36.

Na temelju članka 24. i članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/ 00, 32/02 i 100/04), po pribavljenoj suglasnosti Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove o usklađenosti Konačnog prijedloga Prostornog plana uređanja Općine Omišalj sa Prostornim planom Primorsko-goranske županije (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 14/00, 15/05 i 50/06), KLASA: 350-05/07-01/9, UR. BROJ: 2170-83-01-07-6-VT od 13. travnja 2007. godine, suglasnosti Ministarstva zaštite

okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o usklađenosti Konačnog prijedloga Prostornog plana uređenja Općine Omišalj s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 178/ 04), KLASA: 350-02/07-04/148, UR. BROJ: 531-06-07-6 od 12. studenog 2007. godine i članka 17. Statuta Općine Omišalj (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 23/01, 07/02 i 12/06) Općinsko vijeće Općine Omišalj, na sjednici 6. prosinca 2007. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Prostornog plana uređenja
Općine Omišalj

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Omišalj, (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Granica obuhvata Plana ucrtana je na svim kartografskim prikazima: 1. Korištenje i namjena površina, 1a. Korištenje i namjena površina - promet, pošta i telekomunikacije, 2. Infrastrukturni sustavi, 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - uvjeti korištenja, uvjeti posebnih ograničenja u korištenju, 3a. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Plan procedura - područje primjene posebnih mjera uređenja i zaštite, izrađenim u mjerilu 1: 25 000.

Članak 3.

Plan iz članka 1. ove Odluke sadržan je u Elaboratu »Prostorni plan uređenja općine Omišalj« koji s,e sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela Plana:

A) TEKSTUALNI DIO

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE OMIŠALJ U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Prirodni sustavi

1.1.1.2. Stanovništvo

1.1.1.3. Naselja

1.1.1.4. Sadržaji javnih funkcija

1.1.1.5. Gospodarstvo

1.1.1.6. Infrastrukturni sustavi

1.1.1.7. Zaštita prostora

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke

A. Prostorno razvojne cjeline (globalna organizacija prostora)

B. Resursne značajke

C. Značajke prostornih resursa - Smještaj djelatnosti u prostoru

D. Procesi transformacije

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

1.1.4.1. Naglašeni problemi prostornog razvoja

1.1.4.2. Opća ocjena

1.1.4.3. Mogućnosti prostornog razvoja

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značenja

2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

2.1.1.1. Građevine od važnosti za državu

2.1.1.2. Građevine od važnosti za županiju

2.1.1.3. Popis građevina i zahvata za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.1.2.1. Poljoprivreda i ribarstvo

2.1.2.2. Zaštita mora i obale

2.1.2.3. Zaštita živog svijeta u podmorju

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.1.3.1. Zaštita zraka

2.1.3.2. Zaštita voda

2.1.3.3. Zaštita mora

2.1.3.4. Zaštita od buke

2.1.3.5. Gospodarenje otpadom

2.1.4.Planiranje unutar zaštićenog obalnog područja

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA

2.2.1. Demografski razvoj

2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture

2.2.3.1. Razvoj naselja

2.2.3.2. Razvoj društvene infrastrukture

2.2.3.3. Razvoj prometne infrastrukture

2.2.3.4. Razvoj komunalne infrastrukture

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti kulturno-povijesnih cjelina

2.2.4.1. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti

2.2.4.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita područja

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.3.2.1. Utvrđivanje građevinskih područja naselja

2.3.2.2. Utvrđivanje građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene

2.3.2.3. Građenje izvan građevinskih područja

2.3.3. Unaprijeđenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1.1. Strateški pravci razvoja općine Omišalj

3.1.2. Globalni ekonomski i prostorni ciljevi

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA

3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)

3.2.3. Građevinska područja za izdvojene namjene

3.2.3.1. Gospodarska namjena

3.2.3.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T)

3.2.3.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R)

3.2.3.4. Arheološka namjena (A1 i A2)

3.2.3.5. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

3.2.3.6. Groblje

3.2.4. Kriteriji za građenje izvan građevnog područja

3.2.4.1. Poljoprivredno-gospodarske građevine

3.2.4.2. Građevine rekreacijskog sadržaja paviljonskog tipa

3.2.4.3. Pročiščivači (PČ)

3.2.4.4. Poluuređene plaže

3.2.4.5. Prirodne plaže

3.2.5. Namjena i korištenje ostalih površina

3.2.5.1. Poljoprivredne površine

3.2.5.2. Šumske površine

3.2.5.3. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ)

3.2.5.4. Vodne površine

Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

3.3.1. Gospodarske djelatnosti

3.3.2. Društvene djelatnosti

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora

3.4.1.1. Uvjeti korištenja građevinskog područja

3.4.1.2. Uvjeti smještaja i gradnje unutar građevinskog područja za izdvojenu namjenu

3.4.1.2. Uvjeti korištenja prostora izvan građevinskog područja naselja

3.4.1.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora

3.4.2.1. Opći uvjeti gradnje

3.4.2.2. Neposredna provedba Plana

I. Opći uvjeti gradnje pri neposrednoj provedbi plana

II. Rekonstrukcija građevina

3.4.2.3. Posredna provedba Plana

I. Urbanistički planovi uređenja

II. Detaljni planovi uređenja

III. Smjernice za izradu prostornih planova užih područja - Primjena posebnih mjera pri izradi prostornih planova

3.4.3. Uvjeti zaštite područja

3.4.3.1. Uvjeti zaštite prirodne baštine

I. Posebni rezervat

II. Značajan krajobraz

III. Spomenik prirode

3.4.3.2. Uvjeti zaštite kulturne baštine

I. Zaštita arheoloških lokaliteta:

II. Zaštita hidroarheoloških lokaliteta:

III. Povijesna graditeljska cjelina

IV. Zaštita povijesnih objekata profanog karaktera:

V. Zaštita sakralnih objekata:

VI. Zaštita etnoloških cjelina:

VII. Zaštita arheološko-etnoloških lokaliteta:

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav

3.5.1.1. Kopnene prometnice i prometne građevine:

3.5.1.2. Pomorski promet i pomorske građevine

3.5.1.3. Zračni promet i prateća infrastruktura

3.5.2. Vodnogospodarski sustav

3.5.2.1. Vodoopskrba

A. Opskba pitkom vodom

B. Opskrba novoplaniranih sadržaja

3.5.2.2. Odvodnja

A. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

B. Kanalizacijski sustav Omišalj

C. Kanalizacijski sustav Njivice - Malinska

D. Odvodnja novoplaniranih sadržaja

3.5.3. Energetski sustav

3.5.3.1. Prerada i transport nafte

3.5.3.2. Plinovod

3.5.3.3. Elektroenergetika

3.5.4. Sustav telekomunikacije i pošte

3.6. POSTUPANJE SA OTPADOM

3.7. SPRIJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

3.7.1. Zaštita tla

3.7.1.1.Šumsko tlo

3.7.1.2. Poljoprivredno tlo

3.7.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

3.7.2. Zaštita zraka

3.7.3. Zaštita voda

3.7.4. Zaštita mora

3.7.5. Zaštita od buke

3.7.6. Mjere posebne zaštite

3.7.6.1. Sklanjanje ljudi

3.7.6.2. Zaštita od rušenja

3.7.6.3. Zaštita od poplava i erozija

3.7.6.4. Zaštita od požara i eksplozije

3.8. Pojmovnik

I. OPĆE ODREDBE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području općine Omišalj

2. Uvjeti za uređenje prostora

2.1. Građevine od važnosti za državu i županiju

2.1.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku

2.1.2. Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju

2.1.3. Popis građevina i zahvata za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Građevine stambene namjene

2.2.2. Građevine javne i društvene namjene

2.2.3. Građevine gospodarske namjene

2.2.4. Građevine ugostiteljsko - turističke namjene

2.2.5. Sportsko-rekreacijska namjena

2.2.6. Infrastrukturne i komunalne građevine

2.2.7. Javne zelene površine

2.2.8. Ostale građevine

2.2.9. Uređene plaže

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

2.3.1. Površine za izdvojene namjene

2.3.1.1. Građevinsko područje za gospodarsku namjenu

2.3.1.2. Građevinsko područje izdvojene namjene - ugostiteljsko-turističke namjene

2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena

2.3.1.4. Arheološko područje

2.3.1.5. Površine infrastrukturnih sustava

2.3.1.6. Groblja

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja naselja

2.3.2.1. Poljoprivredno - gospodarske građevine

2.3.2.2. Građevine rekreacijskog sadržaja paviljonskog tipa

2.3.2.3. Pročiščivači (PČ)

2.3.2.4. Poluuređene plaže (R4)

2.3.2.5. Prirodne plaže (PP)

2.3.3. Namjena i korištenje ostalih površina

2.3.1. Poljoprivredne površine

2.3.2. Šumske površine

2.3.3. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ)

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti

5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava

5.1. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometne infrasrukture

5.1.1. Cestovni prometnice

5.1.2. Pomorski promet

5.1.3. Zračni promet

5.1.4. Željeznički promet - žičara

5.2. Ostala infrastruktura

5.2.1. Vodoopskrba

5.2.2. Odvodnja

5.2.3. Energetski sustav

5.2.3.1. Naftovod

5.2.3.2. Plinoopskrba

5.2.3.3. Elektroopskrba

5.2.4. Sustav telekomunikacije i pošte

6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina

6.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

6.1.1. Zaštita prirodnih vrijednosti

6.1.1.1. Posebni rezervat

6.1.1.2. Značajni krajobraz

6.1.1.3. Spomenik prirode

6.1.1.4. Zaštićeno podmorje

6.2. Kulturno-povijesne cjeline

6.2.1. Arheološka baština

6.2.2. Povijesna graditeljska cjelina

6.2.3. Povijesni sklop i građevine

6.2.4. Etnološka baština

6.3. Vodne površine

6.3.1. More

6.3.2. Vodotoci

6.3.3. Jezero

6.4. Područja posebnih ograničenja u korištenju

7. Postupanje sa otpadom

8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

8.1. Zaštita tla

8.1.1 Šumsko tlo

8.1.2. Poljoprivredno tlo

8.2. Zaštita zraka

8.3. Zaštita voda

8.4. Zaštita mora

8.5. Zaštita od buke

8.6. Mjere posebne zaštite

8.6.1. Sklanjanje ljudi

8.6.2. Zaštita od rušenja

8.6.3. Zaštita od poplava

8.6.4. Zaštita od požara i eksplozije

8.6.5. Zaštita od potresa

9. Mjere provedbe plana

9.1. Obveze izrade prostornih planova

9.1.1. Urbanistički planovi uređenja

9.1.2. Detaljni planovi uređenja

9.1.3. Primjena posebnih mjera pri izradi prostornih planova

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

B) GRAFIČKI DIO

Kartografski prikazi broj:

1. Korištenje i namjena površina, mjerilo 1:25 000

1a. Korištenje i namjena površina - Promet, pošta i telekomunikacije, mjerilo 1:25 000

2. Infrastrukturni sustavi i mreže, mjerilo 1:25 000

3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Uvjeti korištenja, područja posebnih obilježja u korištenju, mjerilo 1:25 000

3a. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja dijelova primjene planskih mjera zaštite, mjerilo 1:25 000

4.1.- 4.8. Građevinska područja, mjerilo 1:5 000

Članak 4.

U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju sljedeće značenje:

Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (c.u.p.o.v.) - tehnološki povezane građevine u kojima se mehaničkim, fizikalno-kemijskim i biološkim postupcima pročišćava otpadna voda prije ispuštanja u recipijent.

Crpna stanica (C.S.) - građevina opremljena elektro- strojarskim postrojenjem za dizanje tekućine s niže na višu kotu.

Fizionomski (izgled, karakter i sl.) - skup vidljivih osobina izgrađenog prostora prema kojima se može ocijeniti njegova urbana ili ruralna pripadnost.

Glavni kolektor - veći kanal koji gravitacijski odvodi otpadne vode šire zone.

Gradivi dio građevne čestice - površina unutar građevne čestice na kojoj je dozvoljena gradnja. Površina se određuje odmjeravanjem udaljenosti od rubova čestice, određenih ili preporučenih ovim Planom. Gradivi dio građevne čestice je dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevine i pomoćnih građevina.

Građevinski pravac - linija na kojoj je moguće planirati najbliže pročelje građevine u odnosu na pristupni put. Iznimno može biti izjednačen s regulacijskim pravcem iako se u pravilu izmiče od njega.

Građevna linija je linija koja određuje položaj građevina u odnosu na granicu građevne čestice.

Gustoća stanovanja - iskaz broja stanovnika područja prostorne cjeline po hektaru površine prostorne cjeline.

Hortikulturno uređenje - uređenje okućnice građevine sadnjom stabala, grmova, trvanjaka, cvjetnica i sličnog biljnog materijala, a javnih površina i postavom urbane opreme.

Kabelski vod (k.v.) - podzemni izolirani vod u funkciji prijenosa ili distribucije električne energije.

Koeficijent iskoristivosti građevne čestice, kis - odnos ukupne bruto izgrađene površine i površine građevne čestice. Koeficijent iskorištenosti građevne čestice je odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih etaža u građevini i površine građevne čestice.

Koeficijent izgrađenosti građevne čestice je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih dijelova građevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze: cisterne, sabirne jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, te terase na terenu, nadstrešnice otvorene minimalno s tri strane i parkirališne površine.

Koridor prometnice - prostor predviđen za projektiranje i izgradnju građevine prometne infrastrukture (ceste, pruge), odgovarajuće razine dimenzionalnih i drugih tehničkih osobina. Ako nije dugačije određeno, koridor se definira širinom koja se mjeri u odnosu na Planom postavljenu os ceste odnosno željezničke pruge.

Kultivirani krajobraz - krajolik čiji je izvorni izgled promijenjen artificijelnim zahvatima, zahvaljujući kojima je postignuta nova Þ krajobrazna vrijednost istog prostora koja se može očitovati u zadržavanju prirodnog ambijenta, ali i u snažnom prožimanju prirodnog fenomena i graditeljsko-urbanog zahvata.

Kulturno dobro - nekretnina (građevina, površina-trg i sl., skulptura i druga umjetnina koja nije prenosiva) i pokretnina (prenosivi predmeti, ali I nasljeđe nematerijalnog karaktera poput običaja, pisma, glazbe i sl.) koji su radi svoje povijesne, kulturno-umjetničke i druge vrijednosti, stavljeni pod zaštitu i kao takvi, temeljem zakonskih propisa, registrirani u svojstvu kulturnog dobra nacionalnog ili lokalnog značenja.

Lokalni uvjeti - uvjeti koji proizlaze iz osobina susjednih građevina, uličnog poteza, odnosno dijela građevinskog područja, a koji utječu na vanjske oblikovne, regulativne ili normativne specifičnosti građevine. Lokalni uvjeti smatraju se slijedeće osobitosti koje treba vrednovati pri određivanju lokacijskih uvjeta:

. reljef, zelenilo;

. posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;

. karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;

. ambijentalne vrijednosti;

. veličina i izgrađenost građevnih čestica;

. način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina;

. komunalna oprema;

. opremljenost komunalnom infrastrukturom;

Lučki bazen - dio lučkog operativnog akvatorija, omeđen operativnom obalom, molovima i operatvinim akvatorijem, tehnologijom prekrcaja specijaliziran za jednu vrstu tereta ili grupu srodnih tereta. U širem značenju, dio trgovačke luke i/ili lučkog sustava koji predstavlja tehničko- tehnološku i/ili prostornu cjelinu Þ lučki terminal.

Lučki terminal - prostorna i/ili tehničko-tehnološka cjelina luke ili lučkog sustava koju čini lučka infrastruktura (obale, privezi, instalacije, cesta, željeznica i sl.) te lučka suprastruktura (skladišta, dizalice i dr.), planirana, projektirana, izgrađena i opremljena u cilju prihvata i pretovara određene vrste plovila i tereta ili putnika.

Međunarodni transportni plinovod - plinovod Italija - Hrvatska, s polazištem iz podmorja Istre. Alternativna trasa (mali dio) magistralnog plinovoda (U.N.P.) Plomin- Omišalj-Delnice-Slovenija prolazi područjem naselja Omišalj.

Mjerno-priključna stanica - građevina u kojoj se mreža miješanog plina u budućnosti priključuje na međunarodni Þ transportni plinovod.

Mjerno-redukcijska stanica (M.R.S.) - građevina u kojoj se pritisak iz dovodnog Þ transportnog plinovoda (400 mbara) smanjuje na 100 mbara i takav ulazi u opskrbnu mrežu.

Mješoviti sistem odvodnje - istim Þ glavnim kolektorom odvode se komunalne, industrijske i oborinske otpadne vode.

Morfologija - način prostorne organizacije (na pr. gradski blok, samostojeća gradnja i sl.), pojavnost jedne ili više Þ tipologija u prostoru sa svim njihovim osobinama (visina, međusobne udaljnosti i odnosi i sl.)

Mreža kanala (ulična) - gravitacijski ulični kanali s kućnim priključcima vezani na kolektor.

Naselje Omišalj - prostorna jedinica određena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 10/97, te kasnijih izmjena i dopuna istog: 124/97, 68/98, 22/99,117/99, 128/99, 44/00, 129/00 i 92/01.), Pravilnikom o registru prostornih jedinica (NN br. 75/00) i Zakonom o naseljima (NN br. 54/88). Naseljem se podrazumijeva struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.

Naselje Njivice - prostorna jedinica određena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 10/97, te kasnijih izmjena i dopuna istog: 124/97, 68/98, 22/99,117/99, 128/99, 44/00, 129/00 i 92/01.), Pravilnikom o registru prostornih jedinica (NN br. 75/00) i Zakonom o naseljima (NN br. 54/88). Naseljem se podrazumijeva struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.

Općina Omišalj je jedinica lokalne samouprave.

Opskrbni cjevovod/mreža - vodovod ugrađeni u trup ceste s kućnim priključcima.

Osnovna građevina - građevina čija je namjena sukladna namjeni građevinskog područja (stambena, poslovna, javna i društvena i sl.), koja predstavlja zaokruženu funkcionalnu, tehničko-tehnološku i graditelsjku cjelinu i unutar čije čestice se smještaju svi potrebni prostori u funkciji osnovne namjene.

Plinska opskrbna mreža - plinovod izgrađen u trupu ulice s priključcima pojedinih potrošača.

Podmorski ispust - kanal kojim se Þ efluent odvodi u more.

Poluugrađena građevina - građevina smještena unutar Þ gradivog dijela građevne čestice na način da se gradivi dio građevne čestice jednim svojim bridom dodiruje s gradivim dijelom susjedne građevne čestice. U ovom smislu, pod poluugrađenom građevinom podrazumijeva se dvojna građevina.

Pomoćna građevina - samostojeća ili poluugrađena građevina na građevnoj čestici, namijenjena smještaju samo određenih sadržaja isključivo u funkciji Þ osnovne građevine (smještaj vozila, drvarnica, spremište, kotlovnica i sl.) i funkcionalno odijeljena od nje, a podiže se samo u slučaju kada radi zatečenih prostornih, funkcijskih, tehničko- tehnoloških i/ili uvjeta zaštite nije moguće drugačije riješiti nastale potrebe.

Pomorsko dobro - morska obala

Pomorskim dobrom smatraju se: morska obala, lukobrani, brodogradilišni navozi, nasipi, hridi, grebeni, kanali spojeni sa morem, živa i neživa prirodna bogatstva u moru. Na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.Iznimno iz opće uporabe može se isklkjučiti dio pomorskog bobra koji je namijenjen ra regulaciju rijeka i vodotoka spojenih sa morem, za potrebe obrane i infrastrukture od važnosti za RH.

Površina infrastrukturnog sustava - dio površine grada određen kao građevinsko područje namijenjeno izgradnji cestovne, željezničke, vodoopskrbne, elektroenergetske, lučke i druge infrastrukturne građevine.

Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova - podzakonski akt (NN br. 106/1998.) kojim je određen tekstualni i grafički sadržaj prostornih planova, mjerila, plansko znakovlje i simboli kartografskih prikaza, brojčani i grafički pokazatelji te standard elaborata prostornog plana.

Prirodni krajobraz - Prirodna Þ krajobrazna vrijednost temeljena na jednom ili više prirodnih fenomena: autohotna šuma, kamenjar, stijena, litica, glavica brdo, klizište, draga, kanjon, vrtača, suhozid, terasasto uređeni i/ili kultivirani tereni, krški fenomeni: škrapa, pećina, spilja i sl. po kojima se takav krajobraz izdvaja iz ukupnog krajolika.

Prometni koridor - značajan prometni put unutar kojega se nalazi jedna ili više prometnih građevina.

Prostorna cjelina (PC)- planerska analitička jedinica ujednačenih topografskih, urbanih, prometnih, prirodnih i drugih osobina, po kojima se promatrani dio grada može analizirati kao prepoznatljivi problemski prostor.

Prostorna cjelina obuhvaća građevinsko područje naselja, građevinsko područje izvan naselja za izdvojene namjene, površine infrastrukturnih sustava, groblja, građevinsko područje sporta i rekreacije kao i negrađevno područje.

Prostorni plan užeg područja - dokument prostornog uređenja: Þ Urbanistički plan uređenja i Detaljni plan uređenja, odnosno drugi dokument prostornog uređenja u skladu s pozitivnim zakonskim aktom, a čija izrada proizlazi iz odredbi za provođenje ovoga Plana.

Redukcijska stanica (R.S.) - ukopano okno s reducir- ventilima za smanjenje pritiska u opskrbnoj mreži.

Regulacijski pravac - pravac koji, položen u skladu s odredbama dokumenta prostornog uređenja, odjeljuje građevnu česticu namijenjenu gradnji građevine od građevne čestice namijenjene gradnji prometne infrastrukture. Regulacijski pravac može se poklapati sa zatečenom granicom građevne čestice ili utjecati na cijepanje postojeće i formiranje nove građevinske čestice.

Riječki prsten - u kontekstu Prostornog plana Primorsko-goranske županije, predstavlja prostornu cjelinu koja obuhvaća jedinice lokalne samouprave u neposrednom okruženju Grada Rijeke tj. Bakar, Čavle, Jelenje, Kastav, Kraljevicu, Matulji, Omišalj i Viškovo.

Samostojeća građevina - građevina smještena unutar gradivog dijela građevne čestice, čija su sva pročelja odmaknuta od granice građevne čestice.

Smjernice - sustav mjera urbanističkog planiranja i brojčanih prostornih pokazatelja danih na razini preporuka, a koji se odnosi na smještaj, građenje i korištenje građevine i građevne čestice i koji se ovim Planom uspostavlja kao osnova za daljnju normativnu razradu putem Þ prostornog plana užeg područja, primarno Þ Urbanističkih i detaljnih planova uređenja (UPU i DPU).

Sportska luka - dio obalnog područja s pripadajućom površinom akvatorija, zaštićenog pomorskom građevinom (najmanje valobranom) namijenjen (cjelogodišnjem) smještaju manjih plovila (4-12 metara), primarno domicilnog stanovništva, te stoga uglavnom nekomercijalnog karaktera.

Središte prostorne cjeline, Centralno područje - područje prepoznatljivog sadržaja potrebnog za zadovoljenje (svakodnevnih) potreba građana, a ujedno i područje izraženih ambijentalnih vrijednosti koje potiču dolazak i korištenje Þ centralnih sadržaja, okupljanje i druženje građana te stvaraju prepoznatljivost središta kao takvog u odnosu na druga središta.

Tipologija (tipološki) - sustav vanjskih oblikovnih karakteristika kojima se normira način gradnje,primjerice: stambena, školska, sportska, vjerska i.t.d. Unutar svake skupine mogu se izdvojiti daljnje tipologije, primjerice: obiteljska, višeobiteljska, višestambena građevina unutar stambene, osnovnoškolska, srednješkolska, visokoškolska građevina unutar školskih graeđvina i.t.d. U tom smislu tipologijski obrazac predstavlja skup prostornih i graditeljskih rješenja i osobina koje karakteriziraju korištenje i pojavnost neke tipologije u prostoru (primjerice sve građevine bitne za stanovanje: stambene građevine+prateći sadržaji+prometnice i sl.)

Transportni cjevovod - glavni cjevovod kojim su povezane vodospreme međusobno ili s izvorom vode.

Transportni plinovod - visokotlačni plinovod od miješališta do Þ mjerno-redukcijske stanice.

Ugrađena građevina, građevina u nizu - građevina smještena unutar Þ gradivog dijela građevne čestice na način da se gradivi dio s dva (ili više) ruba dodiruje odnosno nastavlja na gradivi dio susjednih građevinskih čestica.

Zaštićeni krajolik - prirodni ili kultivirani predjel veće estetske, kulturno-povijesne vrijednosti, odnosno krajolik prirodnog izgleda karakterističan za neko područje.

Zona - dio građevinskog područja određene namjene, sadržaja i sl., dio prostora uopće.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području općine Omišalj

Članak 5.

(1) Ovim se Planom utvrđuje osnovna namjena i korištenje površina kako je definirano kartografskim prikazom br.1 - Korištenje i namjena površina.

(2) Osnovna namjena površina na prostoru općine Omišalj sastoji se u podjeli na:

. građevinsko područje naselja,

. građevinsko područje za izdvojene namjene,

. poljoprivredne površine,

. šumske površine,

. vodne površine,

. ostalo tlo, šume i šumsko zemljište.

Članak 6.

(1) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja naselja ili van građevinskog područja naselja.

(2) Razgraničenjem se određuju:

. Građevinska područja za:

* površine naselja

* površine za izdvojene namjene.

. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), rekreacijske građevine, obalne šetnice i gospodarske građevine za vlastite potrebe.

(3) Ukupna površina građevinskog područja naselja raspoređuje se u 2 statistička naselja: Omišalj i Njivice. Statističko naselje Njivice ima jedno građevinsko područje oznake NA1, dok se statističko naselje Omišalj sastoji od osnovnog građevinskog područja (NA3) i tri izdvojena područja naselja (Lučica, Stran i Štalice); riječ je o podjeli proizašloj iz tipoloških (povijesna jezgra) i morfoloških, te topografskih i administrativnih obrazaca kako postojećeg stanja, tako i planiranog razvoja.

(4) Pregled građevinskih područja s pripadajućom planskom oznakom, naslovom i površinom, daje se u tablici članka 40.

Članak 7.

(1) Određivanje namjena površina navedenih u članku 6. izvršeno je na temelju zatečene situacije na terenu, te analize dosadašnjih planiranja, praćenja razvojnih procesa, kao i uvažavanja postavki i ciljeva prostornih planova višeg reda (šireg područja) te ciljeva budućeg razvoja općine Omišalj.

(2) Građevinska područja za površine naselja i za površine za izdvojene namjene prikazane su na kartografskim prikazom broj 1. Korištenje i namjena površina (mj. 1:25000), te kartografskim prikazima 4.1. - 4.8. Građevinska područja (mj.1:5000), dok je iskaz površina prema namjeni prikazan u točki 3.2. obrazloženja tekstualnog dijela Plana kao i točkama 2.2. i 2.3. Odredbi za provođenje.

(3) Granice građevinskog područja određene su na temelju važećih katastarskih planova Državne geodetske uprave, topografije i konfiguracije terena, kao i zatečenog stanja odnosno stupnja izgrađenosti građevinskog područja.

Članak 8.

(1) Ovim Planom utvrđuju se granice građevinskih područja naselja Omišalj i naselja Njivice.

(2) Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka su prikazana na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i

namjena površina (mj.1:25000), te kartografskim prikazima 4.1.- 4.8. Građevinska područja (mj.1:5000), dok je pregled građevinskih područja s pripadajućom planskom oznakom, naslovom i površinom, utvrđen u tablici iz članka 40. ove Odluke.

Članak 9.

(1) Odredbama za provođenje utvrđuju se namjene za površine građevinskih područja naselja, koje osim stanovanja uključuju sve sadržaje u funkciji stanovanja i to građevine i površine za:

. javnu i društvenu namjenu

. gospodarsku namjenu (poslovnu, ugostiteljsko-turističku, športsko-rekreacijsku)

. infrastrukturne i ostale gređevine

. javne zelene površine i uređene plaže.

Članak 10.

(1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela, utvrđenim u kartografskom prikazu broj 1 - Korištenje i namjena prostora (mj. 1: 25 000) i broj 4.1-4.8. Građevinska područja (mj. 1: 5 000).

(2) Izgrađenim se dijelom građevinskog područja, prema propisu o uređenju i zaštiti zaštićenog područja mora (u daljnjem tekstu ZOP), smatraju izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni;

(3) Neizgrađenim se dijelom, prema odredbama o ZOP- u, smatra jedna ili više neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5000 m² kao i sve rubne neizgrađene čestice.

Članak 11.

(1) Ovim Odredbama o provođenju Plana određuju se namjene za površine građevinskih područja izdvojene namjene kako slijedi:

. gospodarsku namjenu

- proizvodnu pretežito industrijsku I1, i pretežito zanatsku I2,

. ugostiteljsko-turističku namjenu T, (hoteli -T1, turističko naselje - T2, kamp-autokamp -T3)

. sportsko-rekreacijsku namjenu (sport R1, rekreacija R2 i uređene morske plaže R3)

. arheološku namjenu (arheološko područje Mirine A1, etnološko područje Štalice A2),

. površine infrastrukturnih sustava (zračna luka Rijeka IS 1, prekrcajna luka-naftni terminal u Omišlju IS 2)

. groblja G.

(2) Građevna područja određena u stavku 1. ovog članka određena su kartografskim prikazom broj 1. Korištenje i namjena površina (mj.1:25000) i broj 4.1.-4.8. Građevinska područja.

Članak 12.

(1) Površine izvan građevinskog područja na području obuhvata Plana uključuju:

. poljoprivredne površine i

. šumske površine.

. vodne površine

. ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

(2) Ovim je Planom određeno poljoprivredno tlo osnovne namjene kao vrijedno obradivo tlo (P2), ostalo obradivo tlo (P3), a šumske se površine su utvrđene kao zaštitne šume (Š2). Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) obuhvaćaju površine raznovrsne vegetacije i načina korištenja u odnosu na poljoprivredno tlo i šumske površine.

(3) Na površinama ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta izvan građevinskog područja utvrđene su i prirodne plaže (PP). Prirodna morska plaža je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane, infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.

Članak 13.

(1) Vodne površine unutar obuhvata Plana obuhvaćaju:

. more,

. vodotoci (bujice),

. jezero Njivice (V),

(2) More je namijenjeno odvijanju lučkih i prometnih djelatnosti (plovni putevi, sidrišta, lučka područja), te sportu i rekreaciji, te se morsko područje dijeli na:

. more u sastavu lučkog područja

. obalno more - sport i rekreacija

. centar vodenih sportova R5

. ostala morska površina MP

(3) Vodotoci (bujice) kao površinski vodni tokovi namjenjen su zbrinjavanju slivnih voda i zaštitu od poplava, dok je osnovna namjena i korištenje prosotora Jezera Njivica (V) vodoopskrba.

Članak 14.

Ovim Prostornim planom predviđeni su neki lokaliteti za rekonstrukciju, uređenje i gradnju pojedinih građevina koje se mogu graditi izvan građevinskih područja:

. poljoprivredno-gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti;

. građevine rekreacijskog sadržaja paviljonskog tipa (Rg);

. pročiščivača (PČ)

. poluuređenih plaža (R4)

te su mogući zahvati vođenja infrastrukture.

2. Uvjeti za uređenje prostora

Članak 15.

(1) Građevine se mogu graditi unutar i izvan građevinskog području naselja na uređenom građevinskom zemljištu. suglasju s člankom 66. Odluke o donošenju Prostornog plana Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 14/00), ovim se Planom određuju sljedeće kategorije uređenosti građevinskog zemljišta:

. II. kategorija - podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaća dovršenu pripremu zemljišta za izgradnju, pristupni put, vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda i električnu energiju;

. III. kategorija - podrazumijeva visoko uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaća dovršenu pripremu zemljišta za izgradnju te cjelovitu infrastrukturu.

