planira se izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene, kao i izgradnja privezišta.

Do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina u okvirima postojećih gabarita građevine. Povećanje gabarita i kapaciteta postojećih smještajnih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana uređenja.

5. Bučanje / Nerezine - T2₁

Članak 114.

Uređenje turističkog naselja Bučanje utvrdit će urbanističkim planom uređenja. Pri izradi urbanističkog plana uređenja je na području površine 13,63 ha dozvoljeno planirati ukupni smještajni kapacitet do 1.200 kreveta

Unutar područja turističkog naselja Bučanje nije dopuštena izgradnja novih građevina, već samo održavanje i sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova postojećih građevina, zamjena ravnog krova kosim (bez mogućnosti povećanja visine građevine), što je dozvoljeno i do donošenja urbanističkog plana uređenja, te dopuna pratećim i rekreacijskim sadržajima i uređenje javnih i parkirališnih površina.

Uz rekonstrukciju smještajnih građevina dozvoljava se rekonstrukcija i izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene.

6. Rapoća / Nerezine - T2₄ i/ili T3₄

Članak 115.

Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Poljana se planira turističko naselje i /ili autokamp.

Najveći ukupni kapacitet zone Rapoća površine do 3,45 ha može iznositi do 400 kreveta, uz najveću gustoću korištenja do 120 kreveta/ha.

Konačna namjena i razgraničenje prostora građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Rapoća na površinu autokampa i na površine turističkog naselja utvrdit će urbanističkim planom uređenja, na način da je na cijelom prostoru građevinskog područja dozvoljeno planirati turističko naselje T2 s kategorijom smještaja 4 zvjezdice (*) ili kamp T3, odnosno dozvoljeno je planirati dvije funkcionalne cjeline različite namjene (jednu turističko naselje i jedan autokamp) i pri tome unutar građevinskog područja Rapoća formirati dvije građevne čestice.

U zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojećih kao i izgradnja novih građevina sa smještajnim kapacitetima. Uz rekonstrukciju i izgradnju smještajnih kapaciteta planira se izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene.

Do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina u okvirima postojećih gabarita građevine uz podizanje kategorije na 4 (*) zvjezdice. Povećanje gabarita i kapaciteta postojećih smještajnih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana uređenja.

Zona ugostiteljsko-turističke namjene turističkog naselja Rapoća obuhvaćeno je obveznom izradom urbanističkog plana uređenja naselja Nerezine, ali se izuzetno, može izraditi urbanistički plan uređenja za predmetnu zonu, kao i za ostala turistička naselja.

Ovo je prostor izuzetne vrijednosti, smješten između samostana i naselja, nad vrlo lijepom obalom, pa je novi zahvat potrebno studiozno i s mjerom planirati pri čemu je vrlo važno uklopiti nove građevine u zadani vrijedan i osjetljiv prostor. Najveći dozvoljeni broj etaža građevina iznosi podrum, dvije nadzemne etaže i tavan, uz najveću visinu od 6,0 m.

7. Lopari / Nerezine - T2₅ i/ili T3₅

Članak 116.

Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Lopari se planira turističko naselje i /ili autokamp.

Najveći ukupni kapacitet zone Lopari površine do 26,23 ha iznosi do 1.800 kreveta, uz najveću gustoću korištenja do 70 kreveta/ha.

Konačna namjena i razgraničenje prostora građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Lopari na površinu autokampa i na površine turističkog naselja utvrdit će urbanističkim planom uređenja, na način da je na cijelom prostoru građevinskog područja dozvoljeno planirati turističko naselje T2 s kategorijom smještaja 4 zvjezdice (*) ili kamp T3, odnosno dozvoljeno je planirati dvije funkcionalne cjeline različite namjene (jednu turističko naselje i jedan autokamp) i pri tome unutar građevinskog područja Lopari formirati dvije građevne čestice. Iznimno je, zbog velike površine, postojećeg načina uređenja prostora i uređenog javnog cestovnog prolaza do obale, za zonu Lopari dozvoljeno formiranje dviju građevnih čestica iste namjene.

U zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojećih kao i izgradnja novih građevina sa smještajnim kapacitetima. Uz rekonstrukciju i izgradnju smještajnih kapaciteta planira se rekonstrukcija i izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene te izgradnja priveza.

Do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina u okvirima postojećih gabarita građevine uz podizanje kategorije na 4 (*) zvjezdice. Povećanje gabarita i kapaciteta postojećih smještajnih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana uređenja.

Najveći dozvoljeni broj etaža građevina iznosi prizemlje i jedan kat, uz najveću visinu od 6,0 m.

8. Punta Križa / Punta Križa - T2₆

Članak 117.

Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Punta Križa, ukupne površine do 3,8 ha je dozvoljena izgradnja turističkog naselja ukupnog kapaciteta do

190 kreveta, uz najveću gustoću korištenja do 50 kreveta/ ha.

Prije izrade urbanističkog plana uređenja u ovom prostoru nisu dozvoljeni zahvati izgradnje i uređenja prostora.

Pri izradi urbanističkog plana uređenja turističkog naselja Punta Križa T2₆ dozvoljeno je planirati smještajni kapacitet u turističkim vilama kategorije smještaja 4 zvjezdice (*) i više, s najviše prizemljem i jednim katom i uz najveću visinu građevina do 6,0 m.

Uz izgradnju smještajnih građevina je obvezna izgradnja građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene.

9. Baldarin / Punta Križa - T3₁

Članak 118.

Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Baldarin, ukupne površine do 20,0 ha je dozvoljen smještaj autokampa ukupnog kapaciteta do 2.000 gostiju, uz najveću gustoću korištenja do 100 osoba/ha.

Autokamp se planira kao jedinstvena funkcionalna cjelina, koju je moguće planirati kao jednu ili više građevnih čestica. U zoni se dozvoljava rekonstrukcija postojećih kao i izgradnja novih građevina pratećih sadržaja, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportsko-rekreacijske, zabavne i slične namjene te izgradnja priveza.

Za površinu autokampa je obvezna izrada urbanističkog plana uređenja. Do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljava se rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina u okvirima postojećih gabarita, u svrhu podizanja kvalitete usluga. Povećanje gabarita postojećih građevina je moguće temeljem urbanističkog plana uređenja.

Područje autokampa Baldarin (T3₁) se uređuje uz posebno vrednovanje i poštivanje zatečene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora.

Urbanističkim planom uređenja je dozvoljeno planirati smještajne kapacitete za pokretne jedinice za najmanje 70 % ukupnog kapaciteta a smještajne kapacitete koji se iznajmljuju u kampu za najviše 30 % ukupnog kapaciteta.

Dozvoljena je izgradnja pratećih građevina s centralnim sadržajima kampa kao što su recepcija, restoran, trgovina, društveni i zabavni prostori, sanitarni čvorovi, gospodarske i infrastrukturne građevine i sl. Sve građevine mogu biti samo prizemne, visine do 4,5 m.

10. Turističko-informacijski centar / Belej - T4₁

Članak 119.

Unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene - turističko-informacijskog centra Belej (T4₁) površine 0,5 ha je planirana izgradnja građevina s turističko-informacijskim sadržajima, bez smještajnih kapaciteta i građevina s drugim kompatibilnim sadržajima; trgovačkim, ugostiteljskim, kulturnim sadržajima; prezentacijska dvorana, izložbeni prostor i sl. te uslužnim sadržajima i parkiralištem s najmanje 30 mjesta za osobne automobile i parkiralištem za autobus.

Turističko-informacijski centar se planira kao jedna građevina ili sklop građevina koje čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, koju je moguće planirati na jednoj ili više građevnih čestica.

Utvrđuju se sljedeći uvjeti za izgradnju zone turističko- informacijskog centra Belej - T4₁:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) je 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) je 0,3 / 0,6 uključujući tavan;

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m;

- najveći dozvoljeni broj etaža je ukopani podrum, prizemlje i tavan,

- oblikovanje građevine suvremeno, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture uz naglašenu intenciju uklapanja u okolni krajolik i naselje.

Zona turističko-informacijskog centra (T4₁) obuhvaćena je obveznom izradom urbanističkog plana uređenja naselja Belej.

2.3.1.2. Površine gospodarske - poslovne namjene

Članak 120.

Građevinske čestice u zoni poslovne namjene Kalvarija K1₂ moraju biti udaljene od građevinskih čestica ostalih gradskih zona najmanje 30 m i odijeljene zelenim pojasom s visokim zelenilom, javnom prometnom površinom, parkiralištem ili sl. Proizvodne građevine, kao i vanjski prostori na kojima će se odvijati djelatnosti koje u izvjesnoj mjeri utječu na okoliš (buka, veća frekvencija kolnog prometa) moraju biti udaljene od istih zona najmanje 100 m.

Članak 121.

Utvrđuju se sljedeći uvjeti za izgradnju u građevinskim područjima poslovne namjene K1₁ i K1₂:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice je 500 m²,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) je 0,5 za građevne čestice površine do 1.000 m², odnosno 0,4 za građevne čestice površine veće od 1.000 m²,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) za građevne čestice površine do 1.000 m² je 0,7 a za građevne čestice površine veće od 1.000 m² je 0,6 ,

- najveća dopuštena ukupna visina građevine do najviše točke krova (sljemena) iznosi 10,0 m,

- obvezni građevni pravac predstavlja granicu gradivog dijela građevne čestice i udaljen je najmanje 6,0 m od regulacijskog pravca prema javnoj cesti za građevne čestice površine do 1.000 m², odnosno 8,0 za građevne čestice površine veće od 1.000 m²,

- granica gradivog dijela građevne čestice je od granice susjedne građevne čestice udaljena najmanje 4,0 m za građevne čestice površine do 1.000 m², odnosno 6,0 m za građevne čestice površine veće od 1.000 m²,

- smještaj građevina na građevnoj čestici treba, ovisno o namjeni građevine i organizaciji tehnološkog procesa, omogućiti neometan kolni pristup, manevriranje vozila i organizaciju protupožarnih pristupa,

- kota prilaza i kota platoa građevne čestice poslovne namjene se usklađuju s niveletom prilazne ceste, susjednim platoima i s okolnim terenom,

- operativni platoi i prometne površine s čvrstom podlogom trebaju imati sustav odvodnje oborinskih zauljenih voda s propisanim pročišćavanjem prije upuštanja u tlo ili drugi recipijent,

- najmanje 20% površine građevne čestice poslovne namjene se uređuje kao pojas zaštitnog zelenila na rubnim dijelovima prema prometnici i susjednim građevnim česticama,

- ograde građevnih čestica se grade u pravilu od kamena, betona, metala ili se sade živice,

- najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je do 2,0 metra, puni zidani dio do 1,5 m, iznimno, ograde mogu biti i više kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja,

- građevinskim područjima za poslovnu namjenu se uz osnovne građevine grade ostale građevine unutar gradivog dijela građevne čestice a uključuju nadstrešnice, trjemove, građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa i sl.,

- izvan gradivog dijela građevne čestice se mogu graditi i uređivati: prometnice, prostori za parkiranje i manipulaciju, komunalne građevine i uređaji, potporni zidovi i sl.

Gradnja na površinama poslovne namjene K13 i K14 se utvrđuje prema članku 96. odredbi

Pri izradi UPU-a za građevinsko područje poslovne namjene se za izdvojeni dio zone namijenjen izgradnji manjih pogona, dozvoljava, utvrđivanje površine građevne čestice manje od utvrđene ovim člankom (okvirno 200-300 m²) uz mogućnost izgradnje niza.

Članak 122.

Građevine gospodarske - poslovne namjene treba oblikovati u slogu suvremene arhitekture poslovnih građevina, uključujući montažnu gradnju u betonu ili čeliku, primjenu suvremenih materijala i slobodniju kolorističku obradu. Pročelja skladno oblikovati ujednačenom raščlambom ploha i otvora, a primijenjene materijale, dimenzije i tipove otvora unificirati.

Sklop građevina na jednoj čestici treba činiti oblikovnu cjelinu usklađenih gabarita, kod svih elemenata sklopa (osnovne i ostale građevine) primijeniti iste principe oblikovanja i iste materijale završne obrade.

Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja. Vrsta pokrova se ne određuje. Na krovište je dopušteno ugraditi kupole za prirodno osvjetljenje i kolektore sunčane energije.

Članak 123.

Parkirališta se na površinama poslovne namjene rješavaju unutar građevne čestice. Broj parkirnih ili garažnih mjesta se određuje prema slijedećim odredbama ili prema potrebama tehnološkog procesa:

- broj parkirališnih mjesta za zaposlenike treba zadovoljavati normativ od najmanje 0,3 parkirališnih mjesta po zaposlenom u najbrojnijoj smjeni,

- za svako gospodarsko vozilo uključeno u tehnološki proces treba osigurati parkirališno mjesto propisanih dimenzija,

- najmanji broj parkirališnih mjesta se određuje prema sljedećim uvjetima:

proizvodnja, zanatstvo i sl.	- 1 parkirališno mjesto/100 m2 bruto površine građevine
veletrgovina	- 1 parkirališno mjesto/200 m2 bruto površine građevine
uredi, trgovina i sl.	- 1 parkirališno mjesto/30 m2 bruto površine građevine

U postupku za ishođenje lokacijske dozvole potrebno je utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa.

2.3.1.3. Površine sportsko-rekreacijske namjene - R

sportsko-rekreacijski centri - R 1

Članak 124.

Na najviše 10 % površine sportskog centra je dozvoljena izgradnja građevina sportskih i rekreacijskih te pratećih zabavnih, ugostiteljskih, uslužnih i pomoćnih sadržaja sa svlačionicama i sanitarijama, spremištima rekvizita, spremištima opreme za održavanje površina i sl., i drugih pratećih djelatnosti, izgradnja štala za konje i drugih sadržaja ovisno o namjeni sportskog centra.

Pri uređenju sportsko-rekreacijskog centra treba sačuvati vrijedno postojeće zelenilo a najmanje 30 % površine zone se uređuje kao javna ili zaštitna zelena površina, u koju se površinu uključuju i površine drvoreda na parkiralištima.

Članak 125.

Površina pratećih građevina pojedinog sportsko-rekreacijskog centra, u okviru najveće dozvoljene izgrađenosti, odrediti će se urbanističkim planom uređenja ovisno o namjeni centra i o lokalnim uvjetima, ali tako da je unutar nje moguće osigurati viši standard usluge (sanitarni čvor, spremište za rekvizite, ugostiteljski sadržaj, za veće centre garderobe i sl.).

Prateće građevine mogu biti prizemne, kad je moguće i suterenske, poluukopane građevine, visine do 3,5 m, suvremeno oblikovane, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima tradicijske arhitekture i uz intenciju uklapanja u okolni krajolik.

Članak 126.

U okviru sportsko-rekreacijskog centra Paržine-Ilovik (R1₄), Parkna-Ilovik (R1₅), i Dragočaj-Susak (R1₁₀) se za prateće građevine koriste postojeće građevine koje se za tu namjenu rekonstruiraju.

Članak 127.

Sportsko- rekreacijski centar na području Slatina - Čikat (R1₆) se uređuje u funkciji rekreacije u slobodnom prostoru prema načelima za rekreacijska područja, gdje se pri uređenju treba sačuvati ukupno vrijedno postojeće visoko zelenilo. Sukladno obilježjima prostora i uz posebno vrednovanje krajobraznih vrijednosti mogu se izvoditi zahvati koji su primjereni određenoj lokaciji ili području. U okviru utvrđene površine se prema konkretnom programu, a ovisno o uvjetima na određenoj lokaciji, može predvidjeti izgradnja sportskih i rekreacijskih igrališta, izgradnja bazena, rekreacijskih staza i sl. dječjih igrališta, parkirališta, i sl., a ne dozvoljava se izgradnja zatvorenih ili poluotvorenih igrališta. Dozvoljava se izgradnja prizemnih pratećih građevina sa sportskim, rekreacijskim, zabavnim, ugostiteljskim i pratećim sadržajima svlačionica, sanitarija, spremišta rekvizita i opreme za održavanje površina i sličnog, na najviše tri lokacije i do najviše 500 m² zbrojene tlocrtne površine građevina. U navedenu se površinu ne uključuju postojeće građevine koje je dozvoljeno rekonstruirati u postojećim gabaritima. Svi se zahvati u ovom prostoru trebaju oblikovati i izvoditi vrlo pažljivo uklapanjem u vrijedan prostor i sukladno uvjetima zaštite prirode koji će se utvrditi za Park šumu Čikat. Područje Slatina-Čikat izvan planiranog rekreacijskog centra, uključujući obalno područje Velopina se planira kao negrađevinsko rekreacijsko područje. Prije donošenja konačne odluke o programu sportsko-rekreacijskog centra kao i prije izrade urbanističkog plana uređenja treba izvršiti stručno vrednovanje prostora koje će uvažiti sve aspekte, od zaštite prirode do gospodarskog i socijalno-ekonomskog aspekta.

Članak 128.

Sportsko-rekreacijski centar Ostrugova-Čikat (R1₇) se planira za uređenje sportskog centra sportova na moru za; jedriličarki klub, vaterpolo klub, plivački klub, klub skijanja na moru i druge srodne namjene. U sklopu centra je, kad je to određeno urbanističkim planom uređenja, dozvoljeno graditi građevine s prizemljem, katom i potkrovljem, zatvorene bazene, prateće i druge građevine u funkciji osnovne namjene centra. U slučaju izgradnje zatvorenog

bazena dozvoljava se izgraditi najviše 15 % površine ovog sportskog centra. Prije donošenja konačne odluke o programu sportsko-rekreacijskog centra kao i prije izrade urbanističkog plana uređenja treba izvršiti stručno vrednovanje prostora koje će uvažiti sve aspekte, od zaštite prirode do gospodarskog i socijalno-ekonomskog aspekta.

Članak 129.

Obalni dio sportsko-rekreacijskog centra se u pravilu uređuje kao uređena plaža a more kao akvatorij uređene plaže (R3) i sportsko-rekreacijski centar u moru (R4) sukladno članku 38. odredbi ili kao privez u zoni sporta i rekreacije (PS).

Članak 130.

Sportsko-rekreacijski centar s namjenom tenis centar R1₁ - Artatore - Ćunski površine 0,22 ha je dozvoljeno graditi prema slijedećim uvjetima:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) je 0,1;

- najveća bruto površina građevine do 250 m²,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) je 0,1 / 0,2 uključujući tavan;

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m,

- najveći dozvoljeni broj etaža je potpuno ukopani podrum, prizemlje i tavan,

- oblikovanje građevine suvremeno, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture uz naglašenu intenciju uklapanja u okolni krajolik i naselje,

- broj parkirališnih mjesta prema članku 194. odredbi.

Rekreacijske zone - R2

Članak 131.

Pri uređenju rekreacijske zone treba u najvećem dijelu sačuvati postojeće zelenilo.

Na najviše 10 % površine rekreacijske zone je dozvoljena izgradnja građevina sportskih i rekreacijskih te pratećih zabavnih, ugostiteljskih, uslužnih i pomoćnih sadržaja sa svlačionicama i sanitarijama, spremištima rekvizita, spremištima opreme za održavanje površina i sl.

Članak 132.

U okviru rekreacijske zone Kaciol (R2₁₆) se na dijelu uz groblje uređuje parkovna površina sa šetnicama (u pojasu 30 m), dok se na preostalom dijelu površine, vodeći računa o lokacijskim uvjetima uređuju pojedinačni rekreacijski sadržaji u zelenilu. Pri uređenju gradskog kupališta na ovoj lokaciji dozvoljeno je graditi potporne zidove, obale i obalne zidove, diskretno lociranu prateću građevinu s ugostiteljskim i drugim pratećim sadržajima sanitarija i kabina za presvlačenje i sl. Svi se zahvati u ovom prostoru trebaju oblikovati i izvoditi vrlo pažljivo uklapanjem u vrijedan prostor.

Članak 133.

Obalni dio rekreacijske zone se u pravilu uređuje kao uređena plaža a more se koristi kao akvatorij uređene plaže (R3) i sportsko-rekreacijski centar u moru (R4) sukladno članku 38. odredbi.

2.3.1.4. Površina groblja (G)

Članak 134.

Groblja je dozvoljeno proširiti unutar utvrđene površine. Pri tome je groblje potrebno ograditi a novi dio s postojećim treba činiti jedinstvenu oblikovnu i funkcionalnu cjelinu. Na grobljima se mogu izvoditi zemljani radovi, te graditi građevine visokogradnje, u skladu s obavezama iz važećeg Zakona o grobljima, kao i posebnog odgovarajućeg propisa Grada.

Članak 135.

Groblja u Osoru, u Malom Lošinju, u Velom Lošinju i na Susku su zaštićena kao kulturno dobro - pa zahvati uređenja, gradnja pratećih građevina kao što su kapele, mrtvačnice i sl. i oblikovanje opreme koja se postavlja na groblju i komunalna infrastruktura mora biti u skladu s mjerama zaštite, postojećim izgledom i tradicijskim korištenjem. Uređenje ostalih groblja također treba uskladiti s postojećim izgledom i tradicijskim korištenjem.

2.3.1.5. Površine infrastrukturne namjene (IS)

Članak 136.

Uređenje građevinskih područja infrastrukturne namjene - IS odrediti će se sukladno namjeni i korištenju prostora prema točki plana 3.2.3.5. Infrastrukturna namjena, temeljem uvjeta nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti i sukladno točki 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava.

U sklopu građevinskog područja infrastrukturne namjene IS₂ se planira uređenje kopnenog dijela luke otvorene za javni promet Zela - Koromačna, rekonstrukcija postojećih ribarskih kućica, prenamjene do dvije kućice i izgradnja dvije nove kućice u prateći i ugostiteljski sadržaj luke, rekreacijske zone i uređene plaže. Postojeće kućice je dozvoljeno dograditi do 30 % postojeće površine, a nove se planiraju približno istih gabarita.

2.3.1.6. Površine posebne namjene (N)

Članak 137.

Uređenje građevinskih područja posebne namjene (N) odrediti će se sukladno urbanističkom planu uređenja i uvjetima nadležnih tijela obrane i unutrašnjih poslova.

2.3.2. Građenje izvan građevinskih područja

Članak 138.

Građenje se u pravilu provodi unutar građevinskog područja, a samo iznimno izvan građevinskog područja.

Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene, a određene su jednom građevnom česticom.

Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru jesu:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora,

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, ili drugo),

- građevine izvan građevinskog područja treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora i sukladno mjerama zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina,

- od građenja se štite vrijedni prostori: poljoprivredno tlo i dijelovi prostora koji predstavljaju zaštićenu prirodnu baštinu - posebni rezervat,

- izvan građevinskog područja nije dozvoljeno izvoditi radove otkopavanja i nasipavanja obale, izuzev nužnih zahvata pri izvođenju radova na izgradnji infrastrukture i drugih dozvoljenih građevina, uređenju obalnog puta, uređenju i rekonstrukciji postojećih sidrišta i privezišta do 10 vezova i sl. radova).

Građevine koje se grade izvan građevinskog područja lociraju se i koriste na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju te korištenje drugih građevina izvan građevinskog područja, tako da ne narušavaju vrijednosti krajolika i okoliša općenito.

Članak 139.

Izvan građevinskog područja se može graditi sljedeće:

- građevine infrastrukture u funkciji prometnog sustava, vodnogospodarskog i energetskog sustava, sustava veza, kao i građevine komunalne infrastrukture u sklopu čega azil za životinje,

- površina mora za marikulturu i područje za određivanje lokacije za marikulturu,

- sidrišta, prema članku 205. odredbi,

- građevine za vlastite gospodarske potrebe,

- gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, za vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo,

- građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu,

- rekreacijska područja,

- građevine posebne namjene koje se planiraju izvan građevinskog područja.

Građevine infrastrukture

Članak 140.

Građevine infrastrukture čine vodovi i građevine u prometnog sustava, (osim morskih luka), telekomunikacijskog sustava, vodnogospodarskog sustava i sustava energetike i građevine komunalne infrastrukture, u što se uključuje i azil za životinje.

Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u točki odredbi 5.

Članak 141.

Na lokaciji Skračina u Malom Lošinju, površine oko 0,25 ha, dozvoljeno je graditi azil za životinje kao jednostavne prizemne građevine koja ima zatvoreni i natkriveni dio. Izgraditi se može, prema potrebama do 50 % površine zemljišta, a neizgrađeni dio je poželjno ozeleniti. U sklopu građevine ili sklopa građevina azila se može graditi veterinarska stanica, druge građevine, kompatibilne nemjene kao npr. smještaj za pse i druge kućne ljubimce, prateći i pomoćni sadržaji.

Azil za životinje se gradi izravnom primjenom ovog plana. Utvrđuju se sljedeći uvjeti za izgradnju:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) je 0,5;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) je 0,7 - najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m,

- najveći dozvoljeni broj etaža je ukopani podrum, prizemlje i tavan,

- oblikovanje građevine suvremeno, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture uz naglašenu intenciju uklapanja u okolni krajolik i naselje,

- broj parkirališnih mjesta: najmanje 0,5 parkirališnih mjesta po 1 zaposlenom, najmanje 1 parkirališno mjesto na 100 m² bruto površine građevine.