2.1. Građevine od važnosti za državu i županiju

Članak 16.

(1) Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku županiju određene su Prostornim planom Primorsko-goranske županije (SN PGŽ br.14/00): proizvodne, prometne, energetske, građevine za društvene djelatnosti, za vodoopskrbu, za odvodnju te ostale građevine prometa i infrastrukture sa pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama, te se one grade i rekonstruiraju u skladu sa namjenom prostora i posebnim propisima.

(2) Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljavaju se zahvati gradnje i rekonstrukcije unutar područja od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku županiju na temelju posebnih akata i propisa, odnosno na temelju stručne podloge za izdavanje lokacijske dozvole.

(3) Iznimno, ne postupa se sukladno stavku 2. ovog članka, ukoliko je ostalim Odredbama ovog Plana propisana obvezna izrada planova užih područja za građevine od važnosti za državu i županiju.

2.1.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku

Članak 17.

(1) Prostornim planom Primorsko-goranske županije (Službene novine Primorsko-goranske županije br.14/00) određene su građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku, dok se ovim Planom detaljnije određuje pripadajuća lokacija, građevinsko područje, trasa odnosno koridor, te uvjeti korištenja i uređenja građevinskog područja i posebna ograničenja.

Članak 18.

(1) Bez obzira što se unutar ovdje navedenih površina može postupati putem posebnih stručnih podloga, odnosno planovima užih područja, ovim Planom se dopušta rekonstrukcija postojećih građevina kod kojih je moguće povećenje brutto razvijene površine do 10% ako je isto planirano u svrhu redovitog održavanja ili unaprijeđenja tehničko- tehnološkog procesa infrastrukturnog opremanja i sl.

Članak 19.

(1) Ovim Planom se određuju sljedeće građevine od važnosti za državu:

1. Proizvodne građevine:

. Petrokemija na otoku Krku - postojeća građevina u proizvodnoj zoni u Omišlju

2. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Pomorske građevine:

. luka otvorena za javni promet od osobitog međunarodnog značenja:

Luka Rijeka (s bazenima Rijeka, Raša-Bršica, Bakar, izdvojenom zonom Škrljevo i bazenom Omišalj);

. luke za posebne namjene:

* prekrcajna luka - naftni terminal u Omišlju¹,

b) Cestovne građevine:

. Autoceste i brze ceste:

* čvor Križišće - čvor Šmrika (JTC) - most Krk - Omišalj,

c) Građevine zračnog prometa:

. Zračna luka Rijeka u Općini Omišalj za međunarodni i unutarnji promet za prihvat i otpremu zrakoplova.

. Granični prijelaz međunarodnog značenja: Rijeka II. kategorije

d) Poštanske i telekomunikacijske građevine

. Telekomunikacijske građevine međunarodne razine:

* međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka - Krk - Senj,

3. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina:

. Naftovodi i produktovodi:

* magistralni naftovod za međunarodni transport: Omišalj - Sisak,

* magistralni naftovod: Omišalj - Urinj.

. Plinovodi (planirani):

* magistralni plinovod Kamenjak - Kukuljanovo - Urinj - Omišalj,

* alternativna trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transport podmorska dionica Pula - Plomin - Omišalj, i kopnena trasa Omišalj - Delnice - Republika Slovenija.

Članak 20.

(1) Za proizvodne građevine Petrokemije u proizvodnoj zoni u Omišlju, ovim su Planom određene površine građevinskog područja za izdvojene namjene - gospodarske namjene, proizvodne - pretežito industrijske, sukladno kartografskom prikazu br. 1 - Korištenje i namjena površina (mj.1:25000) i br. 4.1. - 4-8 - Građevinska područja (mj.1:5000).

(2) Gradnja građevina i uređenje površine navedene u stavku 1. ovog članka dozvoljava se na temelju plana užeg područja, a čija je izrada propisana za navedeno područje. Do donošenja plana užeg područja, odnosno Urbanističkog plana uređenja, dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina povećenjem brutto razvijene površine do 10% te ukoliko je isto planirano u svrhu redovitog održavanja ili unaprijeđenja tehničko-tehnološkog procesa infrastrukturnog opremanja i sl.

Članak 21.

(1) Kod izrade plana užeg područja, odnosno Urbanističkog plana uređenja za područje navedeno u stavku 1. prethodnog članka potrebno je u organizaciji površine građevinskog područja, prostornom razmještaju proizvodnih građevina, njihovog volumena i površina voditi računa o litoralnom pojasu i smještaju građevina unutar pomorskog dobra.

Članak 22.

(1) Za prometne građevina s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama koje su od važnosti za Republiku Hrvatsku dozvoljena je gradnja te uređenje datih površina neposrednom provedbom ovog Plana, te na temelju stručne podloge.

Članak 23.

(1) Pomorske građevine, odnosno luka Rijeka (bazen Omišalj), otvorena za javni promet od osobitog međunarodnog značenja, ovim je Planom određena kartografskim prikazom 1 -Korištenje i namjena površina (mj.1:25000) i br.1a -Korištenje i namjena površina - Promet, pošta i telekomunikacije (mj.1:25000).

(2) Gradnja i uređenje građevina dozvoljava se temeljem plana užeg područja. Do donošenja plana užeg područja, odnosno Urbanističkog plana uređenja, dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina povećenjem brutto razvijene površine do 10% te ukoliko je isto planirano u svrhu redovitog održavanja ili unaprijeđenja tehničko-tehnološkog procesa infrastrukturnog opremanja i sl.

Članak 24.

(1) Pomorska građevina, odnosno luka posebne namjene, prekrcajna luka - naftni terminal u Omišlju, koja je Odlukom Vlade Republike Hrvatske prenamjenjena u Luku otvorenu za javni promet od osobitog međunarodnog značaja, ovim je Planom određena kao dio površine infrastrukturnog sustava s pripadajućim građevinskim područjem, sukladno kartografskom prikazu br. 1 - Korištenje i namjena površina (mj.1:25 000) i br. 4.1-4.8. Građevinska područja (mj.1:5000).

(2) Gradnja građevina i uređenje površine navedene u stavku 1. ovog članka dozvoljava se na temelju prethodno izrađenog plana užeg područja koji se propisuje ovim Planom za navedeno područje. Do donošenja plana užeg područja, odnosno Urbanističkog plana uređenja, dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina povećenjem brutto razvijene površine do 10%, a ukoliko je isto planirano u svrhu redovitog održavanja ili unaprijeđenja tehničko-tehnološkog procesa infrastrukturnog opremanja i sl.

¹ Koja je Odlukom Vlade RH (»Narodne novine« broj 54/02) prenamijenjana u luku otvorenu za javni promet osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku

Članak 25.

(1) Za građevine zračnog prometa, ovim je Planom određena površina infrastrukturnih sustava s pripadajućim građevinskim područjem, sukladno kartografskom prikazu broj 1 -Korištenje i namjena površina, 1a- Korištenje i namjena površina - Promet, pošta i telekomunikacije (mj.1:25000) te 4.1-4.8. Građevinska područja (mj.1:5000).

(2) Gradnja građevina i uređenje površine navedene u stavku 1. ovog članka dozvoljava se na temelju prethodno izrađenog plana užeg područja koji se propisuje ovim Planom za navedeno područje. . Do donošenja plana užeg područja, odnosno Urbanističkog plana uređenja dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina povećenjem brutto razvijene površine do 10%, a ukoliko je isto planirano u svrhu redovitog održavanja ili unaprijeđenja tehničko-tehnološkog procesa infrastrukturnog opremanja i sl.

Članak 26.

(1) Za cestovne građevine koje su od važnosti za Republiku Hrvatsku ovim su Planom određene površine infrastrukturnih koridora:

. Autoceste i brze ceste:

* čvor Križišće - čvor Šmrika (JTC) - most Krk - Omišalj,

(2) Gradnja građevina navedenih u stavku 1. prethodnog članka dozvoljava se neposrednom provedbom ovog Plana, na temelju odgovarajuće stručne podloge, no tek nakon prethodno izrađene studije procjene utjecaja na okoliš.

2.1.2. Građevine od važnosti za Primorsko - goransku županiju

Članak 27.

(1) Prostornim planom Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 14/00) određene su građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju, dok se ovim Planom detaljnije određuje pripadajuća lokacija, građevinsko područje, trasa odnosno koridor, te uvjeti korištenja i uređenja građevinskog područja i posebna ograničenja.

(2) Bez obzira što se unutar ovdje navedenih površina može postupati putem posebnih stručnih podloga, odnosno putem izrađenih planova užih područja, ovim se Planom dopušta rekonstrukcija postojećih građevina kod kojih je moguće povećenje brutto razvijene površine do 10% ako je isto planirano u svrhu redovitog održavanja ili unaprijeđenja tehničko-tehnološkog procesa infrastrukturnog opremanja i sl.

Članak 28.

(1) Planom se određuju građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

1. Građevine društvenih djelatnosti:

. Športski centar za sportove na vodi i moru u riječkom prstenu, Veli Vrh.

2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Luke otvorene za javni promet:

. Omišalj,

3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Ostale državne ceste:

. Omišalj - zračna luka na otoku Krku,

. Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Porozina - V. Lošinj,

. Omišalj - Vrbnik - Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga - Rab - Mišnjak (trajekt) - Biškupica (planirana).

4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Telekomunikacijske građevine su:

. magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski): Rijeka - Krk - Rab - Pag, alternativni pravci: Mali Lošinj - Krk - Senj, te prsten Njivice - Šilo - Crikvenica,

5. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:

a) »Rijeka« s podsustavom Jezero Njivice na Krku i akumulacija Tribalj koja je u konačnosti namijenjena za tehničko- tehnološke potrebe

6. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Omišalj,

b) Njivice - Malinska,

7. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Transformacijske stanice:

. Omišalj 110/10 kV,

b) Distribucijski dalekovod 110 kV:

. Kraljevica - RS Omišalj,

. Omišalj - TS Krk

8. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

b) RS (redukcijske stanice):

. Omišalj

Članak 29.

(1) Građevine za društvene djelatnosti, športskog centra za sportove na vodi i moru u riječkom prstenu, ovim su Planom određene kao površine rekreacijske namjene oznake R2-1 (Veli Vrh), sukladno kartografskom prikazu broj 1 - Korištenje i namjena površina (mj.1:25 000) i br.4.1.-4.8. - Građevinska područja (mj. 1:5000).

(2) Unutar navedenog područja u stavku 1. ovog članka dozvoljava se gradnja građevina rekreacijskih sadržaja, pratećih građevina u funkciji površine sportova na vodi, građevina ugostiteljskih i zabavnih sadržaja sukladno drugim Odredbama ovih Plana.

(3) Prije gradnje prethodno navedenih građevina obvezna je izrada plana užeg područja, odnosno Detaljnog plana uređenja.

Članak 30.

(1) Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama, odnosno luka za javni promet Omišalj koja je od važnosti za Primorsko- goransku županiju, određena je kartografskim prikazom br.1 - Korištenje i namjena površina (mj.1:25000) i 1a - Korištenje i namjena površina- Promet, pošta i telekomunikacije (mj.1:25000).

(2) Pomorske građevine navedene u stavku 1. ovog članka mogu se graditi i uređivati neposrednom provedbom Plana, a na temelju odgovarajuće stručne podloge.

Članak 31.

(1) Za ostale državne ceste odnosno cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama koje su od važnosti za Primorsko-goransku županiju, ovim su Planom određene trese i koridori sukladno kartografskim prikazima br 1. i 1a. U grafičkom prilogu utvrđene su osi cesta, a širina zaštitnog koridora za postojeće i planirane ceste iznosi:

kategorija cesta postojeća planirana

za brze državne ceste 85 m 150 m

za ostale državne ceste 70 m 100 m

(2) Prethodno navedene ceste mogi se graditi i uređivati neposrednom provedbom ovoga Plana na temelju odgovarajuće stručne podloge.

Članak 32.

(1) Telekomunikacijski građevine, odnosno magistralni TK kabeli II. razine koji su od važnosti za Republiku Hrvatsku te Primorsko-goransku županiju jesu sastavni dio prometnice te je njihovo polaganje dozvoljeno neposrednom provedbom ovoga Plana.

Članak 33.

(1) Za građevine za vodoopskrbu i odvodnju s pripadjućim objektima, uređajima i instalacijama koje su od važnosti za Primorsko - goransku županiju, trase i koridori su određeni kartografskim prikazom broj 2. Infrastrukturni sustavi i mreže, mjerilo 1:25 000, te obrazloženi točkom 5. ovih Odredbi kao i drugim Odredbama ovog Plana.

(2) Građevine vodocrpilišta te uređaji za kondicioniranje (pročišćivanje, CUPOV - Centralnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda) otpadnih voda ovim su Planom određene kao površine infrastrukturnih sustava čija je gradnja i uređenje dozvoljena neposrednom provedbom ovog Plana na temelju odgovarajuće stručne podloge, a uz obavezu izrade procjene utjecaja na okoliš.

Članak 34.

(1) Za elektroenergetske građevine sa pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama koje su od važnosti za Primorsko - goransku županiju trase i koridori distribucijskih dalekovoda su određeni kartograkskim prikazom broj 2.- Infrastrukturni sustavi i mreže (mj.1:25000) te obrazloženi točkom 5. ovih Odredbi kao i drugim Odredbama ovog Plana.

(2) Prije gradnje novih elektroenergetskih građevina potrebno je izraditi odgovarajuću stručnu podlogu.

Članak 35.

(1) Za građevine plinoopskrbe sa pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama koje su od važnosti za Primorsko-goransku županiju određene su trase i koridori te lokacija redukcijske stanice sukladno kartografskom prikazu broj 2 - Infrastruktruni sustavi i mreže (mj.1:25000).

(2) Građevine plinske mreže jesu sastavni dio prometnice te se polažu u trup ili unutar koridora istih. Gradnja i uređenje građevina plinske mreže dozvoljena je neposrednom provedbom ovoga Plana. Kod gradnje i određivanja lokacije redukcijske stanice potrebno je izbjegavati konflike sa ostalom infrastrukturnom mrežom te istu graditi kao podzemnu.

2.1.3. Popis građevina i zahvata za koje je potrebna procjena utjecaja na okoliš

Članak 36.

(1) Sukladno Prostronom planu Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 14/00 i 10/05) te Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš čiji sastavni dio čini Popis zahvata (»Narodne novine« broj 59/00, 136/04 i 85/ 06) definirane su građevine i zahvati za koje je potrebno izraditi procjenu utjecaja na okoliš. Sukladno istim te drugim važećim propisima vršit će se procjena utjecaja na okoliš za određene građevine i zahvate u prostoru.

(2) Stručna podloga za procjenu utjecaja na okoliš je studija o utjecaju na okoliš kojom se ocijenjuje prihvatljivost zahvata za okoliš.

2.2. Građevinska područja naselja

Članak 37.

(1) Ukupna površina građevinskog područja naselja općine Omišalj iznosi 184,79 ha ili oko 5,15 % ukupne površine Općine Omišalj.

(2) Unutar površina građevinskog područja naselja temeljem ovog Plana planira se gradnja, rekonstrukcija i uređenje:

- stambenih građevina obiteljske, višeobiteljske i višestambene tipologije;

- građevina javne i društvene namjene;

- građevina gospodarske namjene (stambeno-poslovne i poslovne) isključivo proizvodne-pretežito industrijske;

- javnih i zelenih površina;

- infrastrukturnih i komunalnih građevina,

- prometnih i građevina pošte i telekomunikacija,

- i nekih drugih ovdje nespecificiranih građevina i sadržaja u funkciji unaprijeđenja života unutar građevinskog područja naselja poput npr. putničkih terminala, javnih garažno-parkirnih građevina, crpnih postrojenja u funkciji sustava odvodnje, građevina sustava za prijenos električne energije, drugih energenata kao i telekomunikacijskog sustava (za navedene infrastrukturne sustave samo u slučajevima kada ne postoji mogućnost uklapanja u druge građevine ili prostore).

Članak 38.

(1) Unutar građevinskog područja naselja, planske oznake NA1, a u pojasu do 70 metara od obalne crte, ne može se planirati gradnja, niti se može gradtit pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:

- proizvodnju, koja nije funkcionalno povezna s morem i morskom obalom obalom,

- trgovinu neto trgovačke površine veće od 1500 m², osim ako to zahtjevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena.

Za ostala (osnovna i izdvojena) građevinska područja naselja ne odnosi se zakonska Odredba o ZOP-u zabrane gradnje građevina namijenjenih za proizvodnju i trgovinu jer na istom području nema neizgrađenih dijelova u pojasu 70 m od obalne crte, a u statističkom naselju Omišalj (sa osnovnim i i tri izdvojena područja naselja) više od 50% postojećih građevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju.

Članak 39.

(1) Povijesno središte grada Omišlja, registrirani i zaštićeni spomenik kulture, čuva se kao slojeviti urbani i kulturno-povijesni ambijent. Radi poticanja i očuvanja stambene funkcije jezgre, dosegnuti opseg centralnih funkcija zadržava se na zatečenim površinama, bez njihova bitnog povećanja. Ovim Odredbama i odnosnim dokumentom prostornog uređenja, mjerama aktivne zaštite poticat će se obnova graditeljskog fonda pomirenjem funkcije suvremenog stanovanja i očuvanja izvornog izgleda građevina, te uređenje ambijenata, javnih površina i prostora jezgre i njoj kontaktnog područja.

(2) Povijesno središte grada Omišlja naznačeno je na kartografskom prikazu br.4. Građevinska područja.

Članak 40.

(1) Ukupna površina građevinskog područja naselja raspoređuje se u 2 statistička naselja: Omišalj i Njivice. Statističko naselje Njivice ima jedno građevinsko područje oznake NA1, dok se statističko naselje Omišalj sastoji od osnovnog građevinskog područja (NA3) i tri izdvojena područja naselja (Lučica, Stran i Štalice); riječ je o podjeli proizašloj iz tipoloških (povijesna jezgra) i morfoloških, te topografskih i administrativnih obrazaca kako postojećeg stanja, tako i planiranog razvoja.

(2) Pregled građevinskih područja s pripadajućom planskom oznakom, naslovom i površinom, daje se u sljedećoj tablici:

radni naziv	planska oznaka	površina (ha)	Izgrađeni dio (ha)	Neizgrađeni dio (ha)
Njivice-Kijac	NA1	82,01	74,49	7,52
Omišalj Lučica	NA2	9,05	9,05	-
Omišalj	NA3	78,25	60,31	17,94
Stran	NA4	14,05	11	3,05
Štalice	NA5	1,43	1,43	-

Članak 41.

(1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela, što je prikazano u grafičkim prikazima br.1-Korištenje i namjena prostora (1:25 000), kao i br. 4.1-4.8.-Građevinska područja naselja (1:5 000).

(2) Postojećim građevinskim područjima podrazumijevaju se građevinska područja naselja i građevinska područja za izdvojenu namjenu utvrđena odgovarajućim dokumentom prostornog uređenja usklađena s namjenom površina i kriterijima županijskog prostornog plana.

. Sukladno propisu o ZOP-u izgrađenim se dijelom građevinskog područja smatraju izgrađene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni; neizgrađenim se dijelom smatra jedna ili više neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5000 m² kao i sve rubne neizgrađene čestice;

. Postojećim građevinskim područjima smatraju se građevinska područja naselja i građevinska područja za izdvojenu namjenu utvrđena odgovarajućim dokumentom prostornog uređenja usklađenim s namjenom površina i kriterijima prostornog plana županije.

Članak 42.

(1) Planovima užeg područja, u konkretnom slučaju urbanističkim planovima uređenja, utvrđuje se daljnja razrada građevinskog područja naselja na površine za stambenu namjenu, mješovitu namjenu, javnu i društvenu namjenu, gospodarsku namjenu, sportsko-rekreacijsku namjenu, javne zelene površine kao i prometnu i komunalnu infrastrukturu.

(2) Planovima užeg područja, a unutar zaštićenog obalnog područja (ZOP), detaljnija namjena određuje se sukladno zakonskim Odredbama o ZOP-u.

Opći uvjeti

Članak 43.

(1) Neposrednim provođenjem odrednica ovoga Plana, a do donošenja planova užeg područja, mogu se samo rekonstruirati stambene građevine obiteljske ili višeobiteljske tipologije (samostojeće, dvojne ili kuće u nizu), stambeno-poslovne građevine, poslovne građevine, javne i društvene građevine, građevine u funkciji turističkog smještaja; sve navedene jedino u slučaju da je površina parcele do 5.000 m² (sukladno zakonskim Odredbama o ZOP-u), a uz obvezno riješen sustav zatvorene odvodnje sukladno članku 174. ovog Plana. Rekonstrukciju građevina potrebno je planirati sukladno ovdje datim uvjetima i smjernicama za novu gradnju.

(2) Iznimno, u izgrađenom dijelu građevinskog području naselja oznake NA2, NA3, NA4 i NA 5, na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog područja naselja površine manje od 2000 m², te na rubnim neizgrađenim česticama, dozvoljava se nova gradnja, rekonstrukcija, odnosno zamjena postojećih obiteljskih građevina, a sukladno ostalim uvjetima gradnje ovog Plana.

Članak 44.

(1) Obiteljske i višeobiteljske građevine mogu se graditi i rekonstruirati prema ovdje datim uvjetima za gradnju i rekonstrukciju istih. Sve ostale građevine mogu se rekonstruirati u smislu redovitog održavanja osnovne funkcije i tehnologije unutar koje je iznimno moguće predvidjeti konstrukcijske zahvate ili iznimno (javna i društvena, ugostiteljsko-turistička namjena) zahvate kojima se brutto razvijena površina može povećati do najviše 20%.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka uvjeti rekonstrukcije građevina u staroj jezgri grada Omišlja mogu odstupati od ovih vrijednosti do donošenja planova nižeg reda te se, a utvrđuju se temeljem konzervatorskih uvjeta.

(3) Sve ostale građevine, osim navedenih u stavku 1. ovog članka, do izrade plana užeg područja rekonstrukcijom ne smiju povećavati gabarite postojećeg stanja već jedino sanirati konstrukciju, urediti fasade ili srediti okoliš i pristupne puteve.

Uvjeti gradnje pri neposrednoj provedbi plana

Članak 45.

(1) Pri neposrednoj provedbi Plana u domeni rekonstrukcije ili gradnju novih građevina, u svrhu izgradnje obiteljskih stambenih građevina potrebno je primjeniti sljedeće urbanističko-arhitektonske normative:

Tablica 3. Normativi gradnje

TIPOLOGIJA GRAĐEVINE	Površina parcele min/max. (m²)		koeficijent izgrađenosti min/max (kig)	koeficijent iskoristivosti (kis)	Najveći dozvoljeni broj etaža - E	Najveća dozvoljena visina V (m)	Udaljenost do granica parcele GP/RP (m)
Slobodnostojeće	250/2000		0.15/0.35	0.6	(s)+p+1+m	8	4/4/4/6 (i)
Poluugrađene	250/600		0.15/0.5	0.6	(s)+p+2+m	10	4/4//6
U nizu **	150/400		0.2/0.5	0.8	(s)+p+2+m	10	4/6
VELIČINA PARCELE		Širina parcele prema uličnoj fronti - min. (m)
5 600 m²		10
600 - 1.000 m²		15
4 1.000 m²		20

** odnosi se i na atrijske i poluatrijske građevine,

(i) udaljenost površine za izgradnju od lijevog/desnog/ gornjeg ruba/donjeg ruba parcele, tj. do regulacijske linije.

(2) U povijesnoj jezgri, neposrednim provođenjem odrednica ovoga Plana, mogu se dozvoliti rekonstrukcije postojećih građevina i kada nisu zadovoljeni uvjeti iz st. 1. ovoga članka ako se prijedlogom zahvata ne mijenjaju dimenzionalna svojstva građevine i parcele. Normativi gradnje za rekonstrukciju građevina ne odnose se na staru jezgru grada Omišlja te mogu odstupati od ovih vrijednosti do donošenja planova nižeg reda. Uvjeti za rekonstrukciju na području stare jezgre Omišlja utvrđuju se temeljem konzervatorskih uvjeta.

(3) Iznimno, na građevinskom područje naselja oznake NA1 dozvoljena je rekonstrukcija građevina, a čiji su uvjeti za rekonstrukciju definirani člankom 53.

(4) Iznimno, na području građevinskog područja NA- T21 u Njivicama, na području koje je namijenjeno izgradnji građevina ugostiteljsko-turističkih te uslužnih sadržaja a pokriveno je urbanističkim planom uređenja UPU 2, dozovljava se rekonstrukcija postojećih kuća za odmor i obiteljskih građevina neposrednom provedbom ovog plana, a sukladno uvjetima definiranim stavkom 1. ovog članka.

Članak 46.

(1) Neposrednom primjenom ovih Odredbi, potrebno je zadovoljiti minimalne prometne uvjete navedene u ovom članku i točki 5.1. te uvjete priključenja građevine na komunalnu infrastrukturu sukladno točki 5.2. ovog Plana, a uz obvezno riješen sustav zatvorene odvodnje sukladno članku 174. ovog Plana.

(2) Neposrednom primjenom ovih Odredbi, potrebno je zadovoljiti minimalne prometne uvjete:

a) Do građevinske parcele osigurati neposredan pristup. Neposredan pristup na parcelu moguć je sa svake stambene i sabirne ceste izravno. Ne dozvoljava se izravan pristup na parcelu sa sekundarnih i primarnih cesta, već je iste potrebno ostvariti distribucijom na ceste niže kategorije preko raskrižja u razini.

b) Parcela posjeduje samo jedan kolni ulaz/izlaz na prometnu površinu. Kod višestambenih građevina površina za organizirano parkiranje može imati više ulaza/izlaza, ali mora biti odijeljena otokom od prometnice.

c) Kada ne postoji mogućnost uređenja neposrednog pristupa, parceli se može pristupiti kolno-pješačkim pristupom širine barem 3.0 m. Dužina pristupa ne može biti veća od 50 m, odnosno dužine parcele kroz ili uz koju priključak prolazi. Na ovakav priključak može se vezati i više parcela, a maksimalno 6.

d) Najmanja širina jednosmjernog kolnika iznosi 4.50 m (preporuka 5.0 m), a dvosmjernog, kada se njime ne služe tretna vozila, 5.0 m.

e) Najmanja širina pješačkog hodnika (pločnika), kada se isti vodi uz kolnik, iznosi 1.75 m, a ako je unutar pločnika drvored, tada je širinu potrebno povećati na 3.00 m.

Članak 47.

Neposrednom primjenom ovih Odredbi, potrebno je zadovoljiti minimalne prometne uvjete koji su navedeni u točki 5.1. Prometni infrastrukturni sustav te uvjete priključenja građevine na komunalnu infrastrukturu sukladno točki 5.2.

Članak 48.

(1) Ostale uvjete gradnje u pogledu oblikovanja građevine, kao i smještaja građevine na građevinskoj čestici te uređenja same građevinske čestice i sl. definiraju se:

(2) Oblik i veličina građevne čestice:

Oblik i veličina građevinske parcele trebaju biti što pravilniji i omogućiti smještaj građevine uz propisane udaljenosti od granica parcele i komunikacija.

Veličina građevinske parcele definirana je tablicom br. 61.

Najmanja tlocrtna površina građevine mora iznositi barem 60 m², a najmanja projektirana katnost barem 1 etažu.

U povijesnoj jezgri, neposrednim provođenjem odrednica ovoga Plana, mogu se dozvoliti rekonstrukcije postojećih građevina i kada nisu zadovoljeni svi ovdje dati uvjeti ako se prijedlogom zahvata ne mijenjaju dimenzionalna svojstva građevine i parcele,te uz obvezno mišljenje nadležne službe zaštite kulturne baštine.

(3) Uređenje građevinske parcele:

Garažna građevina, kao slobodnostojeća građevina najviše visine jedne etaže, može se izgraditi i izvan površine za razvijanje tlocrta, ako se time ne prelazi dozvoljena izgrađenost parcele i ne smanjuju udaljenosti prema granicama parcele. Ako se garažna građevina, kao slobodnostojeća građevina najviše visine prizemlja, gradi izvan površine za razvijanje tlocrta na samoj granici parcele, tada se moraju zadovoljiti uvjeti da se ne prelazi dozvoljena izgrađenost parcele te da građevina nema otvora prema susjednoj parceli.

Garažna se građevina smije sastojati iz najviše 2 parkirna mjesta.

Na građevinskoj parceli ne dozvoljava se izgradnja pomoćnih građevina poput drvarnica, spremišta, izdvojenih poslovnih građevina i dr. U sklopu adaptacija i rekonstrukcija postojećih građevina, obveza je investitora da takve pomoćne građevine zamijeni prostorima unutar gabarita glavne građevine, a zamijenjene građevine ukloni.

Na građevinskoj parceli dozvoljava se izvedba nadstrešnica, sjenica i sličnih građevina u funkciji uređenja okućnice i podizanja razine stanovanja.

Sabirne jame, spremnici za gorivo, cisterne za vodu ne ulaze u ukupnu površinu izgrađenosti ako su ukopani u teren.

(4) Visina građevine:

Najveća dozvoljena visina građevine mjeri se od najniže kote konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine, a sukladno zakonskoj regulativi.

Najveća dozvoljena visina dana je u članku 45. ovih Odredbi kao visina građevina od najniže kote konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

Najmanja tlocrtna površina građevine iznosi 60 m², a najmanja projektirana katnost barem 1 etažu.

(5) Smještaj na građevnoj čestici:

Udaljenost građevine do ruba parcele može se smanjiti na iznimno 3 m, ako je širina parcele takva da se uz takvu udaljenost može projektirati stambena građevina standardnih osobina. U ovom slučaju, međutim, garažnu građevinu potrebno je projektirati u sklopu stambene građevine.

Udaljenost građevine do ruba parcele može se smanjiti na iznimno 3 m i u slučaju kad nagib terena omogućuje pogled iz etaže prizemlja, preko krova susjedne niže građevine.

Udaljenost građevine do ruba regulacijske linije u pravilu iznosi 6 m, no ova se udaljenost može smanjiti na najviše 4 m u slučajevima specifičnih lokalnih uvjeta, zatim pri rekonstrukciji ili interpolaciji unutar urbaniziranih poteza u kojima nije ovakvo pravilo zatečeno, a prometni i drugi zahtjevi ovoga Plana ne priječe realizaciju takve izgradnje.

U sklopu građevine može se planirati i poslovna namjena, pod uvjetom da je kompatibilna sa stanovanjem, tj. da zagađenjem zraka, tla i bukom ne narušava uvjete stanovanja na susjednim i okolnim parcelama, te da je na parceli moguće smjestiti sve potrebne sadržaje vezane uz poslovnu djelatnost i to unutar dozvoljenih parametara utvrđenih ovim Planom.

Pod poslovnom se namjenom podrazumijevaju trgovine, uredi, zdravstvene ordinacije, videoteke i manji ugostiteljski objekti. Unutar stambenih građevina moguće je planirati i javne i društvene programe (predškolske građevine, auto-škole ili škole stranih jezika i sl.) ako se zadovolje ostali nužni propisi za njihovo funkcioniranje.

(6) Oblikovanje:

Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti usklađeno s morfološkim osobitostima pojedinačnog područja namjene u kojemu se zahvat u prostoru planira, lokacije i lokaliteta te primjereno tipologiji okolne izgradnje i tipologiji same građevine.

Potrebno je izbjegavati nekritičnu i neizbalansiranu primjenu elemenata tzv. »primorske arhitekture«.

Projektiranje s tendencijom korištenja osobitosti i elemenata autohtonog arhitektonskog izraza, usmjeriti k balansiranju mjerila cjeline i detalja, kao i suodnosa građevine s njezinom okolinom. Dozvoljene su sve tehnologije izgradnje, ali uz zadržavanje funkcionalnih i oblikovnih arhitekotnskih kvaliteta.