Površina mora za marikulturu i područje za određivanje lokacije za marikulturu

Članak 142.

Ovim se Prostornim planom utvrđuju površine mora za marikulturu: H1 postojeća u Uvali Kaldonta - Punta Križa površine oko 5,13 ha i područje za određivanje lokacije za marikulturu H2 od uvale Zakolo do uvale Golublja jama (Sjeverno podno Osoršćice) površine oko 10,13 ha i H3 uz uvalu Porat površine oko 13,32 ha, označene na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« i na kartografskom prikazu br. 3.1 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mj. 1:25.000.

Lokacija za marikulturu se određuje temeljem dodatnih istraživanja i temeljem Procjene utjecaja na okoliš. Za postojeću i planirane lokacije nužno je i za vrijeme korištenja praćenje stanja u okolišu i održavanje prostora, posebno kakvoće mora u dozvoljenim granicama.

U okviru ovih površina mora za marikulturu i područje za određivanje lokacije za marikulturu nije dozvoljen uzgoj plave ribe, a preporuča se uzgoj školjkaša.

Građevine za vlastite gospodarske potrebe

Članak 143.

Izvan pojasa kopna 1000 m od obalne crte, izvan građevinskog područja naselja, mogu se graditi prizemne građevine za vlastite gospodarske potrebe građevinske (bruto) površine do 30 m² na poljoprivrednom zemljištu površine veće od 1.000 m², izvan zaštićenih područja kulturnih, prirodnih i krajobraznih vrijednosti označenih na kartografskim prikazima br. 3. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - zaštita prirode i kulturnih dobara« i br. 3.1 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mj. 1:25.000.

Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

Članak 144.

Izvan pojasa kopna u širini od 1000 m od obalne crte, izvan građevinskog područja naselja, mogu se graditi prizemne gospodarske građevine, ali isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, uz uvjet da je investitor registriran za obavljanje navedene djelatnosti.

Članak 145.

Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti su:

- gospodarske građevine i stočarska skloništa na pašnjacima,

- spremišta u vinogradima, maslinicima i voćnjacima,

- spremišta alata na ostalom poljoprivrednom zemljištu,

- pčelinjaci,

- tovilišta stoke i peradi.

Članak 146.

Gospodarske građevine u funkciji stočarstva se mogu graditi na pašnjacima površine veće od 100.000 m², poštivanjem sljedećih kriterija:

- najveća dopuštena površina sjenika, odnosno spremišta iznosi 50 m²,

- najveća dopuštena površina štale za prehranu ovaca iznosi 140 m²,

- u istoj građevini može se izgraditi i prostor za sklanjanje ljudi površine do 25 m²,

- dozvoljena je izgradnja nadstrešnice za mužnju i građevine za agregat.

Članak 147.

Spremišta u maslinicima i voćnjacima se mogu graditi samo na katastarskim česticama površine veće od 10.000 m² uz sljedeće kriterije:

- najveća dopuštena površina iznosi 20 m², a za vinograde na katastarskim česticama površine veće od 2000 m² uz sljedeće kriterije:

- najveća dopuštena površina iznosi 15 m² i ukopana cisterna do 15 m³,

- pčelinjaci i spremišta pčelara se mogu graditi samo na katastarskim česticama površine veće od 5.000 m² uz slijedeće kriterije: najveća dopuštena površina pčelinjaka- nadstrešnice iznosi 10 m² i najveća dopuštena površina spremišta i prostora za vrcanje iznosi do 20 m².

Članak 148.

Udaljenost tovilišta sitne stoke, odnosno peradarnika ne može biti manja od 30 metara od građevine stambene namjene, odnosno bunara.

Tovilišta i peradarnici se ne mogu graditi na manjoj udaljenosti od 3 kilometra od građevinskog područja naselja gradskog karaktera niti na manjoj udaljenosti od 0,5 km od drugih građevinskih područja i građevina.

Lokacijskom dozvolom za izgradnju tovilišta moraju se odrediti uvjeti:

- za opskrbu vodom,

- za djelotvorno pročišćavanje otpadnih voda i mjere za zaštitu okoliša,

- za prostor za boravak ljudi i

- za sadnju zaštitnog drveća.

Članak 149.

Za gospodarske građevine u funkciji tradicionalnog otočkog stočarstva (ovčarstvo i kozarstvo), treba primjenjivati kriterije koje je narod ovog kraja, kroz stoljeća bavljenja ovim djelatnostima, otkrio i usvojio. Te građevine su ekološki prihvatljivije od navedenih tovilišta.

Članak 150.

Poljoprivredno zemljište koje je služilo kao osnova za izgradnju spremišta ne može se parcelirati na manje dijelove. Poljoprivredno zemljište na kojem postoji pojedinačna gospodarska građevina, čija je veličina i vrsta takva da to zemljište u smislu ovoga Prostornog plana nema dovoljnu površinu za izgradnju dviju gospodarskih građevina, ne smije se parcelirati u manje dijelove, bez obzira u koje vrijeme i po kojoj osnovi je ta građevina izgrađena.

Članak 151.

Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti se grade kao prizemne građevine s mogućnošću izgradnje podruma. Dozvoljena visina za spremišta je 2,2 m a za ostale građevine je najveća dozvoljena svijetla visina prizemlja 2,60 m.

Tlocrtna projekcija pojedinačnih gospodarskih građevina mora biti izdužena, najmanje u omjeru 1:2, a sljeme krova mora biti paralelno s dužom stranom građevine i sa slojnicom terena. Krov može biti jednovodni, kod većih građevina dvovodni s pokrovom od kupe kanalice nagiba 23^o. Oblikovanje građevina treba biti u skladu s tradicijom u gradnji tih vrsta građevina, svijetla visina prizemlja ne može biti viša od 2,60 metara, krov dvostrešan, nagiba 23 stupnja pokriven kupom kanalicom ili »mediteran« crijepom s krovištem koje se na stropnu konstrukciju postavlja direktno bez nadozida.

Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu

Članak 152.

Izgradnja građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s veličinom parcele najmanje 3 ha, dozvoljena je na udaljenosti najmanje 100 m od obalne crte, kao prizemne građevine ukupne površine 200 m².

Lokacije građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i pružanja ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu će se, za jedan ili više programa na istoj lokaciji, odobravati sukladno posebnom Programu Grada Malog Lošinja za razvoj »agro« i ruralnog turizma, kojim će pored utvrđenih prostornih kriterija i ravnomjernog planiranja na cijelom prostoru Grada odrediti dodatni kriteriji od interesa za Grad, sukladno Master planu razvoja turizma.

Uz druge lokacije agro-turizma koje će se realizirati u sklopu građevinskih područja ruralnih naselja, ovo će biti dopuna specifične ponude u sklopu projekta agro-turizma.

Izgradnja građevine za vlastite potrebe u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo s veličinom parcele najmanje 3 ha, dozvoljena je na udaljenosti najmanje 100 m od obalne crte, kao prizemne građevine ukupne površine 100 m².

Ove se građevine mogu graditi najmanje 200 m od rubnog područja najbližeg naselja ili stana, a bliže uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci (Ministarstvo kulture).

Rekreacijska područja (RP)

Članak 153.

Rekreacijska područja su prostori prirodnog okoliša koji se koriste i uređuju u funkciji rekreacije u slobodnom prostoru i izletničkog turizma.

U takvim se prostorima, sukladno obilježjima prostora i uz posebno vrednovanje krajobraznih vrijednosti mogu izvoditi samo zahvati koji su primjereni određenoj lokaciji ili području. Dozvoljava se mogućnost uređivati pješačke staze, biciklističke staze, jahaće i trim staze i igrališta za rekreaciju, uređivati dječja igrališta, urediti parkirališta, prije svega rekonstruirati postojeće građevine sukladno odredbama ovog plana, graditi nove građevine koje je temeljem odredbi ovog plana dozvoljeno graditi izvan građevinskog područja, te iznimno, u okviru pojedinog područja na jednoj lokaciji graditi primjereno oblikovanu prizemnu građevinu za prehranu i piće, sanitarije i spremišta za sportske rekvizite, skloništa i slično, koja je u funkciji dnevnog izletničkog turizma. Oblikovanje građevine treba biti prilagođeno prirodnom ambijentu. Lokacijskom dozvolom se, ovisno o lokacijskim uvjetima, utvrđuje ukupna površina građevine (okvirno 20 m²) s terasom za najviše 40 mjesta koja može biti natkrivena tendom ili pergolom) i sadržaji u građevini, te vezano na to način vodoopskrbe, odvodnje i energetski sklop.

Kao rekreacijska područja se mogu koristiti prostori koji su za to pogodni, a da se vrijednosti istog i okolnog prostora time ne umanjuju. Kao rekreacijska područja su istaknuti prostori park šume Čikat - Mali Lošinj, park šume Pod Javori - Veli Lošinj, otočić Murtar u površini od 5,0 ha i dio otočića Koludarca u površini od 4,46 ha,

ukupan prostor planine Osoršćice, prostor Punte Križa i južni dio otoka Lošinja. Kao specifično rekreacijsko područje nove turističke ponude u čijoj bi funkciji bila i poljoprivredna proizvodnja, planira se područje Punta Križa - Matalda. Koncepcija programa je vrjednovanje i promocija ekologije, zdravog života i način života u prostoru Matalde, odnosno područja Punta Križa u cjelini. Realizacija ovog programa sastavni je dio ukupne turističke ponude područja, s naglaskom na razvoj »otočkog agroturizma«.

U okviru rekreacijskog područja na južnom dijelu otoka Lošinja, na jednoj se lokaciji dozvoljava realizacija promotivnog turističko-edukacijskog punkta, na način da se dozvoljava izgradnja prizemne ili jednoetažne građevine ili sklopa građevina, ukupne tlocrtne površine u razini prizemlja do 100 m² koja bi bila udaljena od obalne linije najmanje 100 m, uz uvjet da se na lokaciji isključuje mogućnost stanovanja ili turističkog smještaja.

Građevine posebne namjene koje se planiraju izvan građevinskog područja

Članak 154.

Na prostoru Grada Malog Lošinja je izvan građevinskog područja smještena slijedeća građevina posebne namjene - vojna građevina:

1. RP »Tovar«.

Na lokaciji RP »Tovar« se dozvoljava rekonstrukcija postojećih vojnih građevina i radovi kojima se osigurava nesmetan rad vojnih uređaja te sigurnost i tajnost vojnog kompleksa sukladno potrebama obrane kao i realizacija novog objekta sukladno potrebama obrane.

Područja posebnih ograničenja u korištenju

Članak 155.

Prostori posebnih ograničenja u korištenju koja se odnose na krajobraz i obalu, geotehničke značajke tla, lovišta, sanaciju prostora, rekreacijska područja, more, zaštitu površina i građevina posebne namjene i zone ograničene gradnje i uređenja prostora vezano na planiranje i korištenje građevina prometa su označeni na kartografskom prikazu br. 3.1 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mj 1:25000.

Krajobraz i obala

Članak 156.

Područja izdvojena kao osobito vrijedni predjeli prirodnog i kultiviranog krajobraza koja se nalaze izvan zaštićenih i evidentiranih vrijednih dijelova prirode i izvan područja kulturne baštine se štite ovim planom zbog osobite vrijednosti i ljepote sukladno članku 235. i 236. odredbi.

U ovom se krajobrazu kao posebnost ističu potezi i točke s panoramskim vrijednostima koji se štite od izgradnje koja bi na bilo koji način umanjila njihove vrijednosti:

- vrh Televrin na Osoršćici na koti 589 m n.m.

- vrh Sv. Nikola na Osoršćici na koti 558 m n.m.

- vrh Did na otoku Iloviku na koti 88 m n.m.

- vrh Mala straža na otoku Iloviku na koti 86 m n.m.

- vrh Straža na otoku Susku na koti 93 m n.m.

- vrh Vela straža na Punti Križa na koti 154 m n.m.

- vrh Melin kraj Velog Lošinja na koti m n.m.

- vrh Sv. Ivan kraj Velog Lošinja na koti 231 m n.m.

Geotehničke značajke tla

Članak 157.

Područja posebnih ograničenja u korištenju obzirom na postojeće geotehničke značajke tla određuju se sukladno točkama 1.2.1.1. Geološka građa, geotehničke značajke i hidrologija (bujične vode) i 3.7.1. Zaštita tla i označena su na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25.000.

Lovišta

Članak 158.

Područja posebnih ograničenja u korištenju obzirom na površine lovišta, lovnih površina i površina zemljišta izvan lovišta označena su na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25.000.

Lovnu površinu treba, zbog usvojenih načela očuvanja okoliša i očuvanja vrijedne prirode u ovom prostoru, ograničiti na prostore izvan zaštićenih prirodnih područja (na južni dio otoka Cresa i južni dio otoka Lošinja) te broj i površinu lovišta reducirati sukladno planiranom korištenju prostora.

Zbog generalnog opredjeljenja za primjenu sustavnih i cjelovitih mjera zaštite prirode neophodno je preispitati kompatibilnost lova s načelima zaštite prirode.

Alohtonu divljač na ovom prostoru ukloniti na osnovu Programa sačinjenog od strane stručnih institucija korištenjem iskustava poznatih na području EU.

Prostori za sanaciju

Članak 159.

Prostori napuštenih odlagališta otpada, prostori oštećenog kultiviranog krajobraza i površine eksploatacije kamena su planirani za sanaciju. Napuštena odlagališta otpada su označena na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25.000.

Nužna je sanacija vrijednog prostora te prirodnog i kultiviranog krajolika koji je devastiran bespravnom gradnjom i neprimjerenim korištenjem poljoprivrednih i šumskih površina postavljanjem različitih objekata za povremeni boravak i kampiranje i vezano na to izvođenje drugih radova na zemljištu. Te je objekte potrebno evidentirati i ukloniti a područje sanirati privođenjem osnovnoj namjeni. Ovakve su devastacije prisutne u izvjesnoj mjeri na cijelom prostoru Grada, a brojnošću su posebno naglašene na području Punte Križa, na području Liski-Kurila i Podosoršćicom. Kako se navedeno korištenje zemljišta uglavnom događa točkasto u prostoru, na kartografskom prikazu 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25.000, grafički se kao zonu sanacije definiralo područje sjeverno od Pogane na Punti Križa, koje se u cjelini koristi na navedeni način.

Ovim se Prostornim planom utvrđuje sanacija postojećeg kamenoloma Brdo Kušć. Područje za sanaciju je određeno na kartografskom prikazu br. 3.1 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mj. 1:25.000, a obuhvaća površinu kamenoloma izvan područja za prenamjenu. Sanacija se provodi kako bi se devastirano područje saniralo u skladu s važećim propisima iz oblasti rudarstva. Sanaciju se planira provesti oblikovanjem terena i pošumljavanjem odgovarajućim autohtonim biljnim vrstama.

Rekreacijska područja

Članak 160.

Vrijedni prostori krajobraza koji se namjenjuju rekreaciji u prirodnom okruženju te se štite i koriste sukladno člancima 153., 156. i 235.-237. odredbi i označena su na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25.000.

More

Članak 161.

Područja mora na koja se odnose posebna ograničenja određuju se sukladno članku 38. odredbi i označena su na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« i na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«, u mjerilu 1:25.000.

Zone zaštite površina i građevina posebne namjene

Članak 162.

Na prostoru Grada Malog Lošinja su određene površine posebne namjene za slijedeće zone vojnih kompleksa i građevina: 1. Vojarna »Kovčanje« i
2. RP »Tovar«.

Ovisno o vrsti, namjeni i položaju u prostoru, oko pojedinog kompleksa iz prethodnog stavka se određuje zaštitna zona sa slijedećim uvjetima korištenja i uređenja prostora:

1. Vojarna »Kovčanje« - zabrana gradnje u pojasu 100 m od ruba zone posebne namjene, za svaku eventualnu gradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju tražiti suglasnost MORH- a, područje luke posebne namjene definirati sukladno Odluci o lukama posebne namjene.

2. RP »Tovar« da - zabrana gradnje u 700 m od osi uređaja ovisno od mikrolokacije postaje, razmještaja i namjene objekta unutar postaje, karakteristika terena, okolne naseljenosti i dr. odnosno do trase planirane državne ceste D100.

Zone zaštite za sve površine i građevine su označene na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«.

Zone ograničene gradnje i uređenja prostora

Članak 163.

Na prostoru Grada Malog Lošinja su određene zone ograničene gradnje i uređenja prostora za potrebe i u funkciji prometnih građevina.

a. Utvrđuju se zone ograničene gradnje i uređenja prostora radi rezervacije koridora za trase sljedećih cesta:

1. rekonstrukciju državne ceste na dijelu kroz naselje Osor, gdje zona zabrane gradnje obuhvaća prostor unutar kojeg je moguće izgraditi novu dionicu državne ceste D100 i podmorski tunel, a izgradnja u utvrđenoj zoni je dozvoljena nakon rekonstrukcije državne ceste na predmetnoj dionici,

2. izgradnju spojne ceste Sunčana uvala - Kalvarija u Malom Lošinju, gdje zona zabrane gradnje obuhvaća prostor unutar kojeg je moguće izgraditi dionicu spojne ceste a izgradnja u utvrđenom koridoru je dozvoljena nakon izgradnje ceste.

U zoni ograničene gradnje i uređenja prostora koridora cesta, prije rekonstrukcije, odnosno izgradnje planirane ceste se dozvoljava izgradnja isključivo:

- vodova infrastrukture koje je moguće preložiti u trup ceste,

- izgradnje pješačkih i biciklističkih staza,

- postavljanje pokretnih građevina i uređaja,

- na prostoru sportsko-rekreacijskog centra R1₉ je pored navedenog dozvoljeno uređenje nasutih ili travnatih igrališta.

b. Utvrđuju se zone ograničene gradnje i uređenja prostora radi rezervacije prostora za izgradnju javnih parkirališta čiji je prostorni raspored vidljiv iz kartografskog prikaza br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25.000. Parkirališta se uređuju sukladno člancima 194. i 195. odredbi.

c. Utvrđuju se zone ograničene gradnje i uređenja za korištenje aerodroma i letjelišta;

3. za aerodrom Mali Lošinj se utvrđuje zračni put,

4. za aerodrom Mali Lošinj se utvrđuje prostor u dužini od 500 m u nastavku piste, za postavljanje prilaznih svjetala nakon njenog planiranog produženja,

5. za letjelište Unije se utvrđuje zračni put.

Zračni put aerodroma (3.) i letjelišta (5.) predstavlja zaštitnu površinu u kojoj se ograničava visina objekata viših od 35 m, prirodnih i umjetnih zapreka čime se omogućuje siguran manevar zrakoplova.

U zoni ograničene gradnje oznake (4.) je eventualno građenje i uređenje dozvoljeno uz suglasnost nadležnog Ministarstva.

d. Zona ograničene gradnje i uređenja prostora u koridoru žičare određuje se u članku 198. odredbi.

Zone zaštite za sve površine i građevine su označene su na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 164.

Pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.

Turizam

Članak 165.

Uloga turizma u razvoju gospodarstva području Grada Malog Lošinja je prevladavajuća. Razvoj turizma temeljiti će se na osnovnim resursima koji čine prirodne vrijednosti i kulturna baština uključivo prepoznatljivost područja, posebno otoka Lošinja kao turističke destinacije s tradicijom. Koncept razvoja turizma treba uskladiti s receptivnim mogućnostima prostora, globalno i za svaku destinaciju posebice, uvijek uz poštivanje uvjeta zaštite okoliša. Pri tome treba utvrditi mjere kojima se negativni efekti koji se neminovno očekuju zbog koncentracije velikog broja gostiju i u isto vrijeme, svode na prihvatljivu mjeru.

Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja potrebno je planirati i provoditi tako da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja.

Budući razvoj ugostiteljstva i turizma je u najvećoj mjeri planiran u okviru postojećih izgrađenih ugostiteljsko turističkih zona, njihovim restrukturiranjem i repozicioniranjem uz podizanje razine sadašnjeg smještaja.

Povećanje kapaciteta i obogaćenja ponude u turizmu planira se stvaranjem uvjeta za razvoj zdravstvenog turizma, pružanjem ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu te korištenjem graditeljskog naslijeđa, posebno ruralnog koje je pretežito zapušteno ili u propadanju te drugih napuštenih građevina, za što treba osigurati stručnu revitalizaciju. Ukupno povećanje kapaciteta se planira do okvirno 4.900 kreveta. Povećanje kapaciteta u hotelskom smještaju visoke kategorije sa 4 i 5 zvjezdica (*), u izdvojenim zonama i u okviru naselja iznosi ukupno oko 1.600 kreveta.

Smještajni kapaciteti visoke kategorije, pretežno sa 4 i 5 zvjezdica (*), planiraju se u izdvojenim zonama ugostiteljsko turističke namjene ukupnog kapaciteta do 13.500 do 15.000 kreveta.

Oko 1.200 kreveta se planira u okviru malih obiteljskih hotela visoke kategorije koji će se urediti u okviru naselja.

Za razvoj ruralnog (agro) turizma se planira rekonstrukcija autohtonih kuća, gdje se kao najveća vrijednost prepoznaju napušteni stanovi na Punti Križa i iznad Nerezina, te graditeljski fond malih otoka.

Pored toga se u okviru ruralnih naselja i na više lokacija izvan naselja planira realizacija projekata agro-turizma a vezano na pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu. Ukupno se planira do 1.000 kreveta u navedenom tipu smještaja.

Nautičke kapacitete se usklađuje s pojačanom zaštitom prirode na kopnu i moru. Marina se planiraju u Nerezinama ukupnog kapaciteta 280 vezova i u Malom Lošinju postojeća kapaciteta 400 vezova i planirana 200 vezova. Za dodatne nautičke kapacitete koristiti će se disperzirani manji kapaciteti unutar luka otvorenih za javni promet uz naselja i kapaciteti sidrišta.

Poljoprivreda

Članak 166.

Predviđa se postupni prelazak s konvencionalne na ekološku poljoprivredu (organsku, biološku). Takva poljoprivreda treba predstavljati kvalitetna dopunu turizmu pa njen razvoj treba usmjeriti prvenstveno na proizvodnju zdrave hrane koja će se uglavnom plasirati na vlastito tržište i u ugostiteljstvo otoka.

Aktiviranjem poljoprivrede podmirio bi se dio potreba u hrani stanovništva i turizma. Ekonomičnost je u proizvodnji autohtone zdrave hrane i njenom plasmanu u sklopu turističke ponude. Oslonac za ekološku poljoprivredu je na obiteljskim gospodarstvima i agroturizmu.

U cilju očuvanja prirodne biološke i krajobrazne raznolikosti potrebno je revitalizirati ekstenzivno stočarstvo, te poticati obnovu zapuštenih vinograda i maslinika na tradicionalan način, poticati pčelarstvo i sl.

Poljoprivredne površine se na prostoru Grada Malog Lošinja, posebno dio tih površina koje čine vrijedne poljoprivredne površine, čuva od nenamjenskog oblika korištenja. Obnovom poljoprivredne djelatnosti aktivira se postojeći potencijal koji čini vrijedno poljoprivredno zemljište, u velikoj mjeri zapušteno i rekultivira degradirani kulturni krajolik.

Osobito vrijedno obradivo tlo površine oko 600 ha i vrijedne obradivo tlo površine oko 2.600 ha čuva se od nenamjenskog korištenja i i osnova je razvoja maslinarstva, vinogradarstva, voćarstva, povrćarstva te uzgoja mediteranskog ljekovitog i začinskog bilja.

Za poljoprivredu treba koristiti i sve ostale poljoprivredne površine. U pretežnom dijelu površine to su kraški pašnjaci površine oko 10.300 ha koji su osnova razvoja ovčarstva, kozarstva i pčelarstva. Potrebno je provoditi krčenje i vraćanje prvobitne poljoprivredne namjene na svim poljoprivrednim površinama kao i na pašnjacima koji su tijekom vremena zarasli, jer se zbog smanjenje broja ovaca ne koriste za ispašu.

Zbog problema koje u revitalizaciji poljoprivrede izaziva izrazita usitnjenost poljoprivrednog posjeda te je potrebno poticati rješavanje zemljišno-knjižne problematike.

Lovstvo

Članak 167.

Lovnu površinu koja danas obuhvaća 57 % površine Grada treba, zbog usvojenih načela očuvanja vrijedne prirode u ovom prostoru, ograničiti na prostore izvan zaštićenih prirodnih područja te broj i površinu lovišta reducirati sukladno planiranom korištenju prostora. Zbog generalnog opredjeljenja za primjenu sustavnih i cjelovitih mjera zaštite prirode neophodno je preispitati kompatibilnost lova s načelima zaštite prirode.

Alohtonu divljač na ovom prostoru ukloniti na osnovu Programa sačinjenog od strane stručnih institucija korištenjem iskustava poznatih na području EU.

Šumarstvo

Članak 168.

Gospodarenje šumama obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama. Sveeuropski kriteriji za održivo gospodarenje šumom jesu:

1. održavanje i odgovarajuće poboljšanje šumskih ekosustava i njihov doprinos globalnome ciklusu kisika,

2. održavanje zdravlja i vitalnosti šumskog ekosustava,

3. održavanje i poticanje proizvodnih funkcija šume,

4. održavanje, očuvanje i odgovarajuće poboljšanje biološke raznolikosti u šumskom ekosustavu,

5. održavanje i odgovarajuće poboljšanje zaštitnih funkcija u upravljanju šumom (posebno tla i vode),

6. održavanje drugih socijalno-ekonomskih funkcija i uvjeta.

Šumama na ovom prostoru treba gospodariti na način da se prije svega osigura zaštita i unapređenja šuma posebno uz očuvanje šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima i to prvenstveno kao autohtonih sastojina, uz to osigurati jednostavnu biološku reprodukciju šuma i istovremeno djelovati na očuvanju faune uz ograničeno gospodarenje divljači.

Stvoriti stabilne šumske sastojine, obnavljati vegetaciju u uništenim ili degradiranim šumskim ekosistemima, erodiranim površinama, te na obešumljenim površinama na kojima poljoprivreda nema uvjeta razvoja, odnosno tamo gdje se ne provodi ekstenzivno stočarstvo.

Stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja gradskih područja, posebno rubnih, seoskih naselja, turističkih područja zbog povoljnog utjecaja šuma na okoliš, koje se ogleda u pozitivnim estetskim, funkcionalnim i sanitarnim utjecajima na urbanizirana područja (izgled krajolika, zaštita od utjecaja buke i zagađenja, zaštita od prekomjerne insolacije i utjecaja vjetra, mogućnost korištenja za rekreaciju i djelom za proizvodnju).

Na području Čikata i drugih dijelova Malog Lošinja, na području Pod Javori i drugih dijelova Velog Lošinja, te na ostalim mjestima gdje pridolaze sastojine alepskog bora cilj je formirati mješovitu sastojinu alepskog bora s grupama stabala crnike izraslih iz sjemena, formirajući tako kvalitetnu šumu estetske vrijednosti, koja bi i dalje imala značajniju funkciju u turističkoj valorizaciji ovog područja.

Šumarstvo će i nadalje biti u temeljnoj funkciji održavanja šumskog fonda, zaštiti i rekreaciji dok će eksploatacija

biti minimalna. Održavanje državnih šuma i manji obujam sječe treba provoditi u skladu s Programima gospodarenja, dok je Grad obvezan izraditi Programima gospodarenja šumskim zemljištima na privatnoj zemlji kojim će se i na tim površinama primjenjivati ista načela gospodarenja.

Šumsko gospodarsku osnovu nadležna šumarija može provoditi nakon što dobije suglasnost Gradskog vijeća a sve građevine (motrionice, šumske i protupožarne ceste, prosjeci i sl.) moraju biti definirane u njoj, te će se nakon suglasnosti Grada imati valjane dokumente za izvođenje prema Zakonu o gradnji. Prilikom izdavanja tih dokumenata potrebno je obvezno utvrditi uvjete zaštite prirode prema Zakonu o zaštiti prirode.

Ribarstvo

Članak 169.

Područje Lošinja i Cresa ima dobru tradiciju ulova i prerade ribe, a i nalazi se u blizini potrošačkih centara (Trst, Rijeka, turistička mjesta). U narednom razdoblju povećavat će se ulov ribe za potrebe stanovništva, turizma i izvoza, ali bi trebalo modernizirati i proširivati ribarsku flotu i ribolovnu opremu, unijeti više reda na lovištima, suzbijati nedopuštene oblike ulova i pooštriti sezonsku zaštitu ribljeg fonda. Uz to će se povećati broj profesionalnih, malih i športskih ribara. Postoje povoljni uvjeti i za proširenje marikulturnog uzgoja ribe, dagnji i kamenica; pogodne uvale za taj uzgoj treba predvidjeti prostornim planom. Očekuje se povećanje ulova i uzgoja od sadašnjih 2000 t na 2.200 -2.500 t u 2015. godini.

Brodogradnja

Članak 170.

U sekundarnom sektoru brodogradnja će i nadalje biti dominantna djelatnosti, ali će se uz nju razviti i mnogi obrtnički pogoni koji će nadopunjavati tu djelatnost. No oni će poticati i razvoj drugih prerađivačkih djelatnosti koje neće onečišćavati okoliš i koje će pridonositi cjelogodišnjem zapošljavanju ljudi. U narednom razdoblju će razvoj nautičkog turizma i povećanje broja brodova za rekreaciju na otocima povećati potražnju za uslugama popravka trupa, motora i opreme, pa će navedena dva brodogradilišta povećati obujam svog poslovanja.

Potrebna je modernizacija pogona oba brodogradilišta uz uvođenje djelatnosti i načina rada kojima će se smanjiti negativan utjecaj na okoliš. Određeni tehnološki postupci s utjecajem na okoliš se trebaju napustiti (suho pjeskarenje) te uvesti nove tehnologije i nove djelatnosti koje će na bolji način valorizirati atraktivnost postojeće lokacije uz samo naselje (proizvodnja određene vrste plovila, servisiranje i održavanje određene vrste plovila, izložbeni prostori, sajmovi plovila, prodaja plovila i sl.).

Gospodarske - poslovne namjene

Članak 171.

Razvoj gospodarskih djelatnosti industrije, obrtništva i svih poslovnih djelatnosti se usmjerava prvenstveno u izdvojene površine za gradnju gospodarskih sadržaja i to u zonu Kalvarija uz naselje Mali Lošinj i zonu Ćunski - Kušć nedaleko naselja Ćunski.

Pored toga se gospodarske aktivnosti planiraju razvijati unutar postojećih i planiranih površina gospodarske namjene unutar naselja, kao i pojedinačnih sadržaja u sklopu zona mješovite namjene u sklopu naselja, racionalnim korištenjem zauzetih prostora pretežno u okviru postojećih lokacija ali i u novim zonama naselja.

Postojeće površine isključivo gospodarske namjene u naseljima su postojeća brodogradilišta u Malom Lošinju i u Nerezinama.

Nove manje gospodarske zone se planiraju, na principu policentričnog razvoja prostora, za manje proizvodno - zanatske sadržaje vezane uz tradicijsku poljoprivrednu djelatnost, uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i druge poslovne i gospodarske djelatnosti u naseljima Belej, Punta Križa, Nerezine, Veli Lošinj i Unije.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 172.

Ovim Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina od javnog interesa. Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti određuju se mrežom građevina za svaku djelatnost na osnovi posebnih zakona i standarda.

Mreža građevina društvene namjene na području Grada prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora«, u mjerilu 1:25000.

Pri utvrđivanju kriterija za dimenzioniranje naselja koja obnašaju funkciju glavnog gradskog i lokalnog razvojnog središta u planirane osnovne javne sadržaje uključena je i dječja ustanova - vrtić, sukladno planiranom broju stanovnika 2015.

Članak 173.

Građevine i sadržaji društvenih djelatnosti se u pravilu planiraju unutar prostora naselja, ovisno o centralnoj funkciji koju naselje obnaša, dok se u izdvojenim zonama izvan naselja planiraju sadržaji sporta i rekreacije i pojedine vjerske građevine.

U naselju Mali Lošinj kao središtu Grada se planiraju sljedeće društvene djelatnosti:

Uprava i sudstvo	- ispostave županijske i državne uprave - gradski/općinski organi samouprave - općinski sud - prekršajni sud - sjedište javnog bilježnika - porezna uprava - ispostava - policijska stanica
Predškolski odgoj	- dječji vrtić i jaslice
Školstvo	- srednja škola / viša škola - osnovna škola - sportska dvorana osnovne škole
Kultura i informacije		- otvoreno ili pučko učilište - kino - muzej, galerija - knjižnica, čitaonica
Zdravstvo i socijalna skrb		- stacionari u sklopu objekata primarne zdravstvene zaštite - objekti primarne zdravstvene zaštite - dom za starije osobe
Šport		- pojedinačni sportski objekti - sportski klubovi

U naseljima Veli Lošinj i Osor s Nerezinama kao lokalnim središtima planiraju se sljedeće društvene djelatnosti:

Predškolski odgoj	- dječji vrtić i jaslice
Školstvo	- područna osnovna škola
Kultura i informacije	- knjižnica i čitaonica - muzej, galerija
Zdravstvo i socijalna skrb	- primarna zdravstvena zaštita - sekundarna zdravstvena zaštita u Velom Lošinju - dom za starije osobe
Šport	- pojedinačni sportski objekti - sportski klubovi

U naseljima Ilovik, Susak, Unije i Punta Križa kao samostalnim naseljima i manjim lokalnim središtima se planiraju sljedeće društvene djelatnosti:

Školstvo	- područna osnovna škola
Zdravstvo	- primarna zdravstvena zaštita
Kultura i informacije	- knjižnica i čitaonica /preporuka/

Predškolske i školske ustanove

Članak 174.

Pri izradi urbanističkih planova uređenja za naselja u kojima se planiraju ove ustanove (iako postojeće predškolske i školske ustanove zadovoljavaju potrebe u planskom razdoblju) potrebno je rezervirati dio prostora uz postojeće ustanove za eventualne potrebe širenja i podizanja standarda unutar postojeće ustanove. U naselju Mali Lošinj treba planirati/rezervirati prostor za visoku školu/veleučilište.

Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu i to:

- za predškolske ustanove: 8% (6 %), uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%,

- za osnovne škole 10,0% (8 %).

Prilikom izrade urbanističkog plana uređenja naselja Mali Lošinj je potrebno poboljšati uvjete dostupnost i sigurnosti prilaza do postojećih ustanova.

Građevina školske sportske dvorane se gradi na prostoru u neposrednoj blizini škole i postojeće gradske sportske dvorane, sukladno važećim uvjetima i uvjetima iz članaka 90. i 91. odredbi.

Sport i rekreacija

Članak 175.

Građevine i područja namijenjena za smještaj sportsko- rekreacijskih sadržaja smještaju se unutar građevinskog područja naselja i na površinama za izdvojene namjene.

Detaljniji uvjeti gradnje građevina u građevinskim područjima naselja određeni su člancima 90. i 91. odredbi, a na površinama za izdvojene namjene člancima 124.-133. odredbi.

Urbanističkim planom uređenja za pojedino naselje ili izdvojenu namjenu uz obalu, mora se planirati obalna šetnica (lungo mare) i omogućiti šetnja i rekreacija uz samu morsku obalu.

U sklopu rekreacijskih područja, akvatorija i obalnog pojasa određuju se uređene i prirodne morske plaže namijenjene kupanju i sportovima na vodi.

Izvan građevinskih područja se rekreacijska područja uređuju prema članku 153. odredbi.

Zdravstvo i socijalna skrb

Članak 176.

Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima (ili ograničenjima). Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim člancima 90. i 91. odredbi.

Građevina doma za starije osobe se gradi u naselju koje je centar Grada i lokalni centar, gdje postoje uvjeti korištenja zdravstvenih, socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za društvenu aktivnosti korisnika doma, najmanjeg kapaciteta 40 korisnika, te manjeg kapaciteta u drugim naseljima.

Vjerske građevine

Članak 177.

Vjerske građevine (crkve, kapele, samostani, pastoralni centri, škole i dr.) u pravilu se grade u građevinskim područjima naselja. Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim člancima 90. i 91. odredbi, kapele, križevi i sl. obilježja se mogu smjestiti i izvan građevinskih područja naselja nakon što se obnove sve postojeće i urušene.

Unutar građevinskog područja naselja Ćunski - Artatore (NA 2.1), se na prostoru površine približno 1.000 m² (dio k.č. 10910/9) planira izgradnja crkve, kao samostojeće građevine izgrađene površine do 200 m², na način da se izbjegne znatnije rušenje vrijednog visokog zelenila na lokaciji. Građevina treba biti kvalitetno oblikovana sukladno namjeni. Na neizgrađenom dijelu građevne čestice se u cijelosti čuva postojeće visoko zelenilo, a parkiralište se na čestici može urediti isključivo prilagođavajući se rasporedu postojećih stabala.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 178.

Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina« i br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, u mjerilu 1:25.000.

Razvrstaj građevina infrastrukture državnog i županijskog značaja prikazan je člancima 44.-46. odredbi. Ovim su Planom određeni koridori i površine infrastrukturnih sustava i to za:

- prometni sustav koji uključuje cestovni, pješački i promet u mirovanju te pomorski i zračni promet,

- infrastrukturu telekomunikacija i pošta,

- vodnogospodarskog sustava,

- energetskog sustava.

Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora se određuju na sljedeći način:

Površine za infrastrukturu određuju se prema kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina« i br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže« u mjerilu 1: 25.000, uvažavajući:

- vrednovanje prostora za građenje,

- uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,

- mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti,

- mjere zaštite prirodnih vrijednosti,

- mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa i

- mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

5.1. PROMETNI SUSTAV

Članak 179.

Prometni sustav prostora Grada Malog Lošinja prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, u mjerilu 1:25.000, a uključuje osnove cestovnog, pomorskog i zračnog sustava te poštanskog i telekomunikacijskog sustava.

5.1.1. Cestovni promet

Članak 180.

Cestovnu mrežu na području obuhvata ovog Plana, sukladno Prostornom planu Primorsko-goranske županije, čine javne ceste: državne, županijske i lokalne, te nerazvrstane ceste:

Državna cesta Porozina (trajektna luka) - Cres - Mali Lošinj (D100)

Planirana rekonstrukcija dionice:

- obilaznica Beleja (između naselja Belej i Kačićevi) l = 2.000 m,

- rekonstrukcija kroz Osor s izgradnjom novog mosta,

- obilaznica Nerezina (u realizaciji),

- rekonstrukcija pred Malim Lošinjem (uvala Kovčanje- autokamp Poljana) - novi dio trase l = 1.500 m, pri kojem je zahvatu potrebno ishoditi suglasnost Ministarstva obrane,

- rekonstrukcija u Malom Lošinju od brodogradilišta do Zagazina l = 850 m (nova trasa istočno oko uzvisine Malin),

- rekonstrukcija na Privlaci l = 500 m podizanje nivelete s izgradnjom novog mosta,

- rekonstrukcija križanja na završetku državne ceste D100 u Malom Lošinju i na početku županijske ceste za Veli Lošinj, s naglaskom na potrebu kvalitetnog rješenja pješačkog i biciklističkog prometa (moguće rješenje križana u dvije razine).

Nakon izgradnje novih dionica državne ceste, postojeće će trase postati nerazvrstane prometnice u naseljima.

Županijske ceste

Na prostoru Grada Malog Lošinja su planirane sljedeće županijske ceste:

- od državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj do zračne luke Mali Lošinj,

- od Malog Lošinja do Velog Lošinja.

Lokalne ceste

Na prostoru Grada Malog Lošinja su planirane sljedeće lokalne ceste:

- od državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj do centra naselja Mali Lošinj,

- od državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj do T.L. Čikat,

- od lokalne ceste T.L. do T.L. Sunčana uvala,

- od državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj do Ustrina,

- od državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj do T.L. Baldarin,

- od državne ceste Porozina - Cres - Mali Lošinj do T.L. Artatore.

- Nova prilazna cesta od državne ceste (D100) u naselju Nerezine do planirane luke nautičkog turizma - marine Biskupija u Nerezinama.

- Produženje ceste od T.L. Čikat - M. Lošinj (Ž5159) do T.L. Sunčana uvala (Ž5160) oko uzvisine Belveder ponovo do iste ceste (Ž 5159) čime se postiže bolja protočnost kroz hotelski kompleks u Sunčanoj uvali (bez okretanja) posebno za autobuse. Dužina ovog dijela ceste je 1.300 m s nagibima 6,33 % i 4,0 %.

- Novi dio ceste Osor (D100) - Punta Križa - T.L. Baldarin (L 58101), od novog spoja s D100 pred Osorom do spoja na postojeću trasu, u dužini 1000 m i s uzdužnim nagibom n % 1,5 % te rekonstrukcija ostalog dijela ceste za Puntu Križa, u dužini od 12.700 m s novim dijelovima ceste za obilazak oko naselja Punta Križa l = 2200 m i s novim spojem na kamp Baldarin l = 1100 m.

- Novi dio ceste T.L. Artatore - D100 (L 58103) za naselje Artatore dužine 150 m od novog spoja s D100 do postojeće trase. Osim toga se ostali dio trase 500 m planira rekonstruirati (proširenje kolnika i popravak elemenata dviju serpentina).

Članak 178.

Osnovni tehnički elementi za gradnju i uređenje javnih cesta na području obuhvata ovog Plana određuju se kako slijedi:

- broj prometnih trakova za državnu, županijsku i lokalnu cestu iznosi dva,

- najmanja dozvoljena širina prometnog traka za državnu cestu iznosi 3,25 m,

- najmanja dozvoljena širina prometnog traka za županijsku cestu iznosi 3,00 m,

- najmanja dozvoljena širina prometnog traka za lokalnu cestu iznosi 2,75 m,

- najmanja dozvoljena širina rubnog traka za državnu i županijsku cestu iznosi 0,30 m,

- najmanja dozvoljena širina rubnog traka za lokalnu cestu iznosi 0,20 m,

- poprečni nagib javnih cesta iznosi 2,5%-4,0%,

- najveći dozvoljeni uzdužni nagib za državnu cestu iznosi 7%(8%), za županijsku 10% a lokalnu 12%,

- najmanja dozvoljena širina nogostupa javne ceste je 1,60 m,

- najmanja dozvoljena širina bankine cesta van naselja) iznosi 1,20 m za državnu cestu, 1,00 za županijske i lokalne ceste.

Izuzeće od gornjih odredbi kod rekonstrukcije javne ceste unutar izgrađenog naselja su širine prometnih trakova za državne i županijske ceste koje mogu iznositi minimalno 3,00 m (državne) i 2,75 m (županijske) odnosno širina nogostupa 0,80-1,20 m.

Članak 182.

Na površinama infrastrukturnih građevina namijenjenih cestovnom prometu dozvoljena je gradnja i uređenje:

- osnovne ulične mreže i trga,

- parkirališta i garaže,

- pješačke zone i pješačkog puta,

- biciklističke staze i trake,

- benzinske crpke,

- pratećeg uslužnog objekta i

- drugih pratećih sadržaja u funkciji individualnog i javnog prometa.

U koridoru državne ceste Porozina (trajektna luka) - Cres - Mali Lošinj (D100), izvan građevinskog područja, dozvoljeno je izgraditi jedan servisni punkt, namijenjen održavanju te ceste.

U koridoru iste državne ceste se planiraju autobusna stajališta za naselja Belej, Ustrine, Osor, Nerezine (naselje i Lopari), Sv. Jakov (naselje i Lučica), Ćunski (naselje i Artatore) i Mali Lošinj (Kovčanje, Poljana, Privlaka i Zagazinjine) čiji je prostorni raspored vidljiv iz kartografskog prikaza br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25.000. Tehnički elementi autobusnih stajališta trebaju biti u skladu sa zakonskim propisima.

Članak 183.

Na prostoru u koridoru državne ceste Porozina (trajektna luka) - Cres - Mali Lošinj (D100), u zoni križanja s lokalnom cestom do naselja Punta Križa, uz naselje Osor a izvan građevinskog područja, dozvoljeno je izgraditi prateći uslužni objekt (PUO) s turističkim informativnim punktom, u sklopu kojega je moguće pored javnog parkirališta planirati ugostiteljsko turistički objekt s ugostiteljski, uslužnim, trgovačkim izložbenim i komunalnim sadržajima.

Izgradnja i uređenje zone za organizaciju pratećeg uslužnog objekta se utvrđuje prema slijedećim uvjetima:

- površina zone do 0,5 ha;

- najmanje 30 mjesta za osobne automobile i najmanje 2 parkirališta za autobus;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) je 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) je 0,3 / 0,6 uključujući tavan;

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m;

- najveći dozvoljeni broj etaža je ukopani podrum, prizemlje i tavan;

- suvremeno oblikovanje građevine, na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture uz naglašenu intenciju uklapanja u okolni krajolik i osjetljivi vrijedan prostor uz naselje Osor.

Nerazvrstane ceste/ulice

Članak 184.

Planirane nove ili rekonstruirane dionice su:

- nova cesta Mali-Veli Lošinj - planirana luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Mrtvaska, ukupne dužine 7.400 m planirana po istočnoj padini Kalvarije (Sv. Ivan) i njeno povezivanje s gospodarskim zonama Mali i Veli Lošinj. Trasa ceste se u najvećoj mogućoj mjeri prilagođava postojećem terenu, nužne usjeke i nasipe treba pažljivo oblikovati korištenjem zelenila i kamenom obloženih zidova. Prvi dio te ceste predstavlja obilaznu - sabirnu cestu naselja Veli Lošinj koja prolazi jugoistočnim rubnim prostorom naselja,

- novi odvojak ceste naselje Veli Lošinj - luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Rovenska,

- cesta u naselju Veli Lošinj koja prolazi obodno između turističkog naselja Punta i zapadnog ruba jezgre naselja,

- nova ulazna cesta u naselje Artatore s ceste za aerodrom (L5157),

- novi dio ceste Poljana - most na Privlaci u Malom Lošinju,

- novi odvojak ceste s postojeće ceste za Čikat u pravcu Velopina, ispod hotela Čikat,

- nova cesta od lokalne ceste (L58099) Ustrine - D100 do kamenoloma na lokaciji Bojnak koji se nalazi uz granicu, na području Grada Cresa.

Članak 185.

Gradnja unutar zaštitnog pojasa državne, županijske i lokalne ceste se utvrđuje u skladu s posebnim uvjetima nadležnih uprava za ceste i za nerazvrstane ceste u skladu s posebnim uvjetima nadležnog tijela Grada.

Gradnja unutar koridora planirane ceste se može dozvoliti nakon izgradnje ceste ili iznimno sukladno glavnom projektu i pravomoćnoj građevnoj dozvoli kada je trasa ceste i sve njene građevine iskolčena na terenu te uz to za državne, županijske i lokalne ceste u skladu s posebnim uvjetima nadležnih uprava za ceste i za nerazvrstane ceste u skladu s posebnim uvjetima nadležnog tijela Grada. Unutar koridora je dozvoljena rekonstrukcija postojećih građevina radi osiguranja neophodnih uvjeta života i rada prema odredbi 9.3. uz uvjet da se postojeća udaljenost od prometnice ne umanjuje.

Članak 186.

Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je rekonstrukcija postojećih nerazvrstanih cesta/ulica i izgradnja novih izvan područja za koja nije obvezna izrada prostornog plana užeg područja.

Minimalni tehnički elementi za gradnju i rekonstrukciju nerazvrstanih cesta i ulica su sljedeći:

- širina prometnog traka za odvijanje dvosmjernog prometa iznosi 2,75 m a širina rubnog traka 0,20 m s nogostupom 1,6 m,

- najveći dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 16% a poprečni 2,5% do 4,0%,

- najmanja dozvoljena širina kolnog pristupnog puta ili jednosmjerne ceste/ulice iznosi 4,5 m s nogostupom 1,60 m uz uvjet da dužina kolnog pristupnog puta nije veća od 50 m.

Izuzeće od stavka 1. ovog članka se odnosi na rekonstrukciju postojeće ceste/ulice unutar povijesne jezgre/graditeljske cjeline, gdje je dozvoljena širina kolnog pristupnog puta ili jednosmjerne ulice minimalno 3,0 m s nogostupom 0,80-1,20 m.

Ako je prometna površina u krivini potrebno je povećati širinu prometnog traka, u skladu s posebnim propisima i standardima.

Nerazvrstana cesta/ulica treba udovoljavati propisima za odvijanje sigurnog stalnog i interventnog prometa, uključivo promet vatrogasnog vozila.

Članak 187.

Najveća dozvoljena dužina slijepe ulice iznosi 250 m.

Na završetku takve ulice je potrebno izgraditi okretište za komunalna i ostala vozila (odvoz smeća, vatrogasci, kamioni dopreme i sl.).

Članak 188.

Ako prostorne i funkcionalne mogućnosti to dozvoljavaju, prilikom projektiranja prometnica, posebno u novim dijelovima naselja obvezno je predvidjeti pojas u širini od 2,5 m za uzdužno parkiranje. Zemljište uz prometnicu je potrebno urediti kao javnu zelenu površinu, površinu za smještaj urbane opreme ili kao površinu za smještaj objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Članak 189.

Prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu mora, mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale.

Članak 190.

Na malim otocima se za povezivanje naselja i drugih prostora privedenih određenoj namjeni uređuju prometno-kolni putovi najmanje širine 3,0 m s adekvatnom podlogom, eventualnom sigurnosnom ogradom i ostalim elementima za sigurno prometovanje traktorima i drugim prometalima koji se ovdje koriste (moped, qvad, atw i sl.). Pri tome treba posebnom odlukom ograničiti brzinu i regulirati druge uvjete prometovanja. Ovi se putovi ne planiraju za druge vrste motornih vozila.

Članak 191.