Vrsta krova, osim za područja jezgri naselja, nije određena. U slučaju oblikovnog rješenja građevine kosim krovom, isti može biti izveden od kupa kanalica, mediteran crijepa ili sličnog materijala, iznimno i obložen limom.

Na krovnim plohama, osim unutar povijesne jezgre, kao njihovi integralni dijelovi i s nagibom samog krova mogu se postavljati sunčani kolektori.

Na pročeljima višestambenih građevina ne mogu se obavljati pojedinačne intervencije bilo koje vrste i opsega. Također, odlukom o komunalnom redu odredit će se način postavljanja antenskih i drugih prijemnih naprava, te rashladnih uređaja no takve naprave ne mogu se postavljati na pročeljima zgrada.

Ograde, potporne i obložne zidove (podzide), terase i stepeništa izvesti tako da ne naruše izgled parcele, okoliša građevine, odnosno naselja kao cjeline. Osnovni materijal za izgradnju ograda je kamen, a za ograde još i zelenilo (živica) i metal.

Visina čvrstog dijela ograde parcela određuje se s najvećom visinom od 1.20 m. Unutar postojećih jezgri može se zadržati i viša zatečena visina ograda, odnosno iste rekonstruirati do najviše zatečene visine, uz poželjnu hortikulturnu obradu penjačicama ili lozom. Ako unutar postojećih jezgri nema čvrstih ograda između parcela, u slučaju neophodne potrebe, ograđivanje izvesti zelenilom i sličnim uklonivim sredstvima ograđivanja.

Na nagnutim terenima, radi očuvanja njihovog izvornog izgleda, ne dozvoljava se izgradnja zidova viših od 1.5 m. Iznimno kod usjeka nastalih kao posljedica izgradnje prometnica, obložni zidovi mogu biti i viši, no ako visina istih prelazi 3 m, potrebno je pristupiti izvedbi terasastih zidova, a prostor između njih ozeleniti.

Prilikom gradnje očuvati raspoloživo, pogotovo visoko, raslinje na parceli, ili u njenom okolišu koji ostaje javnom površinom.

Hortikulturnu obradu parcela individualnog stanovanja, kao i parcela parkovnog zelenila zasnivati na autohtonim vrstama, uz preporuku sadnje crnogorice na lokalitetima gdje je potreban cjelogodišnji zeleni zaštitni ili dekorativni pojas.

Prilikom uređenja okućnica najmanje 30% površine parcele hortikulturno urediti, a posebnu pažnju obratiti hortikulturnoj obradi površine između građevine i javne prometne površine.

Članak 49.

(1) Unutar parcele građevina individualnog stanovanja potrebno je osigurati smještajnu površinu za vozila prema normativima navedenim u stavku 3. ovog članka.

(2) Ako se unutar građevine nalazi i poslovni, ugostiteljski ili turistički smještajni kapacitet, tada je potrebno i za korisnike i namještenike poslovnog prostora osigurati površinu za smještaj vozila te manevarski prostor. Iznimno, smještaj vozila može se osigurati izvan parcele na drugoj parceli, parceli određenoj kao javna parkirna površina udaljene najviše 200 m od dotične građevine ili unutar javne garaže u radijusu od 300 m od same građevine, za što je potrebno sklopiti poseban ugovor s Općinom o financiranju izgradnje, odnosno korištenja.

(3) Ovim se Odredbama daju okvirni normativi za dimenzioniranje parkirnih potreba, a planom užeg područja, ovisno o karakteru izgradnje i sadržaja, potrebno je dati ispravnu procjenu potrebnog broja parkirnih mjesta prema namjeni građevine:

Namjena građevine	Broj potrebnih parkirnih mjesta (PM)
- 1 stan do 50 m²	1 PM
- 1 stan preko 50 m²	2 PM
- 1 apartman do 4 ležaja	1 PM
- 1 apartman do 6 ležaja	2 PM
-poslovni prostori (uredi, ordinacije, agencije, dr.)	1/20 m² btto površine i još 1/2 zaposlena
-trgovački /uslužni/ ugostiteljski prostori	1/20 m² radne površine/1/20 m² btto/1/5 sjedala, a za sve još 1/2 zaposlena
-društvene, kulturne, sakralne /školske/ dječje i sl.	1/10 sjedala /2/1 učionu /1/ 10 djece
-športske građevine i površine	1/10 gledatelja

(4) Kod parkirnih površina sa više od 50 vozila, a koje se nalaze izvan zona zaštite izvorišta vode za piće, potrebno je oborinske vode pročistiti na separatoru, a prije upuštanja u recipjent. Kod uređenja državnih i županijskih cesta, manipulativnih i parkirališnih površina koje se nalaze unutar zona zaštite izvorišta vode za piće potrebno je, ovisno o

zoni zaštite, oborinske vode (a)prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i odvesti izvan zone ili, nakon pročišćavanja sustavom odjeljivača ulja i/ ili laguna, upustiti u podzemlje putem drenažnog sustava ili upojnog bunara ili (b) raspršeno ispustiti u zatravnjene drenažne kanale izgrađene uz cestu, a sve sukladno Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku (»Službene novine« broj 17/07).

Članak 50.

(1) Sukladno Zakonu o vodama (»Narodne novine« broj 107/95) za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevina, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete.

Rekonstrukcija građevina

Članak 51.

(1) Rekonstrukcije građevina (bez obzira na namjenu) čija namjena nije suprotna namjeni prostora pojedinačnih područja namjene, kada se neposredno primjenjuju odrednice ovoga Plana, obavljaju se prema ovdje datim uvjetima.

(2) Pri planiranju rekonstrukcije treba uvažiti sve planski utvrđene normative, a postojeće građevine koje u bilo kojem od navedenih kriterija prekoračuju dopuštenu vrijednost smiju se rekonstruirati jedino unutar postojećih gabarita.

(3) Rekonstruirati se mogu i građevine smještene na manjim građevinskim česticama od ovdje propisanih, kao i građevine koje nisu odmaknute od međe prema ovdje datim normativima ali uz obveznu primjenu svih drugih kriterija-prije svih koeficijenta izgrađenosti (kig) i iskoristivosti (kis).

Članak 52.

(1) Unutar područja ZOP-a ne može se graditi niti rekonstruirati postojeća građevina na građevinskoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog područja naselja površine veće od 5000 m² ako nije donesen plan nižeg reda, odnosno Urbanistički plan uređenja (UPU) ili Detaljni plan uređenja (DPU). Iznimno, u izgrađenom dijelu građevinskog području naselja oznake NA2, NA3, NA4 i NA 5, na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog područja naselja površine manje od 2000 m², te na rubnim neizgrađenim česticama, dozvoljava se nova gradnja, rekonstrukcija, odnosno zamjena postojećih građevina, a sukladno ostalim uvjetima gradnje pri neposrednoj provedbi.

Članak 53.

(1) Iznimno od prethodnog članka, do donošenje plana užeg područja, na području građevinskog područja naselja oznake NA 1 definiraju se uvjeti za rekonstrukciju obiteljskih građevina:

- veličina i izgrađenost parcele jednoobiteljskih samostojećih građevina utvrđuje se kako slijedi:

minimalna površina parcele: 400 m²

maksimalna površina parcele: 1000 m²

parcele parcele

400-599 m² 600-1000 m²

koeficijent izgrađenosti k_ig: 0.3 0.25

koeficijent iskorištenosti k_is: 0.8 0.6

(2) Na jednoj građevinskoj čestici može se izgraditi samo jedna stambena građevina s najviše dvije stambene jedinice. Kod rekonstrukcije postojećih građevina sa više od dvije stambene jedinice ne smije se povećati postojeći broj jedinica.

Ovisno o veličini građevne čestice za individualnu stambenu izgradnju, određuje se minimalna širina građevne čestice prema uličnoj fronti:

za parcele 5 600 m² 12 m

600 - 1000 m² 15 m

(3) Veličina i površina građevina, ukupna brutto izgrađena površina, visina i katnost građevina određeni su kako slijedi:

maksimalna tlocrtna izgrađenost 200 m²

maksimalna brutto izgrađena površina 400 m²

maksimalna katnost: (S)+P+1

maksimalna visina: 6 m

Visina građevine određuje se kao visina građevine do vijenca, računajući od najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta, i iznosi šest metara.

Iznimno, u slučaju kada se radi nagiba terena pojavljuje suterenska etaža, maksimalna visina može iznositi 8 metara, s time da uz najvišu kotu terena uz građevinu visina ne smije prelaziti 6 metara.

Postojeće građevine čija maksimalna tlocrtna i brutto izgrađenost, te katnost i visina odstupaju od dozvoljenih vrijednosti iz ovog članka, mogu se rekonstruirati unutar zatečenog horizontalnog i vertikalnog gabarita.

Gradivi dio građevne čestice određuje se kao površina čiji su rubovi odmaknuti najmanje 4 m od ruba susjednih građevinskih čestica, a 6 m od ceste.

Postojeće građevine čija je udaljenost od ruba građevinske čestice manja od gore propisane, mogu se rekonstruirati u dijelu koji je izvan gradivog dijela čestice samo unutar postojećeg horizontalnog i vertikalnog gabarita, uz uvjet da se u tom dijelu ne postavljaju novi otvori prema susjednoj parceli.

(4) Unutar parcele potrebno je osigurati najmanje 1 parkirno mjesto po stanu.

(5) Ostali uvjeti oblikovanja osnovnih i pomoćnih građevina te uređenja građevne čestice preuzimaju se iz uvjeta granje pri neposrednoj provedbi, odnosno članka 48.

(6) Za rekonstrukciju postojećih dvojnih građevina gradivi dio građevne čestice određuje se kao površina čiji su rubovi odmaknuti najmanje 4 metra od ruba susjednih građevnih čestica osim onoga gdje se građevina nastavlja na susjednu građevinu, a 6 m od ceste.

Iznimno od odredbi iz ove točke kod rekonstrukcije postojećih građevina unutar područja mješovite gradnje i to sanacije građevina i dijelova naselja, izvan površine za gradnju mogu se graditi vanjske stepenice i ulazne verande, ali ne bliže od 3 m od ruba susjednih građevnih čestica, odnosno 5 m od ceste, kada za to postoje opravdani razlozi i kada se time ne pogoršava uvjete korištenja susjedne građevne čestice.

(7) Iznimno, na području građevinskog područja NA- T21 u Njivicama, na području koje je namijenjeno izgradnji građevina ugostiteljsko-turističkih te uslužnih sadržaja, a pokriveno je urbanističkim planom uređenja, dozvoljava se rekonstrukcija postojećih kuća za odmor i obiteljskih građevina neposrednom provedbom ovog plana, a sukladno uvjetima definiranim tablicom 3. članka 45.

Članak 54.

(1) Sukladno Zakonu o vodama (»Narodne novine« broj 107/95, 150/05) prije izrade tehničke dokumentacije, za gradnju novih i rekonstrukciju postojećih građevina, a ovisno o namjeni građevine, potrebno je ishoditi vodopravne uvjete. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti i sve priloge određene Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata (»Narodne novine« broj 28/ 96).

Smjernice za izradu planova užeg područja

Članak 55.

(1) Kao smjernice za izradu planova užeg područja, a u svrhu izgradnje obiteljskih i višeobiteljskih stambenih građevina u izgrađenim dijelovima naselja te kod formiranih građevinskih parcela potrebno je primjeniti sljedeće urbanističko-arhitektonske normative:

TIPOLOGIJA GRAĐEVINE	Površina parcele min/max. (m²)	koeficijent izgrađenosti min/max (kig)	koeficijent iskoristivosti (kis)	Najveći dozvoljeni broj etaža - E	Najveća dozvoljena visina V (m)	Udaljenost do granica parcele GP/RP (m)
Slobodnostojeće	250/2000	0.15/0.35	0.8	(s)+p+1+m	8	4/4/4/6 (i)
Poluugrađene	250/600	0.15/0.5	0.8	(s)+p+2+m	10	4/4//6
U nizu **	150/400	0.2/0.5	1	(s)+p+2+m	10	4/6

** odnosi se i na atrijske i poluatrijske građevine,

(i) udaljenost površine za izgradnju od lijevog/desnog/ gornjeg ruba/donjeg ruba parcele, tj. do regulacijske linije.

Članak 56.

(1) Iznimno od članka 55. planom užeg područja, a za područje stare zaštićene jezgre Omišlja (prema obuhvatu na karti 4.3. i 4.5. Građevinska područja) te za područje arheološke namjene - etnološkog područja Štalice A2 (obuhvaćenog UPU-om 8 - Štalice) mogu se definirati i drugi uvjeti od prethodno navedenih u tablici prethodnog članka.

(2) Iznimno od članka 55., kao smjernice za izradu planova užeg područja u neizgrađenim dijelovima naselja te kod formiranja novih parcela, a u svrhu izgradnje:

- obiteljskih i višeobiteljskih stambenih građevina, propisuje se minimalna površina parcele od 400 m², te kod kojih je maksimalan kig=0,3, kis=0,8, a maksimalna tlocrtna izgrađenost 200 m², te maksimalno 3 etaže ukupne visine od 8 m.

- poluugrađenih građevina, propisuje se minimalna površina parcele od 300 m², te kod kojih je maksimalan kig=0,4, kis=0,8, a maksimalna tlocrtna izgrađenost 200 m² te maksimalno 3 etaže ukupne visine od 8 m.

- građevina u nizu, propisuje se minimalna površina parcele od 200 m², te kod kojih je maksimalan kig=0,4, kis=1, a maksimalno 3 etaže ukupne visine od 8 m.

(3) Za građevine navedene u stavku 2. ovog članka ne propisuje se maksimalna površina parcele, dok se propisuje minimalna širina parcele kako slijedi:

VELIČINA PARCELE	Širina parcele prema uličnoj fronti - min. (m)
5 600 m²	10
600 - 1.000 m²	15
4 1.000 m²	20

Članak 57.

(1) Unutar granica građevinskog područja, iz građenja se izuzimaju prostori:

. zatečenih vrijednih šuma prema Zakonu o šumama kada površina čestice prema katastarskom stanju prelazi 1000 m²,

. voćnjaka, vinograda i ostalih poljoprivrednih površina visokog bonitetnog razreda kada površina čestice prema katastarskom stanju prelazi 1000 m²,

. terena nagiba većeg od 25^o.

Članak 58.

Oblik i veličina građevne čestice:

(1) Oblik i veličina građevinske parcele trebaju biti što pravilniji i omogućiti smještaj građevine uz propisane udaljenosti od granica parcele i komunikacija.

Na jednoj građevinskoj parceli može se izgraditi samo jedna stambena, odnosno stambeno-poslovna ili poslovna građevina, a čija je osnovna namjena stambena sa nadopunom pratećih poslovnih sadržaja, koji ujedno mogu biti u funkciji ugostiteljstva i turizma. U njoj ili uz nju, unutar površine za razvijanje tlocrta građevine, može se izgraditi garažna građevina. Iznimno, više građevina iste (osnovne) namjene na jednoj građevinskoj čestici je moguće izgraditi isključivo temeljem urbanističkog plana uređenja i koji će definirati odnose između građevina (udaljenost, veličinu, organizaciju građevinske čestice i sl.). Najmanja udaljenost između građevina definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 4 m.

(2) Uređenje građevinske parcele:

Garažna građevina, kao slobodnostojeća građevina najviše visine jedne etaže, može se izgraditi i izvan površine za razvijanje tlocrta (tzv. gradivog dijela građevne čestice), ako se time ne prelazi dozvoljena izgrađenost parcele i ne smanjuju definirane udaljenosti prema granicama parcele. Ako se garažna građevina, kao slobodnostojeća građevina najviše visine prizemlja, gradi izvan površine za razvijanje tlocrta na samoj granici parcele, tada se moraju zadovoljiti uvjeti da se ne prelazi dozvoljena izgrađenost parcele te da građevina nema otvora prema susjednoj parceli.

Garažna se građevina smije sastojati iz najviše 2 parkirna mjesta.

Na građevinskoj parceli ne dozvoljava se izgradnja pomoćnih građevina poput drvarnica, spremišta, izdvojenih poslovnih građevina i sl. U sklopu adaptacija i rekonstrukcija postojećih građevina, obveza je investitora da takve pomoćne građevine zamijeni prostorima unutar gabarita glavne građevine, a zamijenjene građevine ukloni.

Na građevinskoj parceli dozvoljava se izvedba nadstrešnica, sjenica i sličnih građevina u funkciji uređenja okućnice i podizanja razine stanovanja.

Sabirne jame, spremnici za gorivo, cisterne za vodu ne ulaze u ukupnu površinu izgrađenosti ako su ukopani u teren.

(3) Visina građevine:

Najveća dozvoljena visina građevine mjeri se od najniže kote konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine, a sukladno zakonskoj regulativi.

Najveća dozvoljena visina dana je u članku 55. ovih Odredbi kao visina građevina od najniže kote konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno

vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

Najmanja tlocrtna površina građevine iznosi 60 m², a najmanja projektirana katnost barem 1 etažu.

(4) Smještaj građevine na građevinskoj čestici:

Udaljenost građevine od ruba parcele propisana je članku 48. ovih Odredbi, a iznosi 4 m od ruba parcele, odnosno 6 m od regulacijskog pravca.

Udaljenost građevine do ruba parcele može se smanjiti na iznimno 3 m ako nagib terena omogućuje pogled iz etaže prizemlja, preko krova susjedne niže građevine.

Udaljenost građevine do ruba regulacijske linije u pravilu iznosi 6 m, no ova se udaljenost može smanjiti na najviše 4 m u slučajevima rekonstrukcije ili interpolacije unutar urbaniziranih poteza u kojima nije ovakvo pravilo zatečeno, a prometni i drugi zahtjevi ovoga Plana ne priječe realizaciju takve izgradnje.

Iznimno od prethodnog, udaljenost od ruba parcele kod građevina namijenjenih za trafostanice mogu biti i manje od propisanih, ali ne manje od 1 m.

(5) Arhitektonsko oblikovanje:

Kod izrade planova užeg područja, koristit će se uvjeti arhitektonskog oblikovanja građevina navedenih u članku 48. Ovih Odredbi.

Iznimno od uvjeta oblikovanja definiranih člankom 48. ovih Odredbi, kod zatečenih visina ograda, te potpornih i obložnih zidova kod spoecifičnih situacija i većih visinskih razlika, planom užeg područja može se propisati i veća visina od navedene. Unutar postojećih jezgri može se zadržati i viša zatečena visina ograda, odnosno iste rekonstruirati do najviše zatečene visine, uz poželjnu hortikulturnu obradu penjačicama ili lozom. Ako unutar postojećih jezgri nema čvrstih ograda između parcela, u slučaju neophodne potrebe, ograđivanje izvesti zelenilom i sličnim uklonivim sredstvima ograđivanja.

(5) Namjena građevina:

U sklopu građevine može se planirati i poslovna namjena (ali pod Planom propisanim uvjetima), pod uvjetom da je kompatibilna sa stanovanjem, tj. da zagađenjem zraka, tla i bukom ne narušava uvjete stanovanja na susjednim i okolnim parcelama, te da je na parceli moguće smjestiti sve potrebne sadržaje vezane uz poslovnu djelatnost i to unutar dozvoljenih parametara uvtvrđenih ovim Planom.

Pod poslovnom se namjenom podrazumijevaju trgovine, uredi, zdravstvene ordinacije, videoteke i manji ugostiteljski objekti. Unutar stambenih građevina moguće je planirati i javne i društvene programe (predškolske građevine, autoškole ili škole stranih jezika i sl.) ako se zadovolje ostali nužni propisi za njihovo funkcioniranje.

2.2.1. Građevine stambene namjene

Članak 59.

(1) Unutar građevinskog područja naselja stambene građevine planiraju se kao:

- obiteljske,

- višeobiteljske,

- višestambene građevine.

Članak 60.

(1) Obiteljska građevina je građevina s najviše 3 stana, brutto razvijene površine do 400 m² (uključivo površinu pomoćnih građevina), najveće dozvoljene katnosti podrum ili suteren te još dvije nadzemne etaže.

(2) U obiteljskim građevinama može se planirati jedino stambena namjena, a iznimno je unutar iste planovima užeg područja moguće predvidjeti i do 20% od ukupnog BRP-a kao poslovne sadržaje poput onih namijenenih turizmu i ugostiteljstvu, zatim manjie trgovine, videoteke ili radionice tihog obrta. Za poslovne je sadržaje potrebno osigurati ne samo ovim Odredbama utvrđen broj parkirališnih mjesta već i manevarski prostor za vozila dostave kao i prostor za skladištenje. Poslovni prostori mogu se planirati jedino neposrednim pristupom pristupnoj prometnici i ne više od etaže prizemlja.

(3) Obiteljske građevine mogu se graditi kao samostojeće građevine, polugrađene i građevine u nizu.

Članak 61.

(1) Višeobiteljska građevina je građevina sa 4 do najviše 6 stanova čija najveća katnost iznosi podrum ili suteren te još tri nadzemne etaže. Višeobiteljska građevina može se planirati u najvećem opsegu od 600 m² brutto razvijene površine, uključivo površinu pomoćnih građevina.

(2) Unutar višeobiteljske građevine moguće je planirati do najviše 6 stambenih apartmanskih jedinica za ugostiteljsko-turističku namjenu uz obvezno zadovoljenje potrebnog broja parkirališnih mjesta na parceli prema drugim Odredbama ovog Plana. U višeobiteljskim je građevinama kao nadgradnju osnovnoj namjeni stanovanja i turizma moguće planirati poslovne sadržaje, ali ne više od etaže prizemlja (uvjet neposredan pristup s prometnice); poput kafića, restorana, manjih trgovina, videoteka, i sl. Poslovnih sadržaja može biti najviše do 30% od ukupne površine zgrade, a za iste je u okviru građevne čestice potrebno osigurati ne samo potreban broj parkirališnih mjesta već i manevarski prostor za vozila dostave kao i prostor za skladištenje.

(3) Višeobiteljske građevine mogu se graditi kao samostojeće građevine, polugrađene i građevine u nizu.

Članak 62.

(1) Planom užeg područja detaljnije se razrađuje primjena navedenih tipologija unutar svakog građevinskog područja, uz uvažavanje svih posebnosti pojedinog područja kao i topografskih karakteristika mikro i makroprostora.

(2) Obiteljske i višeobiteljske građevine ne smatraju se stambeno-poslovnim i poslovnim građevinama bez obzira na broj stambenih jedinica koje stalno ili periodično koriste kao turističke apartmane.

Članak 63.

(1) Višestambene građevine su građevine broja stanova od 7 do 12, a tipologije normirane isključivo putem planova užeg područja. Ovim se Planom samo načelno utvrđuje da je građevinu višestambene tipologije moguće graditi sukladno detaljnim analizama prostora i planovima užeg područja te da se broj parkirališno-garažnih mjesta utvrđuje drugim Odredbama ovog Plana.

(2) Najveća dozvoljena katnost višestambene građevine iznosi podrum ili suteren i četiri nadzemene etaže.

(3) Prizemlje višestambene građevine može se urediti kao poslovni prostor ugostiteljsko-turističke namjene, prostor javne i društvene namjene, i sl. Uz obvezu osiguranja potrebnog broja parkirališno garažnih mjesta kao i manevarskog prostora za vozila dostave.

(4) Stambeno-poslovnim i poslovnim građevinama ovim se Planom smatraju samo građevine višestambene tipologije u kojima je manje od 50% prostora stambene namjene, dok ostatak otpada na poslovne sadržaje u najši

rem spektru - urede, trgovine, ordinacije, kulturne sadržaje i druge javne sadržaje, i slično. Građevine ovih namjena lociraju se unutar područja mješovite namjene (M1 ili M2) koja se konačno utvrđuju tek planovima užeg područja,iznimno i unutar stambene namjene. Propisuje se potreban broj parkirališno-garažnih mjesta sukladno ovdje datim normativima. Prometni infrastrukturni sustav za stalne i za povremene korisnike, te se osigurava manevarski prostor za vozila dostave te skladišni prostor. Najveći broj katova usuglašava se sa lokalnim uvjetima, ali ne više od 4 nadzemne etaže.

2.2.2. Građevine javne i društvene namjene

Članak 64.

(1) Sukladno hijerarhiji u izradi prostorno-planskih dokumenata kao i Pravilniku o izradi prostorno-planskih dokumenata, ovim se Planom daje samo načelna disperzija građevina javnih i društvenih djelatnosti po građevinskim područjima, dok se planovima užeg područja utvrđuje konačna Mreža javnih i društvenih djelatnosti s precizno utvrđenim lokacijama.

(2) Prigodom izrade prostornog plana užeg područja za pozicioniranje građevina javne i društvene namjene postupa se sukladno ovoj točki Odredbi, točkom 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti te drugim Odredbama ovog Plana.

Članak 65.

(1) Prigodom izrade prostornog plana užeg područja potrebno je slijediti daljnje uvjete za pozicioniranje građevina javne i društvene namjene:

- građevine dječjih vrtića i škola planirati i graditi sukladno teritorijalnom principu, tj. u svakom području koje to zahtjeva brojem stanovnika i gravitacijskom zonom (u ovom slučaju su to dva izdvojena naselja); lokacija koja nije vezana uz brze i glavne prometnice, te druge sredine nepovoljnih ekoloških utjecaja i zagađenja bukom; građevinu je dozvoljeno graditi kao samostojeću prizemnu/ katnu građevinu namijenjenu isključivo smještaju djece predškolskog odgoja na građevnoj čestici veličine određene prema standardu od 25 do 40 m² po djetetu, ali na ne manjoj od 2000 m²

- građevine osnovnih škola treba kvalitetno izolirati od obodnih prometnica i locirati unutar središnjih prostora naselja u širem kontekstu s drugim javnim sadržajima; građevinu je dozvoljeno graditi kao samostojeću prizemnu/ katnu građevinu namijenjenu isključivo smještaju osnovnoškolske građevine; veličina građevne čestice određuje se prema normativu od 30/50 m² po učeniku, te osim školske građevine mora omogućiti smještanje sljedećeg: školski vrt i dvorište za odmor i rekreaciju, igrališta, pješački prisup i školski trg, gospodarsko dvorište i parkiralište

- građevine primarne zdravstvene zaštite potrebno je dugoročno dislocirati iz stambenih građevina i smjestiti u odgovarajuće izdvojene jednonamjenske građevine koje će u svim segmentima udovoljiti zahtjevima smještaja djelatnosti za zdravstvo; tlocrtna površina zdravstvene stanice iznosi 0,02-0,05 m²/st. odnosno minimalno 130 m²

- građevine za kulturu također je potrebno smjestiti unutar morfološkog središta naselja. Obzirom na njihov dugoročni urbanotvorni učinak potrebno je unaprijediti ih odgovarajućim pripadajućim javnim prostorom; na parceli je potrebno odrediti drugim Odredbama ovog Plana. predviđen broj parkirnih mjesta, ili izuzetno na javnom parkiralištu ukoliko ono nije udaljeno više od 200 m od građevne čestice

- građenje građevina za sport i rekreaciju može biti usmjereno izgradnjii središnjih sportskih građevina (sportska dvorana, otvorene sportske površine i dr.) kao primarnog sadržaja, s pratećim ugostiteljskim, poslovnim, odnosno trgovačkim sadržajem, prometnim i parkirnim površinama/ građevinama i infrastrukturom. Kao i kod kulturnih programa, i ovdje je osnovni program potrebno unaprijediti sustavom javnog i zelenog prostora.

- vjerske građevine, odnosno prateće sadržaje za oformljivanje pastoralnih centara potrebno je planirati u središnjim zonama naselja uz već postojeće sadržaje; unutar građevne čestice nužno je osigurati javni prostor za okupljanje vjernika u opsegu 50% od izgrađenog sakralnog dijela, dok se ostali dio mora hortikultruno urediti uz osiguranje potrebnog broja parkirališnih mjesta određenim drugim Odredbama ovog Plana

- socijalne građevine, odnosno dom umirovljenika planira se unutar mirnog dijela naselja te ga je potrebno unaprijediti sustavom zelenog prostora (30% građevne čestice)

- prigodom planiranja svih građevina javne i društvene namjene potrebno je da predviđena lokacija bude smještena neposredno uz koridor postojeće ili planirane javne ceste

- parkirališno-garažne normative, koji su utvrđeni drugim Odredbama ovog Plana, potrebno je riješiti na građevinskoj čestici. Iznimno ako to nije moguće parkiranje se može planirati na javnoj parkirališnoj površini udaljenoj ne više od 200 m

- dječja igrališta rasporedit će se u građevinskim područjima naselja planovima užeg područja, a sukladno sljedećim uvjetima:

igrališta do 3 godine - 0,15 m²/st, a najmanje 50 m²

igrališta od 3 do 6 god - 0,45m²/st, a najmanje 500m²

igrališta od 7 do 15 god. - 25 m²/korisniku, približno 500 m²

Od ukupne površine novoplaniranog dječjeg igrališta najmanje 30% površine mora biti zasađeno niskim i visokim zelenilom.

- javni parkovi i ostale javne zelene površine pozicionirat će se i razmijestit sukladno planovima užeg područja u građevinskim područjima naselja te izdvojenim građevinskim područjima naselja; planira se do 70% visokog raslinja, veći broj pješačkih šetnica i biciklističkih staza, prostore za rekreaciju, manje prostore odmorišta te druge nužne prostore komunalnih građevina (sanitarni čvor, fontane, javna rasvjeta i sl.) u funkciji korištenja parka.

Članak 66.

(1) Pri izradi plana užeg područja, potrebno je primjeniti sljedeće uvjete za gradnju građevina društvene namjene, a koji se mogu detaljnije razraditi i normativno postaviti planovima užih područja koji su propisani za ova područja:

prostorni pokazatelj	upravne funkcije			predškolske ustanove		školske ustanove		kulturne ustanove		sportske ustanove		zdravstvene ustanove	socijalne ustanove
min. površina građ. čestice/m²	-			2.000		5.000		-		-		-	-
najveći koef. izgrađenosti - kig	0.35			0.3		0.35		0.8		0.35		0.35	0.35
najveći koef. iskoristivostii - kis		2	0.7		1.0		2		1.2		1.75	0.8
min. udaljenost građevine od ruba građ. čestice - m		6	6		6*		10		6		6	6
min. udaljenost građ pravca od regulacijskog - m		6-8	12		12		12		12		12	12
max. katnost - br		p+1	p+1		p+1+m		p+1		p+1		p+1	p+1
max. dozvoljena visina - m			5(8)		8(10)
ozelenjeni i hortikulturno uređen dio - %		30	40		30		10				30	30

* minimalni razmak građevine od susjednih građevina iznosi 12 m

(2) Iznimno od zadanih uvjeta gradnje za predškolske ustanove može se odstupiti u pogledu minimalne udaljenosti od ruba građevinske parcele, ali ne na udaljenost manju od 5 m od ruba građevinske parcele, dok se udaljenost građevinskog od regulacijskog pravca može iznimno smanjiti ukoliko su postojeće susjedne građevine izgrađene na manjoj udaljenosti od prethodne, te se sukladno istom dozvoljava gradnja iza pravca povučenog između jednog ili dvaju građevinskih pravaca susjednih građevina;

Članak 67.

(1) Parkirališno-garažne normative riješava se na građevinskoj čestici sukladno ovom Planu. Iznimno ako to nije moguće parkiranje se može planirati na javnoj parkirališnoj površini udaljenoj ne više od 200 m.

Članak 68.

(1) Neposrednom provedbom ovog Plana moguće je planirati rekonstrukciju postojećih građevina javne i društvene namjene, te ugostiteljsko - turističke namjene i to s ciljem funkcionalnog održavanja građevine, unaprijeđenja tehničko-tehnološke opremljenosti i sl. Pod rekonstrukcijom se u smislu ovog Plana podrazumijeva i povećanje brutto površine do najviše 20%, uz poštivanje ovog Plana.