Ne dozvoljava se izvedba asfaltnog završnog sloja na postojećim tradicionalnim pješačkim i putovima koji su se koristili za zaprežna kola, posebno u zaštićenim područjima i onima kojima se prilazi stanovima, zaseocima i sl.

Članak 192.

Za povezivanje Malog Lošinja i luke otvorene za javni promet Mrtvaska se određuje se izvedba ceste čija se trasa u najvećoj mogućoj mjeri prilagođava postojećem terenu a ekonomičnost i elementi koji proizlaze iz računske brzine su drugorazrednog značaja. Nužne usjeke i nasipe treba pažljivo oblikovati korištenjem zelenila i kamenom obloženih zidova.

Članak 193.

Potrebno je kao prometne objekte planirati lokacije za organizaciju transfer punkta za male otoke, s parkiralištem za osobna vozila i s pristaništem linijskog brodića u Uvali Mrtvaska i u zoni Kovčanje-Artatore.

5.1.2. Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)

Članak 194.

Smještaj vozila unutar područja obuhvata ovoga Plana, izuzev na malim otocima, potrebno je osigurati u garažno-parkirnim građevinama, na parkirališnim površinama te iznimno uličnim parkiranjem.

Svaka građevna čestica mora imati osiguranu površinu za smještaj vozila. Izuzetno se, prostornim planom užeg područja može utvrditi drugačije rješenje i to isključivo za područja zaštićenih povijesnih cjelina i izdvojena građevinska područja unutar naselja i izvan naselja.

Broj parkirališnih/garažnih mjesta utvrđuje se kako slijedi:

a) s obzirom na površinu stana:

- do 60 m² neto površine 1 parkirališno mjesto,

- 60 m² do 100 m² površine 2 parkirališna mjesta,

- iznad 100 m² površine 3 parkirališna mjesta,

b) s obzirom na vrstu djelatnosti:

- za trgovačku djelatnost, na 25 m² bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za industrijsku i komunalno-servisnu djelatnost, na 40 m² bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za zanatsku i uslužnu djelatnost, na 35 m² bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za ugostiteljsku djelatnost, na četiri sjedeća mjesta u ugostiteljskom objektu, na tri do šest osoba (posjetitelja/ zaposlenih) u hotelu, motelu, pansionu i slično, potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za uredsku djelatnost, na 30 m² bruto razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za kulturnu djelatnost, na pet sjedećih mjesta u kazalištu, kinu i slično, potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za zdravstvenu djelatnost, na pet kreveta u bolnici te na 30 m² bruto razvijene površine u ambulanti, poliklinici, domu zdravlja i socijalnoj ustanovi, potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za vjersku djelatnost, na 15 sjedala u vjerskoj građevini potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za školsku djelatnost i djelatnost visokog obrazovanja, na jednu učionicu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za predškolsku djelatnost, na jednu grupu djece u predškolskoj ustanovi potrebno je osigurati četiri parkirališna mjesta,

- za športsku djelatnost, na deset sjedećih mjesta u športskoj dvorani i igralištu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,

- za rekreativnu djelatnost, na 500 m² bruto razvijene i uređene površine za rekreaciju potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto, a za rekreativno područje uređenih kupališta čija dužina mjerena obalnim rubom iznosi 50,0 m potrebno je osigurati dva parkirališna mjesta.

c) s obzirom na broj zaposlenih:

- broj parkirališnih mjesta za zaposlenike treba zadovoljavati normativ od najmanje 0,3 parkirališnih mjesta po zaposlenom u najbrojnijoj smjeni.

Članak 195.

Parkirališta označena na kartografskom prikazu 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, se planiraju detaljnijim planom i neposrednom provedbom plana prema uvjetima iz članka 194. odredbi. U sklopu parkirališta se preporuča sadnja drvoreda ili uklapanje parkirališnih mjesta u postojeće visoko zelenilo.

5.1.3. Pješački promet

Članak 196.

Pored mreže pješačkih površina u naseljima, na području Grada Malog Lošinja postoji mreža pješačkih staza, šumskih, poljskih i obalnih putova. Postojeće staze i putovi su sustavno uređene i obilježene na prostoru Punte Križa, na južnom dijelu Otoka Lošinja i na Osoršćici gdje se kao dopuna pješačkih putova planira uspostava žičare od sela Peštine, odnosno od lokaliteta Podgora - Bardo do vrha Sv. Nikola.

Planira se daljnje uređenje postojećih staza i putova, posebno povijesnih trasa putova (starih cesta, poljskih putova, pješačkih staza često obilježenih kapelicama- pokloncima), te uspostavljanje novih, posebno, putova duž obala u naseljima i turističkim zonama. Tim bi se putovima, pored ostalog, u intenzivnije izgrađenim zonama osigurao javni prolaz duž obale mora, a time i dostupnost obale za kupanje i rekreaciju.

Trase novih pješačkih komunikacija i obalnih putova u neizgrađenim prostorima treba na terenu postaviti prema principima pejzažnog oblikovanja uz zaštitu užeg obalnog pojasa, zasijecanjem u teren sa što manje nasipavanja. Hodnu površinu izvesti na tradicionalan način kao zemljani ili makadamski put, popločen kamenom ili u kombinaciji betona i kamena.

Širinu puta i nagib treba prilagoditi uvjetima na lokaciji, te na potrebnim potezima predviđati jednostavne zaštitne ograde a prema kopnu suhozide. Pješačke staze su u pravilu namijenjene isključivo pješacima te se pri njihovom obilježavanju to ističe.

Obalne putove treba izvesti unutar pomorskog dobra, u pravilu njegovim kopnenim rubom. Gdje je to moguće u sklopu obalnog puta, na dijelu prema kopnu treba predvidjeti posebnu traku za bicikle. U tom bi slučaju širina obalnog puta trebala biti najmanje 2,5 m. Obalni putovi se opremaju urbanom opremom i javnom rasvjetom te po potrebi ograđuju jednostavnom, kvalitetno oblikovanom i funkcionalnom zaštitnom ogradom.

Grad će kao prioritete izgraditi i urediti slijedeće obalne šetnice: sanirati obalni put na otoku Iloviku od rta Sakatur do uvale Sv. Andrija, obalni put od Nerezina do Osora, obalni put Veli Lošinj - Baldarke i urediti obalni put od mandrača do plaže kod lukobrana u Rovenskoj.

Uz pješačke staze i kolne prometnice se, na mjestima s atraktivnim vizurama uređuju vidikovci pri čemu se pored uređenja partera i izgradnje ograde, postavlja urbana i infrastrukturna oprema prostora. Vidikovci se planiraju na lokacijama Sv. Ivan, Umpiljak, Vela Straža (Monte Bašton), iza Bonićeve kuće, na Osoršćici: Počivalice, Sv. Mikul (Sv. Nikola), Televrin, Planinarski dom, Polanža-crkvica, Sveti Jakov, Ilovik, Susak, Unije, Ustrine, Nerezine - nove cesta, Vela Straža na Punti Križa koje su prikazane na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25.000, te na drugim zanimljivim mjestima.

5.1.4. Biciklističke staze

Članak 197.

Biciklističke staze se planiraju u koridoru svih javnih cesta te u koridoru nerazvrstanih cesta , kao odvojeni dijelovi širine 1,6 m i trasama obalnih šetnica također kao odvojeni dijelovi širine 1,0 m te na manje frekventnim pješačkim putovima, posebno duž povijesnih trasa putova. Kao biciklističku stazu se predlaže urediti devastirani prostor trase vodovoda za Puntu Križa. Biciklističke staze se uređuju i u sklopu rekreacijskih površina.

5.1.5. Koridor planirane žičare

Članak 198.

Planom je utvrđen koridor planirane žičare iz Nerezina na Osoršćicu s polaznom stanicom na potezu od Barda do sela Peštine i završnom na vrhu Sv. Nikola.

Utvrđuje se koridor za izgradnju žičare koji je prikazan na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25.000. Unutar utvrđenog koridora se može graditi konstrukcija sustava žičare s građevinom polazne i završne stanice. U sklopu građevine polazne i završne stanice se osim pogonskih uređaja mogu izgraditi prateći prostori za osoblje, ugostiteljski sadržaj za prehranu i piće s pratećim sadržajima i terasom, spremišta za sportske rekvizite, javne sanitarije, te urediti vidikovac, staze, igrališta, odmorišta i drugi sl. sadržaji u funkciji rekreacije u slobodnom prostoru i izletničkog turizma.

Lokacijskom dozvolom se, ovisno o lokacijskim uvjetima, utvrđuje površina ugostiteljskog sadržaja u građevini (okvirno 30 m²) s terasom za najviše 40 mjesta te drugi sadržaji u građevini i vezano na to način vodoopskrbe, odvodnje i energetski sklop. Građevina može biti prizemna s podrumom odnosno sa suterenom. Oblikovanje građevina treba biti prilagođeno prirodnom ambijentu.

Trasu žičare i prateće građevine treba postaviti i oblikovati sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

Utvrđuje se zaštitni koridor žičare najmanje širine 2 x 20 m od osi trase. Unutar koridora žičare se zahvati mogu utvrditi uz posebnu suglasnost nadležnog tijela Grada.

5.1.6. Pomorski promet

Članak 199.

Na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena prostora«, u mjerilu 1:25000 prikazan je raspored luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja, kao i morskih luka posebne namjene (luke u funkciji jednog korisnika i ostale morske površine u funkciji sidrenja i priveza te plovni putovi.

Planirani sustav luka i plovnih putova osnova je za uspostavljanje suvremenog sustava pomorskog prometa unutar prostora Grada kao i u povezivanju s prostorima županije, države i dalje. Time bi, uz nužno uređenje i opremanje luka, ovaj vid prometa dobio na značaju i postao jedan od najznačajnijih segmenata prometnog sustava ovog prostora. S tim premisama se u okviru ovog otočja planira unapređenje postojećih i uspostavljanje novih rajektnih i brzobrodskih linija organiziranje putničkog pomorskog prometa na principu »feedera«.

Planira se osigurati uvjete za pristajanje brodova brze pruge na relaciji Rijeka - Dubrovnik. Uz pretpostavku izgradnje potrebnih lučkih građevina, mogućnost pristaništa brze pruge treba ispitati u okviru planiranih luka otvorenih za javni promet Sv. Martin-Mali Lošinj, Rovenska- Veli Lošinj i luke Mrtvaska.

Sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03), luke na prostoru Grada Malog Lošinja se po namjeni razvrstavaju na luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene.

Članak 200.

Na prostoru Grada Malog Lošinja se planira 21 luka kao luka otvorena za javni promet. U okviru tih luka planiraju se slijedeće lučke djelatnosti:

- privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i brodica i plutajućih objekata,

- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba,

- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,

- ostale gospodarske djelatnosti sukladne lučkim djelatnostima (npr. usluge putnicima, opskrba plovila, lučko agencijske usluge i drugo),

- za potrebe stanovnika i gostiju malih otoka se na dvije lokacije na otoku Lošinju predlaže organizacija terminala za male otoke u okviru luka otvorenih za javni promet; unutar lučkog područja se planira pristanište za linijsku brodicu do malih otoka, dok se na kopnu, izvan najužeg obalnog pojasa planira parkiralište za duže ostavljanje vozila, koje se izvan sezone dvonamjenski koristiti (za odlaganje brodica i sl. namjene). Takav se terminal planira u luci Mrtvaska za otok Ilovik, te u luci Mali Lošinj, na dijelu Kovčanje (bazen 3, NA4.5) za otoke Unije, Susak i Srakane,

- pri izradi plana užeg područja razmotriti mogućnost uređenja ili rezervacije dijela prostora za pristajanje hidroaviona, s pontonom - plivajućom platformom veličine okvirno 30x30 m u okviru akvatorija luka otvorenih za javni promet; Mali Lošinj, Jadriščica, Unije, Susak i Ilovik, gdje se na mjestima uzletno-sletnih staza hidroaviona ne dozvoljava sidrenje plovnih objekata.

Razgraničenje pripadajućeg kopnenog i morskog dijela luka otvorenih za javni promet, za pojedine namjene i broj vezova za potrebe domaćeg stanovništva i nautičara i broj vezova za ribarske brodove odredit će se prilikom izrade UPU-a.

Po veličini i značaju luke otvorene za javni promet na području Grada Malog Lošinja su luke lokalnog značaja, osim luke Mali Lošinj koja je županijskog značaja.

Članak 201.

Morske luke otvorene za javni promet na području Grada Malog Lošinja su:

- morska luka otvorena za javni promet županijskog značaja Mali Lošinj,

- morske luke otvorene za javni promet lokalnog značaja: 20 luka.

Unutar navedenih morskih luka otvorenih za javni promet se planiraju slijedeći zahvati i djelatnosti:

1. Morska luka otvorena za javni promet Mali Lošinj

U sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,

- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba,

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva,

- privez i odvez plovila nautičara,

- privez i odvez sportskih brodica,

- privez i odvez ribarskih brodova,

- privez i odvez teretnih brodova,

- privez i odvez brodova u funkciji turističkog prijevoza,

- privez za brodove u raspremi,

- pristajanje hidroaviona,

- lučka uprava, lučka kapetanija i granični pomorski prijelaz i

- privez /sidrište/ za plutajući objekt MB Marina planirane muzejsko-ugostiteljsko-zabavne namjene,

- pristan za veće brodove Obalne straže na Velopinu.

Prostorne mogućnosti za proširenje luke Mali Lošinj temelje se na uređenju obalnog dijela luke i na izgradnji potrebnih objekata za zaštitu pojedinih dijelova luke.

Prilikom izrade UPU-a za naselje Mali Lošinj će se kopneni i morski prostor luke razgraničiti na prostorne i funkcionalne cjeline u okviru kojih se planira organizacija:

- dijela luke za ribare,

- dijela luke za iskrcaj/ukrcaj tereta,

- dijela luke za iskrcaj/ukrcaj otpada s malih otoka (pretovarno mjesto),

- dijela luke za plovila stanovnika naselja,

- dijela luke za sportske brodice,

- dijela luke za nautičare (okvirnog kapaciteta do 250 vezova),

- dijela luke za privez i odvez brodova u funkciji turističkog prijevoza s potrebnih najmanje 15 do 20 vezova,

- dijela luke za pristan za veće brodove Obalne straže na Velopinu.

U okviru dijela luke za ribare treba osigurati prostorne mogućnosti za izgradnju pristaništa s dužinom obale za privez od 100 do 150 m, kolni prilaz za kamion-hladnjaču te na kopnu mogućnost izgradnje građevine hladnjače. Prednost treba dati lokaciji izvan stambenog dijela naselja s jednostavnim kolnim prilazom bez prolaza kroz naselje. Uz uvjet izgradnje adekvatnih građevina za zaštitu i formiranje luke, predlaže se lokacija Kovčanje, zajedno s teretnom lukom, što otvara mogućnost uređenja i korištenja komplementarnih zajedničkih lučkih sadržaja na moru i kopnu, te lokacija Tovar, uz prelaganje državne ceste izvan kopnenog dijela luke.

Lokacija za benzinsku crpku za potrebe pomorskog prometa će se odrediti UPU-om naselja Mali Lošinj, ovisno o razgraničenju akvatorija luke i ovisno o planiranom uređenju kopnenog dijela luke. Pri konačnom lociranju benzinske crpke sklopu zone gospodarske namjene Kovčanje, na Tovaru i u sklopu brodogradilišta Mali Lošinj se uvjetuje uvažavanje kriterija prometne dostupnosti s mora i kopna, kriterije zaštite okoliša, posebno akvatorija, uz poželjno lociranje u sklopu kompatibilnih gospodarskih ili infrastrukturnih namjena. Ujedno se planira uklanjanje postojeće benzinske crpke koja se nalazi na neadekvatnoj lokaciji na Priku.

2. Morska luka otvorena za javni promet Mali Lošinj - Baldarka (Valdarke)

U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

Prostorne mogućnosti za proširenje luke Baldarka temelje se na uređenju obalnog dijela luke i na izgradnji potrebnog objekata za zaštitu luke.

3. Morska luka otvorena za javni promet Mali Lošinj - Sveti Martin

U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

- privez i odvez ribarskih brodica

- pristajanje hidroaviona.

Prostorne mogućnosti za proširenje luke Sveti Martin temelje se na uređenju obalnog dijela luke i na izgradnji zaštitnog lukobrana s korijenom na poluotoku Kijac.

Planira se mogućnost uvođenja te pristajanja u ovoj luci brze brodske linije Rijeka - (Krk), Rab, Novalja, kao i brze brodske linije Rijeka - Dubrovnik, unutarnjim plovnim putem koji ima sve preduvjete za kvalitetno povezivanje većih luka (županijskog značaja) u Kvarnerskom zaljevu. Alternativu predstavlja planirana luka otvorena za javni promet Mrtvaska i luka Rovenska uz uvjet izgradnje nerazvrstane ceste.

4. Morska luka otvorena za javni promet Zela - Koromačna (Belej)

U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i i izletnička brodica)

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

- privez i odvez ribarskih brodova.

Luka se zadržava u postojećim prostornim okvirima, a u funkciji je naselja Belej. Do luke je potrebno rekonstruirati postojeću cestu.

5. Morska luka otvorena za javni promet Ćunski - Artatore

U sklopu luke je dopušteno obavljanje sljedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i i izletnička brodica)

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

Za uređenje luke Ćunski - Artatore se planira izgradnja lukobrana i obale čime će se stvoriti preduvjeti za uređenje priveza u akvatoriju luke.

6. Morska luka otvorena za javni promet Ilovik

U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila

- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

- privez i odvez ribarskih brodova

- privez i odvez teretnog broda

- pristajanje hidroaviona.

Prostorne mogućnosti za proširenje luke Ilovik se temelje na produženju obale u smjeru jugoistoka, čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke.

7. Morska luka otvorena za javni promet Male Srakane

U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika - 1 mjesto za privez

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica - do 10 mjesta

- privez i odvez ribarskih brodova - 1 mjesto za privez.

U luci Male Srakane se u akvatoriju planira izgradnja gata za pristajanje linijskog broda i brodica stanovnika i posjetitelja, te uz isti gat za privez brodice stanovnika, koje se danas izvlače na obalu nakon svakog isplovljivanja. Na kopnenom dijelu luke se planira izgradnja manipulativnog prostora obale širine najmanje 1,5 m i prilaznog puta širine najmanje 2,0 m.

8. Morska luka otvorena za javni promet Nerezine

U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika

- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

- privez i odvez ribarskih brodova

Uređenje luke Nerezine je vezano na planirani zahvat izgradnje valobrana pred ulazom u luku čime će se steći uvjeti za racionalnije korištenje akvatorija luke a time i za povećanje kapaciteta luke.

9. Morska luka otvorena za javni promet Nerezine - Rapoća (Ufratar)

U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica,

- privez za potrebe turističke zone T24 (16 vezova, varijanta je osigurati vezove u okviru luke naselja).

U okviru luke je dozvoljeno dio vezova namijeniti za plovila gostiju turističke zone Rapoća.

10. Morska luka otvorena za javni promet Osor

Morska luka otvorena za javni promet Osor ima dva bazena, svaki s jedne strane grada, koji su međusobno spojeni Osorskim kanalom.

U sklopu bazena 1 - sjevernog dijela luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika

- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba

- privez i odvez brodica nautičara i sportskih brodica

- privez i odvez ribarskih brodova.

U sklopu bazena 2 - južnog dijela luke je dopušteno obavljanje sljedećih djelatnosti:

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

Uređenje bazena 2 - južnog dijela luke Osor je vezano na planirani zahvat rekonstrukcije državne ceste D100 i osorskog mosta, pri čemu se proširenjem ceste planira korekcija obalnog zida u luci te zaštitom luke od valova iz smjera juga čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke.

11. Morska luka otvorena za javni promet Osor - Bijar

U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- privez i odvez ribarskih brodova,

- ukrcaj i iskrcaj putnika (izletnička brodica),

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica.

Pri uređenju postojeće luke Osor-Bijar se planira rekonstrukcija i izgradnja obalnog zida i uređenje obalnog prostora - rive dok se isključuje nasipavanje ili građenje u moru (hidroarheološki lokalitet).

12. Morska luka otvorena za javni promet Punta Križa - Jadrišćica

U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika

- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

- privez i odvez ribarskih brodova

- pristajanje hidroaviona.

Prostorne mogućnosti za proširenje luke Jadrišćica se temelje na uređenju obalnog dijela luke i gatova, čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke.

13. Morska luka otvorena za javni promet Punta Križa - Ul

U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i i izletnička brodica)

- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba,

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica,

- privez i odvez ribarskih brodova,

- privez za potrebe turističke zone T2₆ (11 vezova).

Prostorne mogućnosti za uređenje luke Ul se temelje na uređenju obalnog dijela luke, čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke. Za zaštitu luke se temeljem, maritimnog elaborata, planira izgradnja valobrana /lukobrana.

14. Morska luka otvorena za javni promet Susak

U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila

- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

- privez i odvez ribarskih brodova

- privez i odvez teretnog broda

- pristajanje hidroaviona.

Prostorne mogućnosti za proširenje luke Susak se temelje na produženju obale - južnog gata, čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke.

15. Morska luka otvorena za javni promet Unije

U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila

- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

- privez i odvez ribarskih brodova

- privez i odvez teretnog broda

- pristajanje hidroaviona.

Prostorne mogućnosti za proširenje luke Unije se temelje na produženju gata, čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke i pristajanje većih putničkih brodova. U sklopu akvatorija luke se dio prostora uređuje kao sidrište.

16. Morska luka otvorena za javni promet Unije - Maračol

U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila

- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

- privez i odvez ribarskih brodova

- pristajanje hidroaviona.

Uređenjem luke omogućilo bi se pristajanje linijskog broda i brodica stanovnika, ribara i posjetitelja za vremenskih prilika kada je korištenje luke u naselju Unije onemogućeno ili otežano. U okviru luke treba predvidjeti vezove za nautičare, kao funkcionalnu cjelinu sa sadržajima ugostiteljsko-turističke namjene planiranim na kopnu u okviru rekonstrukcije postojeće građevine (ex. tvornica ribe, ex. građevina obrane).

17. Morska luka otvorena za javni promet Sveti Jakov - Studenac

U sklopu luke je dopušteno obavljanje sljedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i i izletnička brodica)

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

Razgraničenje pripadajućeg kopnenog i morskog dijela luke se određuje na način da se kao kopneni dio luke određuje obalni prostor u luci najmanje širine 1,0 m.

18. Morska luka otvorena za javni promet Vele Srakane

U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika - 1 mjesto za privez

- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

- privez i odvez ribarskih brodova - 1 mjesto za privez.

U luci Vele Srakane se planira izgradnja sjeveroistočnog lukobrana čime će se osigurati siguran privez za 15-20 brodica stanovnika i gostiju, koje se danas izvlače na obalu

nakon svakog isplovljivanja te uz to siguran vez za plovila posjetitelja. Na kopnenom dijelu luke se planira izgradnja manipulativnog prostora obale širine najmanje 1,5 m i prilaznog puta širine najmanje 2,0 m.

19. Morska luka otvorena za javni promet Veli Lošinj - naselje

U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila

- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

- privez i odvez ribarskih brodova.

Prostorne mogućnosti za proširenje luke Veli Lošinj temelje se na izgradnji novog lukobrana ispod rta Vele stijene, čime će se steći uvjeti za povećanje kapaciteta luke i pristajanje većih putničkih brodova.

20. Morska luka otvorena za javni promet Veli Lošinj - Rovenska

Morska luka otvorena za javni promet Veli Lošinj - Rovenska ima dva bazena.

U sklopu bazena 1 - jugozapadnog dijela luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i izletnička brodica, putnički brod)

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

- privez i odvez ribarskih brodova.

U sklopu bazena 2 - sjeveroistočnog dijela luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika (linijska i izletnička brodica)

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara te sportskih brodica

- privez i odvez ribarskih brodova.

Kao nužni zahvati za bazen 2 - sjeveroistočnog dijela luke se planira uređenje i održavanje lukobrana i kolno- pješačkog prilaza do njega. Izgradnjom planirane nerazvrstane ceste do luke otvara se mogućnost njenog korištenja za više namjena, pa je uz Sv. Martin i Mrtvasku i ovu luku potrebno razmotriti kao moguću za pristajanja brze brodske linije.

21. Morska luka otvorena za javni promet Mrtvaska

Luka Mrtvaska se planira kao nova trajektna luka lokalnog značaja locirana na mjestu postojećeg privezišta u Uvali Mrtvaska. Na kopnenom dijelu luke se pored sadržaja potrebnih za trajektnu luku planira terminal za otok Ilovik s parkiralištem kapaciteta 50-60 mjesta.

Luka ima važnu ulogu u pomorskom povezivanju Grada Malog Lošinja sa susjednim otocima Rabom i Pagom, te dalje s Ličko-senjskom i Zadarskom županijom. Planira se, uključivanjem u trasu Plave magistrale, kao izlazna trajektna luka s ovog otočja.

U sklopu luke je dopušteno obavljanje slijedećih djelatnosti:

- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,

- ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj roba,

- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara,

- privez i odvez ribarskih brodova.

Planira se mogućnost uvođenja te pristajanja u ovoj luci brze brodske linije Rijeka - (Krk), Rab, Novalja, kao i brze brodske linije Rijeka - Dubrovnik, unutarnjim plovnim putem koji ima sve preduvjete za kvalitetno povezivanje većih luka (županijskog značaja) u Kvarnerskom zaljevu.

Članak 202.

Na prostoru Grada Malog Lošinja se planira 6 morskih luka posebne namjene. Po veličini i značaju ove luke su luke republičkog i županijskog značaja.

Sukladno Uredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene (»Narodne novine« broj 110/04), a prema djelatnostima koje se u tim lukama obavljaju planirane su sljedeće luke:

- vojna luka i luka tijela unutarnjih poslova,

- brodogradilišne luke,

- luke nautičkog turizma.

Vezom se, u luci nautičkog turizma, smatra vez za plovilo standardne duljine 12 m a plovilo je ekvivalent jedne smještajne jedinice od 3 kreveta.

Morske luke posebne namjene na području Grada Malog Lošinja, značaj te osnovne djelatnosti u okviru luka navode se u sljedećem popisu:

Luke posebne namjene se grade temeljem urbanističkog plana uređenja. Lučka područja luka posebne namjene uz naselje Mali Lošinj i uz naselje Nerezine su obuhvaćene obveznom izradom urbanističkog plana uređenja naselja Mali Lošinj i urbanističkog plana uređenja naselja Nerezine (ili PUN-a Nerezine).

Do donošenja urbanističkog plana uređenja na području luke nautičkog turizma, marina »YC Marina« LN₁ je moguće uređenje, adaptacija i rekonstrukcija postojećih građevina, te dopuna potrebnim pratećim sadržajima.

Članak 203.

Na kopnenom dijelu luke nautičkog turizma - marine se pored osnovnih planiraju prateći sadržaji ugostiteljske, trgovačke, uslužne, poslovne, zabavne, i športsko-rekreacijske namjene.

Za površinu luke nautičkog turizma »Velopin« - LN₂ treba uređenje kopnenog dijela marine utvrditi uglavnom po načelu zamjene postojećih i interpolacije novih građevina, ostavljajući između njih neizgrađene prostore s vrijednim visokim zelenilom. Građevine u tim zonama mogu imati najviše jednu do dvije etaže.

Članak 204.

Ostale postojeće luke, lučice, mandrači i sidrišta se na ovom prostoru tradicijski koriste za dolazak do poljoprivrednih posjeda, pašnjaka, do groblja, šuma, lovišta, svjetionika i drugih površina. Svi postojeći pristani i privezišta kapaciteta do 10 vezova se mogu uređivati i rekonstruirati zbog povećanja standarda i osiguranja sigurnih uvjeta za privez, bez povećanja kapaciteta te se koristiti na tradicijski način i u funkciji izletničkog turizma i rekreacije. Navode se slijedeće lokacije:

1. Uvala Ustrine (luka Ustrine),

2. Otok Trstenik- privezišta Portić,

3. Uvala Meli,

4. Uvala Galboka,

5. Uvala Toverašćica,

6. Uvala Baldarin,

7. Uvala Kaldonta,

8. Uvala Sonte,

9. Uvala Lučica,

10. Uvala Studenčić,

11. Uvala Liski,

12. Otok Koludarac - Uvala Englez

13. Otok Murtar - zapadno privezište,

14. Uvala Krivica,

15. Uvala Balvanida,

16. Uvala Tresorka,

17. Uvala Kriška,

18. Otok Sv. Petar - Pod groblje,

19. Otok Sv. Petar,

20. Otok Male Orjule,

21. Otok Murtar - istočno privezište,

22. Otok Trstenik - Pristanište,

23. Uvala za Osirom,

24. Uvala Lanena,

25. Uvala Zakalčić,

26. Uvala Jadrišćica - Draga

27. Otok Koludarac.

Članak 205.

U akvatoriju ovog otočja se koristi i predlaže za daljnje korištenje dvadesetak lokacija sidrišta, čiji smještaj je objavljen u službenim pomorskim publikacijama i koje nautičari danas koriste bez kontrole. Planiraju se za komercijalno korištenje, iznajmljivanjem vezova na plutačama, uz racionalniji privez plovila u četverovez, čime se, uz naplatu, uspostavlja kontrola načina korištenja i broja nautičara u akvatoriju obalnog mora, posebno tijekom turističke sezone. Pri tome treba s, ciljem očuvanja čistoće mora, kao osnovno osigurati uslugu prikupljanja otpada s brodova te pružanje i drugih usluga potrebnih nautičarima. Lokacije sidrišta s okvirnim kapacitetom su:

Članak 206.

Unutar akvatorija luka otvorenih za javni promet, luka posebne namjene, privezišta i sidrišta je dozvoljeno postavljanje (izgradnja) plutajućih objekata; valobrana, pontona, platformi i sl. Postavljaju se za potrebe osnovne i prateće funkcije luke, privezišta ili sidrišta u skladu s planiranom namjenom i kapacitetom.

Pri zahvatima uređenja postojećih luka je potrebno, u cilju smanjenja novih nasipavanja obale, prije svega urediti postojeće zapuštene obale njihovom rekonstrukcijom i produbljenjem obalnog mora.

Članak 207.

Plovni put u unutarnjim morskim vodama čini morski pojas dovoljno širok (i dubok) da omogući sigurnu plovidbu.

Dijelom akvatorija Grada Malog Lošinja prolaze trase unutarnjih i međunarodnog plovnog puta kojima se povezuju luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja i međunarodne luke.

Unutarnji plovni putovi prate longitudinalni smjer pružanja otoka te prolaze uz istočne i zapadne obale otoka Lošinja i Cresa.

Unutarnji plovni putovi Rijeka - Cres - Mali Lošinj, Mali Lošinj - Silba -Zadar, Mali Lošinj - Rab - Rijeka i Mali Lošinj - Novalja - Rab - Rijeka su županijskog značaja.

Ostali unutarnji plovni putovi povezuju postojeće i planirane luke otvorene za javni promet lokalnog značaja međusobno i te luke s lukama otvorenim za javni promet županijskog značaja.

Međunarodni plovni put Mali Lošinj - Pula - Venecija prolazi zapadnim i središnjim dijelom akvatorija Grada Malog Lošinja. Uspostavljen je i međunarodni plovni put Mali Lošinj - Ravenna - Ancona - Pesaro.

U funkciji sigurnosti prilaza planiranoj luci Mrtvaska i sigurnosti plovidbe Ilovičkim vratima, Ilovičkim kanalom, širim akvatorijem Kvarnerića kao i jugozapadnim dijelom otoka Ilovika, planira se izgradnja svjetionika na pogodnoj lokaciji na vrhu otočića Kozjak.

5.1.7. Zračni promet

Članak 208.

Uz međunarodni aerodrom Lošinj koji prima manje avione do 45 putnika na području Grada Malog Lošinja postoji i letjelište na Unijama. Na relaciji između Unija i Lošinja vrši se putnički promet malim zrakoplovom koji može prevesti četiri putnika.

Aerodrom »Mali Lošinj« na otoku Lošinju

Članak 209.

Planira se dogradnja uzletno-sletne staze aerodroma Lošinj dužine 900 m na najmanje 1.600 m ukupne dužine, čime bi se omogućio prihvat zrakoplova kapaciteta 70 putnika, odnosno na ukupno 2.500 m dužine za prihvat airbus- a (sa 100-200 putnika) uz osiguranje prostora za postavu prilaznih svjetala u nastavku piste dodatne dužine 500 m. U navedenoj dužini treba rezervirati prostor ukupne širine 200 m, obostrani zaštitni pojas širine 75 m od osi sletne staze i obostrano dodatnih 25 m do ograde (sletna staza je širine 45 m). Prostor aerodroma se ograđuje.

U sklopu aerodroma je dozvoljeno planirati prateće sadržaje; servisne, uslužne, poslovne, javne, ugostiteljske, sportske i sl. sukladne osnovnoj namjeni prostora. Za zonu aerodroma se planom rezervirao prostor ukupne površine 77,0 ha.

Letjelište »Unije« na otoku Unije

Članak 210.

Letjelište treba urediti kako bi bilo sigurno u korištenju i opremiti nužnim sadržajima te uz stazu prema naselju urediti prateću građevinu (dozvoljeno montažnu) s čekaonicom za putnike, sanitarnim čvorom i priručnim spremištem. Planira se sletna staza najmanje širine 30 m s obostranim pojasom širine 15 m, ukupna širina prostora za letjelište iznosi najmanje 60,0 m a dužina 1070 m i povezati s naseljem putem najmanje širine 3,0 predviđenim za kolno-pješački prilaz.

Članak 211.

Na području Grada Malog Lošinja se izgradnja helidroma - uzletišta za helikoptere planira na otocima Susku i Iloviku te na Punti Križa.

Za helidrom treba osigurati slobodan, neizgrađen prostor dimenzija 100 x 100 m, u središtu kojeg se uređuje sletna površina dimenzija 38 x 38 m, koja može biti asfaltirana. Helidrom se može planirati za dvonamjensko korištenje i može se ograditi.

Helidrom je s naseljem potrebno povezati putem najmanje širine 3,0 predviđenim za kolno-pješački prilaz.

5.2. INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJA I POŠTA

Članak 212.

Vodovi i građevine telekomunikacijskog sustava i pošta prikazani su na kartografskom prikazu br. 2.1 »Infrastrukturni sustav- telekomunikacije i pošta« u mjerilu 1:25.000.

Povezivanje postojećih i planiranih udaljenih digitalnih pretplatničkih stupnjeva, UPS-ova, na višu prometnu razinu (AXE Krk) realizirat će se digitalnim sistemima prijenosa ovisno o raspoloživom prijenosnom mediju odnosno svjetlovodnim kabelima, podzemnim simetričnim TK kabelima te RR uređajima.

U skladu s planiranim zahvatima na području Grada Malog Lošinja na osnovu planiranog broja stambenih jedinica (stanova) odnosno stanovništva na području pojedinog naselja, predviđa se povećanje kapaciteta pojedinih dislociranih digitalnih stupnjeva (UPS Ustrine, UPS Nerezine, UPS Ilovik, UPS Veli Lošinj i UPS Susak) odnosno izgradnja novog dislociranog digitalnog pretplatničkog stupnja UPS-a u Ćunskom.

U cilju unapređenja telekomunikacijske infrastrukture u sklopu planiranih zahvata na javnim površinama te radova na ostalim objektima komunalne infrastrukture potrebno je predvidjeti i izgradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije na područjima na kojima ona nije izgrađena. Distributivnu telekomunikacijsku kanalizaciju treba graditi s većim brojem PEHD cijevi malog promjera odnosno koristeći tehnologiju mikrocijevi.

Priključak građevina na telekomunikacijsku mrežu utvrđuje se na osnovu uvjeta pružatelja telekomunikacijskih usluga s time da je obaveza investitora kod izgradnje objekata polaganje cijevi od mjesta koncentracije telekomunikacijske instalacije u objektu do granice čestice.

Na prostoru Grada Malog Lošinja će poštanski centar poslovati u Malom Lošinju dok će jedinice poštanske mreže poslovati u naseljima; Belej, Punta Križa, Osor, Nerezine, Ćunski, Veli Lošinj, Ilovik, Susak i Unije.

Članak 213.

Antenski prijemnici/predajnici - stupovi se postavljaju izvan građevinskih područja, na lokacijama s osiguranim kolnim prilazom. Unutar građevinskih područja se iznimno

mogu postavljati temeljem odredbi prostornog plana užeg područja, na dovoljnoj udaljenosti od građevina, pod uvjetom da veličinom i oblikom ne naruše izgled naselja. Zbog zaštite krajobraza je potrebno isključiti vizualno istaknute lokacije i vidikovce u djelu prema otvorenoj vizuri.

Takvi se uređaji mogu samo iznimno postavljati unutar zona zaštite kulturnih dobara i u zonama zaštite prirode, uz posebne uvjete nadležnih tijela, kao i u slučaju postavljanja na prostorima u blizini aerodroma, letjelišta ili helidroma.

Broj odašiljača mobilne telefonije treba smanjiti korištenjem jednog mjesta za smještaj odašiljača za više operatera, a lokaciju odašiljača odrediti usklađivanjem njihovih uvjeta. Visinu i profil stupa je potrebno reducirati a stup oblikovati kao jednostavan nosač »iglu« (ne rešetkaste nosače).

Članak 214.

Na prostoru Grada Malog Lošinja se planira zadržavanje postojeće mreže poštanskih ureda u naseljima. Poštanski uredi će na postojećim lokacijama, raspoređeni po operativnoj jedinici u Malom Lošinju djelovati organizirani u sklopu Središta pošta Rijeka.

Poštanski centar će poslovati u Malom Lošinju. Jedinice poštanske mreže će i nadalje poslovati u naseljima; Belej, Punta Križa, Osor, Nerezine, Ćunski, Veli Lošinj, Ilovik, Susak i Unije.

5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

Članak 215.

Vodovi i građevine vodnogospodarskog sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 2 Infrastrukturni sustav, vodoopskrba, odvodnja i elektroopskrba, u mjerilu 1:25 000.

Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozije i bujica te melioracijsku odvodnju, provodi se neposrednim provođenjem plana.

Prije izrade tehničke dokumentacije za izgradnju pojedinih građevina na području obuhvata plana, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno članku 122. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95). Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određene članom 5. Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata (»Narodne novine« broj 28/96).

Posebne mjere radi održavanja vodnog režima provode u skladu s člankom 106. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/05).

5.3.1. VODOOPSKRBA

Članak 216.

Na području Grada je potrebno izgraditi ili rekonstruirati objekte vodoopskrbnog sustava kojim će se osigurati sigurno snabdijevanje potrošača zdravstveno ispravnom vodom iz Vranskog jezera. Vodoopskrbna mreža se dimenzionira na najveći ukupan broj stanovnika i gostiju i na potrebe gospodarstva.

Planira se izgradnja sljedećih objekte vodoopskrbnog sustava:

Planira se povezivanje vodovoda »Vrana« s vodovodom otoka Krka (»Ponikve«) odnosno sustava Rijeke, Lokava i Novog Vinodolskog u jedinstveni regionalni sustav vodoopskrbe.

U sklopu sustava vodoopskrbe i sustava navodnjavanja poljoprivrednih površina dozvoljava se izgradnja uređaja za desalinizaciju.

Članak 217.

Vodovodna mreža (tlačni, transportni i opskrbni cjevovodi) se u pravilu polažu u trupu javnih prometnica (ceste, pješačke komunikacije, parkirališta), paralelno s kanalizacijskom mrežom (sanitarne i oborinske otpadne vode) s jedne njene strane na udaljenosti minimalno 0,5 m.

Dubina na koju se polažu cijevi vodovodne mreže u trup prometnice iznosi cca 1,3 m (nadsloj iznad tjemena cijevi ne manji od 1,0 m).

Gradnja i rekonstrukcija građevina iz stavka 1. ovog članka se dozvoljava neposrednom provedbom ovog Plana.

Članak 218.

Vodospreme se grade kao podzemne betonske i armirano-betonske građevine koje se sastoje od dvije (2) vodokomore i zasunske komore.

Gradnja građevine iz stavka 1. ovog članka, koja se planira unutar građevinskog područja naselja, dozvoljena je temeljem prostornog plana užeg područja a gradnja građevine izvan građevinskog područja naselja te rekonstrukcija građevine unutar građevinskog područja naselja je dozvoljena neposrednom provedbom ovog Plana.

Vodovodne crpne stanice se mogu graditi u sklopu zasunske komore vodospreme ili kao samostalne nadzemne građevine čiji je izgled potrebno arhitektonski prilagoditi okolini.

Članak 219.

Do izgradnje sustava vodoopskrbe se cisterne i spremnici za vodu se mogu graditi na građevnoj čestici uz uvjet da njihova udaljenost od granica građevne čestice ne bude manja od 4,0 m, osim prema izričitoj suglasnosti susjeda i kod rekonstrukcija i interpolacija u povijesnim jezgrama gdje se njihova gradnja može vršiti bilo gdje u okviru građevne čestice. Cisterne i spremnici za vodu moraju biti glatkih površina, nepropusni za vodu, zatvoreni i opremljeni tako da se može održavati higijenska ispravnost vode za piće, te udovoljavati i drugim posebnim propisima, kao i sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima.

Navodnjavanje Unijskog polja

Članak 220.

Navodnjavanje oko 250 ha poljoprivredne površine Unijskog polja se planira s ciljem razvoja održive poljoprivredne proizvodnje na otoku Unije. Prosječne potrebe vode iznose 130 mm dok ukupne neto potrebe vode iznose 325.000 m³.

Vodne zalihe za navodnjavanje je moguće osigurati sakupljanjem oborinskih voda uz prihranjivanje iz otočke vodne leće u povoljnijim hidrološkim razdobljima. Potrebno je istražiti mogućnost izgradnje površinskih spremnika (bazena) napajanih oborinskim vodama iz sustava nakapnih ploha ili iz vodoopskrbnih ili drugih izgrađenih vodnih sustava kao i osiguranje istraživanja i izvedbe novih zahvata voda iz podzemnih vodonosnika.

Vodozahvat i dovod vode trebaju biti usklađeni s tipom sustava natapanja na samoj poljoprivrednoj površini. Potrebni hidrotehnički zahvati i sustav za navodnjavanje će se odrediti detaljnijim projektom ovisno o karakteristikama kulture koja će se uzgajati, karakteristikama tla, veličini i obliku površine, konfiguraciji terena, klimatskim karakteristikama, vrsti i položaju izvora vode, količini i kakvoći vode, raspoloživoj radnoj snazi itd.

5.3.2. Odvodnja

Članak 221.

Sustav vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda se planira na osnovi usvojenih koncepcija.

Za naselje Mali Lošinj se realizacije sustava odvodnje otpadnih voda planira u dvije faze. U prvoj fazi se planira jedinstven sustav odvodnje za cjelinu naselja i turističku zonu Poljana s uređajem za pročišćavanje na rtu Kijac (poluotok Bojnak) i postojećim podmorskim ispustom te uz ovaj sustav još dva odvojena samostalna sustava za zone Čikat i Sunčanu uvalu, s mehaničkim predtretmanom i postojećim podmorskim ispustom. U drugoj fazi će se sustav odvodnje otpadnih voda definirati sukladno rješenju iz novelacije »Studije rješenja otpadnih voda naselja Mali Lošinj« iz 1994. Konačno rješenje u osnovi sadrži dopunu sustava odvodnje novim gravitacionim i tlačnim kanalima te crpnim stanicama, kojima će se zone Čikat i Sunčana uvala povezati na centralni uređaj na rtu Kijac.

Odvodnja otpadnih voda na području obuhvata ovog Plana je određena kao razdjelni sustav s posebnom mrežom i tretmanom za sanitarne a posebnom mrežom i tretmanom za oborinske otpadne vode.

Za dijelove mreže gdje je sada mješovita (jedinstvena mreža) predviđa se izgradnja nove i razdvajanje otpadnih voda.

Članak 222.

Kanalizacijska mreža (sanitarne i oborinske otpadne vode) se u pravilu polaže u trupu javnih prometnica (ceste, pješačke komunikacije, parkirališta), tako da se vodi sredinom kolnika na udaljenosti minimalno 0,5 m od vodovodne mreže.

Dubina na koju se polažu cijevi kanalske mreže u trup prometnice iznosi 1,5-1,7 m (nadsloj iznad tjemena cijevi ne manji od 1,0 m).

Gradnja i rekonstrukcija građevina iz stavka 1. ovog članka se dozvoljava neposrednom provedbom ovog Plana.

Crpne stanice kanalizacije mogu biti podzemne, poluukopane ili nadzemne izgledom prilagođene okolini.

Uređaji za pročišćavanje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda se grade u kao podzemne i nadzemne građevine (betonske i armirano-betonske).

Podmorski ispusti se postavljaju po pripremljenom dnu s potrebnim sidrima i difuzorskim završetkom. U zoni obale do dubine & 7 m p.m. treba ih zaštititi od djelovanja valova.

Članak 223.

Na izgrađenom dijelu građevinskog područja gdje je predviđena izgradnja sustava javne odvodnje, a sustav nije izgrađen, odvodnja za obiteljske kuće i drugih građevina, veličine do 10 ES iz kojih se ispuštaju isključivo sanitarne vode, obvezna je izgradnja tri komornih sabirnih (septičkih) jama.

Za građevine veće od 10 ES obvezan je priključak na sustav javne odvodnje ili kad on nije izveden ili nije planiran treba predvidjeti zbrinjavanje otpadnih voda s obveznim pročišćavanjem, izgradnjom samostalnih sustava s bio-diskom ili na drugi način, sukladno posebnim uvjetima.

Sabirna jama se može graditi na udaljenosti do 4,0 m od ruba građevne čestice, iznimno i na manjoj udaljenosti uz suglasnost susjeda. Može se graditi pod uvjetom da se pražnjenje vozilima za odvoz otpadnih voda može obavljati bez

teškoća. Mora biti vodonepropusna, zatvorena i odgovarajućeg kapaciteta, te treba udovoljavati sanitarno tehničkim i higijenskim uvjetima i drugim posebnim propisima.

Članak 224.

Na parkirnim površinama i manipulativnim površinama kapaciteta do 15 parkirnih mjesta i površine do 450 m² je moguće oborinske vode odvesti raspršeno u okolni teren, bez prethodnog pročišćavanja na separatoru, a iznad tog broja parkiranih mjesta je potrebno pročišćavanje na separatoru, prije upuštanja u tlo putem upojnih bunara, a pri tome vodeći računa o zoni sanitarne zaštite.

5.3.3. Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka - bujica

Članak 225.

Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka - bujica Grada Malog Lošinja dio je cjelovitog sustava obrane od poplava na lokalnim vodama Primorsko Goranske županije, sektor II - Slivno područje »Kvarnersko primorje i otoci«. Koridor sustava linijski obuhvaća registrirane vodotoke bujice kako su navedeni u tablici, pripadajućem tekstu.

Širina koridora vodotoka - bujice - jaruge obuhvaća prirodno korito s obostranim pojasom širine 20,0 m mjereno od gornjeg ruba korita, odnosno izgrađeno korito s obostranim pojasom širine 6,00 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređajne građevine.

Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegove mjestimične rekonstrukcije, sanacije, popravci i redovno održavanje korita i vodnih građevina.

Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.

Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava zaštite od poplava planirano je za sve vodotoke utvrđivanje inundacijskog pojasa, te javnog vodnog dobra i vodnog dobra.

Za utvrđivanje plavljenih površina uz vodotoke - bujice - jaruge (nedostatan kapacitet korita) planiraju se motrenja, mjerenja velikih voda i proračuni sa svrhom preciznijeg utvrđivanja poplavnih područja.

Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni prikazani na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustav, vodoopskrba, odvodnja i elektroopskrba« u mjerilu 1:25.000 na kojem su uz druge sadržaje prikazani i registrirani vodotoci.

Članak 226.

Prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujice i erozije) treba prethodno snimiti postojeće stanje te planirati zahvat na način da se zadrži doprirodno stanje vodotoka, treba izbjegavati betoniranje korita vodotoka a ukoliko je takav zahvat neophodan korito obložiti grubo obrađenim kamenom.

5.4. ENERGETSKI SUSTAV

5.4.1. Elektroopskrba

Članak 227.

Sustav elektroopskrbe na području Grada Malog Lošinja prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, u mjerilu 1 : 25.000.

Prijenosna 110 kV mreža

Članak 228.

Postojeći prijenosni dalekovod, prikazan u grafičkom dijelu, na području plana je: DV 110 kV, TS 110/35 kV Krk - TS 110/35 kV Lošinj. Unutar zaštićenog koridora ovih vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim tehničkim propisima (50 m).

Planira se izgradnja novog 110 kV kabelskog voda od postojeće TS 110/35 kV Lošinj (kod Ćunskog) do buduće TS 110/20 kV Lošinj (na platou postojeće TS 35/10(20) kV Lošinj 2) i nastavak 110 kV otočke veze novim 110 kV vodom od TS 110/35(20) kV Lošinj do TS 110/20 kV Rab i od buduće TS 110/20 kV Lošinj do TS 110/20 kV Novalja (Pag), čije su načelne trase prikazane u grafičkom dijelu plana.

Planirana TS 110/20 kV Lošinj izgradit će se na platou postojeće TS 35/10(20) kV Lošinj 2, a za potrebe njenog priključenja potrebno je izgraditi priključni 110 kV vod. Postojeća TS 110/35 kV Lošinj rekonstruirat će se u TS 110/20 kV.

Elektrodistributivna 35 kV mreža

Članak 229.

Postojeći 35 kV distributivni vodovi, prikazani u grafičkom dijelu, zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas. Unutar zaštićenog koridora 35 kV nadzemnih vodova, izgradnja građevina ograničena je posebnim tehničkim propisima (30 m).