(2) Neposrednom provedbom ovog Plana moguća je gradnja građevine javne i društvene namjene - dječjeg vrtića i jaslica, a na području građevinskog područja naselja oznake NA3 na lokaciji neposredno uz osnovnu školu. Gradnja se dozvoljava sukladno uvjetima gradnje definiranim člankom 66.

2.2.3. Građevine gospodarske namjene

Članak 69.

(1) Unutar građevinskog područja naselja moguće je planirati sve gospodarske sadržaje osim proizvodne-pretežito industrijske namjene koja se locira isključivo u građevinskom području za izdvojenu namjenu.

(2) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

(3) Građevine gospodarske namjene koje se mogu graditi u građevinskim područjima naselja su:

- građevine zanatske namjene,

- građevine stambeno- poslovne i poslovne namjene (uslužne, trgovačke i komunalno-servisne).

(4) U jednoj građevini gospodarske namjene može biti i kombinacija namjena: zanatske i poslovne, a može sadržavati prostore ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene.

(5) Stambeno-poslovnim i poslovnim građevinama ovim se Planom smatraju građevine višestambene tipologije u kojima je manje od 50% prostora stambene namjene dok ostatak otpada na poslovne sadržaje u najširem spektru- urede, trgovine, ordinacije, kulturne sadržaje i druge javne sadržaje, i slično. Građevine ovih namjena lociraju se unutar područja mješovite namjene (M1 ili M2) a iznimno i unutar stambene namjene što se u konačnici utvrđuje tek planovima užeg područja. Ovim se Planom propisuje jedino potreban broj parkirališno-garažnih mjesta ne samo za stalne već i za povremene korisnike, kao i osiguravanje manevarskog prostora za vozila dostave te skladišnog prostora, te najveći broj katova usuglašen sa lokalnim uvjetima, ali ne više od 4 nadzemne etaže.

Članak 70.

- proizvodnju, koja nije funkcionalno povezna s morem i morskom obalom obalom,

- trgovinu neto trgovačke površine veće od 1500 m², osim ako to zahtjevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena.

Članak 71.

(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj utvrđeno je sljedeće područje gospodarske -poslovne - pretežito uslužne namjene (K1) unutar građevinskog područja naselja:

radni naziv	planska oznaka	površina (ha)	Izgrađeni dio (ha)	Neizgrađeni dio (ha)
Poslovna zona Kijac	K1	5,1	-	5,1

(2) Područje poslovne namjene - pretežito uslužne (K1) namijenjeno je izgradnji i uređenju građevina servisno- uslužnog karaktera, odnosno skladišnih, servisnih, prodajnih, poslovnih, zanatskih, obrtničkih infrastrukturnih i prometnih građevina i površina. Na području servisno-uslužne zone nisu dozvoljeni proizvodno-tehnološki procesi.

(3) S obzirom na veliki broj obrtnika unutar općine čiji poslovi zahtjevaju adekvatne servisne, uslužne, prodajne, skladišne i slične prostore, ukazuje se potreba za uređenjem primjerene poslovne zone unutar same općine Omišalj. S ciljem razvoja cijelog otoka Krka, a time i općine Omišalj te s očiglednom nemogućnošću smještaja iste zone unutar postojećeg građevinskog područja zahtijeva

se osnivanje novog građevinskog područja izdvojene - gospodarske (poslovne) namjene.

Unutar područja ove namjene moguće je planirati gradnju i uređenje građevina za obavljanje djelatnosti koja se prema pozitivnim propisima može smatrati obrtom. Pored osnovne djelatnosti dozvoljava se trgovina na veliko i malo te skladištenje robe.

(3) Detaljniji uvjeti uređenja i gradnje građevina za građevinsko područje gospodarske namjene utvrdit će se Urbanističkim planom uređenja te iznimno Detaljnim planom uređenja, dok se gradnji pristupa temeljem plana užeg područja sukladno datim uvjetima:

- minimalna površina građevinske čestice za gradnju gospodarske građevine iznosi 1000 m²;

- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti kig iznosi 0,35;

- najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti građevne čestice iznosi 1,5;

- najmanja udaljenost građevine poslovne namjene od susjednih građevina iznosi 1/2 visine građevine (h/2), ali ne manje od 5 metara od granice građevne čestice.

Planom užeg područja potrebno je navedene uvjete razraditi do nivoa uvjeta.

(4) Sukladno zakonskoj regulativi za sve građevine i zahvate u ovom prostoru potrebno je izraditi Procjenu utjecaja na okoliš.

2.2.4. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 72.

(1) Unutar područja naselja, a sukladno zakonskim Odredbama o ZOP-u moguće je planirati i građevine ugostiteljsko-turističke namjene, ali najviše do 20% građevinskog područja tog naselja.

(2) Sukladno stavku 1. ovog članka područja ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja (oznake NA-T) definirana su kartografskim prikazom br. 1. Korištenje I namjena površina te br. 4.1.-4.8. Građevinska područja, te člankom 73. i 74. ovih Odredbi, dok će se ostala pojedinačna područja ugostiteljsko-turističke namjene unutar naselja definirati planom užeg područja i to:

- najviše do 8 ha unutar statističkog naselja Njivice

- najviše do 12 ha unutar statističkog područja Omišalj

U građevinskom području naselja unutar površine određene za mješovitu namjenu, može se planirati i/ili graditi pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta od najviše 80 kreveta.

Članak 73.

(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj utvrđeno je sljedeće područje ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja (NA-T):

radni naziv	planska oznaka	kapaciteti (krevet)	površina (ha)	Izgrađeni dio (ha)	Neizgrađeni dio (ha)
Stran-vikendice	NA - T1	200	7,31	7,31	-

(2) Područje ugostiteljsko turističke namjene unutar naselja, NA-T1 Stran obuhvaća prostor postojećeg vikend naselja Stran u kojem su smještene kuće za odmor te hotel Delfin. Područje je namijenjeno izgradnji obiteljskih građevina, turističkih smještajnih i ugostiteljskih građevina, manjeg hotela ili pansiona do 30 soba te rekonstrukciji postojećih kuća za odmor.

- Područje je namijenjeno izgradnji turističkih smještajnih i ugostiteljskih građevina, manjeg hotela ili pansiona. Isključuje se mogućnost izgradnje hotela tipa Apart-hotel ili ugostiteljskih apartmana. Građevine mogu imati najviše 30 smještajnih jedinica - soba, s pratećim ugostiteljskim sadržajima. Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljava se rekonstrukcija postojećeg hotela Delfin namjene i to s ciljem funkcionalnog održavanja građevine, unaprijeđenja tehničko-tehnološke opremljenosti i sl. Pod rekonstrukcijom se u smislu ovog Plana podrazumijeva i povećanje brutto površine do najviše 20%, uz poštivanje drugih ovdje datih uvjeta.

Članak 74.

(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj, a na području naselja Njivice, utvrđena su sljedeća područja ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja (NA-T):

radni naziv	planska oznaka	kapaciteti (krevet)	površina (ha)	Izgrađeni dio (ha)	Neizgrađeni dio (ha)
Peharček (unutar NA1)	NA - T21	-	5,14	3,51	1,63
Kijac (unutar NA1)	NA-T22		1,06	1,06	-

(2) A. područje ugostiteljsko turističke namjene unutar naselja, Peharček (NA-T21)

Peharček. Područje obuhvaća izgrađenu zonu kuća za odmor u sklopu naselja »Peharček«. Područje je namijenjeno izgradnji građevina ugostiteljsko-turističkih te uslužnih sadržaja.

(3) B. područje ugostiteljsko turističke namjene unutar naselja, Kijac (NA-T22)

Kijac. Radi se o postojećem izgrađenom području, a namijenjeno je izgradnji ugostiteljskih sadržaja (restauranta, caffe-bara i sl.) u funkciji plaže i obalne šetnice. Unutar područja nije dozvoljena izgradnja smještajnih jedinica.

Članak 75.

Uvjeti gradnje građevina

(1) Pri izradi plana užeg područja, a za gradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene postupa se sukladno točki 2.2.4. ovih Odredbi te sukladno drugim Odredbama ovog Plana.

Uvjeti smještaja građevina i uređenja površina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja utvrđeni su zakonskim Odredbama o ZOP-u. Pri izradi plana užeg područja utvrđuju se slijedeće granične vrijed

nosti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja:

- odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem,

- najmanja udaljenost građevine od međe iznosi h/2, minimalno 10 m;

- najmanja udaljenost građevinskog od regulacijskog pravca iznosi 10 m; dok udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara,

- najmanje 40% parcele potrebno je hortikulturno urediti;

- do građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora biti osiguran pristup prometnicom dimenzioniranom prema ovom Planu; odnosno mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu širine najmanje 5,5 metara;

- unutar građevne čestice potrebno je osigurati ne samo člankom 49. utvrđen broj parkirnih mjesta, već i manevarski prostor za vozila zaposlenih i opskrbe i komunalnih službi;

- detaljniji uvjeti gradnje građevina ugostiteljsko-turističke namjene utvrđeni su zakonskim Odredbama o ZOP-u;

- u građevinskom području naselja unutar mješovite namjene može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 80 kreveta;

- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase;

(2) Uz područja ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja definirana su područja uređenih plaža sukladno člancima 81.-83. ovih Odredbi.

(3) Privez u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene (PZ) definiran je člankom 156. Ovih Odredbi.

(4) Iznimno, na području građevinskog područja NA- T21 u Njivicama, na području koje je namijenjeno izgradnji građevina ugostiteljsko-turističkih te uslužnih sadržaja¹ a pokriveno je urbanističkim planom uređenja, dozovljava se rekonstrukcija postojećih kuća za odmor i obiteljskih građevina neposrednom provedbom ovog plana, a sukladno uvjetima definiranim člankom 53. Ovih Odredbi.

(5) Neposrednom provedbom ovog Plana moguće je planirati rekonstrukciju postojećih građevina ugostiteljsko- turističke namjene i to s ciljem funkcionalnog održavanja građevine, unaprijeđenja tehničko-tehnološke opremljenosti i sl. Pod rekonstrukcijom se u smislu ovog Plana podrazumijeva i povećanje brutto površine do najviše 20%.

Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljava se rekonstrukcija postojećeg odmarališta Montomontaža, (k.č.1255/1 k.o. Omišalj), na području građevinskog područja NA3 u Omišlju, a koje je namijenjeno ugostiteljsko- turističkim te uslužnim sadržajima sukladno uvjetima gradnje definiraniom ovim člankom.

2.2.5. Sportsko-rekreacijska namjena (unutar građevinskog područja naselja)

Članak 76.

(1) Građevine i područja namijenjena za smještaj sportsko-rekreacijskih sadržaja smještaju se unutar građevinskog područja naselja, ali i na površinama za izdvojene namjene.

(2) Prostorni razmještaj, planske oznake i veličina pojedinog građevinskog područja sportsko-rekreacijskog sadržaja na površinama unutar građevinskog područja naselja, određeni su kartografskim prikazima br. 1 Korištenje i namjena površina (mj.1:25000) i br. 4.1-4.8. Građevinska područja (mj.1:5000) te su određeni ovom točkom 2.2.5. Odredbi te drugim Odredbama ovog Plana.

planska oznaka	radni naziv	površina (ha)	napomena
R12	Kijac 1	2,1	neizgrađeno
R13	Kijac 2	1,88	izgrađeno
R14	Njivice	4,67	neizgrađeno

Članak 77.

(1) Sportska područja (R1) namijenjena su izgradnji zatvorenih sportskih objekata (dvorane, bazeni i sl.) sa pratećim građevinama u funkciji osnovne građevine, kao i nizom uređenih vanjskih igrališta i zelenih površina.

(2) područje sportske namjene, R1-2 Kijac 1

- Područje obuhvaća prostor između naselja i uvale Kijac. Područje se namjenjuje izgradnji sportskih igrališta te pratećih građevina u funkciji osnovne namjene (svlačiona, teretana, klupskih prostorija i sl.).

(3) područje sportske namjene, R1-3 Kijac 2

- Područje obuhvaća postojeća sportska igrališta naselja Kijac. Područje se namjenjuje izgradnji sportskih igrališta te pratećih građevina u funkciji osnovne namjene (svlačiona, teretana, klupskih prostorija i sl.).

(4) područje sportske namjene, R1-4 Njivice

- Područje obuhvaća neizgrađeni prostor u središtu Njivica. Područje se namjenjuje izgradnji mjesnog sportskog centra: sportskih igrališta, zatvorenih sportskih objekata (dvorana, bazena i sl.) te pratećih građevina u funkciji osnovne namjene (svlačiona, teretana, klupskih prostorija i sl.).

2.2.6. Infrastrukturne i komunalne građevine

Članak 78.

(1) Građevine infrastrukturne i komunalne namjene podrazumijevaju prometnice, parkirališta, infrastrukturne uređaje, mreže i vodove te komunalne građevine i sl., a grade se temeljem uvjeta nadležnih službi za obavljanje komunalnih djeltanosti, odnosno temeljem zakona, posebnih uvjeta tijela državne uprave ili pravnih osoba.

2.2.7. Javne zelene površine

Članak 79.

(1) Ovim se planom zadržavaju i potvrđuju sve površine postojećih parkova, igrališta i odmorišta kao osobita urbanotvorna vrijednost i hortikulturna nadgradnja osnovne funkcije svih naselja.

(2) Postojeće parkove nije moguće prenamjeniti, a novoplanirane parkove i igrališta treba planirati prema posebnostima svake zone.

(3) Kao normativ za planiranje novih parkova treba računati s najmanje 5-10 m² po stanovniku gravitirajućeg područja.

(4) Unutar parkova moguće je predvidjeti fontane, paviljone, dječja igrališta i sl., sve uz obvezno mišljenje nadležnih službi zaštite prirodne i kulturno-povijesne baštine.

2.2.8. Ostale građevine

Članak 80.

(1) Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se montažne građevine, kiosci, te nadstrešnice.

Montažne građevine i kiosci su tipski montažni elementi koji služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrće, za druge manje ugostiteljske ili obrtničke usluge i ostalo.

(2) Ove se montažne građevine mogu postavljati na javnim površinama, površinama u vlasništvu općine Omišalj ili na privatnim parcelama, ali samo uz suglasnost Općine koja ujedno utvrđuje uvjete smještaja i estetike.

Nadstrešnicama se smatraju zakloni i čekaonice na stajalištima javnog prijevoza, parkiralištima i sl.

(1) Posebnom odlukom koju donosi Općinsko vijeće odreditit će se za kioske i reklamne panoe, minimalno:

. lokacija za postavu,

. namjena kioska,

. površina pripadajućeg zemljišta za postavu i korištenje,

. način korištenja pripadajućeg vanjskog prostora,

. uvjeti oblikovanja (veličina, tip i vrsta),

. rok za uklanjanje.

(2) Odluka sadrži grafički prikaz svih lokacija, granicu pripadajućeg zemljišta za postavu i korištenje kioska i njegovih oblikovnih elemenata.

(3) Neposrednom provedbom plana omogućuje se i gradnja sljedećih komunalnih građevina: trafostanica, vodosprema, C.U.P.O.V.-a, redukcijskih stanica, parkirališnih površina i dr., te rekonstrukcija istih građevina unutar površine infrastrukturnog sustava.

2.2.9. Uređene plaže

Članak 81.

(1) Uređena morska plaža nadzirana je i pristupačna svima pod jednakim kondicijama s kopnene i morske strane uključivo i osobama sa poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.

(2) Uređene morske plaže naznačene su na kartografskom prikazu br.1. Korištenje i namjena površina simbolom UP kao lokalitet unutar građevinskog područja naselja, odnosno površinom planske oznake UP - uređene plaže. Unutar građevinskog područja naselja, odnosno na definiranim lokacijama uređenih morskih plaža, a na pomorskom dobru, dozvoljava se izgradnja obalne šetnice, kao i opremanje iste infrastrukturom i urbanom opremom. Unutar pojasa pomorskog dobra dozvoljena je izgradnja čiji je karakter u skladu s namjenama površina na koje se pojas naslanja i u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

Članak 82.

(1) Ovim su Planom plaže unutar područja građevinskog područja naselja određene kao uređene te označene simbolom UP - Uređene plaže na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina mj.1:25000 i br. 4.1.-4.8.Građevinska područja:

- kao lokalitet:

. Njivice:

- UP1 - Kijac

- UP3 - Njivice - centar

. Omišalj:

- UP5 - Pesja

- UP6 - uvala Večja - u. Martinj

- UP7 - Stran

- UP8- u. Lučica

- te površinom:

planska oznaka	radni naziv /naselje	površina (ha)	napomena
UP2	Rosulje /Njivice	6,57	izgrađeno
UP4	Plava Terasa /Njivice	2,66	izgrađeno

UP9	M.Kijac/ Omišalj	0,74	izgrađeno
UP10	Medkijci/ Omišalj	0,93	izgrađeno

Članak 83.

(1) Za smještaj pokretnih ugostiteljskih i drugih privremenih uslužno-trgovačkih objekata na obalnom području uređenih plaža i u pojasu pomorskog dobra daju se slijedeći uvjeti uređenja:

- manji uslužni objekti, informativni punktovi i sanitarni čvorovi mogu se graditi kao pojedinačne građevine do 25 m² i visine jedne etaže, odnosno 3 m

- građevina svojim oblikom, veličinom i visinom ne smije narušavati prirodne i tradicijske stvorene vrijednosti, te se odabirom materijala i gabaritima građevine mora uklopiti u okolni prostor

- preporuča se da lokalna samouprava definira uniformni tip svih objekata na obalnom području (montažni tip)

- lokacije za postavu ovakvih objekata se odabiru u skladu sa općinskom Odlukom, a na način da se uklapaju u okolni prosotor te ne narušavaju vizure s kopna i mora.

(2) Neposrednim provođenjem odrednica ovoga Plana, na pomorskom dobru dozvoljava se izgradnja obalne šetnice, kao i opremanje iste infrastrukturom i urbanom opremom.

Unutar pojasa pomorskog dobra dozvoljena je izgradnja čiji je karakter u skladu s namjenama površina na koje se pojas naslanja i u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

(4) Detaljniji uvjeti gradnje, oblikovanja i lokacije istih definirat će se planom užeg područja, u sklopu građevinskih područja naselja.

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

2.3.1. Površine za izdvojene namjene

Članak 84.

(1) Izvan građevinskog područja naselja dozvoljava se gradnja građevina i uređenje površina izvan naselja za izdvojene namjene kojima je ovim Planom utvrđeno građevinsko područje:

. gospodarsku namjenu

- proizvodnu pretežito industrijsku I1, i pretežito zanatsku I2,

. ugostiteljsko-turističku namjenu T (hoteli T1, turističko naselje - T2, kamp-autokamp T3)

. sportsko-rekreacijsku namjenu (sport R1, rekreacija R2, uređene plaže R3, centar vodenih sportova R5)

. područja arheološke namjene (arheološko područje Mirine A1, etnološko područje Štalice A2),

. površine infrastrukturnih sustava (zračna luka Rijeka IS 1, prekrcajna luka-naftni terminal u Omišlju IS 2)

. groblja G.

(2) Površine i oznake građevinskih područja iz ove točke određene su kartografskim prikazom br. 1. Korištenje i namjena površina (mj.1:25 000) i br. 4. Građevinska područja (mj. 1:5000).

Članak 85.

(1) Za površine izvan naselja za izdvojene namjene obavezna je izrada Plana užeg područja: Urbanističkog plana uređenja ili iznimno Detaljnog plana uređenja.

(2) Iznimno, neposrednom provedbom ovog Plana mogu se graditi građevine i uređivati slijedeće površine građevinskog područja:

. posebne namjene: arheološko područje Mirine N2

. informacijski centar IS 3 - Pušće

Članak 86.

(1) Unutar područja ZOP-a u građevinskom području za izdvojenu namjenu nije moguće planirati gradnju pojedinačne ili više građevina namijenjenih:

. proizvodnji i trgovini u pojasu najmanje 70 m od obalne crte;

. uslugama ugostiteljskog smještaja u pojasu najmanje 70 m od obalne crte;

. stalnom i povremenom stanovanju (apartmanske građevine za tržište);

. odmoru i rekreaciji (vikend kuće i kuće za odmor).

2.3.1.1. Građevinsko područje za gospodarsku namjenu

Članak 87.

(1) Na površinama izvan građevinskog područja naselja određene su površine građevinskog područja za gospodarsku namjenu sukladno kartografskim prikazima br.1 Korištenje i namjena površina (mj.1:25000), br. 4.1.- 4.8. Građevinska područja (mj.1:5000) te ovom točkom Odredbi Plana.

(2) Razgraničenje površina za izdvojene namjene obavljeno je određivanjem granica građevinskog područja, za:

. gospodarsku namjenu - proizvodnu

- pretežito industrijsku I1

- pretežito zanatsku I2,

Članak 88.

(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj utvrđeno je sljedeće građevinsko područje gospodarske - pretežito industrijske namjene (izdvojene namjene):

radni naziv	planska oznaka	površina (ha)	Izgrađeni dio (ha)	Neizgrađeni dio (ha)
Petrokemijski pogon	I1	156,72	122,21	34,51

Članak 89.

(1) Proizvodno pretežito - industrijsko područje (I1) poklapa se s područjem petrokemijskog kompleksa sa zatečenom raznovrsnom izgradnjom i uređenim površinama u funkciji održavanja i odvijanja proizvodno-tehnoloških procesa. Uz postojeću izgradnju, područje je namijenjeno izgradnji građevina proizvodno-industrijskog karaktera, uređaja za proćišćivanje emisija proizvodno-tehnološkog procesa, skladišnih, servisnih, poslovnih, upravnih, infrastrukturnih i prometnih građevina i površina s kojima se ne zagađuje okoliš i ne proizvodi buka.

(2) Neposrednom provedbom ovoga Plana, a unutar izgrađenog dijela područja pretežito industrijske namjene, dozvoljena je rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina (do 10%) i proizvodnih pogona radi unapređenja proizvodnih procesa, prilagođavanja tehnološkim inovacijama i novim tehnologijama, kao i promjenama proizvodno- industrijskog programa kojima se smanjuje negativni utjecaj na okoliš.

(3) Pripadajući obalni pojas namijenjen je izgradnji luka i građevina lučke infrastrukture i suprastrukture (obale, privezi, pristani, lukobrani i sl. s dozvoljenim širokim opsegom primjene tehničko-tehnoloških rješenja izgradnje i korištenja) s pripadajućim lučkim područjem (funkcionalnim morskim akvatorijem i kopnenim područjem) za izgradnju građevina lučke podgradnje i nadgradnje sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih ili planiranih kapaciteta.

(4) Sukladno zakonskoj regulativi za sve građevine i zahvate u ovom prostoru potrebno je izraditi Procjenu utjecaja na okoliš.

Članak 90.

(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj utvrđeno je sljedeće građevinsko područje gospodarske - pretežito zanatske namjene (izdvojene namjene):

radni naziv	planska oznaka	površina (ha)	Izgrađeni dio (ha)	Neizgrađeni dio (ha)
Servisna zona Omišalj	I2	13,98	7,56	6,42

(2) Područje proizvodne - pretežito zanatske namjene namijenjeno je izgradnji građevina proizvodno-industrijskog karaktera u funkciji odvijanja proizvodno-tehnoloških procesa kojima se ne zagađuje okoliš i ne proizvodi buka; zatim skladišnih, servisnih, prodajnih, poslovnih, infrastrukturnih i prometnih građevina i površina. Na ovom je području zanatske namjene, servisno-uslužnog karaktera moguća izgradnja obrtničkih, servisnih, skladišnih, prodajnih, poslovnih, infrastrukturnih i prometnih građevina i površina, a moguće je planirati i:

- veća postrojenja komunalnog gospodarstva,

- građevinsku operativu i doradu građevinskih materijala,

- terminal za teretna vozila,

- veletrgovinska skladišta (a uz njih i dorada pa i prerada roba),

(3) Unutar područja ove namjene moguće je planirati gradnju i uređenje građevina za obavljanje djelatnosti koja se prema pozitivnim propisima može smatrati obrtom. Pored osnovne djelatnosti dozvoljava se trgovina na veliko i malo te skladištenje robe.

Članak 91.

(1) Pri izradi plana užeg područja kojim se uređuje pojedino građevinsko područje izdvojene namjene, proizvodne namjene, potrebno je primjeniti sljedeće uvjete smještaja i gradnje gospodarskih građevina:

- najmanja udaljenost građevine od međe iznosi h/2, minimalno 5 m;

- najmanje 30% parcele uređuje se hortikulturno uz obvezu planiranja zelenog tampona od barem 10 m kod čestica koje graniče s građevinskim područjem naselja,

- do građevne čestice gospodarske namjene mora biti osiguran pristup prometnicom dimenzioniranom prema ovom Planu;

- unutar građevne čestice potrebno je osigurati ne samo Planom utvrđen broj parkirnih mjesta, već i manevarski prostor za vozila uključena u proizvodno-tehnološki process, vozila opskrbe i komunalnih službi.

Članak 92.

(1) Detaljniji uvjeti uređenja i gradnje građevina za građevinska područja gospodarske namene utvrdit će se Urbanističkim planom uređenja te iznimno Detaljnim planom uređenja, dok se gradnji poristupa temeljem plana užeg područja sukladno datim uvjetima:

- minimalna površina građevinske čestice za gradnju gospodarske građevine iznosi 2000 m²;

- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti kig iznosi 0,35;

- najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti građevne čestice iznosi 1,5;

Planom užeg područja potrebno je navedene uvjete razraditi do nivoa uvjeta.

(2) Sukladno zakonskoj regulativi za sve građevine i zahvate u ovom prostoru potrebno je izraditi Procjenu utjecaja na okoliš.

2.3.1.2. Građevinsko područje izdvojene namjene - ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 93.

(1) Prostorni razmještaj, planske oznake i veličina pojedinog građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene, zajedno s radnim naslovom prikazani su u ovoj točki Odredbi Plana, a naznačeni na kartografskom prikazu br.1. Korištenje i namjena površina.

(2) Ugostiteljsko-turističko područje namijenjeno je izgradnji turističkih smještajnih i ugostiteljskih građevina različite tipologije i morfološkog određenja s proširenjem na tipologiju priveza s odgovarajućim pratećim građevinama, sadržajima i površinama s očekivanim proširenjem na servisne djelatnosti u službi pružanja servisa korisnicima odnosnih sadržaja.

(3) Ugostiteljsko-turistička namjena sastoji se iz:

. hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te slične namjene - T1

. turističko naselje - T2

. kamp-autokamp -T3

(4) Prigodom planiranja svih sadržaja i programa ugostiteljsko - turističke namjene (T) osobito je važno akceptirati zakonske Odredbe o ZOP-u. Unutar prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene može se planirati maksimalan broj vezova u iznosu od 20% ukupnog smještajnog kapaciteta te cjeline, ali ne više od 400 vezova. Prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu, mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale.

Članak 94.

(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj utvrđeno je sljedeće građevinsko područje ugostiteljsko- turističke namjene- T1 (hoteli):

radni naziv	planska oznaka	kapaciteti (krevet)	površina (ha)	Izgrađeni dio (ha)	Neizgrađeni dio (ha)
Hoteli Omišalj - Učka	T1	900	12,99	11,99	1,0

(2) Područje ugostiteljsko turističke namjene,hoteli, T1 Hoteli Omišalj - Učka obuhvaća zonu postojećih hotela Omišalj te hotela Učka:

I - Hotel Omišalj. Područje je namijenjeno izgradnji hotelskih građevina, s pratećim sportskim i rekreativnim terenima, gospodarskim građevinama i građevinama za smještaj zaposlenika.

Veličina građevina i ukupni kapacitet hotelskog smještaja utvrdit će se kroz izradu plana uređenja užeg područja.

II - Hotel Učka. Područje je namijenjeno izgradnji hotelskih građevina. Nove građevine kao i proširenje postojeće, prateće rekreativne sadržaje hotela (bazene, sportske terene i sl.) potrebno je planirati vodeći računa o okolnom zelenilu i pristupnim stazama staroj jezgri Omišlja.

Članak 95.

(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj, a na području naselja Njivice, utvrđeno je sljedeće građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene - T2 - turističko naselje:

radni naziv	planska oznaka	kapaciteti (krevet)	površina (ha)	Izgrađeni dio (ha)	Neizgrađeni dio (ha)
Njivice	T21	2100 (hoteli) 2000 (kamp)	29,48	26,59	2,89

(2) A. područje ugostiteljsko turističke namjene, turističko naselje - Njivice (T21)

Ovo područje obuhvaća nekoliko specifičnih ugostiteljsko-turističkih područja različitih podgrupacija:

Vikend naselje - Bungalovi. Područje obuhvaća djelomično izgrađenu zonu Bungalowa Hotela Njivice. Područje je namijenjeno izgradnji turističkih smještajnih i ugostiteljskih te uslužnih građevina, te manjeg hotela ili pansiona do 30 soba.

Hoteli - tenis. Područje obuhvaća dio postojećeg kampa Njivice i teniskih igrališta. Područje je namijenjeno izgradnji hotelskih građevina, s pratećim sportskim i rekreativnim terenima.

Hoteli - Beli Kamik. Područje obuhvaća prostor postojećeg hotela Beli Kamik u Njivicama. Područje je namijenjeno izgradnji hotelskih građevina, s pratećim sportskim i rekreativnim terenima, gospodarskim građevinama i građevinama za smještaj zaposlenika.

Veličina građevina i ukupni kapacitet hotelskog smještaja utvrdit će se kroz izradu plana uređenja užeg područja.

Hoteli - Jadran. Područje obuhvaća prostor postojećeg hotela Jadran u Njivicama. Područje je namijenjeno izgradnji hotelskih građevina.

Kamp - autokamp, Njivice. Područje obuhvaća površinu postojećeg autokampa Njivice. Unutar ovog područja potrebno je predvidjeti sve sadržaje predviđenim Pravilnikom o kategorizaciji kampova za kampove s najmanje 4 zvjezdice. Unutar područja kampa moguć je smještaj »pokretnih kuća« (mobil homes) te bungalowa. Unutar područja kampa smještajne jedinica ne smiju biti povezane s tlom na čvrsti način, a sukladno zakonskim Odredbama o ZOP-u, dok je moguć smještaj »pokretnih kuća« (mobil homes). Odnos površina za smještaj bungalowa i ostalih sadržaja kampa utvrdit će se planom uređenja užeg područja.

Članak 96.

(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj, a na području poluotoka Voz - Peškera, utvrđeno je sljedeće građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T2 - turističko naselje:

radni naziv	planska oznaka	kapaciteti (krevet)	površina (ha)	Izgrađeni dio (ha)	Neizgrađeni dio (ha)
Voz-Peškera	T2-2	500	50,00	-	50,00

Površina predmetnog područja izračunata je prema kartografskom prikazu br.1. Korištenje i namjena površina na referentnoj podlozi topografske karte u mjerilu 1:25000 dok ista površina na kartografskom prikazu br.4.2. Građevinska područja izrađenoj na katastarskoj podlozi iznosi 46,5 ha.

(2) Područje ugostiteljsko turističke namjene, T22 Voz - Peškera - obuhvaća prostor uvala Voz i Peškera, a u funkciji je aktiviranja sjeverne obale otoka. Područje je namijenjeno za izgradnju turističkih smještajnih i ugostiteljskih građevina ukupnog kapaciteta do 500 ležajeva, zabavnih i rekreativnih sadržaja, pratećih sadržaja priveza (hangari za smještaj brodova, radionica, restorana, trgovina i sl.), izgradnji sportskih i rekreativnih površina, pratećih građevina u funkciji površine sportova na vodi. Unutar uvale Voz planira se uređenje priveza kapaciteta do 100 vezova. Uvala Peškera namijenjuje se rekreacijskim sadržajima te sportovima na vodi.