Elektrodistributivna 10(20) kV mreža, niskonaponska mreža i javna rasvjeta

Članak 230.

Napajanje električnom energijom postojećih i planiranih potrošača na području Grada Malog Lošinja osigurano je iz TS 35/10(20) kV Lošinj, TS 35/10(20) kV Lošinj 2 i TS 35/10(20) kV Osor.

Distribucija električne energije vršiti će se i nadalje na 10 kV naponskom nivou, a postepeno se predviđa i prijelaz na 20 kV naponski nivo, uz prethodnu rekonstrukciju elektroenergetskih objekata koji su danas izvedeni za 10 kV naponski nivo.

Članak 231.

Distributivni elektroenergetski objekti naponskog nivoa 10(20) kV, niskonaponska mreža i javna rasvjeta mogu se graditi neposrednom provedbom ovog Plana, uz ishodovanje lokacijske dozvole. U grafičkom dijelu plana prikazane su načelne lokacije budućih trafostanica i trasa 10(20) kV kabela, na područjima danas neelektrificiranih naselja i neizgrađenih zona.

Unutar zaštićenog koridora nadzemnih 10(20) kV vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim tehničkim propisima (10 m).

Unutar građevinskih područja budući 10(20) kV vodovi će se izvoditi obavezno podzemnim kabelskim vodovima, a izvan građevinskih područja također pretežito kabelskim, a manje nadzemnim vodovima.

Niskonaponska mreža izvoditi će se primarno podzemnim kabelima. Tamo gdje to nije moguće ili se dograđuje postojeća mreža, izvodit će se nadzemno na drvenim, betonskim ili Fe stupovima izoliranim kabelskim vodičima.

Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima. Upućuje se na uporabu ekoloških rasvjetnih tijela pri izvedbi nove javne rasvjete te na postepenu supstituciju postojeće javne rasvjete.

Članak 232.

Na prostoru Grada se ne može planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju.

5.4.2. Plinoopskrba

Članak 233.

Plinoopskrba područja Grada Malog Lošinja će se osigurati korištenjem ukapljenog naftnog plina (UNP). Za pojedinačne potrošače se predviđa korištenje UNP-a skladištenog u bocama ili spremnicima. Postrojenje za isparavanje UNP-a se predviđa u zoni poslovne namjene Kalvarija. Postrojenje je u funkciji opskrbe isparenim plinom naselja Mali Lošinj i Veli Lošinj te turističkih zona uz ta naselja. Ukupna površina postrojenja za isparavanje UNP-a iznosi 3600 m². Postrojenje se može graditi etapno, prema procijenjenom porastu broja potrošača.

Plinoopskrbna mreža u naseljima i turističkim zonama definirati će se urbanističkim planovima uređenja. Profil cjevovoda utvrđuje prema potrebnoj količini plina dok se tehničko - tehnološkim rješenjem određuje položaj plinovoda u odnosu na građevine i drugu komunalnu infrastrukturu, izbor osnovne i prateće opreme, kvaliteta materijala i ugradnja sigurnosnih uređaja u plinovode i kućne priključke. Minimalni radni tlak u plinovodu ispred kućnog priključka iznosi 50 mbar.

Dozvoljava se planiranje mreže plinoopskrbe za priključivanje na sustav opskrbe zemnim plinom (iz podmorja).

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

Članak 234.

Na prostoru Grada Malog Lošinja se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem prirodno obnovljivih, dopunskih izvora energije sukladno energetskim i gospodarskim potencijalima. Dopunski izvori energije, prirodno obnovljivi izvori, na ovom prostoru su prije svega sunce i more.

Za korištenje sunčeve energije se planira instaliranje samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu snage od 100 do 1000 kW.

Najveći dio potrošnje energije za pripremu potrošne tople vode u kućanstvima i turizmu osigurati će se, do isteka planskog razdoblja, iz primarne sunčeve energije. Značajan udio toplinskih potreba za grijanje i hlađenje, pokriti će se iz hibridnih toplana Sunce-UNP, gdje bi ekonomični udio sunčeve energije iznosio do 50%.

Planira se korištenje mora kao toplinskog spremnika i time izvora energije, optimalno primjenom toplinskih crpki.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI

Članak 235.

Cjelokupan prostor cresko-lošinjskog arhipelaga je prostor izrazitih krajobraznih ljepota i atraktivnosti. Posebno se štite krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih prostora, šuma, pašnjaka i obradivih zemljišta, autohtone šumske i druge zajednice, obalno područje sa stjenovitom obalom i prirodnim plažama, more i podmorje, te karakteristične i vrijedne vizure.

U ovom se prostoru kao osobito vrijedan krajobraz, izvan prostora zaštićenih dijelova prirode i izvan prostora zaštite nepokretnih kulturnih dobara (kulturno-povijesnih cjelina i zaštićenog kulturnog krajolika), kao prirodni i kultivirani predjeli očuvanih jedinstvenih obilježja i osobitih krajobraznih vrijednosti i osjetljivosti ističu sljedeća područja:

- OTOCI MALE I VELE SRAKANE kao prirodni predjel očuvanih jedinstvenih obilježja. Niski otoci laporaste podloge s naseljima na sjevernom dijelu otoka i akvatorij između njih tvore vrlo vrijedan i slikovit detalj lošinjskog litorala.

- OTOČIĆI KOLUDARAC I MURTAR I

- JUŽNI DIO OTOKA LOŠINJA kao prirodni i kulturni predjel osobite krajobrazne vrijednosti, koji su svojom osebujnom morfologijom, florom, faunom i jedinstvenim kulturnim nasljeđem veoma zanimljivi i zaslužuju posebnu pažnju i zaštitu. Reljef najjužnijeg dijela otoka s istaknutim vizurama na obje obale kao i samo priobalje je iznimno slikovit i zanimljiv.

Područja izdvojena kao osobito vrijedni predjeli prirodnog i kultiviranog krajobraza prikazana su na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25.000.

Utvrđena problemska područja prirodnog i kultiviranog krajobraza na kojima su prisutni trendovi nelegalnog korištenja i izgradnje prostora, koji ugrožavaju krajobrazne vrijednosti prostora se planiraju za sanaciju.

Nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom te oblikovanjem, bojom i materijalom moraju biti primjereni krajobrazu i tradicionalnoj arhitekturi, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih obilježja zbog kojih je određen posebno vrijednim. Pri pozicioniranju građevina posebno treba najveće dozvoljene visine građevina preispitati i dodatno reducirati na istaknutijim i osjetljivijim lokacijama.

U ovom prostoru nije dozvoljeno nove građevine graditi ili povećavati visinu pri rekonstrukciji postojećih građevina na istaknutim lokacijama; vrhovima uzvisina, uskom obalnom prostoru i na sličnim mjestima, kad se takvim zahvatom mijenja obilježje i mjerilo prostora. Iznimno je, uz pažljivo i kvalitetno oblikovanje dozvoljeno uređivati vidikovce, spomen i vjerska obilježja i sl. zahvate koji neće narušiti izgled krajobraza.

Od izgradnje se štite panoramski vrijedne vizure. Sve navedeno se posebno primjenjuje pri reguliranju dozvoljene izgradnje izvan građevinskog područja.

Članak 236.

Obala Grada Malog Lošinja se određuje kao osobito vrijedno područje. S ciljem zaštite obale se prije svega ograničava građevinsko zauzimanje obale posebno na krajobrazno vrijednim lokacijama te se prirodna obala treba očuvati bez značajnih izmjena obalne linije.

Potrebno je osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobitog pomorskog dobra.

Nasipavanje i otkopavanje obale treba ograničiti na nužne zahvate i provoditi racionalno i kontrolirano.

Na obali je dozvoljeno smjestiti isključivo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili građevine javnog korištenja.

Nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom je potrebno očuvati prvenstveno u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i istraživanja, bez planiranja građevinskih područja.

Prirodne plaže i autohtone šume uz obalu je potrebno čuvati i poticati prirodnu obnovu autohtone vegetacije.

Radi zaštite i očuvanja prostornih vrijednosti potrebno je ograničiti gradnju gospodarskih i energetskih građevina.

Razvitak prometne i komunalne infrastrukture se uvjetuje zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika.

Građevine stambene, poslovne i druge namjene je potrebno planirati tako da namjenom, položajem, veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene prostorne vrijednosti i obilježja, postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina sanirati prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili planiranjem sportsko-rekreacijske i druge i namjene.

Sve navedeno se posebno primjenjuje pri reguliranju dozvoljene izgradnje izvan građevinskog područja.

6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 237.

Ovim se planom propisuje zaštita prirode kroz očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitu prirodnih vrijednosti, a to su zaštićena područja, zaštićene svojte te zaštićeni minerali i fosili.

Za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost predviđenu za zaštitu, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti. Treba spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica turističkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog razvoja prirode.

Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05).

Ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području Grada treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (»Narodne novine« broj 7/06).

Pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednosti u smislu Zakona o zaštiti prirode te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe.

Za nadzor nad provođenjem mjera zaštite prirodne baštine na području Grada Malog Lošinja nadležna je ovlaštena pravna osoba u Primorsko-goranskoj županiji.

Na području Grada Malog Lošinja su utvrđena ugrožena i rijetka staništa (bušici /submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike, površine stjenovitih obala pod halofitima / submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci) te ugroženi i rijetki morski tipovi staništa (zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina, cirkalitoralna čvrsta dna i stijene, cirkalitoralni muljevi, ciklalitoralni pijesci, infralitoralna čvrsta dna i stijene, infralitoralni pijesci s više ili manje mulja i naselja posidonije) za koje se predviđaju sljedeće mjere očuvanja:

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte što podrazumijeva neunošenje stranih (alohotnih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje, očuvanje njihovog staništa i njihovo praćenje (monitoring),

- spriječiti nestajanje kamenjarskih pašnjaka (putem ispaše, poticati ekstenzivan način stočarstva),

- pošumljavanje treba obavljati autohtonim vrstama drveća, a uzgojne radove provoditi na način da se iz degradacijskog oblika šuma postepeno prevodi u visoki uzgojni oblik,

- očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna i obale i priobalnih područja i ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju, očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode.

Područje obuhvata PPG Malog Lošinja nalazi se djelomično u preliminarnoj Nacionalnoj ekološkoj mreži (NEN) kao dio središnje jezgre, kao dio prijelaznog područja i morski koridor. Dio područja obuhvata PPG Malog Lošinja vrednovan je kao područje važno za ptice »Kvarnerski otoci«.

Dijelovi prirode koji su zaštićeni i predloženi za zaštitu prikazani su na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, u mjerilu 1:25.000.

Za područja predviđena za zaštitu je obvezna izrada stručne podloge kako bi se pokrenuo postupak zaštite. Do donošenja odluke o valjanosti prijedloga za zaštitu i do donošenja rješenja o preventivnoj zaštiti ta se područja štite odredbama ovog plana.

6.2.1. Zaštićeni dijelovi prirode

Posebni rezervat

Članak 238.

Rješenjem o zaštiti u kategoriji posebnog rezervata - ornitološkog zaštićeno je područje Mali Bok - Koromačna na otoku Cresu čiji se mali dio uz južnu granicu nalazi na prostoru Grada Malog Lošinja. Predloženo je proširenje područja rezervata na cjelovito obalno područje istočne obale Cresa, u kategoriji posebnog rezervata - botaničko - zoološkog, međunarodnog je značaja. Radi osiguranja neophodnog mira za gnijezdišta supova u priobalnom dijelu predloženog rezervata potrebno je u pojasu 500 metara od obale ograničiti zadržavanje brodova i čamaca (osim tradicionalnog ribarenja) te zabraniti glisiranje.

Proglašena je preventivna zaštita za područje posebnog rezervata - u moru uz istočnu obalu otoka Cresa i Lošinja. Predložene granice posebnog rezervata ucrtane su u kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, u mjerilu 1:25.000.

Mjere u svrhu očuvanja navedenog područja a do donošenja akata o konačnoj zaštitit odnosno plana upravljanja su:

- poboljšanje stanja postojećeg sustava za odvodnju otpadnih voda, u što kraćem roku pristupanje izgradnji uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda, priključenje svih korisnika na sustav odvodnje otpadnih voda,

- prije pristupanja izradi dokumentacije za zahvate koji bi mogli imati utjecaj na štićeno područje treba izvršiti vrednovanje prostora te opravdanosti zahvata, sukladno Zakonu o zaštiti prirode za navedene zahvate treba provesti ocjenu utjecaja prihvatljivosti zahvata za prirodu,

- u sklopu izdavanje lokacijske dozvole treba pribaviti od nadležnog Ministarstva uvjete zaštite prirode, za zahvate za koje nije potrebna lokacijska dozvola potrebno je pribaviti dopuštenje nadležnog Ministarstva.

Spomenik parkovne arhitekture

Članak 239.

U kategoriji spomenika parkovne arhitekture, rješenjem o zaštiti zaštićeno je stablo pinije u Uvali Žalić na otoku Lošinju. Za spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo treba donijeti mjere zaštite. Na spomeniku parkovne arhitekture i na prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se promijenile ili narušile njegove vrijednosti.

Park šuma

Članak 240.

U kategoriji park šume su zaštićene šume Čikat i Pod Javori na otoku Lošinju. Za park šume treba donijeti program zaštite šumskih ekoloških sustava koji sadrže mjere zaštite i unapređenja utvrđene na temelju praćenja stanja. U park-šumi su dopušteni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje.

Do donošenja programa zaštite šumskih ekoloških sustava za park šume, dopušteni su nužni zahvati u prostoru koji ne narušavaju obilježja zbog kojih je park šuma zaštićena. Dozvoljeni su nužni zahvati uređenja prostora, što uključuje rekonstrukciju postojećih građevina, uređenje javnih površina (parkirališta, staza, kupališta, igrališta i dr.) te infrastrukturno opremanje prostora, sukladno odredbama za provođenje Plana. Gradnja se ne smije vršiti na osobito vrijednim panoramskim točkama, osobito ne izgradnja i postavljanje antenskih stupova sustava mobilne telefonije.

Na dijelu područja Park šume Čikat koji je unutar građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene Čikat su dozvoljeni zahvati određeni UPU-om Čikat, sukladno odredbi iz članka 111.

Za dozvoljene zahvate je potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05).

6.2.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu

6.2.2.1. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - na kopnu

Posebni rezervat

Članak 241.

Za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata se predlažu sljedeća područja:

- Vele i Male stine na otoku Unije u kategoriji posebnog rezervata geomorfološkog i zajedno sa sjeveroistočnim dijelom otoka Unije kao posebni rezervat - ornitološki i botanički,

- otoci Veli Osir, Oruda i Palacol u kategoriji posebnog rezervata ornitološko botaničkog,

- slatine kod Osora, otok Cres u kategoriji posebnog rezervata botaničko-zoološkog (herpetološkog),

- šuma Liski zapadno od Ćunskog, otok Lošinj u kategoriji posebnog rezervata šumske vegetacije.

Posebni rezervati iz stavka 1. ovoga članka su županijskog značaja. Za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata lokalnog značaja se predlaže područje šume na Punti Križa, Otok Cres, kao posebni rezervat - šumske vegetacije.

Značajni krajobraz

Članak 242.

U kategoriji zaštićenog krajobraza za zaštitu se predlažu sljedeća područja:

- otok Ilovik i Sv. Petar,

- otok Susak,

- Punta Križa, otok Cres

- otok Unije,

koji su županijskog su značaja, te sljedeća područja:

- Osorski zaljev s obalnim prostorom od Osora do Ustrina,

- planina Osoršćica.

Spomenik prirode

Članak 243.

U kategoriji spomenika prirode za zaštitu se predlažu sljedeći dijelovi prirode:

- Jamina Sredi na Punti Križa,

- Vela jama na Osoršćici (pod Televrinom),

- spilja Sv. Gaudencija na Osoršćici,

- lokva u naselju Unije na otoku Unijama,

- izvor Fontana na Punti Križa, otok Cres,

- sve veće lokve na području Grada Maloga Lošinja.

Lokve je potrebno održavati i čistiti od mulja i vegetacije na tradicionalan način te posebno čuvati od zatrpavanja i uništavanja pri građevinskim radovima. Prije čišćenja od mulja potrebno ih je točno locirati, evidentirati, izmjeriti veličinu i dubinu, utvrditi kemizam vode te istražiti njihov biljni i životinjski svijet.

Spomenik parkovne arhitekture

Članak 244.

U kategoriji spomenika parkovne arhitekture, se za zaštitu predlaže pojedinačno stablo koprivića »pokrivica - ladonja« u selu Parhavac na otoku Cresu. Jedno je od najvećih stabala na ovom području, svojom krošnjom prekriva čitavo dvorište sela a pretpostavlja se da je staro preko 200 godina. Za spomenik parkovne arhitekture - pojedinačno stablo treba donijeti mjere zaštite. Na spomeniku parkovne arhitekture i na prostoru u njegovoj neposrednoj blizini koji čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopušteni zahvati ni radnje kojima bi se promijenile ili narušile njegove vrijednosti.

6.2.2.2. Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - u moru

Posebni rezervat

Članak 245.

Za zaštitu se u kategoriji posebnog rezervata u moru predlažu sljedeća područja:

- podmorje uz istočnu obalu otoka Cresa - rt Tarej- rt Meli (područje koje slijedi posebni rezervat gnijezdilišta bjeloglavih supova na kopnu) kao područje posebnih vrijednosti bioraznolikosti u moru,

- podmorje otočića Mali i Veli Čutin kao dio posebnog rezervata u moru,

- podmorje otoka Palacol kao dio posebnog rezervata u moru,

- podmorje otoka Unija kao posebni rezervat u moru,

- podmorje otoka Suska kao posebni rezervat u moru,

Obzirom na nedovoljnu istraženost navedenih područja, potrebno je istražiti tzv. nulto stanje i na temelju njega, eventualno, izdvojiti i područja za strožu zaštitu. Zbog izuzetne vrijednosti bioraznolikosti na ovom području treba provoditi monitoring.

Spomenik prirode

Članak 246.

Za zaštitu se u kategoriji spomenika prirode u moru predlažu sljedeća područja:

- Medvjeđa pećina kod uvale Lučica na otoku Lošinju,

- uvala Kolorat, otok Cres,

- uvala Ul, otok Cres,

- uvala Baldarin, otok Cres,

- uvala Meli, otok Cres,

- uvala Jadrišćica, otok Cres,

- uvala Martišnjica, otok Cres,

- uvala Kaldonta, otok Cres,

- uvala Sonte, otok Cres,

- uvala Sridnja, otok Unije,

- uvala Vognjišća, otok Unije.

Medvjeđa pećina kao znanstveni lokalitet velike vrijednosti zahtjeva posebnu brigu i zaštitu. U svrhu preventivne zaštite treba predvidjeti zabranu graditeljske djelatnosti, a roniocima omogućiti ulaz samo ograničeno i pod stručnim nadzorom.

Potrebno je zajednice zamuljenih uvala identificirati sustavnim istraživanjem i opisati sve takove lokalitete i regulirati njihovo korištenje.

6.3. MJERE ZAŠTITE NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA

Članak 247.

Registrirana, preventivno zaštićena i evidentirana nepokretna kulturna dobra na području Grada Malog Lošinja navedena su u poglavlju 1.2.8.7. Obrazloženja ovog Prostornog Plana i prikazana na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, u mjerilu 1:25.000, kao i prikazima građevinskog područja naselja u mjerilu 1:5000.

Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove nepokretnih kulturnih dobara propisane su Zakonom i Uputama Ministarstva kulture (uključujući i sve naknadne izmjene i dopune), drugim pravnim propisima, te ovim Prostornim planom.

1. Zakon o zaštiti kulturne baštine (»Narodne novine« broj 69/99, 151/03 i 157/03),

2. Uputa o zoniranju zaštićenih povijesnih cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, 1995., 1998.),

3. Uputa o načinu utvrđivanja sustava mjera zaštite za nepokretna kulturna dobra predložena za upis u Registar kulturnih dobara (Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, 31. 3. 2004.)

Posebnim konzervatorskim postupcima podliježu sljedeći zahvati na zaštićenim nepokretnim kulturnim dobrima: popravak i održavanje postojećih građevina, dogradnje, prigradnje, preoblikovanja i građevne prilagodbe (adaptacije), rušenje i uklanjanje građevina ili njihovih dijelova, novogradnje unutar utvrđenih zona zaštite kulturno-povijesnih cjelina ili kontaktnih zona, te registriranih pojedinačnih građevina ili kompleksa građevina, njihove funkcionalne prenamjene, kao i izvođenje radova u zonama kulturnog krajolika i arheoloških lokaliteta.

U skladu s navedenim zakonom iz točke 2. za sve zahvate iz alineje 3. ovog članka na zaštićenim pojedinačnim građevinama/kompleksima, kulturno-povijesnim cjelinama, kulturnom krajoliku, te podvodnim i kopnenim arheološkim lokalitetima obavezno je ishođenje zakonom propisanih suglasnosti kod nadležnog Konzervatorskog odjel u Rijeci (Ministarstvo kulture):

- posebne uvjete zaštite (u postupku izdavanja lokacijske dozvole),

- prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole,

Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi (Članak 247.-256.) ovog Prostornog plana nadležan je Konzervatorski odjel u Rijeci.

Konzervatorska podloga izrađena od Ministarstvo kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci, se mora koristiti u procesu provedbe ovog Prostornog plana kao njegov sastavni dio.

Za svaki pojedini lokalitet, građevinu i/li zonu na području povijesne cjeline Osor, smjernice zaštite detaljno su određene Konzervatorskim elaboratom izrađen od strane Konzervatorskog odjel u Rijeci.

Arheološka baština (kopneni i podvodni arheološki lokaliteti)

Članak 248.

Arheološki lokaliteti (kopneni i podvodni) označeni su približnom lokacijom na kartografskom prikazu, te ih je samo manji broj djelomice istražen, dokumentiran i prezentiran. Upravo zbog nedovoljnog stupnja istraženosti i neadekvatne zaštite svrstavaju se u grupu potencijalno najugroženijih i najmanje zaštićenih kulturnih dobara. Veći broj potencijalnih lokaliteta temelje se na geomorfološkom položaju, povijesnim podacima, kontinuitetu naseljavanja, materijalnim ostacima povijesnih građevina, te naziva toponima, dok tek manji broj (posebno se to odnosi na podvodne) temeljem slučajnih nalaza.

Obavezna je izrada prethodnih studija utjecaja na okoliš s aspekta zaštite postojećih i mogućih arheoloških nalaza za buduće infrastrukturne građevine (npr. cestovne koridore, vodospreme, pročišćivače, helidrome, i sl.), telekomunikacijske sustave, te iskorištavanje mineralnih i drugih sirovina, a koji se predviđaju u registriranim, preventivno zaštićenim i evidentiranim arheološkim zonama.

Na svim zonama navedenim u Obrazloženju ovoga Prostornog plana, u poglavlju 1.2.7.8. prije izvođenja građevinskih zahvata izgradnje infrastrukture ili drugih objekata, odnosno u postupku ishođenja lokacijske dozvole, obavezno je provođenje arheoloških istraživanja (rekognosciranje, sondiranje, itd.). radi utvrđivanja daljnjeg postupka, te definiranje posebnih uvjeta zaštite.

Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani, a planirana intervencija u prostoru usuglašena sa izdanim smjernicama, prije izrade arhitektonske dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih građevinskih radova. Ukoliko se prilikom izvođenja zemljanih radova naiđe na predmete ili nalaze arheološkog značenja, potrebno je radove odmah obustaviti, a o nalazu obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci i najbliži muzej. Tijekom izvođenja građevinskih radova potrebno je osigurati stalni ili povremeni arheološki nadzor.

Unutar izgrađenog područja naselja Osor preporuča se detaljno arheološko istraživanje do sterilnog sloja, te sukladno rezultatima, valorizacija i prezentacija nalaza in situ, a koji može utjecati na izvedbene projekte građevina.

Arheološke zone utvrđene ovim planom, a izvan izgrađenih područja potrebno je detaljno istražiti, utvrditi zonu obuhvata i režime zaštite, te planskim dokumentima nižeg reda utvrditi način korištenja zona.

Prethodno odobrenje potrebno je ishoditi za sve radove koji se provode na kulturnim dobrima (bez obzira na njihov trenutni pravni status) uključujući i radove za koje se ne izdaje lokacijska ili građevinska dozvola. U slučaju izmjene važećih zakona mjere zaštite utvrditi će nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci na zahtjev stranke adekvatnim aktom.

Kulturno-povijesne cjeline

Članak 249.

Registrirana, preventivno zaštićena i evidentirana povijesno-memorijalna područja, uključuju legendarna područja i mjesta, mjesta povijesnih događaja, spomen-parkove, mjesta masovnih stradanja i groblja treba adekvatno održavati i čuvati u okviru prostorne organizacije i pripadajućih oblikovnih obilježja uključujući sve prirodne i graditeljske elemente koji ih sačinjavaju, te primjereno obilježiti. Potrebe za širenjem (npr. groblja) rješavati u zoni manje ekspozicije i uz očuvanje intaktnosti postojećeg. Sve zahvate koji se odnose na obnovu i rekonstrukciju postojeće strukture moguće je rješavati uz posebne uvjete zaštite, odnosno prethodno odobrenje Konzervatorskog odjela u Rijeci. Preporuča se pohrana starih likovno kvalitetnih spomeničkih obilježja prilikom preuređenja i zamjene, u zasebnom dijelu groblja, a koji se može urediti kao lapidarij.