Uvala Voz jedina je prirodna uvala na području općine Omišalj koja posjeduje preduvjete za kvalitetni smještaj plovila, s obzirom na ograničenja korištenja omišaljskog zaljeva. Uz sportsku lučicu moguć je smještaj komplementarnih servisnih i proizvodnih djelatnosti (servisi, proizvodnja jedara, djelova za čamce i sl.), no zbog pogodnog položaja u aktviranju sjevernog obalnog područja, imperativna je njegova namjena u rekreacijske svrhe. S obzirom na arheološke lokalitete i potrebe sanacije devastiranog okoliša, kao i potrebe preciznog određenja omjera nautičkih i rekreativnih sadržaja, točna raspodjela između dviju djelatnosti izvršit će se kroz izradu plana užeg područja. Urbanistički plan uređenja potrebno je izraditi na osnovu projekta sanacije i uređenja površine današnjeg devastiranog otvorenog iskopa kamena.

(3) PZ-privez u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene Voz

Na području ugostiteljsko -turističke namjene - ugostiteljsko-rekreativnog tipa (T2-2) planira se izgradnja i uređenje pomorskih građevina koja uključuju infrastrukturne građevine potrebne za sigurnost plovila (lukobrani, valobrani), sanitarne čvorove te ostalu opremu i uređaje za održavanje same luke, ali i sigurnosti i zaštite. Prema zakonskim Odredbama o ZOP-u kapacitet ove luke iznosi 20 % ukupnog smještajnog kapaciteta ugostiteljsko - turističke cjeline, odnosno do maksimalno 100 vezova.

Članak 97.

(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj, utvrđeno je sljedeće građevinsko područje ugostiteljsko- turističke namjene - T3 kamp:

radni naziv	planska oznaka	kapaciteti (krevet)	površina (ha)	Izgrađeni dio (ha)	Neizgrađeni dio (ha)
Pušće	T3	900	8	6,14	1,86

(2) Područje ugostiteljsko turističke namjene,kamp autokamp, T3 Pušće - obuhvaća površinu postojećeg autokampa Pušća. Unutar ovog područja potrebno je predvidjeti sve sadržaje predviđenim Pravilnikom o kategorizaciji kampova za kampove s najmanje 3 zvjezdice, ali je pritom potrebno akceptirati zakonske Odredbe o ZOP-u. Unutar područja kampa smještajne jedinica ne smiju biti povezane s tlom na čvrsti način, a sukladno zakonskim Odredbama o ZOP-u, dok je moguć smještaj »pokretnih kuća« (mobil homes).

Članak 98.

Uvjeti gradnje građevina

(2) Pri izradi plana užeg područja za gradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene postupa se sukladno točki 2.3.1.2. ovih Odredbi te sukladno drugim Odredbama ovog Plana.

(3) Uvjeti smještaja građevina i uređenja površina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja za izdvojenu namjenu utvrđeni su zakonskim Odredbama o ZOP-u. Pri izradi plana užeg područja kojim se uređuje pojedino građevinsko područje izdvojene namjene, potrebno je primjeniti sljedeće uvjete smještaja gospodarskih građevina:

- najmanja udaljenost građevine od međe iznosi h/2, minimalno 10 m;

- najmanja udaljenost građevinskog od regulacijskog pravca iznosi 10 m;

- najmanje 40% parcele potrebno je hortikulturno urediti;

- do građevne čestice gospodarske namjene mora biti osiguran pristup prometnicom dimenzioniranom prema ovom Planu;

- unutar građevne čestice potrebno je osigurati ne samo člankom 49. utvrđen broj parkirnih mjesta, već i manevarski prostor za vozila zaposlenih i opskrbe i komunalnih službi;

- detaljniji uvjeti gradnje građevina ugostiteljsko-turističke namjene utvrđeni su zakonskim Odredbama o ZOP-u.

Članak 99.

(1) Unutar područja ugostiteljsko-turističke namjene određene su uređene morske plaže kao:

- uređene plaže - lokalitet, a prikazane simbolom (R3) te obrazložene člankom 112. ovih Odredbi, odnosno

- površinom sportsko - rekreacijske namjene - uređene plaže (R3) koje su definirane kartografskim prikazom br. 1 Korištenje i namjena površina i br.4.1-4.8.Građevinska područja te obrazložene člankom 104. ovih Odredbi.

(2) Dopušteni zahvati na uređenju plaža utvrđeni su člankom 104. dok su zone uređenih plaža obuhvaćene obveznom izradom planova užih područja propisanih za građevinska područja izdvojene - ugostiteljsko-turističke namjene.

2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena

Članak 100.

(1) Građevine i područja namijenjena za smještaj sportsko-rekreacijskih sadržaja smještaju se unutar građevinskog područja naselja, ali i na površinama za izdvojene namjene.

(2) Prostorni razmještaj, planske oznake i veličina pojedinog građevinskog područja sportsko-rekreacijskog sadržaja na površinama za izdvojene namjene, određeni su kartografskim prikazima br. 1 Korištenje i namjena površina (mj.1:25000) i br. 4.1-4.8. Građevinska područja (mj.1:5000) te su određeni ovom točkom 2.3.1.3. Odredbi te drugim Odredbama Plana.

planska oznaka	radni naziv	površina (ha)	napomena
R11	Omišalj	8,79	izgrađeno
R21	Veli vrh	15,33	neizgrađeno
R22	Selo	156,42	neizgrađeno

Članak 101.

(2) Rekreacijska područja (R2) namijenjena su izgradnji sportskih terena pejzažnog tipa: polo tereni, jahanje, streljana, kriket i sl. Na ovim se površinama može sagraditi građevina klupskog karaktera s neophodnim prometnim pristupom i površinama, kao i infrastruktura potrebna građevinama i za održavanje površine.

(3) Uređena morska plaža (R3) nadzirana je i pristupačna svima pod jednakim kondicijama s kopnene i morske strane uključivo i osobama sa poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.

Članak 102.

(1) Područje sportske namjene,R1-1 Omišalj obuhvaća prostor postojećeg nogometnog igrališta na ulazu u Omišalj. Područje se namijenjuje izgradnji sportskih igrališta, zatvorenih sportskih objekata (dvorana, bazena i sl.) te pratećih građevina u funkciji osnovne namjene (svlačiona, teretana, klupskih prostorija i sl.).

Članak 103.

(1) područje rekreacijske namjene,R2-1 Veli vrh

- Područje obuhvaća prostor iznad uvale Blatna i funkcionalno servisira sadržaje na moru. Ovaj sportsko-rekreativni centar uspostavlja kvalitetniju vezu Omišlja i Njivica, te aktivira obalno područje u funkciji turističkih sadržaja Njivica. Područje se namijenjuje izgradnji rekreacijskih sadržaja, pratećih građevina u funkciji površine sportova na vodi, ugostiteljskih i zabavnih sadržaja (restauranta, noćnih klubova i sl.). Tu su sadržaji koji u ljetnom razdoblju obavljaju aktivnosti u dnevnom i noćnom režimu; centar za motonautičke sportove, ishodište pjašačkih i biciklističkih staza. zabavni sadržaji, lokali i sl.. Područje je udaljeno od obalne crte radi očuvanja kontinuiranog zelenog ruba obalnog područja, a nalazi se i u prostoru koji je ovim plan zaštićen kategorijom zaštićenog krajolika. Prometno je povezan sa državnom cestom D 102, te pješačko-biciklističkom stazom duž obale sa Njivicama. Kroz plan uređenja užeg područja potrebno je smještaj građevina i način uređenja površina regulirati na način da se ne promijene bitna prirodna obilježja prostora, a posebno da građevine imaju takve tlocrtne i vertikalne gabarite da ne budu vidljive s morske vizure područja. Planom užeg područja je potrebno definirati gradnju građevina izvan pojasa 300 m od obalne crte, a u funkciji rekreacijskih i zabavnih sadržaja dok se u pojasu unutar 300 m omogućava samo uređenje rekreacijskih površina (igralište i sl.), ali na način da se ne uništava postojeće zelenilo, odnosno zaštićeni krajolik. U uskom obalnom pojasu (od 30 m), koja je na karti br. 1. Korištenje i namjena površina označena planskom oznakom UP6 - uređena plaža omogućuje se gradnja manjih objekata u funkciji plaže i sportova na vodi i to:

- manji uslužni objekti, informativni punktovi i sanitarni čvorovi mogu se graditi kao pojedinačne građevine do 25 m² i visine jedne etaže, odnosno 3 m

- građevina svojim oblikom, veličinom i visinom ne smije narušavati prirodne i tradicijske stvorene vrijednosti, te se odabirom materijala i gabaritima građevine mora uklopiti u okolni prostor

Detaljniji uvjeti gradnje, oblikovanja i lokacije istih definirati će se planom užeg područja, odnosno Urbanističkim planom uređenja.

(2) područje rekreacijske namjene, R2-2 Selo

- Područje obuhvaća neizgrađeno područje u središnjem dijelu Općine. Područje se namjenjuje izgradnji rekreacijskih sadržaja te pratećih građevina: klupskih građevina, zatvorenih vježbališta, ugostiteljskih građevina (restaurant, cafe-bar i sl.).

Ova središnja zona, omeđena državnom cestom D102 i planiranom državnom istočnom cestom, nudi mogućnost razvijanja različitih rekreacijskih sadržaja; kros trčanja i hodanja, biciklističkih staza, jahačkih staza i sl. U tom prostoru određeno je i rekreacijsko područje za uređenje većih površina poput polo igrališta, poligona za streljačke sadržaje (glineni golubovi, streličarstvo i sl.), konja za jahanje i sličnih sadržaja. Područje je dimenzionirano sukladno prethodnim sadražjima kao prostorno najzahtjevnijim sadržajima, što ujedno ne ograničava korištenje ovog prostora u druge rekreacijske svrhe.

Područje se djelomično nalazi unutar II. I IV. zone vodozaštitnog područja. U II. zoni vodozaštirnog područja planira se isključivo uređenje terena i sportskih igrališta u funkciji rekreacijskog centra uskladno Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku, te nije dozvoljena izgradnja čvrstih građevina.

Članak 104.

(1) Uz građevinska područja izdvojene namjene određena su područja uređene morske plaže, definirane površinom R3 na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina.

planska oznaka	radni naziv	površina (ha)	napomena
R3-1	Njivice	1,82	izgrađeno
R3-4	Pušće	1,99	izgrađeno

(2) Plaže se unutar područja ZOP-a definiraju kao uređene i prirodne morske plaže. Uređena morska plaža nadzirana je i pristupačna svima pod jednakim kondicijama s kopnene i morske strane uključivo i osobama sa poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor nepo

sredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.

Za smještaj pokretnih ugostiteljskih i drugih privremenih uslužno-trgovačkih objekata na obalnom području i u pojasu pomorskog dobra, a na površini uređene plaže- R3, daju se slijedeće uvjeti gradnje:

U uskom obalnom pojasu (od 30 m), omogućuje se gradnja manjih objekata u funkciji plaže i sportova na vodi i to:

- manji uslužni objekti, informativni punktovi i sanitarni čvorovi mogu se graditi kao pojedinačne građevine do 25 m² i visine jedne etaže, odnosno 3 m

- građevina svojim oblikom, veličinom i visinom ne smije narušavati prirodne i tradicijske stvorene vrijednosti, te se odabirom materijala i gabaritima građevine mora uklopiti u okolni prostor

- preporuča se da lokalna samouprava definira uniformni tip svih objekata na obalnom području (montažni tip)

- lokacije za postavu ovakvih objekata se odabiru u skladu sa općinskom Odlukom, a na način da se uklapaju u okolni prosotor te ne narušavaju vizure s kopna i mora.

(3) Neposrednim provođenjem odrednica ovoga Plana, na pomorskom dobru dozvoljava se izgradnja obalne šetnice, kao i opremanje iste infrastrukturom i urbanom opremom.

Unutar pojasa pomorskog dobra dozvoljena je izgradnja čiji je karakter u skladu s namjenama površina na koje se pojas naslanja i u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

(4) Detaljniji uvjeti gradnje, oblikovanja i lokacije istih definirati će se planom užeg područja, u sklopu građevinskih područja izdvojene ugostiteljsko-turističke namjene.

(5) Područja unutar građevinskih područja izdvojene namjene definirana kao uređene morske plaže - R3 - lokalitet obrazložena su člankom 112. ovih Odredbi.

Članak 105.

(1) Pri izradi plana užeg područja kojim se uređuje pojedino građevinsko područje izdvojene namjene za sport i rekreaciju, potrebno je primjeniti sljedeće uvjete smještaja i gradnje gospodarskih građevina:

- najmanja udaljenost građevine od međe iznosi h/2, minimalno 10 m;

- najmanja udaljenost građevinskog od regulacijskog pravca iznosi 10 m;

- najmanje 35% parcele potrebno je hortikulturno urediti;

- do građevne čestice gospodarske namjene mora biti osiguran pristup prometnicom dimenzioniranom prema ovom Planu;

- unutar građevne čestice potrebno je osigurati ne samo ovom Planom utvrđen broj parkirnih mjesta, već i manevarski prostor za vozila zaposlenih i opskrbe i komunalnih službi;

(2) Detaljniji uvjeti uređenja i gradnje građevina za građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene utvrdit će se Urbanističkim planom uređenja te iznimno Detaljnim planom uređenja, dok se gradnji pristupa temeljem plana užeg područja sukladno zakonskim Odredbama o ZOP-u i datim uvjetima utvrđenim točkom 2.3.1.3. Odredbi Plana te drugim Odredbama ovog Plana.

2.3.1.4. Arheološko područje

Članak 106.

(1) Građevine i područja namijenjena arheološkoj namjeni, arheološko područje Mirine - A1 i etnološko područje Štalice - A2 određena su kartografskim prikazima br.1 - Korištenje i namjena površina (mj.1:25000) i br.4.1.-4.8. Građevinska područja (mj.1:5000).

(2) Gradnja građevina i uređenje površina etnološkog područje Štalice A2 dozvoljava se temeljem plana užeg područja, odnosno Urbanističkog plana uređenja. Na datom se području, a do izrade plana užeg područja, zabranjuju svi oblici gradnje, dogradnje, nadogradnje, rekonstrukcije (i sl.) postojećih objekata štalica. Gradnja građevina i uređenje površina arheološke namjene, arheološkog područja Mirine A1, dozvoljava se temeljem uvjeta gradnje definiranih člankom 107.

(3) Zaštita predmetnog područja definira se sukladno nadležnoj službi zaštite, Uprave za zaštitu kulturnih dobara, (odnosno Konzervatorskog odjela u Rijeci) kao i člancima 198. i 202. Odredbi ovog Plana.

Članak 107.

(1) Arheološko područje Mirine (A1), područje je bogato antičkim, ranokršćanskim i drugim vrijednim zdanjima arheološke baštine. Za ovo su područje nužna daljnja arheološka istraživanja jer Omišalj usprkos svojoj bogatoj arheološkoj kulturnoj baštini nije dovoljno poznat ni znanstvenoj ni široj publici. Na području Mirine dozvoljava se gradnja manjeg istraživačkog centra sa muzejskim prostorom i ugostiteljskom ponudom. Takvi sadržaji smjestili bi se u građevine paviljonskog tipa čiji se detaljniji uvjeti gradnje definiraju stavkom 2. ovog članka te sukladno mišljenju nadležne službe zaštite.

(2) Minimalna površina osnovne namjene na kojoj se gradi građevina paviljonskog tipa ne smije biti manja od 1000 m². Maksimalna brutto razvijena površina građevine paviljonskog tipa može biti do 200 m² te visine jedne etaže. Pod građevinom paviljonskog tipa podrazumijeva se gradnja pojedninačnih građevina montažnog tipa u obliku štala, sjenika, hranilišta ili pojilišta, nadstrešnica, info-pultova i sl. Na cijelom području arheološke namjene - A1 dozvoljava se gradnja dvaju takvih objekata i to na sjevernom dijelu obuhvata te uz suglasnost nadležne službe zaštite. Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se usmjeriti k balansiranju mjerila cjeline i detalja, kao i suodnosa građevine s njezinom okolinom. Dozvoljene su sve tehnologije izgradnje, ali uz zadržavanje funkcionalnih i oblikovnih arhitektonskih kvaliteta.

(3) Unutar arheološkog područja Mirine - A1, a na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina, simbolom PP4 definirana je prirodna plaža - Sapan. Na predmetnom području prirodna je plaža nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane, infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.

Članak 108.

(1) Etnološko područje Štalice (A2) tradicionalnog duha namijenjeno je prvenstveno seoskim gospodarstvima, te povremenom stanovanju. Izgradnjom se planira vrlo rahla struktura, gdje će prvenstveno dominirati zelene površine i kultivirani krajolik. Detaljni uvjeti gradnje definirat će se planom užeg područja za isto područje, dok je za sve zahvate na istom području obvezno mišljenje nadležne Konzervatorske službe.

(2) Štale s pripadajućim aneksima uglavnom tvore zatvorene sklopove pa se ovim Odredbama na načelu poštivanja zatečene matrice određuje njihova zaštita. Moguće je planirati i zahvate nove gradnje uz obvezno mišljenje nadležne službe zaštite i na način da se u sklopu okućnice zadrži objekte tradicijskog graditeljstva u pretežito intaktnom, dakako saniranom pa i adaptiranom stanju. Moguće je i barem jedan najsačuvaniji sklop uz dodatni aranžman općine intaktno sačuvati i konzervirati bez predložene intervencije.

(3) Novogradnja treba slijediti temeljna obilježja zatečenog stanja. Kuće manjih gabarita trebaju se skladno nadovezivati u konture postojećeg graditeljstva. Tako formirani sklopovi trebaju biti raščlanjeni na tradicionalni način u »L«, »T« ili »U« tlorisne forme. Uski zabati, rasponom bliži tradicionalnoj gradnji, od naročite su važnosti u prilagodbi prigradnji i novogradnji krajoliku.

(4) Bitno je i očuvanje tradicionalnog karaktera vrtnih površina ne samo korištenjem ambijentalnog zelenila već i održavanjem suhozida-gromača (treba izbjegavati opločenja većih zelenih površina i zidanje ogradnih zidova rustikom). Dakako najbitnije je takvu izgradnju ipak limitirati na način da se sačuvaju vrijednosti cjeline štala i njihovog okoliša kao jedinstvenog kultiviranog krajolika. Stoga ukoliko postoji interes za adaptaciju treba ga putem detaljnog plana uređenja i adekvatne konzervatorske podloge usmjeriti i regulirati.

2.3.1.5. Površine infrastrukturnih sustava

Članak 109.

(1) Ovim Prostornim planom uređenja općine Omišalj utvrđeno je sljedeće građevinsko područje infrastrukturnih sustava (izdvojene namjene):

radni naziv	planska oznaka	površina (ha)	Izgrađeni dio (ha)	Neizgrađeni dio (ha)
Zračna luka Rijeka	IS1	281,05	106,89	174,16
Naftni terminal u Omišlju	IS2	130,2	130,2	-
Pušće	IS3	0,2	-	0,2

Članak 110.

(1) Površine infrastrukturnih sustava obuhvaćaju područja i infrastruktirne građevine koje su u funkciji transporta (robe, putnika, nafte i dr.).

(2) Pod prometnom površinom podrazumijeva se i područje zračne luke (IS 1) s područjem rezerviranim za razvoj aerodromskog terminala, koje je namijenjeno izgradnji građevina i uređenju površina u funkciji prometno-tehnoloških i prostornih potreba za odvijanja prometa zrakoplova, putnika i roba. Predviđa se površina za proširenje svih potrebnih infrastrukturnih nadgradnji u službi zračne luke (za prihvat robe i putnika, parkirališne površine isl.) te produljenje uzletno-sletne piste (za oko 600 m) zbog mogućnosti prihvaćanja svih vrsta zrakoplova.

(3) Koridor poletno-sletnog pristupa zračne luke, može se opremati potrebnom navigacijskom opremom i uređajima za odvijanje operacija prometovanja u i nad zračnom lukom.

(4) Unutar površina infrastruktrnih sustava nalaze se vojni kaponiri, kojii spadaju u područje intersa obrane države i zone posebne namjene, te je iste potrebno štiti planom užeg područja definiranjem zaštitnih i sigurnosnih zona.

(5) Područje Jadranskog naftovoda (IS 2) namijenjeno je odvijanju djelatnosti prekrcaja, skladištenja i transporta nafte i naftnih derivata s pripadajućim građevinama i površinama, osim površine pomorskog dobra. Građevine lučke infrastrukture i suprastrukture koje se nalaze na području pomorskog dobra, ovim Planom preuzimaju se u granicama lučkog područja određenog odnosnom Odlukom, donesenom prema pozitivnim zakonskim propisima.

(6) Prateći uslužni objekt Pušća. Područje Pušća (IS3) je namijenjeno izgradnji informacijskog centra s pratećim uslužnim sadržajima (info-pult sa svim pratećim servisnim i turističkim informacijama). Područje je namijenjeno izgradnji pomoćno-srevisne građevine u sklopu inrastrukture koja je u funkciji tranzita (odmorište, caffe-bara i sl) i informiranja (info-pult) te može iznositi tlocrtno maksimalno 200 m² brutto površine i visinu jedne etaže. Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se usmjeriti k balansiranju mjerila cjeline i detalja, kao i suodnosa građevine s njezinom okolinom. Dozvoljene su sve tehnologije izgradnje, ali uz zadržavanje funkcionalnih i oblikovnih arhitektonskih kvaliteta.

2.3.1.6. Groblja

Članak 111.

(1) Ovim Planom utvđuje se sljedeće područje za gradnju i uređenje površine za izdvojenu namjenu: groblja, a za koju se propisuje obvezna izrada detaljnog plana uređenja:

radni naziv	planska oznaka	površina (ha)	Izgrađeni dio (ha)	Neizgrađeni dio (ha)
groblje	G	2,9	0,6	2,3

(2) Površine namjenjene grobljima namjenjuju se ukopu pokojnika te gradnji građevina i uređenju površina osnovne funkcije-mrtvačnica, crkve ili kapelice te prostora službe za održavanje.

Prigodom uređenja prostora za nova grobno-ukopna mjesta potrebno je isti separirati od okolnog prostora zaštitnom zelenom površinom najmanje širine 10 m.

(3) Uređenje groblja zajedno s pratećim sadržajima te oblikovanjem i odabirom odgovarajuće urbane opreme mora biti primjerenog monumentalnog i decentnog karaktera, a potrebno je predvidjeti i odgovarajući broj parkirnih mjesta.

2.3.1.7. Uređene morske plaže - lokalitet

Članak 112.

(1) Unutar građevinskih područja izdvojene namjene, područja ugostiteljsko - turističke i sportsko-rekreacijske namjene određene su uređene morske plaže kao lokalitet, a prikazane simbolom R3, na kartografskom prikazu br. 1 Korištenje i namjena površina i br.4.1-4.8.Građevinska područja.

(2) Unutar područja ugostiteljsko - turističke namjene utvrđene su uređene morske plaže na slijedećim lokacijama (označeno simbolom R3 na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina mj. 1:25000):

. Omišalj:

- R3-3 - Hoteli Omišalj

. Voz:

- R3-5 - Voz

- R3-6 - Peškera

(2) Unutar područja sportsko-rekreacijske namjene utvrđena je uređena morska plaža na slijedećim lokacijama (označeno simbolom R3 na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena površina mj. 1:25000):

. Njivice:

- R3-2 - Veli vrh

(3) Dopušteni zahvati na uređenju plaža utvrđeni su člankom 104. dok su zone uređenih plaža obuhvaćene

obveznom izradom planova užih područja propisanih za građevinska područja izdvojene - ugostiteljsko-turističke namjene, odnosno sportsko-rekreacijske namjene.

(4) Uređene morske plaže definirane kao građevinska područja izdvojene sportsko-rekreacijske namjene, oznake R3, definrane su člankom 104. ovih Odredbi.

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja naselja

Članak 113.

(1) Izvan građevinskog područja naselja, a putem neposrednog provođenja, planira se izgradnja:

. poljoprivredno-gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti;

. građevine rekreacijskog sadržaja paviljonskog tipa;

. proćiščivača.

te su mogući zahvati:vođenja infrastrukture.

Članak 114.

(1) Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja određuju se u odnosu temeljnu namjenu te zaštitu prostora (poljoprivredno područje, šumsko područje, posebno vrijedan krajolik i sl). Građevina koja se gradi izvan građevinskog područja mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivreda i sl) na kojem se gradi, mora imati vlastito infrastrukturno rješenje (vodoopskrba i odvodnja,te struja - agregat i sl.) te se mora graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

(2) Za građevine koje se grade izvan građevinskog područja te se nalaze unutar područja odnosno dijelova prirode za zaštitu, potrebna je izrada idejnog rješenja sa posebnim osvrtom na način nepovoljnog utjecaja na okoliš (osim za manje pojedinačne pomoćne zgrade).

2.3.2.1. Poljoprivredno-gospodarske građevine

Članak 115.

(1) Poljoprivredno-gospodarske građevine koje su u funkciji čuvanja alata, strojeva i sl., mogu se graditi jedino ukoliko je riječ o prijavljenim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima ili ako se radi o pružanju ugostiteljsko- turističkih usluga u sklopu seljačkih domaćinstava većih od 3 ha, a sukladno zakonskim Odredbama o ZOP-u. Takve građevine moguće je planirati kao prizemne građevine s ukupnom građevinskom (bruto) površinom ne većom od 200m², a moraju biti udaljene najmanje 100 m od obalne crte.

(2) Na drugim područjima, osim poljoprivrednih djelatnosti, dozvoljava se pčelarenje (na dostatnoj distanci od javno - prometnih površina), dok se svi ostali graditeljski zahvati u prostoru ne dozvoljavaju. Iznimno od prethodnog, dozvoljava se:

- izgradnja zaklona za stoku i spremišta alata ukupne površine do 20 m², ali izvan granica građevinskog područja i pojasa od 1000 m od obalne crte

- izgradnja građevine za vlastite gospodarske potrebe građevinske (bruto) površine do 30m² i na poljoprivrednom zemljištu površine veće od 1000 m², ali izvan pojasa 1000 m od obalne crte.

(3) Svojom lokacijom poljoprivredno - gospodarske građevine ne smiju ometati poljoprivrednu proizvodnju te korištenje drugih građevina i sadržaja, niti ugrožavati okoliš i vrijednosti prirodne i kulturne baštine. Navedene građevine smiju imati visinu od jedne etaže, a njihova izgradnja mora biti prikladna ambijentu, svojoj namjeni te autohtonom graditeljstvu.

2.3.2.2. Građevine rekreacijskog sadržaja paviljonskog tipa

Članak 116.

(1) Na području ostalih poljoprivrednih tala, šumskih zemljišta i šuma te zaštitnih šuma ne mogu se graditi stambene, poslovne i proizvodne građevine.

(2) Izuzetno od prethodnog, a sukladno članku 69. Prostornog plana županije Primorsko- goranske (NN 14/00 i 10/05) na ovim se površinama može urediti prostor u rekreacijske svrhe te se stoga dozvoljava izgradnja građevina vezanih uz područja namjenjena najširem spektru rekreacijskih sadržaja (boćališta, trim staze, konjske staje i dr.), i to u obliku građevina paviljonskog (montažnog) tipa, a koji su vezani uz specifična prirodna područja: konfiguraciju terena, prirodne resurse i ljepotu krajobraza. Na prostoru općine Omišalj takva se specifična prirodna područja nalaze na lokaciji spilje Biserujke te na lokaciji uz Jezero, a koja su naznačena na kartografskom prikazu br.1 Korištenje i namjena površina simbolom Rg - rekreacijska građevina - lokalitet.

(3) Minimalna površina osnovne namjene na kojoj se gradi građevina paviljonskog tipa ne smije biti manja od 5000 m². Maksimalna brutto razvijena površina građevine paviljonskog tipa može biti do 200 m² te visine jedne etaže. Pod građevinom paviljonskog tipa podrazumijeva se gradnja pojedninačnih građevina montažnog tipa u obliku paviljona - štala, sjenika, hranilišta ili pojilišta, nadstrešnica, info-pultova i sl. Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se usmjeriti k balansiranju mjerila cjeline i detalja, kao i suodnosa građevine s njezinom okolinom. Dozvoljene su sve tehnologije izgradnje, ali uz zadržavanje funkcionalnih i oblikovnih arhitektonskih kvaliteta.

2.3.2.3. Prošićivači (PČ)

Članak 117.

(1) Na području općine Omišalj planirana su dva pročišćivača, a čije su lokacije definirane simbolom PČ na kartografskom prikazu br.1. Korištenjei namjena površina:

1. zajednički pročišćivač UPOV »Ćuf« za područje Malinska - Njivice, sa lokacijom na rtu Ćuf

2. pročišćivač Omišalj na lokaciji Pernibe u blizini arheološke i proizvodne zone

(2) Kod izgradnje suvremenih kanalizacijskih sustava s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, potrebno je potpuno spriječiti izlijevanje otpadnih voda u priobalno more.

(3) Neposrednom provedbom plana omogućuje se gradnja C.U.P.O.V.-a, te rekonstrukcija istih građevina unutar površine infrastrukturnog sustava. Prije gradnje uređaja za pročišćavanje (C.U.P.O.V.-a) na lokacijama definiranim kartografskim prikazom br. 2 Infrastrukturni sustavi potrebna je izrada procjene utjecaja na okoliš.

2.3.2.4. Poluuređene plaže (R4)

Članak 118.

(1) Poluuređene morske plaže definirane su simbolom R4 kao lokaliteti izvan građevinskog područja naselja, a naznačene su na kartografskom prikazu br.1. Korištenje i namjena površina:

- R4-1 - L.Kijac

- R4-2 - Pesja

- R4-3 - Peškera

(2) Poluuređene plaže su postojeće uređene plaže, a koje se nalaze van građevinskog područja naselja te su manjim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni

uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.

(3) Uvjeti za uređenje poluuređenih plaža izvan građevinskih područja su:

- dopuštena je izradnja kompletne infrastrukture;a ukoliko se do uređene plaže izvodi sustav vodoopskrbe, mora se istovremeno riješiti sustav odvodnje otpadnih voda;

- moguće je uređenje obalnih šetnica I opremanje urbanom opremom (koševi, i sl.)

- ne dopušta se čvrsta gradnja.

Za smještaj pokretnih ugostiteljskih i drugih privremenih uslužno-trgovačkih objekata na obalnom području i u pojasu pomorskog dobra, a na lokaciji poluuređene plaže-R4, daju se sljedeći uvjeti gradnje:

U uskom obalnom pojasu (od 30 m), omogućuje se postava manjih montažnih objekata u funkciji plaže i sportova na vodi i to:

- manji uslužni objekti, informativni punktovi i sanitarni čvorovi mogu se postavljati kao pojedinačne građevine do 25 m² i visine jedne etaže, odnosno 3 m

- građevina svojim oblikom, veličinom i visinom ne smije narušavati prirodne i tradicijske stvorene vrijednosti, te se odabirom materijala i gabaritima građevine mora uklopiti u okolni prostor

- preporuča se da lokalna samouprava definira uniformni tip svih objekata na obalnom području (montažni tip)

- lokacije za postavu ovakvih objekata se odabiru u skladu sa općinskom Odlukom, a na način da se uklapaju u okolni prosotor te ne narušavaju vizure s kopna i mora.

Neposrednim provođenjem odrednica ovoga Plana, na pomorskom dobru dozvoljava se izgradnja obalne šetnice, kao i opremanje iste infrastrukturom i urbanom opremom.

Unutar pojasa pomorskog dobra dozvoljena je izgradnja čiji je karakter u skladu s namjenama površina na koje se pojas naslanja i u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

Uređene plaže

Članak 119.

Uređenje plaža definirano je u ostalim Odredbama ovog Plana, a čiji su zahvati uređenja obuhvaćeni obveznom izradom planova užih područja u sklopu građevinskih područja naselja ili građevinskih područja izdvojene namjene:

- građevinskog područja naselja (NA) - uvjeta korištenja građevinskog područja - uređene plaže UP unutar građevinskog opdručja naselja (članak 82.)

- uz ugostiteljsko-turističke namjene (T) - sportsko- rekreacijska namjena - uređene plaže R3 (članak 104.)

- uz ugostiteljsko-turističke namjene (T) i sportsko- rekreacijske namjene, uređene plaže - R3 - lokalitet (članak 112.)

2.3.2.5. Prirodne plaže (PP)

Članak 120.

(1) Na površinama ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta izvan građevinskog područja utvrđene su i prirodne plaže (PP). Prirodna morska plaža je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane, infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja. Prirodne plaže (PP) označene su na kartografskom prikazu br.1. Korištenje i namjena površina te su utvrđene na slijedećim lokacijama):

- PP1: Rt Ćuf

- PP2: Dražica-Dumboka

- PP3: Uvala Blatna

- PP5: uvala Pesja

- PP6: M.Kijac

- PP7: V. Kijac

- PP8: uvala Selehovica

- PP9: Pod mostom

- PP10: Vošćica

Članak 121.

(1) Neposrednim provođenjem odrednica ovoga Plana, na pomorskom dobru dozvoljava se izgradnja obalne šetnice, kao i opremanje iste infrastrukturom i urbanom opremom.

(2) Unutar pojasa pomorskog dobra dozvoljena je izgradnja čiji je karakter u skladu s namjenama površina na koje se pojas naslanja i u skladu s pozitivnim zakonskim propisima.

2.3.3. Namjena i korištenje ostalih površina

Članak 122.

(1) Korištenje prostora izvan građevinskog područja namijenjeno je prioritetno, a dijelom isključivo poljoprivredi, šumarstvu i vodnom gospodarstvu, s težnjom očuvanja što većih i kontinuiranih površina i prirodnih režima, šumskih ekosustava i očuvanje seoskih i poljoprivrednih krajolika. S tim ciljem treba integralno provoditi smjernice i odredbe o uređenju i zaštiti krajolika te stručne osnove i upute nadležnih resora poljoprivrede, šumarstva, vodnog gospodarstva, zaštite prirode i graditeljske baštine, odnosno uspostavom učinkovitog upravljanja područjima od posebne važnosti za gospodarstvo, kulturni identitet i ekološku funkciju.

2.3.3.1. Poljoprivredne površine

Članak 123.

(1) Poljoprivredne površine namjenjuju se odvijanju poljoprivredne djelatnosti, bez obzira na izbor kultura i način obrade. Na poljoprivrednim površinama dozvoljava se izgradnja isključivo u funkciji osnovne namjene - poljoprivredne djelatnosti: staklenika, ostave za alat, infrastrukturne mreže i zahvata u funkciji navodnjavanja te prometnih površina u funkciji pristupa.

(2) Poljoprivredna tla isključivo osnovne namjene razgraničena su kao:

- vrijedna poljoprivredna tla - planske oznake P2

- ostala poljoprivredna obradiva tla - planske oznake P3

(3) Vrijedna obradiva tla (P2) obuhvaćaju određena tla četvrte te pete bonitetne klase. Manji dio obuhvaća maslinike, ili vrtove jer su to područja koja su većim dijelom napuštena, koja se rijetko obrađuju i čije površine sve više zaraštaju šumom. Nalaze se u južnom dijelu od naselja Omišalj te su naznačena na karti 1 - Korištenje i namjena prostora (mj. 1:25 000). Ona spadaju u I. kategoriju zaštite, no kako su ona jedina vrijedna obradivih tala koju nalazimo na području općine svakako ju je potrebno štititi od urbanizacije.

(4) Ostala obradiva tla (P3) obuhvaćaju određena tla četvrte te petu bonitetnu klasu. To su područja koja su većim dijelom napuštena, koja se rijetko obrađuju i čije površine sve više zaraštaju šumom. Nalaze se većim dijelom istočno i južno od naselja Omišalj te su naznačena na karti 1 - Korištenje i namjena prostora (mj. 1:25 000). Ona spadaju u II. kategoriju zaštite, kojom se mogu koristiti u okviru poljoprivrede ili pašnjaka.

2.3.3.2. Šumske površine

Članak 124.

(1) Šumske površine se prema Zakonu o šumama (»Narodne novine« broj 52/90) dijele na 3 kategorije: gospodarska, zaštitna i šuma posebne namjene. Na području općine Omišalj utvrđena je samo zaštitna šuma koja je evidentirana na kartografskom pikazu br. 1 - Korištenje i namjena površina (mj. 1:25 000). Gospodarskih šuma te šuma posebne namjene nema na području općine Omišalj.

(2) Zaštitna šuma (Š2) predstavlja prostornu cezuru između područja različite namjene, zadržavanjem i obogaćivanjem zatečenog floralnog sastava. Prvenstveno služe kao zaštita zemljišta, vodnih tokova i izvora, erozivnih područja, naselja, gospodarskih i drugih građevina. Unutar područja zaštitnih šuma može se izgraditi i nova parkovna površina s potrebnom infrastrukturom i urbanom opremom, a sve u funkciji vizurne zaštite i odijeljenosti pojedinih područja.

2.3.3.3. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ)

Članak 125.

(1) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) predstavlja područje bez specificirane namjene korištenja i režima zaštite. Ovo se područje štiti od izgradnje i u njemu se ne mogu izvoditi zahvati u cilju stvaranja preduvjeta za ikakav oblik izgradnje i u bilo kojoj namjeni, osim onima navedenim u poglavlju 3.2.4. Tekstualnog dijela Plana, Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja, odnosno točki 2.3.2. ovih Odredbi. Unutar područja dozvoljeno je pčelarenje, ispaša, aktivnosti pošumljavanja, (u zoni poletno-sletne staze uz suglasnost nadležnih tijela zrakoplovstva), korištenje parcela pogodnih boniteta zemljišta za cvjećarstvo, poljoprivredne djelatnosti, voćarsku, vinogradarsku i povrtlarsku proizvodnju. U skladu s prethodnim režimima korištenja dozvoljava se podizanje zaklona od prirodnog materijala i s neophodnom pokrovnom konstrukcijom za potrebe sklanjanja životinja, ljudi i alata, te izgradnja staklenika, plastenika i cisterni. Postojeću mrežu javnih putova potrebno je poštovati i održavati s neophodnim zahvatima.

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

Članak 126.

(1) Gospodarske djelatnosti smještaju se unutar građevinskog područja naselja (NA), te na građevinskim područjima za izdvojene namjene - gospodarske (I) ili poslovne namjene (K).

(2) Uvjeti za gradnju građevina gospodarskih djelatnosti definirane su uvjetima izgradnje na odnosnim područjima na kojima se građevina nalazi ili planira, te su definirani ostalim Odredbama ovog Plana.

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti

Članak 127.

(1) Ovim Planom određuju se uvjeti smještaja građevina javne i društvene namjene, i to: upravne i pravosudne, vjerske, predškolske, osnovnoškolske, kulturne, građevine športa i rekreacije te zdravstvenih i socijalnih građevina.

(2) Građevine javne i društvene namjene planiraju se i grade unutar građevinskog područja naselja, a čije će se pojedinačne lokacije i uvjeti gradnje odrediti planom užeg područja. Izuzetak čine sportsko - rekreativne građevine koje se, osim na površinama unutar građevinskog područja naselja mogu graditi i unutar građevinskog područja za izdvojene namjene.

(3) Iznimno, građevina javne i društvene namjene - predškolske namjene može se graditi neposrednom provedbom Plana unutar građevinskog područja naselja oznake NA3, a sukladno uvjetima definiranim točkom 2.2.2. ovih Odredbi.

Članak 128.

(1) U svrhu održavanja građevina, poboljšanja uvjeta te gradnje instalacija i uređaja za provođenja mjera zaštite okoliša, za hortikulturno uređenje građevnih čestica ili smještaj vozila i slično, neposrednom provedbom Plana dozvoljena je rekonstrukcija građevina javne i društvene namjene. Pod rekonstrukcijom se podrazumijeva i povećanje bruto razvijene površine od 20%, pod uvjetom da je to u suglasnosti sa ostalim odredbama ove Odluke.

Upravne funkcije i pravosuđe

Članak 129.

(1) Postojeći Općinski ured lokalne samopurave zadovoljava potrebe svoje funkcije. Nije potrebno planirati nove upravne institucije, osim rekonstrukcije postojećih te poboljšanjem njihova standarda i uvjeta rada, a sukladno drugim Odredbama ovog Plana.

(2) Policijska stanica planirana je sukladno Prostornom planu županije, no stvarna mogućnost njezine konačne realizacije ovisi o planovima i mogućnostima nadležnog Ministarstva unutrašnjih poslova.U trenutku konačne odluke o njenom osnivanju definitivna pozicija utvrdit će se planom užeg područja na novoj lokaciji ili prenamjenom neke od postojećih građevina društvenih djelatnosti.

Vjerske građevine

Članak 130.

Planira se izgradnja pratećih sadržaja uz već formirane župne urede u Njivicama i Omišlju, ali je unutar građevne čestice nužno osigurati javni prostor za okupljanje vjernika koji iznosi 50% izgrađenog sakralnog dijela. Preostali se prostor mora hortikulturno urediti uz osiguranje parkirnih mjesta sukladno članku 49. Odredbi ovog Plana. Detaljne uvjete za gradnju postaviti će se planovima užeg područja.

Predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje

Članak 131.

Kapaciteti vrtićkih i jasličkih jedinica određuju se temeljem pretpostavljenog udjela djece ukupnog broja stanovnika:

-8% za predškolske ustanove, a od toga 76% za ukupan broj predškoske djece koje će biti smješteno u ustanovama;

-10,5% za osnovne škole

Prema dosadašnjoj demografskoj slici prethodni postoci nisu odgovarajući za područje općine Omišalj iz razloga što vrtić pohađa daleko manji broj djece od pretpostavljenog, ali postoji interes za povećanjem postojećih kapaciteta, posebno s obzirom na nepostojeće jasličke kapacitete.

Uz postojeću osnovnu školu u Omišlju planira se i izgradnja područne škole u Njivicama koja mora zadovoljavati određene uvjete smještaja same građevine te uređenje površine građevinske čestice (zelene površine, igrališta, parkiralište i sl). Lokacija nove građevine planirana je uz predviđenu uvjete njene gradnje potrebno razraditi planom užeg područja.

Kulturni i športski sadržaji

Članak 132.

Kulturna događanja će se odvijati u postojećim građevinama (ljetno kino), te u planiranim multifunkcionalnim prostorima (dom kulture). Ona se također mogu odvijati u svim primjerenim otvorenim i zatvorenim prostorima (npr. sportska dvorana).

Na području općine Omišalj u naselju Omišalj planira se multifunkcionalan prostor- dom kulture sa kino dvoranom te knjižnicom i čitaonicom. Iznimno se čitaonicai knjižnica mogu locirati unutar već postojećih građevina ukoliko za to postoje odgovarajući uvjeti.

Dom kulture mora zadovoljavati sve uvjete smještaja same građevine te uređenje površine građevinske čestice (hortikulturno, parkirališta, vanjski prostori za okupljanje građana i sl.). Gradnja doma kulture planira se u središtu naselja Omišalj, a moguća je temeljem plana užeg područja.

Sport i rekreacija

Članak 133.

Građevine i područja namijenjena za smještaj sportsko- rekreacijskih sadržaja smještaju se unutar građevinskog područja naselja, ali i na površinama za izdvojene namjene. Na datim površinama potrebno je osigurati i potreban broj parkirališnih mjesta prema članku 49. Odredbi ovog Plana. Ostali uvjeti korištenja i uređenja definirati će se planovima užeg područja.

Pri izradi plana užeg područja, a sukladno zakonskim Odredbama o ZOP-u potrebno je primjeniti sljedeće uvjete gradnje građevina:

- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti kig iznosi 0,35;

- najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti građevne čestice iznosi 0,8;

- izuzetno, kada se sportska građevina gradi u sklopu čestice školske građevine (osnovne), koeficijenti iskoristivosti i izgrađenosti biti će u skladu sa dozvoljenim koeficijentima za školsku namjenu;

- navedeni se uvjeti gradnje mogu detaljnije razraditi i normativno prostaviti planovima užih područja koji su propisani za ova područja.

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

Članak 134.

Optimalna površina za prostore zdravstvene stanice iznosi 0,02 - 0,05 m² po stanovniku koja u općini Omišalj iznosi 74 - 185 m² (odnosno minimalno 130 m²).

Ambulanta opće medicine u Njivicama djeluje samo tijekom turističke sezone u sklopu hotela Jadran. Potrebna je pojačana zdravstvena zaštita tokom ljetnih mjeseci i turističke sezone, te se uz postojeću sezonsku ambulantu planira i ambulanta opće medicine u Njivicama koja bi funcionirala tijekom cijele godine. Lokacija novoplanirane ambulante planira se u središnjem dijelu naselja.

Socijalne građevine

Članak 135.

Na području općine Omišalj nema niti jednog doma umirovljenika te se stoga planira njegova izgradnja u naselju Njivice na području Kijca (NA 1).

Članak 136.

(1) Pri izradi plana užeg područja kojim se određuju posebni uvjeti smještaja i gradnje gađevina javne i društvene namjene, potrebno je primjeniti sljedeće opće uvjete smještaja i gradnje istih građevina:

. najmanja udaljenost građevinenog pravca od prometnice iznosi 6 m, unutar koje je potrebno planirati drvored i pješački prolaz ukoliko isto nije riješeno unutar koridora prometnice

. regulacijski pravac može iznimno biti i građevinski pravac ukoliko se javna prometna površina planira isključivo kao pješačka

. na datim površinama osiguraca se ovim Planom utvrđen broj parkirališnih mjesta te manevarski prostor

. ukoliko se parkiranje riješava kao podzemna garaža, tada se ista planira u dimenzijama građevine ili unutar površine čestice; ukoliko je garaža potpuno ukopana, ista ne ulazi u obračun koeficijenta iskoristivosti

. ostali uvjeti korištenja i uređenja (vanjska igrališta, zelene površine) definirati će se planovima užeg područja.

Članak 137.

(1) Pri izradi plana užeg područja kojim se uređuje pojedino građevinska čestica namjenjena izgradnji građevina javne i društvene namjene, primjenjuju se sljedećei uvjeti smještaja i gradnje:

- najmanja udaljenost građevine od međe iznosi h/2, minimalno 6 m;

- najmanja udaljenost građevinskog od regulacijskog pravca iznosi 10 m;

- najmanje 35% parcele potrebno je hortikulturno urediti;

- do građevne čestice javne i društvene namjene mora biti osiguran pristup prometnicom dimenzioniranom prema ovom Planu;

- unutar građevne čestice potrebno je osigurati ne samo Planom utvrđen broj parkirnih mjesta, već i manevarski prostor za vozila zaposlenih i opskrbe i komunalnih službi.

Članak 138.

(1) Pri izradi plana užeg područja kojim se uređuje pojedina građevinska čestica namijenjena izgradnji građevina javne i društvene namjene, postupa se sukladno zakonskim Odredbama o ZOP-u te točki 2.2.2. Odredbi Plana.

5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava

5.1. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometne infrasrukture

Članak 139.

(1) Površine za izgradnju prometne i infrastrukturne mreže obuhvaćaju koridore cesta (u rangu državnih i regionalnih i naseljskih cesta), parcele građevina u funkciji skupljanja, obrade i ispuštanja otpadnih voda (do obalnog ruba), koridori dalekovoda, naftovoda i produktovoda, plinovoda te površine pomorskog prometa sa građevinama lučke podgradnje i nadgradnje. Pod prometnom površinom podrazumijeva se i područje zračne luke s područjem rezerviranim za razvoj aerodromskog terminala.

(2) Mreža prometne infrastrukture određena je na kartografskim prikazima br.1a Korištenje i namjena površina - Promet, pošta i telekomiunikacije (mj.1:25000) i br.2. Infrastrukturni sustavi (mj.1:25000).

5.1.1. Cestovni prometnice

Članak 140.

Detaljno razvrstavanje i uvjeti gradnje i korištenja za:

Cestovni promet

(1) Plan sadrži mrežu državnih, županijskih i lokalnih te ostalih nerazvrstanih cesta. Postojeći i planirani pravci cesta, s kategorizacijom istih kao i njihove oznake, popisani ovom točkom Odredbi Plana te određeni kartografskim prikazom br. 1a Korištenje i namjena površina - Promet, pošta i telekomunikacije (mj.1:25 000).

Članak 141.

(1) U kartografskom prikazu br. 1a Korištenje i namjena površina - Promet, pošta i telekomunikacije utvrđene su osi cesta, a širina planiranog zaštitnog koridora cesta iznosi:

kategorija cesta postojeća planirana

za brze državne ceste 85 m 150 m

za ostale državne ceste 70 m 100 m

za županijsku cestu 40 m 70 m

za lokalnu cestu 20 m 25 m

(2) Do donošenja detaljnog plana uređenja, drugih dokumenata prostornog uređenja, ili lokacijske dozvole za prometnice, unutar ovih koridora ne mogu se izdavati lokacijske dozvole ili dozvoliti izgradnja novih građevina.

(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, unutar zaštitnog koridora može se dozvoliti izgradnja novih građevina temeljem detaljnog plana uređenja odnosnog područja ili drugog dokumenta prostornog uređenja kojim je nedvojbeno određen položaj trase, profil prometnice i udaljenost građevinskog pravca od regulacijske linije. Minimalne udaljenosti građevinskog pravca građevine od ruba kolnika dane u tablici predstavljaju smjernicu za provođenje od koje se detaljnim planom uređenja ili urbanističko-arhitektonskim projektom može odstupiti.

A. Državne ceste

Članak 142.

(1) Ovim Planom definirani su slijedeći cestovni pravci:

- postojeća brza državna cesta u segmentu most Krk - čvor Omišalj

- postojeća ostala državna cesta u segmentu čvor Omišalj - Malinska

- postojeća državna cesta D103 (D102 - zračna luka Rijeka)

(2) Postojeće ceste planiraju se modernizirati i rekonstruirati u svrhu proširenja cestovnih traka, te osiguranja toka za skretanje u križanjima. Nova trasa ostale državne ceste planira se u dužini od oko 700 m na zavoju Kokanj u blizini cestovnog čvora Njivice, a u smislu korekcije oštrog i opasnog zavoja:

- novoplanirana istočna državna cesta Omišalj - Dobrinj - Punat - Baška

Prometnica je u ovom Planu data generalno, a trasu treba ispitati prometno, prostorno, građevinski, geološki, hidrogeološki i ekološki.

(3) Do izvedbe idejnog projekta i utvrđivanja lokacijske dozvole za kategoriju ostale državne ceste osigurava se koridor od 100 m za planirane i 70 m za postojeće, 50 (odnosno 35) metara sa svake strane od središnje osi prometnica u kojem se ne mogu graditi objekti osim onih vezanih za sadržaje prometa (autobusna stajališta, benzinske crpke, prometni uređaji, signalizacija i druga infrastruktura).

B. Županijske ceste

Članak 143.

(1) Ovim planom definirani su slijedeći cestovni pravci:

- postojeća priključna cesta do centra Omišlja

- postojeća priključna cesta do kampa

(2) Postojeće ceste planiraju se modernizirati i rekonstruirati u svrhu proširenja cestovnih traka, te osiguranja toka za skretanje u križanjima.

(3) Za županijske ceste do izdavanja lokacijske dozvole ovim planom osigurava se koridor od 70 m za planirane i 40 m za postojeće, 35 (odnosno 20) m sa svake strane središnje osi prikazane u grafičkom prilogu br.1a Korištenje i namjena površina; Promet, pošta i telekomunikacije. Postojeće županijske ceste rekonstruirat će se sa elementima za računsku brzinu v rač = 40 km/h, a križanja na istima formirat će se prema detaljnim planovima uređenja za naselja kroz koja sve ceste prolaze.

C. Lokalne ceste

Članak 144.

(1) Ovim Planom definirani su slijedeći cestovni pravci:

- postojeća lokalna cesta u centru naselja Omišalj (od županijske ceste do državne ceste D102)

- postojeća cesta od uvale Voz do državne ceste

- postojeća cesta od uvale Vodotoč (kampa) do državne ceste

- planirana cesta do rekreacijskog centra Veli Vrh (R21)

- planirana cesta do rekreacijskog područja Selo (R22)

- planirana cesta iznad naselja Njivice, od kampa do Kijca

(2) Postojeće ceste planiraju se modernizirati i rekonstruirati u svrhu proširenja cestovnih traka, te osiguranja toka za skretanje u križanjima.

Članak 145.

(1) Širina zaštitnog pojasa postojećih lokalnih i nerazvrstanih cesta, mjereno od vanjskog ruba parcele ceste, unutar kojeg se neposrednom primjenom odrednica ovoga Plana ne može dopustiti izgradnja, ne može biti manja od 6 m, osim unutar područja središta naselja.

(2) Neposrednom primjenom odrednica ovoga plana, lokalne i nerazvrstane ceste mogu se namijeniti odvijanju prometa pod uvjetom da najmanja širina ceste za odvijanje jednosmjernog prometa iznosi 4.5 m, za odvijanje dvosmjernog prometa 5.5 m i uz osiguranje pješačkog hodnika širine barem 1.50 m, odnosno 1.25 m.

(3) Od ovih se uvjeta iznimno može odustati u slučajevima regulacije prometa u središtu naselja.

Članak 146.

(1) Do donošenja detaljnog plana uređenja odnosno drugog dokumenta prostornog uređenja, za prometni čvor odnosno sjecište cesta, potrebno je očuvati prostorni koridor koji odgovara romboidu čije se sjecište dijagonala poklapa sa sjecištima osi cesta, a čije dijagonale imaju sljedeće dužine:

- za križanje državnih cesta 400 m,

- za križanje državne s županijskom cestom 200 m.

Članak 147.

(1) Na području općine Omišalj gradit će se biciklističke staze i trake:

. odvojene od prometnica - županijske i državne ceste

. kao zasebna površina unutar profila lokalnih i nerazvrstanih cesta, (ili unutar pješačkih hodnika gdje se odvija mješoviti biciklistički i pješački promet).

(2) Prilikom izrade prostornih planova uređenja užeg područja potrebno je posebno preispitati mogućnost interpolacije biciklističkih puteva u svrhu:

. povezivanja određenih centraliteta (stanovanje - centar naselja i uslužni sadržaji - turizam)

. povezivanje unutar rekreativnih zona i parkovnih površina, te veza ovih dijelova sa ostatkom naselja

Članak 148.

(1) Neposrednom primjenom ovih Odredbi, potrebno je zadovoljiti minimalne prometne uvjete:

c) Kada ne postoji mogućnost uređenja neposrednog pristupa, parceli se može pristupiti kolno-pješačkim pristupom širine ne manjim od 3.0 m. Dužina pristupa ne može biti veća od 50 m, odnosno dužine parcele kroz ili uz koju priključak prolazi. Na ovakav priključak može se vezati i više parcela, a maksimalno 6.

d) Najmanja širina jednosmjernog kolnika iznosi 4.50 m (preporuka 5.0 m), a dvosmjernog, 2x2.75 m (5.50 m).

Članak 149.

(1) Minimalan broj parkirališna mjesta određen je u ovisnosti o namjeni građevine te veličini stana individualnog stanovanja, a propisan je prema normativima članka 49. ovih Odredbi.

5.1.2. Pomorski promet

Članak 150.

(1) Ovim Planom su određene morske luke različitih kategorija, utvrđene kartografskim prikazom br. 1 Korištenje i namjena površina (mj.1:25000), te br.1a Korištenje i namjena površina - Promet, pošta i telekomunikacije (mj.1:25000):

. luka otvorena za javni promet osobitog međunarodnog gospodarskog značaja - prekrcajna luka - naftni terminal u Omišlju

. za javni promet županijskog značaja

. za javni promet lokalnog značaja

. posebne namjene za industrijske djelatnosti (LI)

. privez u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene (PZ)

(2) Na obalnom rubu ovih područja, kao i unutar pripadajućeg akvatorija, a poštujući odnosne zakonske propise, moguća je izgradnja i/ili nastavak i dovršenje izgradnje lučke infrastrukture za zaštitu i privez plovila (lukobrani, valobrani, oznake, lučka svjetla i dr., gatovi, molovi i dr. bez obzira na tipologiju), te izgradnja lučke suprastrukture za potrebe opskrbe (hrana, gorivo i dr.), te pružanja i korištenja svih drugih usluga korisnicima odnosne luke.

Članak 151.

(1) Pomorski promet i razvoj luka, prvenstveno luke otvorene za javni promet osobitog međunarodnog gospodarskog značaja - naftni terminal u Omišlju koja je u sastavu Riječke luke, te luke posebne namjene - industrijske luke se u smislu ovog Plana temelji se na sljedećem:

- osiguravaju se površine namijenjene lučkim i prometnim građevinama te infrastrukturi, a u sklopu područja izdvojene namjene za koje je propisana obvezna izrada planova užeg područja i kojima se određuje detaljnija namjena korištenja te uvjeti gradnje i uređenja

- zadržavanje postojećih površina sidrišta i trasa međunarodnih plovnih puteva

Članak 152.

(1) Luka Rijeka s bazenom Omišalj otvorena je za javni promet te je od osobitog međunarodnog značaja za Republiku Hrvatsku. Luka Rijeka jest luka opće namjene koja zajedno sa svoja četiri bazena ima razvijenu prekrcajnu i skladišnu djelatnost za rasute i tekuće terete te raspolaže različitim lučkim servisima.

(2) Ovim se Planom dio bazena Omišalj, koji nije u funkciji prekrcaja tekućih tereta, određuje za razvoj pomorsko - putničkog prometa.

Članak 153.

(1) Morska luka otvorena za javni promet od osobotog međunarodonog gospodarskog značaja - naftni terminal u Omišlju. Kapaciteti ove luke zadovoljavaju sadašnje potrebe tvrtke JANAF-a, no zbog povećanja aktivnosti pretovara nafte i naftnih derivata planira se izgradnja trećeg priveza na poluotoku Ert, a time i povećanje skladišnog prostora te dogradnju manipulativnog cjevovoda (polaganje novih cijevi unutar terminala Omišalj). Omogućuje se izgranja trećeg priveza na području između punte Ert i veza br.2, a čije će se detaljnije uređenje i izgradnja definirati planom užeg područja.

Članak 154.

(1) Morska luka posebne namjene - industrijska luka Sepen namijenjena je industrijskoj djelatnosti, a njeni lučki kapaciteti zadovoljavaju sve sadašnje i buduće potrebe tvrtke.

Članak 155.

(1) Morske luke za javni promet - županijskog i lokalnog značaja: Omišalj, Njivice i Voz.

(2) Na području ovih luka koje su osposobljene za lokalni promet, planira se gradnja i uređenje pomorskih građevina i ostale infrastrukture u svrhu lučkih djelatnosti.

(3) U morskoj luci za javni promet od lokalnog značaja- Njivice dozvoljava se i rekonstrukcija i dogradnja lukobrana, a time ujedno i povećanje broja vezova do maksimalno 200 vezova.

(4) U sklopu morske luke otvorene za javni promet - Omišalj, nalazi se i lučica Pesja. Na čijem se području planira gradnja i uređenje lučkog područja u smislu njegova redovitog održavanja i podizanja njegove kvalitete kao i njeno proširenje povećanjem broja vezova.

(5) Luka Voz ostaje i nadalje kao alternativna trajektna veza s kopnom, ali se može koristiti za privez manjih brodica i za lokalni putnički promet.

Članak 156.

PZ - privez u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene

(1) Na području namjene »priveza u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene« planira se gradnja i uređenje pomorske građevine odnosno potrebne infrastrukture za sigurnost plovila, sanitarne prostorije, prostorije za odlaganje opreme i održavanje luke te opremu i uređaje za održavanje sigurnosti, zaštite od požara, zaštitu okoliša i dr. Prema zakonskim Odredbama o ZOP-u kapacitet ove luke iznosi 20 % ukupnog smještajnog kapaciteta ugostiteljsko - turističke cjeline.

(2) Gradnji građevina i uređenju površina pristupa se temeljem prostornog plana užeg područja te procjene utjecaja na okoliš.

(3) Područje privezišta izravno se naslanja na turističko građevinsko područje i s njim može biti povezano funkcionalno, sadržajno i komercijalno.

Članak 157.

(1) Obalno more - sport i rekreacija namijenjeno je rekreativnom i sportskom korištenju obale i mora i uz primjenu sportskih rekvizita čijim se načinom korištenja ne ugrožava sigurnost bilo kojeg korisnika i ne izazivaju posljedice po more i podmorje.

Članak 158.

(1) Ostala morska površina (MP) predstavlja preostalo morsko područje Općine Omišalj. Unutar njega određene su plovne rute brodova za luku u Rijeci, plovne rute tankera i specijalnih brodova, sidrišta, trasa podmorskog produktovoda Omišalj-Kostrena, trasa podmorskog dalekovoda, trasa podmorskog naftovoda trase telekomunikacijskog kabela (i svjetlovoda) te trase dalekovoda i plinovoda kao i ostalih infrastrukturnih trasa, a sukladno grafičkim prikazima br. 1a i 2.

Članak 159.

(1) Pozicije sidrišta te plovni putevi luka određuju se sukladno kartografskom prikazu br.1 Korištenje i namjena površina (mj. 1:25000) i br.1a Korištenje i namjena površina - Promet, pošta i telekomunikacije (mj. 1:25 000).

(2) More u sastavu lučkog područja, odnosno njene granice određene su prema kriteriju razgraničenja te prema prostornoj organizaciji površina različitih namjena i određene kartografskim prikazima br. 1 Korištenje i namjena (mj. 1:25000) i br. 1a Korištenje i namjena površina - Promet, pošta i telekomunikacije (mj. 1:25000).

Članak 160.

(1) Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/2003).

Članak 161.

(1) Iznimno, neposrednom provedbom dozvoljava se rekonstrukcija luka (morska luka otvorena za javni promet - od lokalnog i županijskog značaja te priveza) unutar postojećeg akvatorija u cilju poboljšavanja maritivnih uvjeta i uvjeta za povezivanje sa ostalim većim mjestima u Kvarnerskom zaljevu (brodske linije, izletnički brodovi i sl.) Pod rekonstrukcijom se podrazumijeva izmještanje postojećih pristana, dogradnja postojećih ili izgradnja novih sekundarnih lukobrana ukoliko oni povećavaju maritivnu sigurnost luke.

5.1.3. Zračni promet

Članak 162.

(1) Pod prometnom površinom podrazumijeva se i područje zračne luke s područjem rezerviranim za razvoj aerodromskog terminala, koje je namijenjeno izgradnji građevina i uređenju površina u funkciji prometno-tehnoloških i prostornih potreba za odvijanja prometa zrakoplova, putnika i roba.

(2) Površina navedena u stavku 1. ovog članka određena je ovim Planom kao površina infrastrukturnih sustava - zračna luka Rijeka (IS1) na kartografskom prikazu br.1 Korištenje i namjena površina (mj. 1:25000) , br.2 Korištenje i namjena površina - Promet, pošta i telekomunikacije te br.4.1-4.8 Građevinska područja (mj. 1:5000).

(3) Koridor poletno-sletnog pristupa zračne luke, može se opremati potrebnom navigacijskom opremom i uređajima za odvijanje operacija prometovanja u i nad zračnom lukom.

(4) Da bi se promet u zračnoj luci Rijeka mogao sigurno odvijati potrebna su investicijska ulaganja u infrastrukturu, opremu i uređaje i to:

. rekonstrukcija i nadogradnja aerodomske zgrade od sadašnjih 2.000 m² putničkog prostora na daljnjih 1.000- 2.000 m²;

. osiguranje adekvatne svjetlosne signalizacije;

. sanacija uzletno-sletne staze i druga ulaganja u infrastrukturne objekte;

. ulaganja u opremu.