Članak 250.

Zaštita povijesnih naselja i njihovih dijelova provode se u svrhu očuvanja prostornih, arhitektonskih vrijednosti i tradicionalne slike naselja, njegova volumena, povijesne matrice i građevne strukture. Registrirana, preventivno zaštićena i evidentirana povijesna naselja i dijelovi naselja, te ona čija je postupak registracije u tijeku, označena su na kartografskim prikazima u mjerilu 1:25.000 i 1:5000.

Ovom odredbom obuhvaćena su registrirana povijesna urbana naselja Osor, Mali i Veli Lošinj i registrirano povijesno seosko naselje Susak, odnosno sva naselja obuhvaćena ovim planom.

Članak 251.

Prvi stupanj zaštite određen je za povijesnu urbanu cjelinu najveće vrijednosti:

- Osor.

Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu urbane strukture i arhitekture. Na području navedene cjeline ne preporuča se nikakva promjena oblikovanja građevina, a svi zahvati trebaju težiti rekonstrukciji povijesnih oblika.

Unutar predmetne cjeline u potpunosti se štiti postojeće građevno tkivo (oblik, izgled, te u većoj mjeri funkcija i sadržaj) i njegova povijesna matrica - ulice i trgovi bez izmjene njihove geometrije, završne obrade i urbane opreme, te povijesna parcelacija. Od općih mjera zaštite i mogućih građevnih zahvata predviđa se održavanje kao što su rekonstrukcija, adaptacija i preoblikovanje. Ne dozvoljava se nova izgradnja odnosno interpolacija. Za sve zahvate potrebni su posebni uvjeti zaštite i prethodna suglasnost Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Planskim dokumentima niže razine potrebno je maksimalno zadržati i revitalizirati povijesnu matricu naselja i njezinih dijelova, te moraju sadržavati Konzervatorske podloge, odnosno analizu cjeline ili njezinih dijelova. Propisuje se izrada detaljnije konzervatorske dokumentacije, kojom će se inventarizirati posebno vrijedne građevine i prostori, te valorizaciju prostorne i građevne strukture s propisanim uvjetima obnove i uređenja.

Građevne aktivnosti u naseljima i dijelovima naselja prvoga stupnja zaštite provode se temeljem članka 254. odredbi.

Članak 252.

Drugi stupanj zaštite određen je za povijesne cjeline velike vrijednosti:

- Mali Lošinj

- Veli Lošinj

- Susak

- Unije

- Ilovik

- zaseoci Beleja, Nerezina, Osora, Punta Križe i Ustrina.

Drugi stupanj zaštite podrazumijeva zaštitu i očuvanje osnovne povijesne planske matrice naselja i dijelova naselja, gabarita gradnje, karakterističnih građevinskih materijala te stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme.

Prilikom radova obnove povijesnih seoskih cjelina, odnosno zaseoka i stanova potrebno je očuvati njihovu izvornu matricu i položaj u prostoru bez širenja građevinskog područja prema kultiviranom prirodnom krajoliku, odnosno zadržati odnos izgrađenog dijela povijesnih zaselka s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama. Vršiti obnovu ruševnih građevina tipološkom rekonstrukcijom, zadržavajući pravokutne tlocrtne dispozicije, katnost (P i P+1), oblik i nagib krovišta, te upotrebu tradicijskih materijala (kamene okvire-erte, drvenu stolariju, kupu kanalicu, vapnenu žbuku), ali uz prilagodbu interijera suvremenom načinu života. Ne dozvoljava se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina.

Građevne aktivnosti u naseljima drugoga stupnja zaštite provode se temeljem članka 254., st. 3. i 4. ovih odredbi.

Članak 253.

Evidentirana povijesna (seoska) naselja odnosno stare građevne strukture naselja potrebno je detaljno inventarizirati s obzirom na građevnu strukturu (stambene i gospodarske zgrade) i prostornu matricu, koju čini mreža putova (cesta) i pripadajuća parcelacija. Proširenje građevinskih područja postojećih naselja, planirati na način kojim bi se zadržala homogenost slike povijesnog naselja, kvalitetna ekspozicija. Prilikom planiranja širenja građevinskog područja naselja njihovom dimenzioniranju i prostornom smještaju treba nastojati očuvati njihov karakter, s obzirom na tip (zbijeni ili longitudinalni) i karakter naselja (selo sa središnjim funkcijama, zaselak). U evidentiranim povijesnim naseljima, moguća je osim obnove i rekonstrukcije postojeće građevne strukture i nova izgradnja. Ista svojom unutarnjom dispozicijom prostora, gabaritima i namjenom, ne smije narušavati siluetu i osnovne vizure, već se mora uklopiti u postojeći ambijent.

Zaštita evidentiranih ruševnih pastirskih stanova visoke ambijentalne vrijednosti, podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 254.

Obnova svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih cjelina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.

Ne dozvoljava se širenje građevinskih područja u smjeru prilaznih cesti s kojih se doživljavaju kvalitetne vizure na povijesnu jezgru naselja.

Građevine unutar povijesnih naselja i dijelova naselja obnavljaju se cjelovito uključujući i njihove okućnice (vrtove, perivoje, voćnjake, dvorišta i sl.). Poticajnim mjerama na razini lokalne zajednice poticati obnovu i održavanje starih, umjesto izgradnje novih kuća.

U tijeku je revizija postojećih registriranih naselja i izrada Konzervatorske podloge područja Grada Malog Lošinja, kojom će se valorizirati predmetni prostor i odrediti Zone A, B i C, te sukladno zoni odgovarajući režim zaštite.

Ovisno o vrsti i stanju kulturno-povijesnih cjelina u pojedinim zonama uvjetovati će sljedeći režim zaštite:

Zona A - potpuna zaštita povijesnih struktura odnosi se na kulturno-povijesne cjeline ili njezine dijelove koji sadrže dobro očuvane i osobito vrijedne povijesne strukture.

Zona B - djelomična zaštita povijesnih struktura uvjetuje se u dijelovima kulturno-povijesne cjeline koji sadrže vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti.

Zona C - ambijentalna zaštita uvjetuje se u dijelovima kulturno-povijesne cjeline s prorijeđenim povijesnim strukturama ili bez značajnijih primjera povijesne izgradnje koji osigurava kvalitetnu i funkcionalnu prezentaciju kulturno- povijesnih vrijednosti zona A i B.

Pojedinačne građevine i kompleksi

Članak 255.

Registrirane, preventivno zaštićene i evidentirane pojedinačne građevine i kompleksi, te one čija je registracija u tijeku, a navedene su u poglavlju 1.2.8.7. i na kartografskom prikazu, podliježu obavezama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Sve građevinske i druge intervencije podliježu neupravnom i upravnom postupku tj. nužno je prije pristupanja samim radovima ishoditi posebne uvjete zaštite i prethodno odobrenje nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci. Za svaku pojedinačnu građevinu i kompleks kao najmanja granica zaštite utvrđuje se pripadajuća čestica ili njen povijesno vrijedni dio. Građevinske i druge intervencije pojedinačnih građevina i kompleksa uključuju konzervaciju, restauraciju, građevinsku sanaciju i rekonstrukciju, a ne dozvoljavaju se zahvati koji bi mijenjali svojstvo kulturnog dobra odnosno nova izgradnja.

Predmetne građevine saniraju se isključivo temeljem detaljne planske dokumentacije i arhitektonskih projekata, a kojima trebaju prethoditi konzervatorske studije. Moguća je njihova prenamjena ukoliko ista ne utječe na svojstvo kulturnog dobra i ne oštećuju izvorne dijelove konstrukcije.

Za pojedinačne građevine i komplekse koji se nalaze unutar kulturno-povijesnih cjelina (Zona A, B i C), uvjete zaštite potrebno je uskladiti na razini detaljnog plana, a ovisno o njihovom povijesnom i spomeničkom značaju, odnosno nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj vrijednosti, podliježu određenom stupnju zaštite.

Za pojedinačne građevine i komplekse koji se nalaze izvan kulturno-povijesnih cjelina, nužna je zaštita, tj. očuvanje osnovnog volumena, gabarita, kompozicije pročelja, korištenih materijala, kao i njihovog autentičnog okruženja.

Kulturni krajolik i posebno vrijedno područje

Članak 256.

Očuvati i unaprijediti održavanje i obnovu zapuštenih poljodjelskih površina uz zadržavanje tradicijskog načina korištenja i parcelacije, kao i povijesnih trasa putova (starih cesta, poljskih putova, pješačkih staza često obilježenih kapelicama-pokloncima).

Nužno je zadržavanje i obnova kamenih suhozida kao zaštićeni dijelovi tradicionalnog krajobraza, te očuvanje prirodnih značajki kontaktnih područja uz kulturno-povijesne cjeline i pojedinačne građevine i komplekse, kao što su šume, kultivirani krajolik, lokve.

Važno je čuvanje kvalitetnog pejzažnog okruženja, kamenjara, terasastih vrtova i sl. jer cjelovitu sliku prostora osim građevne strukture čine i pripadajuće pejzažno okruženje. Razvitak naselja smanjenjem kulturnog krajolika, usmjeravati na revitalizaciju postojeće građevne strukture.

Pojedinačni spomenik od važnosti za Grad

Članak 257.

Skulptura »Apoksiomena« (Apoksiomenosa) rad grčkog kipara Lizipa pronađena u sklopu hidroarheološkog nalazišta između otoka Lošinja i Orjula predstavlja spomenik kulture od važnosti za Grad.

Izlaganje originala skulpture se planira u sklopu izložbenog prostora Gradskog muzeja koji se uređuje u plači »Kvarner« na Rivi lošinjskih kapetana.

Hidroarheološko nalazište »Apoksiomena« se, nakon završetka istražnih radova planira prezentirati i valorizirati u turističkoj ponudi kao atraktivno područja za ronjenje - aquapark, u sklopu kojeg se planira »rekonstruirati« nalazište postavom replike (nerestaurirane) skulpture.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 258.

Na području Grada Lošinja planirana je izgradnja transfer-stanice za koju je određena lokacija »Kalvarija« u okviru površine infrastrukturne namjene. Izgradnja transfer stanice za otpad će se utvrditi urbanističkim planom uređenja.

Pretovarna stanica (Transfer stanica) je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom. Komunalni otpad se sabija (kompaktira) i prekrcava iz manjeg u veće vozilo. Transfer stanice u pravilu sadržavaju i manje reciklažno dvorište.

Reciklažno dvorište jest građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada. Tako skupljen otpad prerađuje se i plasira kao sekundarna sirovina.

Prije izgradnje transfer-stanice obvezno je sanirati postojeće odlagalište »Kalvariju« provođenjem svih potrebnih postupaka u sklopu tehnologije sanacije. Naposljetku je potrebno izraditi završni pokrovni sloj i ozeleniti saniranu površinu.

Evidentirana divlja odlagališta na području Grada potrebno je sanirati postavljanjem zaštitnih ograda uz prometnice u blizini divljih odlagališta spriječiti daljnje nekontrolirano odlaganje otpada.

Članak 259.

Grad Mali Lošinj će donijeti Plan gospodarenja otpadom kojim se utvrđuju mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada, mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad, popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta, te provedbu njihove sanacije. Nadležno komunalno poduzeće u skladu s Planom utvrditi će uvjete za smještaj i uređenje prostora za smještaj spremnika (većih i manjih), postaviti odgovarajući broj kontejnera i ustanoviti njihovo redovito pražnjenje, tj. odvoženje.

Sukladno Zakonu, osnovni ciljevi i obveze postupanja s otpadom su:

1. izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada, i smanjivanje opasnih svojstava otpada i to posebice:

- razvojem čistih tehnologija,

- tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili, u najmanjoj mogućoj mjeri pridonose, povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja,

- razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu namijenjenom oporabi.

2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske svrhe.

3. zbrinjavanje otpada na propisan način.

4. sanacija otpadom onečišćenog okoliša.

Proizvođači otpada te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi zakonskih i drugih pravnih propisa o postupanju s otpadom.

Članak 260.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Grad Lošinj, odnosno ovlaštena pravna osoba za postupanje s otpadom.

Za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnog otpada i za spaljivanje otpada odgovorna je Primorsko- goranska županija, odnosno ovlaštene pravne osobe.

Postupanje s opasnim otpadom i za spaljivanje otpada odgovorna je Država, a provođenje propisanih mjera dužna je na svom području osigurati Županija.

Članak 261.

Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i svojstvima te osigurati propisne uvjete skladištenja za osiguranje kakvoće u svrhu ponovne obrade. Ako proizvođač otpada ne može iskoristiti vrijedna svojstva otpada, potrebno je prema zakonu i drugim pravnim propisima otpad dokumentirati, prijavljivati na burzi otpada i kao krajnju mjeru odložiti. Odložiti se smiju samo ostaci nakon obrade otpada ili otpad koji se ne može obraditi gospodarski isplativim postupcima uz propisane granične vrijednosti emisija u okoliš.

Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti komunalni i tehnološki otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti. Otpad se mora skupljati u odgovarajuće spremnike (kontejnere) i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada. Spremnici (kontejneri) i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Članak 262.

Postupanje s proizvodnim otpadom mora se obavljati u skladu s propisima o postupanju s otpadom.

Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (sukladno posebnom propisu o vrstama otpada). Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.

Članak 263.

Ambalažer je dužan u skladu s najboljim dostupnim tehnologijama proizvoditi ambalažu koju je moguće ponovno uporabiti i/ili reciklirati kako bi se nepovoljni utjecaj na okoliš od ambalaže i ambalažnog otpada sveo na najmanju moguću mjeru.

Proizvođač je dužan na primjeren način na prodajnom mjestu obavještavati prodavatelja i potrošača o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže glede opasnih i onečiščujućih tvari koje oni sadrže te o načinu postupanja s proizvodom i ambalažom kada postanu otpad.

Za ambalažni otpad proizvođač je dužan snositi troškove skupljanja, zbrinjavanja i oporabe primarne ambalaže od proizvoda koje je stavio na tržište na teritoriju RH. Dužan je obilježit ambalažu odnosno proizvod koji je stavio na tržište odgovarajućim bar kodom sukladno međunarodnom sustavu kodiranja i identifikacije proizvoda.

Prodavatelj je dužan omogućiti postavljanje i manipulaciju spremnicima ili drugom opremom za skupljanje ambalažnog otpada. Nadalje, dužan je organizirati prijevoz skupljenog ambalažnog otpada iz svojeg prodajnog prostora i privremenih skladišta prema ovlaštenoj osobi za zbrinjavanje i oporabu ili do privremenog skladišta za ambalažni otpad.

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 264.

Grad Lošinj Programom zaštite okoliša utvrđuje mjere za sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš i mjere usmjerenih na unapređenje stanja okoliša. Osnovni postupci provođenja mjera Programa zaštite okoliša su:

- suradnja sa županijskim tijelima nadležnim za provođenje mjera zaštite okoliša,

- suradnja sa susjednim jedinicama lokalne samouprave i uprave u provođenju mjera zaštite okoliša,

- programom izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Grada Lošinja osigurati sredstva za rekonstrukciju i izgradnju objekata odvodnje sanitarnih i oborinskih otpadnih voda,

- provođenje mjera protupožarne zaštite i osiguranja sredstava za nabavu potrebne opreme,

- provođenje mjera zaštite mora od onečišćenja,

- putem komunalnog redarstva osigurati provođenje odredbi Odluke o komunalnom redu,

- trajni nadzor provođenja mjera zaštite okoliša na području Grada Lošinja.

Ovim Prostornim planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

8.1. ZAŠTITA TLA

Članak 265.

Radi utvrđivanja nultog stanja kvalitete tla, potrebno je obaviti istraživanja na područjima koja su posebno osjetljiva (ranjiva) na građevinske zahvate, između ostalih i otok Susak (grad Mali Lošinj) kao područje osjetljivo na eroziju, za koji je potreban je cjelovit monitoring intenziteta erozije i djelovanja mora.

Tla koja mogu biti zagađena su :

- poljoprivredna tla na kojima se primjenjuju umjetna gnojiva, herbicidi, pesticidi ili drugi kemijski proizvodi,

- šumska tla na kojima se primjenjuju kemijski proizvodi,

- tla uz prometne koridore i terminale: frekventnije prometnice, parkirališta, aerodrom, luke...

- tla u naseljima, turističkim, radnim i drugim izgrađenim zonama u kojima ne postoji ispravan sustav odvodnje otpadnih voda (ili septičke taložnice) ili se ispravno ne koristi,

- tla na i uz postojeća i nekadašnja odlagališta otpada, te na svim mjestima gdje se nekontrolirano odlaže otpad bilo koje vrste,

- tla uz neispravne podzemne ili nadzemne spremnike tekućih i plinovitih goriva, opasnih i drugih kemijskih tvari (benzinske crpke, proizvodni i poslovni sadržaji, kotlovnice, klorne stanice, bolnice, vojni objekti).

Zaštita tla od onečišćenja teškim kovinama treba se sastojati u primjeni tehničkih mjera pri izgradnji energetskih izvora čije emisije onečišćuju tlo (toplinske energane, industrijski pogoni i dr.). Uporaba bezolovnog benzina u prometu je također važna zaštitna mjera tala od onečišćenja.

Havarije transporta nafte, plina i drugih kemikalija putem cisterni ili cjevovoda moguće je izbjeći izgradnjom suvremenih prometnica uz odgovarajuće zaštitne mjere.

Tijekom pripreme i izvođenja zahvata na planiranim prometnicama potrebno je:

- štititi tla od emisije krutih čestica podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim vrstama drveća,

- na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije (sustavi odvodnje na mjestima gdje trasa presijeca poljoprivredna tla, konturna obrada, zatravnjivanje i dr.),

- uklonjene suhozide ponovno vratiti (na granicu čestice kolnika),

- za lociranje privremenih deponija građevinskog materijala koristiti površine unutar zone rekonstrukcije prometnice,

- osigurati prilaženje šumskim predjelima kako bi se omogućilo gospodarenje šumama i pristupanje interventnim putovima zaštite od požara.

8.1.1. Šumsko tlo

Članak 266.

Zaštita šuma i šumskih površina odredit će se sljedećim mjerama:

- pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća,

- očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe,

- posebnu pažnju posvetiti zaštiti šuma od požara,

- povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti,

- u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu,

- kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.

Zaštitu šumskog tla osigurati ograničenjem primjene kemijskih proizvoda u postupcima održavanja i zaštite šuma, nadzorom nelegalnog odlaganja otpada, otpadnih voda i drugih štetnih tvari i drugim mjerama.

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 267.

Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu poljoprivredno zemljište su oranice, povrtnjaci, voćnjaci, vinogradi, maslinici, livade, pašnjaci, ribnjaci, trstici i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Predstavlja dobro od interesa za Republiku i osobito se štiti.

Regulirana je zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja, a radi omogućavanja proizvodnje zdravstveno ispravne hrane, zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite prirode i okoliša. Poljoprivredna tla izvan užeg područja izvora emisije su na području Grada Malog Lošinja na visokom stupnju »čistoće« i pogodna su za proizvodnju »zdrave hrane«.

Članak 268.

Tla za poljoprivrednu proizvodnju se svrstavaju u četiri kategorije zaštite i za njih se propisuje način korištenja.

Zemljišta I. kategorije zaštite obuhvaćaju zemljišta IV. i djelomično V. bonitetne klase. To su najvrjednija tla, štite se i namjenjuju primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Zemljište I. kategorije je namijenjeno isključivo za poljoprivrednu proizvodnju. (P2 prostorna kategorija korištenja zemljišta).

Zemljišta II. kategorije obuhvaćaju zemljišta V. i VI. bonitetne klase. Štite se najvrjednija, najdublja, povoljne prirodne dreniranosti, najmanje stjenovitosti površine kao i antropogena zemljišta ove kategorije. Izvan toga se čuvaju za pašnjake te za pošumljavanje. Zemljište II. kategorije se namjenjuje poljoprivredi u alternativi s drugim mogućnostima - pašnjaci u maslinicima (P3 ostala obradiva tla). Zemljišta druge kategorije obuhvaćaju uglavnom zapuštene poljoprivredne površine i pašnjačke površine, koje su od osobite važnosti za razvitak ovčarstva ili oživljavanje poljoprivredne proizvodnje.

Zemljišta III. i IV. kategorije zaštite uglavnom čine zemljišta koja su pokrivena šumama. Tu spadaju i oni prostori koje treba zaštititi od erozije, kao što su požarišne zone u kršu te erodirane zone na klastičnim i drugim erodibilnim sedimentima. Taj se prostor može koristiti za širok spektar korisnika i za sva infrastrukturna planiranja (PŠ ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, tj. pašnjačke površine).

Za pašnjačke površine potrebno je predvidjeti režime košnje, raskrčivanja od smreke, bez mogućnosti da se te površine pošumljavanju.

U grafičkom prikazu 1. Korištenje i namjena površina se zemljište I. kategorije kartira kao »vrijedno obradivo poljoprivredno tlo«, zemljište II. kategorije kao »ostalo obradivo poljoprivredno tlo« i zemljišta III. i IV. kategorije kao »ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište«.

Vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednog zemljišta dužni su obradivo poljoprivredno zemljište obrađivati ne umanjujući njegovu vrijednost sukladno agrotehničkim mjerama, te na njima održavati dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije na tom zemljištu.

Za obradive površine su predviđene mjere intenzifikacije poljoprivredne proizvodnje i zaštite tla gdje se za eroziji sklona tla otoka Suska preporučuju mjere sanacije (konzervacija nasadima maslina).

Potrebno je provoditi krčenje i vraćanje prvobitne poljoprivredne namjene na svim poljoprivrednim površinama kao i na pašnjacima koji su tijekom vremena zarasli, jer se zbog smanjenje broja ovaca ne koriste za ispašu.

Za pašnjačke površine potrebno je predvidjeti režime košnje, raskrčivanja od smreke i drugog obrasta, bez mogućnosti da se te površine pošumljavanju.

Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja i drugim propisima.

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

Članak 269.

Na području Grada Malog Lošinja izdvojeni su prostori koji se, prema fizičko-mehaničkim značajkama, svrstavaju

u četiri geotehničke kategorije, prikazane na kartografskom prikazu br. 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25.000.

Prva geotehnička kategorija obuhvaća područja matične stijenske mase karbonatnog kompleksa sljedećih karakteristika:

- karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom;

- teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;

- nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima;

- upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogućnost erozije vrlo mala;

- teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleološke pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine.

Prva A geotehnička kategorija je područje crvenice na karbonatima, koju karakterizira:

- karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena crvenicom debljine › 2 m;

- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;

- nema opasnosti od pojave nestabilnosti;

- upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, mogućnost erozije je mala;

- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš, manje pogodna mjesta su speleološke pojave ispod crvenice.

Treća geotehnička kategorija je zona fliša, koju karakterizira:

- fliška stijenska masa je djelomice pokrivena glinovitom korom raspadanja ‹ 2 m;

- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;

- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja;

- upojnost terena je izrazito mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije je znatna;

- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš.

Četvrtu geotehničku kategoriju sačinjavaju zone naplavina, koje karakterizira:

- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;

- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasijecanja;

- upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka;

- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na goli krš kao i visoku razinu podzemne vode.

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 270.

Grad Mali Lošinj se, kao dio Riječkog zaljeva, nalazi unutar Regije posebne zaštite kakvoće zraka (AQMR - air quality monitoring region).

Radi omogućavanja integralnog planiranja zaštite zraka i razvoja, planira se uspostaviti sustav upravljanja kakvoćom zraka Županije ( katastar emisije, monitoring).

U skladu sa Zakonom o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04) i Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96) planira se na području Grada Malog Lošinja uspostava mjernih mjesta na kojima će se prema očekivanim opterećenjima zraka pratiti koncentracije različitih onečiščujućih tvari u naseljenim i gospodarskim područjima. Nakon praćenja stanja (kroz 5 godina) utvrditi će se ocjena stanja i kategorizacija područja prema stupnju onečišćenja zraka.

Primjenjivat će se mjere za poboljšanje kakvoća zraka:

- smanjenje broja i izdašnosti izvora emisije SO2 na prostoru Grada i globalno,

- upotreba niskosumpornog goriva na prostoru Grada i globalno,

- na prostoru Grada trase glavnih prometnica izmještati iz, odnosno ne planirati u naseljenim i zaštićenim područjima,

- emisiju čestica smanjiti prelaskom s krutih na tekuća i plinovita goriva, (smanjenjem broja malih ložišta na drva u domaćinstvima),

- emisiju NMVOC smanjiti mjerama vođenja prometa, prelaskom s krutih na tekuća i plinovita goriva, smanjenjem broja malih ložišta na drva u domaćinstvima,

- emisiju NMVOC smanjiti prestankom korištenja štetnih premaza, otapala i mirisa (globalni postupak koji se provodi globalno krećući od procesa proizvodnje do konačnog korisnika).

8.3. ZAŠTITA VODA

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 271.

Zaštitnim mjerama učinkovito se štite podzemne i površinske vode, a razlikujemo dvije osnovne skupine:

- mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima, što se regulira određivanjem zona sanitarne zaštite,

- mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i novih građevina i zahvata u prostoru. Pri tome je od najveće važnosti izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Ostale mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

- zabrana pranja automobila te drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćenje deterdžentima te odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar svoje čestice te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja, opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/99).

Zaštitu površinskih voda, koje su na području Grada Malog Lošinja prisutne kao veće ili manje lokve, potrebno je provoditi čišćenjem i održavanjem, u skladu sa smjernicama navedenim u članku 243. odredbi.

8.3.2. Mjere za sprječavanje poplava i zaštitu od erozije

Članak 272.

Radi obrane od poplava planira se dorada Županijskog plana obrane od poplava uvrštavanjem u njega svih vodotoka - bujica Grada Malog Lošinja, te provođenje preventivnih mjera održavanja, izgradnje, rekonstrukcije i dogradnje vodnih sustava i vodnih građevina, te njihov nadzor.

Radi zaštite od erozije otoka Suska i sličnih pješčanih površina drugih otoka (Unije, Vele i Male Srakane) planira

se izrada temeljne stručne dokumentacije zaštite od erozije u kojoj treba utvrditi čimbenike erozije, postojeće stanje vodne i eolske erozije, te dati osnovna rješenja zaštite od vodne erozije, od eolske erozije, te načina uređenja slivnih površina, bujičnih tokova i jaruga.

8.4. ZAŠTITA MORA

Članak 273.

Uredbom o klasifikaciji voda (»Narodne novine« broj 15/81) obalno more je prema namjeni i stupnju čistoće svrstano u četiri vrste:

- prva vrsta - more u kojem se mogu uzgajati školjke,

- druga vrsta - more koje se može koristiti za kupanje i za sportove na vodi,

- treća vrsta - more koje se može koristiti za ribarstvo,

- četvrta vrsta - more u zatvorenim lukama obalnog mora.

Istom Uredbom je obalno more na području Grada Maloga Lošinja razvrstano je u drugu kategoriju.

Članak 274.

Potrebno je kontinuirano vršiti ispitivanja kvaliteta priobalnog mora. Ispitivanja će se vršiti na ukupno 30 lokaliteta koja su uspostavljena od 1993. g., odnosno na kritičnim mjestima potencijalnih izvora zagađenja kao sto su kanalizacijski ispusti uz urbana središta i turističke komplekse. Ispitivanjem će se odrediti sanitarna kvaliteta obalnog mora i utjecaj otpadnih voda kanalizacijskih sistema na kvalitetu mora u raznim meteorološkim i hidrološkim uvjetima, te u raznim režimima opterećenja kanalizacije za vrijeme, nakon i prije turističke sezone u: V., VI., VII., VIII. i IX. mjesecu.

Ispitivanjem će se utvrditi i kvaliteta otpadnih voda, te učinak rada uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Članak 275.

Zaštitu mora planirati provedbom sljedećih mjera:

- ograničenjem nasipavanja obale i ograničenjem izgradnje u obalnom pojasu, u zaštićenom obalnom području, u pojasu kopna širine 1000 m od obalne crte, zabranjuje se svaka daljnja izgradnja koja nije utvrđena urbanističkim planom uređenja, osim infrastrukture, a nova izgradnja izvan građevinskih područja je moguća na udaljenosti većoj od 100 m,

- izgradnjom i održavanjem javnih sustava za odvodnju otpadnih voda, uz kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja, koji uključuje i izvedbu odgovarajućih objekata za taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije, čime se za oko 50% smanjuju suspendirane tvari prije upuštanja u more, te uz rješavanje obrade i zbrinjavanja mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda i/ili u sklopu sustava gospodarenja otpadom na razini Primorsko-goranske županije,

- uređenjem bujičnih vodotoka,

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu,

- izraditi katastar zagađivača mora, unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža, te nastaviti ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite zdravlja kupača,

- uspostavu sustava mjera za zaštitu mora od onečišćenja od izviđanja radi utvrđivanja pojave onečišćenja, sustava obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim nadležnostima i zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provedbe mjera.

Zbog udaljenosti i mogućih nepovoljnih meteoroloških uvjeta je pored plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora koji provodi županijski operativni centar, na razini Grada Malog Lošinja potrebno donijeti mjere kojima će se utvrditi način brze i efikasne intervencije kod iznenadnih onečišćenja mora kao i odrediti područja koja se moraju prioritetno štititi te propisati subjekte u Gradu za posjedovanje dovoljne količine međusobno kompatibilnih sredstava i obučenog ljudstva za djelovanje u svim meteorološkim uvjetima do dolaska županijskih jedinica.

8.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE

Članak 276.

U skladu sa Zakonom o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) Grad Lošinj provodi zaštitu od buke, te u tom smislu izrađuje kartu buke i Akcijski plan.

Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine, a one obuhvaćaju:

- odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport,

- promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekta s izvorima buke (emitenta) i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenta),

- izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori,

- primjenu akustičnih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,

- akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,

- povremeno ograničenje emisije zvuka.

Sastavni dio akcijskog plana biti će utvrđivanje posebnog režima prometa. Te mjere mogu biti:

- uspostava pješačkih zona u vrijeme vrha turističke sezone,

- uspostava jednosmjernog prometa vozila u vrijeme vrha turističke sezone,

- smanjenje dopuštene brzine vozila noću,

- ozelenjavanje prometnica u funkciji zaštite od buke,

- učinkoviti nadzor poštivanja propisa u području zaštite od buke i slične mjere.

Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne novine« broj 145/04) propisane su najviše dopuštene razine buke za vanjski prostor, zatvoreni boravišni prostor, na radnom mjestu, za sadržaje za šport, rekreaciju i zabavu, za povremene izvore buke i za gradilišta.

8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 277.

Naselje Mali Lošinj svrstano je, sukladno Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (»Narodne novine« broj 2/91) u gradove 3. stupnja ugroženosti (malo ugroženi gradovi). Ostala naselja na području Grada Malog Lošinja ne podliježu obveznoj izgradnji skloništa, odnosno drugih objekata za zaštitu.

Urbanističkim planom uređenja naselja Mali Lošinj potrebno je područje naselja razdijeliti u jednu ili više zona u gusto naseljenim dijelovima u kojima se grade skloništa za zaštitu od radijacije a na cijelom području treba planirati zaštitu stanovništva u zaklonima. Isto tako određuje se otpornost skloništa ovisno o zonama gdje se grade.

Skloništa se ne grade u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od podruma zgrade, u plavnim područjima i u okviru turističkih zona.

Porodična skloništa otpornosti od 30 kPa se grade u svim zonama u kojima je obvezna izgradnja skloništa bilo koje otpornosti.

Skloništa za zaštitu od radijacije moraju štititi od zračenja radioaktivnih padavina gustoćom zbijenog materijala na stropnoj ploči ukupne težine ploče 750 kg/m² ako se gradi izvan zgrade ili 500 kg/m² ako se gradi u zgradi. Težina vanjskih zidova ako nisu u kontaktu s tlom mora biti 750 kg/m².

Ministarstvo obrane može dodatno postaviti zahtjev ili odobriti da se u određenim zonama gradova i naseljenih mjesta grade skloništa veće otpornosti od 100 kPa uključujući i sklonište pojačane zaštite.

8.6.2. Zaštita od potresa i rušenja

Članak 278.

Protupotresno projektiranje, građenje i rekonstrukciju građevina treba provoditi prema zakonskim i tehničkim propisima, te uz to, za veće stambene građevine i građevine društvene i ugostiteljsko-turističke namjene, energetske i sl. građevine, i prema geomehaničkim i geofizičkim istraživanjima.

Do izrade nove seizmičke karte Primorsko-goranske županije, protupotresno projektiranje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama.

Članak 279.

Urbanističkim planovima uređenja za neizgrađene dijelove građevinskog područja potrebno je definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica s neophodnim zaobilaznim cestama.

Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja građevina i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.

8.6.3. Zaštita od požara

Članak 280.

Na prostoru Grada Malog Lošinja se planira provedba mjera zaštite od požara koje se temelje na procjeni ugroženosti od požara i planu zaštite od požara.

Za zaštitu od požara se na ovom području primjenjuju sljedeće mjere:

1. Kod projektiranja građevina, radi veće uniformiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu za stambene i pretežito stambene građevine, a numeričke metode TRVB ili GRETENER ili EUROALARM za pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja i boravi veći broj ljudi.

2. Kod projektiranja novih prometnica i mjesnih ulica ili rekonstrukcije postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94 i 142/03).

3. Prilikom gradnje i rekonstrukcije vodoopskrbnih sustava obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 08/06).

4. Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne novine« broj 108/95) i propisa donijetih na temelju njega.

5. Dosljedno se pridržavati prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Malog Lošinja.

6. Detaljnijim planovima koji se izrađuju temeljem ovog plana potrebno je provedbenim odredbama odrediti obvezu usklađenja glavnog projekta s navedenim mjerama zaštite od požara.

Članak 281.

Zaštita šuma od požara je od posebne važnosti za prostor Grada Malog Lošinja. Za državne šume učinjeno je stupnjevanje ugroženosti od požara (četvrti stupnja za gospodarske jedinice »Punta Križa«, »Lošinj« i »Park-šume Lošinja«. Za šume u privatnom vlasništvu potrebno je prema metodologiji i stupnjevanju ugroženosti tek ustanoviti procjenu ugroženosti od požara.

Za nadgledanje i pravovremeno dojavljivanje i gašenje požara tijekom ljetne sezone su, uz profesionalne vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna društva angažirane i »Hrvatske šume«. Područje se pokriva video-kamerama kojima se može kontinuirano pratiti situacija na terenu i pravovremeno uočiti nastajanje požara.

Članak 282.

Građevine koje se grade kao dvojne ili u nizu moraju uz susjedni zid imati izveden protupožarni zid minimalne otpornosti dva sata. Ukoliko se izvodi krovna konstrukcija, protupožarni zid mora presijecati čitavo krovište.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Članak 283.

Posredno provođenje ovog plana određeno je za građevinska područja svih naselja u sklopu kojih su planirani neizgrađeni dijelovi građevinskog područja kao i unutar povijesnih (urbanih ili ruralnih) graditeljskih cjelina naselja zaštićenih kao kulturno dobro.

U sklopu neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja se gradi posrednim provođenjem ovog plana, na osnovu urbanističkog plan uređenja.

Članak 284.

Pri izradi urbanističkih planova uređenja se ovim odredbama utvrđeni uvjeti uređenja prostora mogu detaljnije utvrditi, ne prelazeći uvjete utvrđene ovim odredbama.

Urbanističkim planom uređenja se odredbe utvrđene ovim planom kojima se određuje odnos građevina prema terenu mogu mijenjati, dok se najveće određene visine i najveći broj etaža ne mogu povećavati.

Članak 285.

Urbanistički plan uređenja donijet će se za sljedeća naselja i područja za izdvojene namjene:

Urbanistički plan uređenja donijet će se za površine izdvojenih namjena izvan naselja i uključiti će sljedeće:

Članak 286.

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu 3.1. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25.000, te na kartografskim prikazima broj 4 »Građevinska područja«, u mjerilu 1:5.000.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

9.2.1. Uređenje zemljišta

Članak 287.

Ovim Prostornim planom se određuje uređenje građevinskog zemljišta na području Grada Malog Lošinja, koje osim pripreme obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu i propisan broj parkirališnih mjesta. Uređenje uključuje pripremu i opremanje građevinskog zemljišta, a kategorije uređenosti građevinskog zemljišta su:

- I. kategorija uređenosti - visoko uređeno građevinsko zemljište koje uz pripremu obuhvaća pristupni put na građevnu česticu, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine kolnika 5,5 m, iznimno, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, minimalna širina kolnika može iznositi i manje, ali ne manje od 3,0 m, vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda, elektroopskrbu i propisani broj parkirališnih mjesta obvezna za sva naselja i za izdvojena građevinska područja izvan naselja uz iznimku da se kolni pristup i propisani broj parkirališnih mjesta ne planira na malim otocima bez kolnog prometa,

- II. kategorija uređenosti - potpuno uređeno građevinsko zemljište koje uz pripremu podrazumijeva sve elemente opremanja; pristupni put, priključak na javni vodovod, na javnu kanalizaciju i na niskonaponsku mrežu te propisani broj parkirališnih mjesta, javnu rasvjetu i prateće centralne sadržaje unutar naselja. Obveza II. kategorije uređenosti građevinskog područja se određuje programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, a preporučuje za naselje Mali Lošinj u ukupnom prostoru, povijesne jezgre, odnosno središta naselja koja su lokalni centri: Veli Lošinj, Osor i Nerezine, središta / rive samostalnih otočnih naselja (izostavljaju se parkirališta): Ilovik, Susak i Unije.

Članak 288.

Građevina se može graditi samo na visoko uređenoj građevnoj čestici ili čije je uređenje započeto na temelju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s urbanističkim planom uređenja za neizgrađeni dio građevinskog područja, odnosno s prostornim planom na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog područja.

Članak 289.

Ukoliko se građevina gradi na građevnoj čestici na kojoj nije moguće osigurati propisani broj parkirališnih mjesta obvezno je pri utvrđivanju lokacijske dozvole utvrditi mjesto i način osiguravanja parkirališnih mjesta, a pri uporabnoj dozvoli dokazati da su traženi uvjeti osigurani. Iznimno je dozvoljeno, prema posebnoj Odluci Grada, parkiranje regulirati učešćem u izgradnji javnih parkirališta/garaža ili na drugi adekvatni način.

Članak 290.

Nužna je sanacija vrijednog prostora te prirodnog i kultiviranog krajolika koji je devastiran bespravnom gradnjom i neprimjerenim korištenjem poljoprivrednih i šumskih površina postavljanjem različitih objekata za povremeni boravak i kampiranje i vezano na to izvođenje drugih radova na zemljištu. Te je objekte potrebno evidentirati i ukloniti a područje sanirati privođenjem osnovnoj namjeni. Ovakve su devastacije prisutne u izvjesnoj mjeri na cijelom prostoru Grada, a brojnošću su posebno naglašene na području Punte Križa, na području Liski-Kurila i Podosoršćicom. Kako se navedeno korištenje zemljišta uglavnom događa točkasto u prostoru, na kartografskom prikazu 3.1.»Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25.000, grafički se kao zonu sanacije definiralo područje sjeverno od Pogane na Punti Križa, koje se u cjelini koristi na navedeni način.

9.2.2. Neposredna provedba Plana

Članak 291.

Neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana se unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja mogu graditi:

a) građevine stambene namjene;

- obiteljske kuće u svim naseljima, osim u naselju Mali Lošinj i Osor,

b) građevine gospodarske namjene - poslovne;

- bruto površine građevine do 150 m², osim u naselju Mali Lošinj i Osor,

c) građevine ugostiteljsko-turističke namjene;

- bruto površine građevine do 400 m², osim u naselju Mali Lošinj i Osor,

d) montažne građevine;

- kiosci i štandovi,

- plutajući objekti: valobrani, pontoni, platforme i sl. na prostorima lučkih područja, privezišta i sidrišta,

e) rekonstruirati građevine u postojećim gabaritima ili prema uvjetima za neposrednu provedbu,

a) pojedinačni zahvati - građevine od interesa za Grad.

Neposrednom provedbom plana se planiraju pojedinačni zahvati od interesa za Grad:

1. izgradnja stambenih građevina po programu poticajne stanogradnje u Malom Lošinju,

2. izgradnja školske sportska dvorane uz osnovnu školu u Malom Lošinju,

3. interpolacija stambeno-poslovne građevine na Rivi (ex. »Namještaj«) u Malom Lošinju,

4. izgradnju višeetažne garaže na lokalitetu »Jamina« u Malom Lošinju,

5. rekonstrukcija i prenamjena postojeće građevine Župnog dvora u Velom Lošinju u građevinu javne kulturne namjene (muzejsko-izložbeni prostor i knjižnicu) i izgradnja nove građevine župnog dvora u okviru istog posjeda,

6. rekonstrukcija i prenamjena postojeće građevine javne namjene (ex. Vojna ambulanta) u Malom Lošinju u stambeno poslovnu građevinu.

Članak 292.

Pojedinačni zahvati od interesa za Grad koji se planiraju neposrednom provedbom Plana se utvrđuju prema uvjetima i kriterijima iz ovog članka:

Ponedjeljak,14.travnja2008. Stranica1035—broj13

SLUŽBENENOVINE

Stranica1036—broj13 Ponedjeljak,14.travnja2008.

SLUŽBENENOVINE

Članak 293.

Neposrednom provedbom ovog plana je u izgrađenom dijelu građevinskih područja za izdvojene namjene dozvoljeno sljedeće:

. u sklopu građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene (T)

- rekonstrukcija postojećih građevina,

- uređenje travnatih ili nasipanih igrališta,

- rekonstrukcija infrastrukture,

- uređenje plaža,

. u sklopu građevinskih područja gospodarske-poslovne namjene (K1)

- rekonstrukcija postojećih građevina,

- rekonstrukcija infrastrukture,

. u sklopu građevinskih područja sportsko-rekreacijske namjene, sportsko- rekreacijski centri - R 1 i rekreacijske zone - R 2

- rekonstrukcija postojećih građevina,

- uređenje travnatih ili nasipanih igrališta,

- uređenje plaža,

- rekonstrukcija infrastrukture,

. u sklopu površina groblja - G

- proširenje postojećeg groblja do 20 % postojeće površine,

- rekonstrukcija postojećih građevina.

- rekonstrukcija infrastrukture,

. u sklopu građevinskih područja infrastrukturne namjene - IS

- rekonstrukcija postojećih građevina,

- rekonstrukcija infrastrukture,

. u sklopu građevinskih područja posebne namjene - N

- rekonstrukcija postojećih građevina,

- izgradnja pojedinačnih građevina od interesa za obranu,

- rekonstrukcija infrastrukture.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 294.

Katastarske čestice koje se nalaze izvan građevinskog područja na kojima su već izgrađene građevine temeljem građevinske dozvole, ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne vlasti ili ako su izgrađene prije 15. 2. 1968. godine smatraju se izgrađenim građevnim česticama s postojećom izgradnjom izvan građevinskog područja i mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima. Pri tome nije dozvoljena prenamjena gospodarskih građevina u stambene. Postojeće građevine posebne namjene »Umpiljak« je dozvoljeno prenamijeniti i urediti za zabavne, rekreacijske, ugostiteljske i sl. sadržaje.

Na čestice iz prvog stavka ovog članka, na kojima su izgrađene građevine namijenjene stalnom stanovanju primjenjuju se odredbe kao i za izgradnju unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, uz uvjet da se postojeći broj etaža građevine ne može povećavati.

Građevine izgrađene na česticama iz prvog stavka ovog članka, koje su namijenjene stalnom stanovanju a ne zadovoljavaju uvjete određene za stambenu izgradnju, građevine namijenjene gospodarskoj namjeni ili selektivnim vidovima turističke ponude se pri rekonstrukciji mogu dograditi u obimu koji osigurava nužne uvjete za poboljšanje života i rada. Nužni uvjeti neophodni za poboljšanje uvjeta života i rada su:

- rekonstrukcija dotrajalih dijelova građevine, uključivo konstrukciju i instalacije,

- dogradnja ili nadogradnja nužnih prostora površine do 20 m²,

- priključak na prometnu i komunalnu infrastrukturu,

- adaptacija i rekonstrukcija potkrovlja, suterena ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita građevine u koristan prostor.

Članak 295.

Uvjeti za rekonstrukciju postojećih građevina koje se nalaze u zonama druge namjene za koje je obvezna izrada detaljnijeg plana odrediti će se tim planom, do tada se može samo održavati građevinu bez promjene namjene, a stambene građevine je dozvoljeno rekonstruirati sukladno odredbi iz prethodnog članka.

Članak 296.

Postojeće stambene i gospodarske građevine koje predstavljaju vrijedno graditeljsko naslijeđe ovog prostora, u zaseocima i pastirskim stanovima na Punti Križa, iznad Nerezina i Ustrina kao i takve pojedinačne građevine, planiraju se rekonstruirati za izvornu ili ugostiteljsko-turističku namjenu selektivnih vidova turizma, kao »ruralne kuće« te za drugu primjerenu ugostiteljsko-turističku, izletničku i edukativnu funkciju. Za sve su zahvate potrebni posebni uvjeti zaštite i prethodna suglasnost Konzervatorskog odjela u Rijeci.

Članak 297.

Postojeća privezišta kapaciteta do 10 vezova se rekonstruiraju prema članku 204. odredbi.

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 298.

Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza ovoga Prostornog plana u mjerilu 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata ovog Prostornog plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5000.

Detaljno određivanje položaja prometnica, komunalne i energetske infrastrukture unutar koridora određenih ovim Prostornim planom odredit će se planovima nižeg reda.

Linije određene u ZOP-u (25 m /70 m /100 na kopno i m u more) ucrtane su na temelju podataka Državne geodetske uprave - središnji ured, o granici zaštićenog obalnog područja (ZOP-a) na HOK-u.

U urbanističkim planovima uređenja koji će se izrađivati temeljem ovog Plana će se linija obale i linije određene u ZOP-u točno ucrtati u suradnji s Državnom geodetskom upravom.

Članak 299.

Detaljniji planovi uređenja koji se usklađuju sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji i s ovim Planom, po potrebi mijenjaju i dopunjuju, te po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva ostaju na snazi i primjenjuju nakon usvajanja ovog Prostornog plana su:

GUP Mali i Veli Lošinj, »Službene novine« broj 8/91 - za površine naselja Mali Lošinj i Veli Lošinj,

PUP »Punta-Šestavina«, Veli Lošinj, »Službene novine« broj 9/88 i 6/92,

PUP »Kalvarija«, Mali Lošinj, »Službene novine« broj 5/ 89, 6/92 i 2/98,

PUP »Bričina«, Mali Lošinj, »Službene novine« broj 6/90 i 6/92,

PUP »Zagazinjine l«, Mali Lošinj, »Službene novine« broj 6/90 i 6/92,

PUP »Zagazinjine II«, Mali Lošinj, »Službene novine« broj 6/90 i 6/92,

PUP »Skladišno-servisna zona-Kalvarija«, Mali Lošinj »Službene novine« broj 8/90 i 6/92,

PUP »Proširenje groblja-Sv. Martin«, Mali Lošinj »Službene novine« broj 8/92,

PUP »Centar«, Mali Lošinj, »Službene novine« broj 1/ 93,

PUP »Parkiralište«, Veli Lošinj, »Službene novine« broj 34/94,

PUMN »Nerezine«, »Službene novine« broj 32/94, »Službene novine« broj 21/06,

DPU »Punta«, Veli Lošinj, »Službene novine« broj 17/ 02.

PUP »Bričina«, Mali Lošinj, S.N. 6/90, 6/92 se, radi moguće rekonstrukcije državne ceste na dijelu kroz naselje Mali Lošinj i izvedbe spoja obilaznog kraka oko Malina, ne će primjenjivati na dijelu koridora trase državne ceste D100 utvrđenih ovim Prostornim planom. Postojeće građevine koje se nalaze unutar navedenog koridora će se rekonstruirati temeljem odredbi ovog plana i posebnih uvjeta Hrvatskih cesta.

PUP »Centar«, Mali Lošinj, S.N. 1/93 se ne primjenjuje za građevinske čestice na kojima se ovim Planom određuju zahvati od interesa za Grad utvrđeni člankom 291. i 292. ovih odredbi, i za katastarske čestice koje su u detaljnijem planu činile prostornu i funkcionalnu cjelinu s navedenim građevnim česticama.

PUMN »Nerezine«, S.N. 32/94 je usklađen s Uredbom o uređenju o zaštiti zaštićenog obalnog područja mora S.N. 21/06.

Članak 300.

Ovaj Prostorni plan izrađen je u četiri izvornika koji su ovjereni pečatom Gradskog vijeća Grada Malog Lošinja i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Malog Lošinja i koji se čuvaju u skladu sa zakonom.

Članak 301.

Izvodi iz prostorno-planske dokumentacije koji su izdani prije stupanja na snagu ovog Prostornog plana vrijede ukoliko nisu u suprotnosti sa ovim Prostornim planom i ukoliko je podnesen zahtjev za građevnu dozvolu.

Članak 302.

Ova Odluka o donošenju »Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja« stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama Primorsko-goranske županije«.

Klasa: 350-01/08-01/20

Ur. broj: 2213/01-01-08-5

Mali Lošinj, 7. travnja 2008.

GRAD MALI LOŠINJ
GRADSKO VIJEĆE

Predsjednik
mr. Milan Mužić, v.r.