Granični prijelaz

Članak 163.

(1) Na području zračne luka Rijeka nalazi se stalni međunarodni granični zračni prijelaz I. kategorije u Republici Hrvatskoj koji je definiran Uredbom o graničnim prijelazima u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 97/ 96, 7/98, 81/99, 91/99, 110/99, 49/00, 69/00 i 79/05).

(2) U sklopu zračne luke nalazi se Carinska uprava koja obavlja graničnu kontrolu, a čiji se uvjeti izgradnje i opremanja određuju sukladno Uredbi o standardima i uvjetima koje moraju ispunjavati granični prijelazi za sigurno i ekonomično obavljanje granične kontrole (Narodne novine» broj 141/04) te drugim važećim propisima ili ugovorima.

Zaštitni zračni koridor

Članak 164.

(1) Zaštitni zračni koridor jest zaštitni prostor iznad kopna koji služi za sigurno odvijanje i zaštitu zračnoga prometa. Svi uvjeti, način, pravila i postupci letenja zrakoplova radi sigurnog odvijanja zračnog prometa odvijaju se u skladu sa Pravilnikom o letenju zrakoplova («Narodne novine» broj 75/06), Zakonu o zračnom prometu («Narodne novine» broj 132/98 i 178/04), odnosno drugim važećim zakonima, a pod kontrolom Hrvatske kontrole zračne plovidbe i operatera aerodroma.

5.1.4. Željeznički promet - žičara

Članak 165.

(1) Ovim su Planom utvrđuje trasa žičare sukladno kartografskom prikazu br. 1a - Korištenje i namjena površina - promet, pošta i telekomunikacije,a na lokaciji povijesne jezgre naselja Omišalj. Ista se namjenjuje prijevozu putnika i to:

- lokalnog stanovništva (povezivanje obalnog područja sa povijesnom jezgrom)

- turista (smještenih u ugostiteljsko-turističkom području)

- posjetioca (dnevnih gostiju koji stižu brodom u morsku luku otvorenu za javni promet, ili nekim cestovnim transportom)

(2) Izgradnja žičare dopuštena je neposrednom provedbom ovog Plana, a u suradnji sa nadležnom konzervatorskom službom.

5.2. Ostala infrastruktura

5.2.1. Vodoopskrba

Članak 166.

(1) Vododopskrba na području obuhvata ovoga Plana temelji se na vodopskrbnom sustavu jezera Njivice sa podzemnim bunarima te pridruženom vodoopskrbnom podsustavu Rijeka prema ovoj točki Odredbi te ostalim Odredbama ovog Plana, kao i utvrđenim vodoopskrbnm trasama/koridorima prema kartografskom prikazu br.2 Infrastrukturni sustavi i mreže (mj.1:25000).

(2) Ovim planom predviđa se manje korištenje voda s kopna, a veće korištenje mogućnosti izvora na otoku Krku. Kratkoročno rješavanje problematike vodoopskrbe otoka Krka sastoji se u povezivanju izvorišta Jezero i Ponikve, gradnja nove crpne stanice Ponikve,te rekonstrukcija i dogradnja uređaja za kondicioniranje vode u izvorištu Jezero. U daljnjem razvoju, mogućnosti otočkih izvora će se iscrpiti: Dugoročni razvoj vodoopskrbe otoka Krka temelji se na potpunijem korištenju vode s kopna. U okviru tog plana predviđena je doprema riječke vode u količini od oko 130 l/s, uz istobno napuštanje vode iz akumulacije Tribalj koja će se preusmjeriti na tvrtku INA d.d. - Rafinerija nafte Rijeka (Urinj). U okviru tog projekta tvrtka »Ponikve« će kupiti cjevovod koji ide Krčkim mostom do rezervara DINA i kroz njega preusmjeriti Riječku vodu za potrebe otoka Krka. Istodobno će se iz Jezera pumpati tehnološka voda u DINA petrokemiju. Potencijalni izvori vode akumulacija Zoretići, akumulacija Kupari (sliv Kupe), akumulacije Tribalj (sliv HE Nikola Tesla).

(3) Sjeverni i sjeverozapadni dio otoka Krka predviđeno je opskrbljivati vodom iz jezera Njivice i podzemnih bunara u njegovoj blizini, te vodom koja će se dovesti s kopna preko mosta. Iz ovih izvorišta opskrbljivati će se dio područja Njivice i Omišalj, te područja izvan općine Omišalj: dio područja Malinske, te Klimno-Šilo na sjeveroistoku.

Članak 167.

(1) Od novih sadržaja u sklopu Prostornog plana predviđa se u konačnosti:

. Područje Voz - Peškera - opskrba vodom iz vodospreme Voz

. Područje sportsko rekreacijske zone (R22-Selo) - opskrba vezana na novu crpnu stanicu i vodospremu uz jezero Njivice (V. Selo)

(2) Pri izgradnji vodopskrbnog sustava novoplaniranih sadržaja potrebno je paralelno graditi i sustav odvodnje istih sadržaja.

5.2.2. Odvodnja

Članak 168.

(1) Odvodnja na području obuhvata ovoga Plana temelji se na razdjelnim sustavima odvodnje čija je mreža usmjerena na CUPOV Omišalj i CUPOV Njivice -Malinska te ostalim pojedinačnim rješenjima odvodnje novoplaniranih sadržajaza čije su konecepcije izređeni Idejni projekti po sustavima (sustav Omišalj, sustav Njivice-Malinska).

Članak 169.

(1) Trasu odvodnog sustava potrebno je voditi javnim površinama, a samo iznimno neizgrađenim dijelom građevinskog područja ukoliko to zahtjevaju posebni uvjeti poput gravitacijskog tečenja. Ukoliko konfiguracija terena onemogućuje gravitacijski spoj na glavnu uličnu mrežu potrebno je predvidjeti gradnju pumpnih stanica.

Kanalizacijski sustav Omišalj

Članak 170.

(1) Postojećom Koncepcijom odvodnje predviđeni su prioriteti i etapna izgradnja planiranog sustava kanalizacije. Etapno izgrađeni sustavi planirani u četiri etape će funkcionirati kao funkcionalno-tehničke cjeline. U prvoj etapi izgradnje, osim kanalizacijske mreže stare jezgre i dijela tlačno-gravitacijskog kolektora, planirana je izgradnja uređaja za pročišćavanje smještenog na lokaciji Pernibe uz petrokemijski pogon, s podmorskim ispustom južnije od rta Knez gdje se ispuštaju u more na udaljenosti 1100m od obale.

(2) Lokacija za smještaj uređaja dana je na kartografskom prikazu br. 2 - Infrastrukturni sustavi i mreže, a sukladno idejnom projektu »Kanalizacija Omišalj« -, Hidroconsult d.o.o. Rijeka br. 174/96, srpanj 1997. i idejnom rješenju za Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda »Omišalj«, Hidroconsult d.o.o. Rijeka br. 269, 2003. Za potrebe smještaja uređaja za pročišćavanje (CUPOV) I. faze (mehanički predtretman) i konačne faze (dopunskog pročišćavanja - kemijski ili biološki uređaj) potrebno je rezervirati lokaciju površine oko 1 ha.

(3) Izvedba uređaja za čišćenje predviđena je u dvije faze. Pročišćivač je u I.fazi kapacitiran na 6550 ES (ljeti), a u II. fazi uređaj bi zadovoljio planskom periodu 2020.godine na 13200 ES u ljetnim, te 6500 ES u zimskim mjesecima. U drugoj fazi predviđena je gradnja obalnog kolektora dužine 1800 m te izvedba dvije crpne stanice CS sa sigurnosnim ispustima. U trećoj fazi predviđena je izvedba gravitacijske kanalazacijske mreže stambenog naselja istočno od stare jezgre Omišlja sa priključkom na glavni kolektor. U četvrtoj fazi predviđena je izgradnja tlačno-gravitacijskog kolektora Voz- Peškera, gravitacijskog kolektora zračne luke, tlačno-gravitacijskog kolektora kampa, gravitacijskog kolektora servisno-uslužne zone te tlačno-gravitacijskog kolektora JANAF-a. Osim kolektora, planira se izgradnja četiri crpne stanice te II. fazu uređaja za pročišćavanje.

Članak 171.

(1) S obzirom na značajne kanalizacijske probleme, za općinu Omišalj predviđena je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda za naselje Omišalj - kanalizacijska mreža u staroj jezgri, obalni kolektor s crpnim stanicama, kanalizacijska mreža istočno od stare gradske jezgre, kolektore za naselje Pušća Voz-Peškera, zračnu luku, autokamp, poslovnu zona Pušća i JANAF uz adekvatne crpne stanice, uz uređaj za pročišćavanje s podmorskim ispustom.

Kanalizacijski sustav Njivice-Kijac i Malinska

Članak 172.

(1) Razvoj zasebnih sustava odvodnje (Njivice - Kijac i Malinska) sa objedinjavanjem i zajedničkim uređajem za pročišćavanje i podmorskim ispustom u more na području rta Ćuf. Potrebna površina za uređaj iznosi oko 1,4 ha, a nalazi se na nadmorskoj visini od oko 12-13 m.n.m. koja je povoljna za gravitacijski pogon dugog podmorskog ispusta. Lokacija uređaja je na granici dviju općina (Omišalj- Malinska) na rtu Ćuf prikazana je na kartografskom prikazu br.2 -Infrastrukturni sustavi i mreže, a sukladno idejnom rješenju èZajednički uređaj za pročišćavanje otpadnih voda UPOV - Ćufè, (koji je izradio Rijekaprojekt - vodogradnja u Rijeci, studeni 2003.) za koji je izrađena Studija utjecaja na okoliš, i koja je prihvaćena od strane nadležnog Ministarstva. Ukupan kapacitet pročišćivača iznosi od 10000-50000 ES, odnosno u planskom periodu do 2010.g. od oko 34000 ES u sezonskom periodu, te 5200 u vansezonskom periodu. U planskom periodu do 2020.godine kapaciteti su 39000 Es u sezonskom, te 6900 ES u vansezonskom periodu.

(2) Za područje Njivica planiraju se 2 crpne stanice na glavnom kolektoru do Ćufa. Jedna na mjestu postojećeg ispusta u more i druga u uvali Kijac kojom će se otpadna voda iz obalnog kolektora vikend naselja Rosulje tlačiti u već postojeći glavni kolektor. Kanalizacija naselja Kijac već je gravitacijski spojena na glavni kolektor.

(3) U naselju Njivice prioritet jest izgradnja gravitacijskog kolektora u zoni èRosuljeè s ukupnom duljinom kanalizacijske mreže od 6,8 km i uz ulaganja od 9,5 mln kuna, te uređaj za pročišćavanje s podmorskim ispustom u vrijednosti od oko 25 mln kuna, odnosno ukupna ulaganja oko 34,5 mln kuna;

Članak 173.

(1) Otpadne vode područja ovoga Plana potrebno je prije ispuštanja u more pročistiti u CUPOV-a, čije su lokacije određene sukladno kartografskim prikazom br. 2 Infrastrukturni sustavi i mreže (mj.1:25000) te čija gradnja dozvoljava ovim Planom sukladno točki.5.2. ovih Odredbi te ostalim Odredbama ovog Plana.

(2) Od novih sadržaja u konačnosti se predviđa sljedeći način odvodnje:

. Područje Voz - Peškera - spoj na kanalizacijski sustav Omišalj

. Područje sportskih i rekreacijskih djelatnosti Veli vrh- spoj na kanalizacijski sustav Njivice

. Područje sportsko-rekreacijske zone (R22 -Selo)- spoj na kanalizacijski sustav Njivice

U faznoj izgradnji ovisno o opterećenju moguće je uz suglasnost Ponikve - Krk i Hrvatskih voda odvodnju riješiti:

- uz upotrebu pročišćavanja otpadnih voda biodiskom u sportsko-rekreacijskoj zoni - na lokaciji Selo i Veli vrh u unutrašnjosti otoka, te u ugostiteljsko-turističkoj zoni Voz (građevine u zoni Voz - Peškera) i Pušće te površinama infrastrukturnih sustava Pušće i zračna luka.

Članak 174.

Do izgradnje sistema odvodnje otpadnih voda, a unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, dozvoljava se priključak na sabirnu jamu za manju građevinu kapaciteta 10 ES, dok je za veći kapacitet obvezna izgradnja zasebnog uređaja uz gradnju bio diskova. Navedeno se može primjeniti samo unutar izgrađenog dijela naselja, dok se za neizgrađeni dio naselja obavezno treba predvidjeti izgradnja sistema odvodnje otpadnih voda.

Članak 175.

(1) Do riješevanja odvodnje otpadnih voda prema prethodnim člancima odvodnja otpadnih voda će se riješavat sukladno Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku, i to:

. na području četvrte zone zaštite mjere zaštite provodi se na sljedeći način:

- odovodnja i pročišćavanje otpadnih voda naselja potrebno je riješavati izgradnjom sustava javne odvodnje s drugim stupnjem pročišćavanja i disperznim ispuštanjem u podzemlje; kod individualnih stambenih objekata i u okviru poljoprivrednih gospodarstava pročišćavanje se vrši na vlastitom, tipskom uređaju drugog stupnja s ispuštanjem u podzemlje putem upojnog bunara; za objekte do 20 ES moguća je primjena trokomorne sabirne jame

- tehnološke otpadne vode rješavati u sklopu sustava javne odvodnje ili ako ne postoji sustav javne odvodnje pročišćavati samostalno na uređaju drugog stupnja i upuštati u podzemlje putem drenaže ili upojnog bunara; ako je moguće otpadne vode ponovno koristiti za tehnološku vodu ili navodnjavanje

- oborinske vode zagađene naftnim derivatima sa županijskih cesta i manipulativnih površina (A) prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i odvesti izvan zone ili nakon pročišćavanja sustavom odjeljivača ulja i/ili laguna, upustiti u podzemlje putem drenažnog sustava ili upojnog bunara ili (B) raspršenim ispuštanjem u zatravnjene drenažne kanale izgrađene uz cestu

(najpovoljnije riješenje odabrati na osnovi analize geotehničkih i hidrogeoloških obilježja područja)

. na području druge zone zaštite mjere zaštite provode se na slijedeći način:

- postojeći objekti moraju imati nepropusnu sabirnu jamu za sakupljanje otpadnih voda

- na državnoj cesti D 102 kroz drugu zonu Jezera Njivice oborinske vode nepropusnom kanalizacijom potrebno je odvesti izvan zone, a dionicu kroz drugu zonu akumulacije Ponikve riješiti sukladno prethodno navedenom(A) ili (B) rješenju

. na području prve zone zaštite mjere zaštite provode se na slijedeći način:

- sanitarne otpadne vode moraju se sakupljati u nepropusnu sabirnu jamu,

- vode od pranja uređaja za pročišćavanje odvesti izvan zone,

5.2.3. Energetski sustav

5.2.3.1. Naftovod

Članak 176.

(1) Ovim su Planom određeni koridori naftovoda sukladno kartografskom prikazu br.2 Infrastrukturni sustavi (mj.1:25 000), te njihova predviđena širina iznosi 40 m za postojeće te 100 m za planirane koridore.

(1) Građenje unutar koridora naftovoda može se obavljati isključivo uz suglasnost i posebne tehničke uvjete koje izdaje nadležna ustanova (Jadranski naftovod, Zagreb).

5.2.3.2. Plinoopskrba

Članak 177.

(1) Trase magistralnog plinovoda i planirane te alternativne trase plinovoda, kao i lokacije redukcijske stanice utvrđuju se sukladno kartografskom prikazu br. 2 - Infrastrukturni sustavi i mreže (mj. 1:25000).

(2) Područje otoka Krka može se opskrbljivati plinom na dva načina, plinom iz kontinentalnog dijela i uvozom iz kontinentalnog dijela i uvozom iz Rusije, te alžirskim plinom preko talijanskog transportnog sustava

(3) Plinovodi (planirani):

- magistralni plinovod Kamenjak-Kukuljanovo-Urinj- Omišalj

- alternativna trasa magistralnog plinovoda za međunarodni transoport podmorska dionica Pula-plomin-Omišalj, i kopnena trasa Omišalj-Delnice-Slovenija

(3) Redukcijska stanica (planirana):

- na području zapadno od groblja

(4) Ovim se Planom omogućuje i plinifikacija naselja Njivice i Omišalj. U tijeku je izrada idejnog projekta distributivne plinske mreže za naselja Omišalj i Njivice, koja će se izgraditi u skladu sa istim projektom.

5.2.3.3. Elektroopskrba

Članak 178.

(1) Ovim su Planom određeni pravci dalekovoda za opskrbu električnom energijom, kao i zaštitni pojasevi postojećih i planiranih dalekovoda sukladno kartografskom prikazu br. 2 Infrastrukturni sustavi i mreže (mj. 1:25000) i ovoj točki Odredbi Plana.

(2) Ovim se Planom određuju zaštitni pojasevi dalekovoda:

a) za 110 kV zračni dalekovod 19 m za postojeći, te 70 m za planirani koridor,

b) za 35 kV zračni dalekovod 20 m

I. Prijenosna mreža 110kV naponskog nivoa

Članak 179.

(1) Prema važećim razvojnim planovima prijenosne elektroenergetske mreže svi postojeći 110 kV vodovi zadržavaju se u funkciji koju imaju i danas, a zbog budućih potreba predviđena je izgradnja slijedećih elektroenergetskih postrojenja ovog naponskog nivoa:

- drugi 110 kV vod TS 400/220/110 kV Melina - (buduća TS 110/20 kV Kraljevica) - RS 110 kV Omišalj

- drugi 110 kV vod RS 110 kV Omišalj - TS 110/35 kV Krk (Gabonjin).

- TS 110/20 kV Omišalj

(2) Uz postojeću rasklopnu stanicu (RS 110kV) u Omišlju ugradit će se transformacija od 110/20 kV, pa će se time osigurati potpuna sigurnost u opskrbi općine i otoka Krka. Uz nove gopodarske i rekreacijske zone dovesti će se novi vodovi srednjeg napona.

II. Distributivna mreža 35kV naponskog nivoa

Članak 180.

(1) Razvojnim planovima elektrodistribucije nije predviđena izgradnja novih postrojenja ovog naponskog nivoa. Postojeći 35 i 10 kV naponski nivoi će se napustiti i zamijeniti sa 20 kV, stime da se postojeći 35 kV vodovi zadržavaju u funkciji magistralnih 20 kV vodova. Postojeća trafostanica 35/10(20) kV Omišalj izgrađena je kao provizorno riješenje i predviđeno je da se napusti po izgradnji TS 110/20 kV Omišalj.

5.2.4. Sustav telekomunikacije i pošte

Članak 181.

Detaljno razvrstavanje i uvjeti gradnje i korištenja za:

(1) poštanske građevine

- glavni poštanski uredi

HP - Hrvatska pošta ne planira izgradnju novih poštanskih ureda na području općine Omišalj.

(2) Ukoliko se utvrdi potreba gradnje novih poštanskih ureda, oni se mogu smještavati unutar svih građevinskih područja u skladu sa uvjetima za gradnju unutar građevinskog područja. Uvjeti i smjerenice građevina ove namjene preuzimaju se iz poglavlja za građevine javne i društvene namjene - upravne građevine (članka 65. i 66.).

(3) telekomunikacijske građevine

Postojeći i planirani međunarodni i magistralni vodovi, naznačeni su na kartografskom prikazu br.1a - Korištenje i namjena površina (Promet, pošta i telekomunikacije).

Ovim je Planom određena trasa međunarodnog (I. razine): Rijeka - Krk - Senj i magistralnih TK kabela (II. razine): Rijeka - Krk - Rab - Pag te alternativni pravac: Mali Lošinj - Krk - Senj, te prsten Njivice - Šilo - Crikvenica. Izgradnja distributivne telekomunikacijske kanalizacije predstavlja prvi korak ka mogućnosti pružanja novih usluga, a sam cilj Ht-a je izgraditi distributivnu kanalizaciju (DTK) do svih objekata na području obuhvata Plana. Za izgradnju nove, te rekonstrukciju dijela postojeće pristupne mreže treba se koristiti distributivna kabelska kanalizacija odgovarajućih kapaciteta, koij će se utvrditi projektima. U prostornom smislu telekomunikacijska kanalizacija je vezana u načelu uz ostalu infrastrukturu, poglavito uz cestovnu mrežu dok će s e priključivanje novih građevina na telekomunikacijsku mrežu izvoditi podzemnim kabelima ugrađenim u cijev kabelske kanalizacije.

Ovim je planom definirana i podmorska trasa komunikacijskog kabela (svjetlovod) koji povezuje Terminal Omišalj i Lučku upravu Rijeka (Lučki kontrolni centar u Rijeci), a u smislu što bolje kontrole aktivnosti koje se provode na području akvatorija Omišalj, brzine djelovanja u slučaju neželjenih događanja kao i povezivanja svih objekata JANAF-a u jedinstveni komunikacijski sustav.

(4) pokretne telekomunikacijske građevine

Infrastruktura javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži naznačena je na kartografskom prikazu br.1a - Korištenje i namjena površina (Promet, pošta i telekomunikacije). Pokrivenost signalom čitavog područja rješava se ugradnjom planiranih baznih postaja te uvođenjem novih generacija pokretnih telekomunikacija.

Tehnologije novih generacija telekomunikacijske infrastrukture kreću prema višim frekvencijama radi omogućenja bržeg protoka podataka, a time pak nalažu i povećanje broja pristupnih točaka. U slučaju UMTS mreža koje su na pomolu, to i praksi znači tri do četiri puta gušće lokacije antenskih sustava dok se istovremeno fizičke dimenzije novih antenskih sustava smanjuju, a smanjuju se i gustoće izračene snage.

Radi zadovoljenja razvoja telekomunikacijske infrastrukture pokretnih telekomunikacija dopušteno je:

- unutar građevinskog područja naselja smjestiti: fasadni antenski prihvat (tip A) koji ne prelazi visinu građevine, krovni antenski prihvat (tip B1) visine do 5,0 m od najviše točke građevine;

- unutar građevinskog područja naselja mogu se iznimno smjestiti: krovni antenski prihvat do 10,0 m (tip B2), ali samo na građevinama javne i društvene namjene, telekomunikacijskim objektima, objektima poslovne namjene i požarne zaštite

- sve tipove antenskih stupova (tip A, tip B1, tip B2, tip C1 i tip C2) moguće je postavljati samo izvan građevinskog područja naselja i izdvojenih namjena na udaljenosti većoj od 100 m od ruba građevinskog područja, te iznimno u isključivo poslovne zone (tip B2, tip C1).

Svaka gradnja i postavljanje antenskih prihvata i stupova mora biti u skladu sa važećim propisima i zakonima, a odnose se na isto, te uz suglasnost vlasnika i korisnika građevine (i/ili parcele) te suglasnost lokalne samouprave.

6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina

6.1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti

6.1.1. Zaštita prirodnih vrijednosti

Članak 182.

(1) U svrhu zaštite i unaprijeđivanja okoliša, ovim su Planom utvrđena osobito vrijedna područja koja su pod posebnom zaštitom te su određene mjere njihove zaštite. Postupak proglašenja, te način uređivanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode određen je Zakonom i posebnim propisima, a postupak se okončava kada se osobito vrijedni dijelovi prirode koji su izdvojeni prostornim planom upišu u Upisnik zaštićenih dijelova prirode. On se vodi pri nadležnom tijelu na osnovi stručne podloge (granica ucrtanih na kartama).

Članak 183.

(1) Na području općine Omišalj zaštićena su, odnosno predložena za zaštitu slijedeća područja prirodne baštine:

. posebni rezervat (na kopnu i podmorja)

. zaštićeni krajolik

. spomenik prirode (na kopnu i na moru)

Pregled površina zaštićenih cjelina, prema kartografskom prikazu br. 3 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja u mjerilu 1:25 000.

Članak 184.

(1) Ovim se Planom štite slijedeći vrijedni dijelovi prirode koji su predloženi i koji se preuzimaju iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 14/00), a čije su granice i lokacije utvrđene kartografskim prikazom br.3 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja (mj. 1:25 000):

1) posebni rezervat podmorja: uvala Blatna, uvala Pesja i cijela istočna obala otoka Krka, uz ornitološki rezervat

2) posebni rezervati (botaničko-zoološki-hidrološki kao vrijedni dijelovi prirode predloženi za zaštitu-na kopnu): Jezero kraj Njivica

3) značajan krajobraz

. Otok sv. Marko, uvala Selehovica-Voz

. Njivice-Blatna-Zaglav, otok Krk

. rt Ćuf

4) spomenik prirode: Spilja Biserujka, sve veće lokve otoke Krka

5) spomenik prirode na moru (kao vrijedni dijelovi prorode predloženi za zaštitu- na moru): Uvala Voz

6) zaštićeno podmorje:

. podmorje oko sv. Marka,

. dio istočne obale otoka Krka

7) potezi morske obale, radi očuvanja prirodnog izgleda

- cijela istočna obala otoka Krka

. od Uvale Slivanjska do Uvale Peškera,

. od Rta Bejavec do Rta Glavina,

. cjelokupna obala otoka Sv. Marka,

. od Uvale Voz (izvan nautičkog centra) do Uvale Vodotoč,

. od Uvale Batice (izvan područja radne zone) do Uvale Dumboka,

. od Uvale Kijac do rta Čuf,

. Uvala Omišalj.

- dio zapadne obale otoika Krka:

. od uvale Batica do uvale Dumboka

6.1.1.1. Posebni rezervat

Članak 185.

(1) Posebni rezervat je područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog značenja i namjene. Posebni rezervat može biti: botanički (floristički, šumske vegetacije i dr.), zoološki (ornitološki, ihtiološki i dr.), geološki, hidrološki, rezervat u moru i dr.

(2) U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom: branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, unošenje alohtonih vrsta, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i slično. (čl. 12. Zakona o zaštiti prirode, NN br. 70/05).

(3) Ovim se Planom štite sljedeći posebni rezervati čija su područja utvrđena kartografskim prikazom br. 3 Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Uvjeti korištenja, područja posebnih ograničenja u prostoru (mj.1.25 000):

. Posebni rezervat (hidrološki) - Jezero Njivice

. Posebni rezervat podmorja - uvala Blatna i uvala Pesja

(4) Obalni pojas neposredno uz područje posebnog rezervata podmorja štiti se, osim u širini pomorskog dobra, i u širini pripadajućeg obalnog pojasa od 150 m (u dubinu kopnenog dijela) unutar područja dominantno prirodnog okoliša, a tamo gdje taj uvjet ne može biti ispunjen, do granice odnosnog područja namjene. Unutar ovog područja nije dopuštena izgradnja.

Članak 186.

a) Posebni rezervat (hidrološki) - Jezero Njivice

(1) Jezero Njivice jest glavno vodocrpilište na području općine Omišalj. Područje Jezera, kao i prostor u slivnom području nalazi se u vodozaštitnoj zoni. Mjere zaštite na području vodozaštitne zone određene su Zakonom o vodama (NN br. 107/95), odnosno Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN br. 55/02 i naknadno donesenim).

Članak 187.

b) Posebni rezervat podmorja - uvala Blatna i uvala Pesja

(1) Područja -uvala Blatna i uvala Pesja su zbog zaštite životnih zajednica označena kao posebni rezervati podmorja. Unutar tih područja nije dozvoljeno ronjenje, osim u znanstvene svrhe i posebno dopuštenje koncesionara, niti približavanje čamaca na 100 m od obale. Na području uvala nije dozvoljen podvodni ribolov, kao i plovidba i sidrenje čamaca, osim za potrebe istraživanja.

(2) Zaštita posebno vrijednog područja proizašla je na temelju procjene životnih zajednica u podmorju, kao i posebnih geomorfloških vrijednosti podmorja.

Članak 188.

c) Posebni rezervat (geomorfološko-hidrološki) - cijela istočna obala otoka Krka

(1) Veći dio istočne obale predstavlja strma hridinasta obala, te podmorske litice velikih nagiba (45Ê-90Ê) koje su bogate zajednicama koraligena i fotofilnih algi, a česti su i podmorski sipari. Ova su dva područja zbog zaštite životnih zajednica te posebnih geomorfloških vrijednosti podmorja označena kao posebni rezervati. Unutar tih područja nije dozvoljeno ronjenje, osim u znanstvene svrhe i posebno dopuštenje koncesionara, niti približavanje čamaca na 100 m od obale.

6.1.1.2. Značajni krajobraz

Članak 189.

(1) Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvrđen sukladno Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05).

(2) U zaštićenom krajoliku nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen zaštićenim, kao ni pristup čamcima nliže od 100 m, osim uz dopuštenje koncesionara.

Članak 190.

(1) Ovim se Planom štite sljedeći krajolici, a sukladno kartografskom prikazu br. 3 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja u mjerilu 1:25 000:

. Značajan krajobraz - Otok sv. Marko, uvala Selehovica-Voz

. Značajan krajobraz - Njivice-Blatna-Zaglav

. Značajan krajobraz-Rt Ćuf

6.1.1.3. Spomenik prirode

Članak 191.

(1) Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode, koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost.

(2) Spomenik prirode može biti geološki (paleontološki, mineraloški, hidrogeološki, strukturno-geološki, naftno- geološki, sedimentološki i dr.); geomorfološki (špilja, jama, soliterna stijena i dr.), hidrološki (vodotok, slap, jezero i dr.), botanički (rijetki ili lokacijom značajni primjerak biljnog svijeta i dr.), prostorno mali botanički i zoološki lokalitet i drugo.

Članak 192.

(1) Ovim se Planom štite sljedeći spomenici prirode, a sukladno kartografskom prikazu br. 3 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja (1:25 000):

. Spomenik prirode - Spilja Biserujka

. Spomenik prirode - sve veće lokve otoka Krka

. Spomenik prirode (na moru) - Uvala Voz

(2) Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini koja čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.(čl.15 Zakona o zaštiti prirode, NN br. 70/05).

(3) U cilju učinkovite zaštite čovjekova okoliša, provedba ovoga Plana temelji se na monitoringu te programima upravnog, planerskog i graditeljskog karaktera.

6.1.1.4. Zaštićeno podmorje

Članak 193.

(1) Ovim se Planom štite sljedeća podmorja (geomorfološko-hidrološki), a sukladno kartografskom prikazu br. 3 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja u mjerilu 1:25 000:

. Zaštićeno podmorje - podmorje oko sv. Marka

. Zaštićeno podmorje - istočna obala otoka Krka

Članak 194.

(1) Obalno područje uz otočić Sv. Marko, kao i obala i podmorje istočne obale otoka Krka od Voza do Rudina kao područje od ekološke vrijednosti predviđeno je ovim Planom za područje sa zaštitom podmorja unutar kojeg je moguća rekreativna djelatnost ronjenja. Pristup čamcima bliže od 100 m obali nije dopušten, osim uz dopuštenje koncesionara.

(2) Područja zaštićenog podmorja, navedena u prethodnom članku, predstavljaju područja vrijednog podmorskog krajolika. Osim za uobičajene načine korištenja, rezervat se koristi za ronjenje koje zahtijeva dodatnu opremu za ronjenje i zadržavanje pod morem. Radi sprečavanja narušavanja uvjeta za egzistenciju biocenoza podmorja, potrebno je održavati pojačan nadzor.

6.2. Kulturno-povijesne cjeline

Članak 195.

(1) U cilju očuvanja kulturnog i prirodnog nasljeđa, ovim se Planom štite slijedeće građevine kulturne baštine, te povijesnih sklopova i cjelina:

A. arheološka baština:

I. arheološko područje

II. arheološki pojedinačni lokalitet - kopneni

III. arheološki pojedinačni lokalitet - podmorski

B. povijesna graditeljska cjelina: gradska seoska naselja (povijesne strukture)

C. povijesni sklop i građevine:

I. graditeljski sklop.

II. civilna građevina

III. sakralne građevine

D. etnološka baština

(2) Zaštitu kulturno-povijesnih cjelina iz ove točke potrebno je provoditi sukladno kartografskom prikazu br.3 Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Uvjeti korištenja, područja posebnih ograničenja u prostoru te ovoj točki Odredbi Plana.

Članak 196.

(1) U cilju očuvanja kulturnog i prirodnog nasljeđa, ovim se Planom štite slijedeće građevine kulturne baštine, te povijesnih sklopova i cjelina:

A. arheološka baština:

I. arheološko područje: 1. zone zaštite šireg područja grada Omišlja, arheološkog lokaliteta Fortičina i arheološkog lokaliteta Fulfinum - Mirine, 2. zone zaštite užeg područja arheološkog lokaliteta Fortičina, 3. zona zaštite arheološkog lokaliteta Fulfinum - Mirine

II. arheološki pojedinačni lokalitet - kopneni: 1. Ćuf, 2. Fortičina, 3. Fulfinum, 4. Gromašica, 5. Kula na Mirinama, 6. Otok Sveti Marko, 7. Crkva nepoznatog titulara na lokalitetu Mirine, 8. Mohorov, 9. Mirine, 10. Voz;

III. arheološki pojedinačni lokalitet - podmorski: 1., 2., 3. Lokalitet Sveti Marko/Voz, 4. Peškera, 5. Pesja, 6. Sepen, 7. Blatna, 8. Slatina

B. povijesna graditeljska cjelina: gradska seoska naselja (povijesne strukture) - 1. zona zaštite uže, urbane jezgre grada Omišlja, 2. zona zaštite uže okolice povijesne, urbane jezgre grada Omišlja koja obuhvaća etnološku cjelinu Staje

C. povijesni sklop i građevine:

I. graditeljski sklop. 1. uvala Voz, 2. Vošćica

II. civilna građevina: 3. kameni objekt tzv. Kapelice, 4.povijesne prometne infrastrukture

III. sakralne građevine: 1. Župna crkva Uznesenja Marijina, 2. Sv. Ivana Krstitelja, 3. Crkva sv. Jelene na Placi, 4. Crkva sv. Antona Padovanskog, 5. Sv. Agate, 6. Sv. Jelena na Dolu, 7. Sv. Nikola, 8. Sv. Martin na lokalitetu Ruženj- Zagradi (u selu Sveti Martin), 9. Sv. Marina, 10. crkva i samostan sv. Nikole u uvali Sepen, 11. Crkva nepozantog titulara na lokalitetu Okladi (Mirine), 12. Sv. Ćiril, 13. Crkva Majke Božje Karmelske na Vošćici 14. Sv. Josip, 15. Sv. Duh na groblju, 16. Sv. Martin, 17. Sv. Lucija, 18. Sv. Mihovil na lokalitetu Hamčec, 19. Sv. Kvirin, 20. Sv. Marija od porođenja (Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije) u Njivicama, 21. Sv. Ivan Zlatousti, 22. Sv. Hemargora

D. etnološka baština: 1. Štaje kod Omišlja, 2. cjelina Zaglav, 3. cjelina Voz, 4. selo Sveti Martin (arheološko- etnološki lokalitet)

Članak 197.

(1) Svaka građevina, odnosno sklop i cjelina koji se štite ovim Planom, a koji su navedeni u prethodnom čalnku, predstavljaju kulturno dobro. Stoga je za intervenciju bilo kojeg tipa na kulturnom dobru potrebna suglasnost nadležne Uprave za zaštitu kulturnih dobara, odnosno Konzervatorskog odjela u Rijeci.

(2) Intervencija na kulturnom dobru, iz stavka 1. ove točke, se odnosi na sanaciju, rekonstrukciju, restauraciju, adaptaciju, promejnu namjene, uklanjanje trošne građevine u kontaktnoj zoni zaštćene zone ili unutar zaštićene zone, kao i građenje građevina u zaštićenoj zoni.

(3) Ukoliko je Uprava za zaštitu kultrunih dobara, odnosno Konzervatorski odjel u Rijeci odredio I. i II. kategoriju zaštite nad određenom zonom ili pojedinačnom gra

đevinom, nad tim će se područjima postupati prema konzervatorskom elaboratu, odnosno propisanim uvjetima za izradu arhitektonske i urbanističke dokumentacije.

6.2.1. Arheološka baština

Članak 198.

(1) Ovim se Planom, osim registriranog arheološkog područja Mirine, određuje i zaštita ostalih arheoloških područja i lokaliteta sukladno kartografskom prikazu br. 3 Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Uvjeti korištenja, područja posebnih ograničenja u korištenju te sukladno ovoj točki Odredbi Plana:

(2) Na lokalitetima arheološke baštine zabranjuju se svi građevinski i zemljani radovi koji zadiru u kulturne slojeve pod i nad zemljom bez prethodne suglasnosti nadležne Uprave za zaštitu kulturnih dobara, odnosno Konzervatorskog odjela u Rijeci.

(3) Mirine

Uvjeti zaštite:

. čuvati intaktno

. potrebna daljnja arheološka istraživanja i konzerviranje

. mogućnost arheološke prezentacije

. unutar zone zaštite ne dozvoljava se izgradnja izuzev postave montažnih građevina sukladno članku 107. Ovih Odredbi

Ne dozvoljavaju se intervencije bilo kojeg tipa bez konzultacije nadležnog Konzervatorskog odjela

Status / način zaštite: Registrirani lokalitet, br. Registracije 308.

(4) Ovi uvjeti zaštite vrijede i za slijedeće arheološke lokalitete koji se predlažu za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske:

1. Ćuf

2. Fortičina

3. Fulfinum

4. Gromašica

5. Sveti Marko (potrebno je sustavno arheološko istraživanje lokaliteta i sanacija sačuvanih perimetralnih i pregradnih zidova objekata kao i ostataka cisterne i crkve sv. Ivana Zlatoustog)

6. Mohorov

7. Poluotok Voz

Članak 199.

(1) Ovim se Planom štite sljedeći hidroarheološki lokaliteti sukladno kartografskom prikazu br. 3 Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Uvjeti korištenja, područja posebnih ograničenja u korištenju te sukladno ovoj točki Odredbi Plana: sv. Marko/Voz, Peškera, Pesja, Sepen, Blatna, Slatina

(2) Uvjeti zaštite:

. ne dopušta se ronilačka aktivnost bez prethodne dozvole nadležnog tijela

. ne dopušta se bilo kakvo diranje, premiještanje ili oštećivanje artefakata

. ne dopušta se foto ili videosnimanje za javnu objavu bez prethodne dozvole nadležnog tijela

. ne dopušta se bilo kakvo kopanje dna ili dizanje mulja radi otkrivanja artefakata ili brodske konstrukcije

. predlažu se hitni terenski pregledi podmorja uvale (za lokalitete od 2 do 6)

. na poziciji na kojoj se kulturno dobro nalazi i unutar prostornih međa, ne dopušta se sidrenje plovila (odnosi se samo na lokaciju 1. Sveti Marko)

6.2.2. Povijesna graditeljska cjelina

Članak 200.

(1) Ovim se Planom štiti povijesna struktura odnosno povijesna graditeljska cjelina koja obuhvaća zonu zaštite uže povijesne urbane jezgre grada Omišlja, te njenu užu okoliicu koja obuhvaća etnološku cjelinu Staje, a čije su granice određene kartografskim prikazom br. 3 Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Uvjeti korištenja, područja posebnih ograničenja u korištenju sukladno kozervatorskoj studiji. Detaljniji uvjeti zaštite prethodno navedenih područja zadati će se planovima užeg područja, kojima će se uz smjernice konzervatorkske studije štitii povijesni identitet, planska matrica i gabariti te građevne strukture povijesnih građevina.

(2) Radi poticanja i očuvanja stambene funkcije jezgre, dosegnuti opseg centralnih funkcija zadržava se na zatečenim površinama, bez njihova bitnog povećanja. Odredbama za provođenje ovoga Plana i mjerama aktivne zaštite poticat će se obnova graditeljskog fonda pomirenjem funkcije suvremenog stanovanja i očuvanja izvornog izgleda građevina, te uređenje ambijenata, javnih površina i prostora jezgre i njoj kontaktnog područja

6.2.3. Povijesni sklop i građevine

Članak 201.

(1) Ovim se Planom štite povijesni sklopovi i građevine, odnosno graditeljski sklopovi, civilne i sakralne građevine sukladno kartografskom prikazu br. 3 Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Uvjeti korištenja, područja posebnih ograničenja u korištenju te sukladno točki 3.4.3.2. Tekstualnog dijela Plana:

a. Zaštita povijesnih objekata profanog karaktera:

. Objekt nad uvalama Voz i Peškera (»Kapelica«)

. Kameni most na lokalitetu Kamenjak

. Kameni most na lokalitetu Čuf

. Sačuvani dio stare ceste između Omišlja i Voza

. Izvidnica na poluotoku Tenka

. Objekti u uvali Sepen

. Kameni most sa predjela Kamenjak

. Stube i prilazi na padinama pod gradom

b. Zaštita sakralnih objekata:

. Župna crkva Uznesenja Marijina

. Sv.Ivana Krstitelja

. Crkva sv. Jelene na Placi

. Crkva sv. Antona Padovanskog

. Sv. Agate

. Crkva sv. Jelene na Dolu

. Sv. Nikola

. Crkva sv. Martina na lokalitetu Ruženj-Zagradi (u selu Sveti Martin)

. Sv. Marina

. Crkva i samostan sv. Nikole u uvali Sepen

. Crkva nepoznatog titulara na lokalitetu Okladi (Mirine)

. Sv. Ćiril (na Kurilovu)

. Crkva Majke Božje Karmelske na Vošćici

. Crkva sv. Josipa u Vozu

. Sv. Duh na groblju

. Sv. Martin

. Crkva sv. Lucije

. Crkva Sv. Mihovila na lokalitetu Hamčec

. Crkva sv. Kvirina na Glavi

. Sv. Marija od Porođenja (Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije) u Njivicama

. Crkva sv. Ivana Zlatoustog

. Crkva sv. Hemargore

(2) Kod bilo kakih intervencija i zemljanih radova nad građevinama i sklopovima, ili u okolini istih područja, potrebna je suglasnost nadležne Uprave za zaštitu kulturnih dobara, odnosno Konzervatorskog odjela u Rijeci.

(3) Uvjeti zaštite:

a. svi sakralni objekti moraju se čuvati intaktno

b. u slučaju bilo kakve intervencije u objekt ili njegovu okolinu obavezno treba konzultirati nadležni Konzervatorski odjel (u Rijeci)

c. kod sakralnih objekata lociranih izvan naselja prostor u neposrednoj blizini crkve potrebno je stručno istražiti te je potreban nadzor nadležnog Konzervatorskog odjela kod bilo kakvih zemljanih radova u blizini objekata

d. nakon stručnih istraga, sanacije i konzervacije potrebno je i procijeniti najprikladniji oblik prezentacije

e. Svi su sakralni objekti predloženi za pojedinačni upis objekata u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

6.2.4. Etnološka baština

Članak 202.

(1) Ovim se Planom štite etnološka baština, odnosno etnološka područja sukladno kartografskom prikazu br. 3 Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Uvjeti korištenja, područja posebnih ograničenja u korištenju te sukladno točki 3.4.3.2. Tekstualnog dijela te ovoj točki Odredbi Plana:

- Zaštita etnoloških cjelina:

a. Voz

Prijedlog kategorije zašite: 2. kategorija

Način /status zaštite: Zaštita kroz Prostorni plan

b. Zaglav

Prijedlog kategorije zašite: 2. kategorija

Način /status zaštite: Zaštita kroz Prostorni plan

c. Kompleks gospodarskih objekata: Štaje sa magarima, jara, mošuna i gubna kod Omišlja

Bitno je i očuvanje tradicionalnog karaktera vrtnih površina ne samo korištenjem ambijentalnog zelenila već i održavanjem suhozida-gromača (treba izbjegavati opločenja većih zelenih površina i zidanje ogradnih zidova rustikom). Dakako najbitnije je takvu izgradnju ipak limitirati na način da se sačuvaju vrijednosti cjeline štala i njihovog okoliša kao jedinstvenog kultiviranog krajolika. Stoga ukoliko postoji interes za adaptaciju treba ga putem detaljnog plana uređenja i adekvatne konzervatorske podloge kanalizirati i precizirati.

Prijedlog kategorije zašite: 2.kategorija

Način /status zaštite: Upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, broj registracije 189, broj rješenja 340/1 od 02. 09. 1968. godine

- Zaštita arheološko-etnoloških lokaliteta:

a. Selo Sveti Martin

Nakon istraživanja predlaže se, u suradnji konzervatora, lokalne samouprave i turističke zajednice, sanacija i eventualna rekonstrukcija pojedinih dijelova naselja te primjerena prezentacija javnosti.

Prijedlog kategorije zašite: 1. kategorija

Način /status zaštite: Prijedlog za upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

6.3. Vodne površine

Članak 203.

Vodne površine u općini Omišalj čine:

- more

- vodotoci

- Jezero Njivice

Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se i na prostor ispod i iznad vodne plohe, a naznačena je u grafičkom prikazu br. 1 - Korištenje i namjena površina u mj.1:25000.

6.3.1. More

Članak 204.

(1) Namjena mora određuje se u smislu primarne namjene za koju se koristi obalni pojas, more u širini od 300 m od obalnog ruba i podmorje. Namjena mora je određena kartografskim prikazom br.1 - Korištenje i namjena površina u mj. 1:25 000, te se ona dijeli na:

- športsko -rekreacijska namjena -centar za vodene sportove (R5)

- more u sastavu lučkog područja

- obalno more - sport i rekreacija

- ostala morska površina

(2) Cijeli morski pojas u širini od 300 m od obalnog ruba namijenjen je sport i rekreaciji građana s izdvojenim područjima centara za vodene sportove, te more u sastavu lučkog područja za koje je također definiran pojas mora u širini od 300 m. Unutar definiranog pojasa od 300 m određene su i četiri zone sidrišta namijenjene različitim teretnim, turističkim i drugim brodicama. Plovni putevi obalne plovidbe određuju se u skladu s pomorskim propisima, uzancama i kompetiencijama Lučke kapetanije.

Članak 205.

(1) Športsko-rekreacijska namjena - centar za vodene sportove (R5) namijenjeno je prvenstveno korištenju morske površine za sport i rekreaciju uz pomoć plovila na motorni pogon. Radi specifičnih zahtjeva tih sportova i nekompatibilnosti s potrebama drugih korisnika, morski pojas ovih zona potrebno je jasno obilježiti.

(2) A. područje za vodene sportove R5-1 Voz-Peškera

Područje za vodene sportove vezano je uz obalno područje Ugostiteljsko-turističke namjene - turističko naselje ugostiteljsko-rekreativnog tipa (T2-2). Namijenjeno je gradnji i uređenju površina za potrebe rekreacije na moru: igrališta za sportove vodom, ski-lift, smještaj objekata za pružanje ugostiteljske usluge,za spremanje plažnih i ostalih rekvizita za potrebe centra za vodene sportove (padobran, kolutovi. skuter na vodi...), akvagan, molici za privez i sl.

(3) B. područje za vodene sportove, R5-2 Večja

Područje za vodene sportove vezano je uz obalno područje ugostiteljsko - turističke namjene - hoteli (T1). Namijenjeno je gradnjii uređenju površina za potrebe rekreacije na moru: igrališta za sportove na moru, utvrdice za privez, smještaj objekata za pružanje ugostiteljske usluge, za spremanje plažnih i ostalih rekvizita za potrebe centra za vodene sportove (kolutovi, banane, skuter na vodi...)

(4) C. područje za vodene sportove, R5-3 Veli vrh

Područje za vodene sportove vezano je uz obalno područje rekreacijske namjene - Veli vrh. Namijenjeno je gradnjii uređenju površina za potrebe rekreacije na moru: igrališta za sportove na moru, utvrdice za privez, smještaj objekata za pružanje ugostiteljske usluge,za spremanje plažnih i ostalih rekvizita za potrebe centra za motonautičke sportove (kolutovi, banane, skuter na vodi...).

Članak 206.

(1) More u sastavu lučkog područja jest akvatorij u širini od 300 m od obalnog ruba pridružen prethodno navedenim morskim lukama, a koji je utvrđen kartografskim prikazom br. 1 Korištenje i namjena površina (mj. 1:25 000). Iznimno je akvatorij širi od 300 m na području Omišaljskog zaljeva gdje je lučko područje definirano polovinom samog zaljeva. Unutar istog područja određene su plovne rute brodova, a mogu se koristiti za nesmetano odvijanje pomorskog prometa.

Članak 207.

(2) U sklopu obalnog mora, a uz područja vezana na građevinska područja izdvojene namjene, ugostiteljsko - turističke namjene, planiraju se i dijelovi za privez, a čije su lokacije, na kartografskom prikazu br.1. Korištenje i namjena površina, označene simbolom PZ.

(3) Uz rekreacijske zone na moru vezane su i površine uređenih plaža na kopnu (koje mogu biti unutar građevinskog područja naselja, unutar površine izvan naselja za izdvojene namjene, ugostitteljsko-turističke namjene ili uz zone sportsko - rekreacijske namjene). Akvatorij uređenih plaža predstavllja morsku površinu širine 150 m određenu za uređenu morsku plažu, a čije su površine obuhvaćene planom užeg područja. Unutar akvatorija uređene plaže obavljaju se sve djelatnosti funkcionalno vezane uz uređeni dio uređene plaže.

Članak 208.

(1) PZ - privez u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene

Na području namjene »priveza u prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene« planira se gradnja i uređenje pomorske građevine odnosno potrebne infrastrukture za sigurnost plovila, sanitarne prostorije, prostorije za odlaganje opreme i održavanje luke te opremu i uređaje za održavanje sigurnosti, zaštite od požara, zaštitu okoliša i dr.

(2) Gradnji građevina i uređenju površina pristupa se temeljem prostornog plana užeg područja te procjene utjecaja na okoliš.

(3) Područje privezišta izravno se naslanja na turističko građevinsko područje te područja unutar naselja i s njima može biti povezano funkcionalno, sadržajno i komercijalno.

Članak 209.

(1) Ostala morska povšina (MP) predstavlja preostalo morsko područje Općine Omišalj. Unutar njega određene su plovne rute brodova za luku u Rijeci, plovne rute tankera i specijalnih brodova, sidrišta, trasa podmorskog produktovoda Omišalj-Kostrena, trasa podmorskog dalekovoda, te trasa podmorskog naftovoda. Osim odvijanja pomorskog prometa, koriste se za ribarenje, ronjenje i sl.

6.3.2. Vodotoci

Članak 210.

(1) Vodotoci (bujice) kao površinski vodni tokovi namijenjen su zbrinjavanju slivnih voda i zaštitu od poplava, dok je osnovna namjena i korištenje prostora Jezera Njivica (V) vodoopskrba, te su naznačeni u kartografskom prikazu br. 1- Korištenje i namjena površina u mj. 1:25000. Vodne površine vodotoka, odnosno bujica obuhvaćaju prirodno ili izgrađeno korito te pojas uz sam vodotok (javno dobro, vodno dobro - inundacijski pojas) sukladno odredbama Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95) i ostalim važećim zakonskim propisima.

(2) Dijelovi vodotoka koji se nalaze unutar građevinskih područja izdvojene namjene, vodotok i pripadajući pojas ovim se Planom tretiraju kao integralni dijelovi namijenjenog područja, te se kao takvi trebaju obrađivati prostornim planovima užeg područja, a u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.

6.3.3. Jezero

Članak 211.

(1) Jezero Njivice je Prostornim planom županije Primorsko - goranske namijenjeno za vodoopskrbu. Polovica Jezera obuhvaćena Prostornim planom uređenja općine Omišalj naznačena je na kartografskom prikazu br. 1 - Korištenje i namjena površina te obuhvaća površinu od 46,02 ha. Osim izgradnje građevina u funkciji kaptiranja i crpljenja vode, te postrojenja u funkciji obrade pitke vode, a u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, nikakva druga izgradnja nije dozvoljena (I. zona zaštite).

6.4. Područja posebnih ograničenja u korištenju

Članak 212.

(1) U kategoriji posebnih ograničenja u korištenju, na kartografskom prikazu br. 3 Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Uvjeti korištenja, područja posebnih ograničenja u prostoru (mj. 1:25000) evidentirano je sljedeće:

A.Krajobraz

U kategoriji područja posebnih obilježja - krajobraza, evidentirani su osobito vrijedni predjeli:

. točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza:

- ulegnuće Pušće u blizini mosta

- pristupna cesta prema Vozu

- potez uz Jezero

. panoramske vrijednosti imaju sve vizure s povijesne graditeljske cjeline Omišlja

. svi pogledi na graditeljsku cjelinu Omišalj na uzvisini su značajni (okruženi zaštitnim zelenilom), osobito oni s morske strane,

. svi pogledi na Fortičinu i na arheološko područje Mirine

(2) B.Tlo (geotehničke značajke)

U kategoriji područja posebnih obilježja - tlo, evidentirana su područja pojačane erozije i to uz obalna područja:

- jugozapadnu padinu otočića sv. Marko

- sjeveroistočnu padinu uz uvalu Voz

To su područja intenzivne erozije i padinskih procesa (osipavanje i obrušavanje). Zbog opasnosti od poremećaja stabilnosti terena, odnosno aktiviranja klizišta kao i povećanja erozije nisu dopušteni geotehnički zahvati (u planiranju i izvedbi) bez prethodnih istraživanja. Iste se odnosi i na planiranje i građenje pomorskih objekata (obalnih i vanobalnih, gdje osim toga treba provesti i hidrodinamička istraživanja) zbog opasnosti od mogućeg podlokavanja i poremećaja stabilnosti podmorskih pokosa. Također nije dopušten podmorski iskop (rudarenje) pijeska za potrebe građenja. Zaštita od erozija i bujica propisuje se sukladno Zakonu o vodama, čl.93-95 (»Narodne novine« broj 107/ 95) i drugim odgovarajućim mjerama.

Cijelo područje općine nalazi se na području najvećeg inteniteta potresa (VII. i viši stupanj zaštite).

(3) C. Područja za iskorištavanje mineralnih sirovina

Na sjevernom području općine, na lokaciji Voz - Peškera planirana je izgradnja 80-tih godina izgradnja brodogradilišta »3. maj« i širokim iskopima u samoj uvali Odustajanjem »3. maja« od gradnje svog pogona, na istoj lokaciji započinje se sa eksploatacijom kamena s koje je do 2005. godine izvađeno preko 600.000 m³ kamena. Kamenolom je još uvijek aktivan iako nije bio planiran ni u jednom prostornom planu uređenja, no planira se njegovo zatvaranje i sanacija, odnosno prenamjena. Prostornim planom Županije te ovim Planom na istoj je lokaciji planirano područje ugostiteljsko

- turističke namjene sa pratećim sadržajima sportske lučice i centrom za sportove na vodi.

(4) D. Zone ograničenja i zabrane

Zona zabrane izgradnje obuhvaća:

- izvorište vode za piće: Jezero Njivice

- posebno zaštićeni objekt prirode: otočić sv.Marko

(5) E. Vode

Zone jakog ograničenja jesu:

- I., II. i III. zona vodozaštite te površinski vodotoci Jezera Njivice, kao i ostali površinske vode (vodotoci, bujice)

- biološka vrijednost obalne crte, podmorja i priobalja: Rt Šilo-uvala Vodotoč, Rt Zaglav-uvala Dražica, Rt Ćuf- uvala Kijac, Čižići-uvala Peškera

- područje od uvale Slivanjska do uvale Peškera u kategoriji zaštićenog podmorja

- II. kategorija (KTG) mora cijelom dužinom obalne crte zone od Krčkog mosta zapadnom stranom otoka do Rta Ćuf

Članak 213.

(1) Vodozaštitno područje predstavlja površinu vodozaštitnog područja izvorišta Jezera Njivice. Ono na temelju Zakona o vodama te Pravilnika o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (»Narodne novine« broj 55/02) odnosno Zaštite krških vodonosnika pokriva područje I. zone - zone strogog režima zaštite i II. zone - zone strogog ograničenja te sveukupno obuhvaća površinu od 270,6 ha. Osim izgradnje građevina u funkciji kaptiranja i crpljenja vode, te postrojenja u funkciji obrade pitke vode, a u skladu s pozitivnim zakonskim propisima, nikakva druga izgradnja nije dozvoljena (I. zona zaštite). U II. zoni se osim nedozvoljene gradnje industrijskih pogona i drugih građevina koje mogu ugroziti kakvoću podzemnih voda, te gradnje prometnih koridora i groblja, zabranjuje poljodjelska proizvodnja (osim proizvodnje zdrave hrane) i stočarska proizvodnja (osim za potrebe obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva). Ograničenja na drugim površinskim vodama (vodotoci, bujice) provodi se sukladno čl. 106. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/05).

Članak 214.

(1) Zaštićeno podmorje jest područje vrijednog podmorskog krajolika, a definirano je točkom 6.1.1.4. ovog Plana.

7. Postupanje s otpadom

Članak 215.

(1) Ovim su Planom na području općine Omišalj utvrđena sabirna dvorišta dok će se lokacije reciklažnih otoka čije će se odrediti planovima užih područja. Reciklažni otoci moraju sadržavati višestruke kontejnere za sakupljanje papira, stakla, limene ambalaže i dr. s kojih se otpad odvozi na sabirna dvorišta. Jedno se takvo dvorište (POSAM) nalazi na području Omišlja izvan građevinskog područja naselja, a unutar područja proizvodne namjene (I2), a drugo u naselju Njivice. Sabirna dvorišta (POSAM) samo su privremena odlagališta otpada s kojih se otpad odvozi na transfer stanicu sa reciklažnim dvorištem. Postupanje otpadom na području općine Omišalj regulirano je Planom gospodarenja otpadom sukladno kojem se otpad prikuplja i odlaže u posebne posude (eko-otoci) te odvozi na sabirna dvorišta.

(2) Potrebno je poduzeti sljedeće mjere:

- osigurati punu pokrivenost područja općine organiziranim prikupljanjem komunalnog otpada te osigurati dovoljne kapacitete za zbrinjavanje svih vrsta i količina komunalnog otpada (odvojeno prikupljanje) kao i za promjenjive količine (turistička sezona),

- osigurati redovito pražnjenje posuda namijenjenih za odvojeno sakupljanje otpada,

- unaprijediti sustav za odvojeno sakupljanje i sortiranje komunalnog otpada.

8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 216.

(1) Nepovoljni utjecaj na okoliš na području obuhvata Prostornog plana potrebno je, mjerama zaštite koje su propisane Zakonom o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 82/94) i drugim propisima, svesti na najmanju moguću razinu.

(2) Ovim se Planom određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite.

Članak 217.

(1) U cilju učinkovite zaštite čovjekova okoliša, provedba ovoga Plana temelji se na monitoringu te programima upravnog, planerskog i graditeljskog karaktera.

(2) Monitoringom je potrebno obuhvatiti praćenje zagađenja zraka, vode i mora. Upravnim odjelima Općine Omišalj potrebno je omogućiti redoviti uvid u podatke o vrsti, veličini i karakteristikama emisija postojećih izvora onečišćenja odnosno onečišćivača, a koji se obvezatno prikupljaju i obrađuju temeljem važećih zakonskih propisa.

(3) Kao podlogu za komparativne analize rezultata novih mjerenja, te kao osnovu za procjenu utjecaja na okoliš novih korisnika prostora i u svrhu poštovanja principa održivog razvoja potrebno je utvrditi tzv. »nulto stanje onečišćenja« odnosno zatečenu kakvoću zraka, vode i mora.

Članak 218.

(1) Mjerama provođenja komunalne politike jedinica lokalne samouprave poticat će zahvate usmjerene na smanjenje zagađenja postojećih korisnika i izgradnju pogona nezagađujućih djelatnosti.

(2) Općina Omišalj uspostavit će kontakte s upravama susjednih jedinica lokalne samouprave, nadležnim organima i ustanovama, inspekcijskim službama i upravama poduzeća ekološko rizičnih djelatnosti radi sprečavanja i/ ili poduzimanja akcija sanacije incidentnih situacija, te za iste potrebe ustanoviti povjerenstva određenog djelokruga rada.

(3) Godišnjim planovima rada, kao i programima mjera za unapređenje stanja u prostoru, Općina Omišalj definirat će projekte usmjerene na sanaciju dijelova pojedinih sustava (vodoopskrba, odvodnja, zbrinjavanje otpada i dr.) čijoj će realizaciji pristupiti, kao i programe unapređenja zaštite i čišćenja mora i podmorja, kao i akcija usmjerenih prevenciji i sanaciji.

(4) Studija utjecaja na okoliš novog korisnika prostora, a potencijalnog onečišćivača, treba biti prezentirana općinskom Poglavarstvu i Vijeću i dana na javnu raspravu.

(5) Nakon usvajanja ovoga Plana, Općina Omišalj donijet će odluku o vremenskom razdoblju unutar kojeg će se pristupiti zatvaranju postojećih kamenoloma na područjima na kojima su isti u suprotnosti s određenom namjenom, i mjerama sanacije odnosnih područja. Predviđa se postupno zatvaranje kamenoloma do 2010. godine.

Članak 219.

(1) U skladu sa zakonski određenim kompetencijama jedinice lokalne samouprave, Općina Omišalj pristupit će izradi studija i projekata za izgradnju sustava za odvodnju

i pročišćavanje otpadnih voda, te projekata zaobilaznih prometnica naselja.

(2) Zaštitne zelene površine oko naselja obvezno sačuvati, održavati i unapređivati u svrhu smanjenja stupnja zagađenosti zraka, te zagađenja bukom. Zaštitne zone visokog raslinja predviđati unutar radnih zona i na kontaktnim područjima prema područjima drugih namjena. Unutar naselja ne dozvoljava se izgradnja pogona čija buka prelazi 55 dBA dnevno i 45 dBA noću, odnosno druge granice koje se Zakonom ili drugim aktom utvrde kao najviše dozvoljene.

(3) Izgradnjom suvremenih kanalizacijskih sustava s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, spriječiti izlijevanje otpadnih voda u priobalno more. Kanalizacijske sustave graditi istovremeno s vodoopskrbnim sustavom.

(4) Zajedno s drugim jedinicama lokalne samouprave Općina će sudjelovati u nalaženju rješenja za uklanjanje i zbrinjavanje otpada.

(5) Namjena i korištenje prostora prema odredbama ovoga Plana provodit će se u skladu sa zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće određenim Odlukom o uspostavljanju i održavanju zona sanitarne zaštite i o mjerama zaštite područja izvorišta pitke vode (»Službene novine« broj 15/91).

Članak 220.

(1) Ovim se Planom štite područja zaštićenog krajolika i ekoloških područja (područje zaštite podmorja) na kojima je obvezno:

. čuvati strukturalna obilježja krajolika,

. održavati uspostavljene ekološke procese,

. očuvati staništa, ekosustave i vrste u što je moguće netaknutijem stanju,

. omogućiti dinamično i evolutivno stanje genetskih prirodnih bogatstava,

. čuvati primjere prirodnog okoliša za potrebe znanstvenih istraživanja, praćenja okoliša i obrazovanja.)

8.1. Zaštita tla

8.1.1 Šumsko tlo

Članak 221.

Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama:

. održavati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja,

. djelovati na očuvanju šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajobrazima,

. povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja na njih,

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 222.

(1) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku i stočarsku svrhu mora se prema Prostornom planu Županije odrediti sljedeće mjere:

. smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljoprivredne svrhe,

. poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,

. prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za proizvodnju (vinogradarstvo, maslinarstvo, proizvodnja krumpira itd.),

. temelj općinske poljoprivrede trebaju biti obiteljska poljodjelska gospodarstva.

(2) Zaštita poljoprivrednog zemljišta

U zaštitnoj zoni prometnica i industrijskih objekata izdvojena su vrijedna obradibva tla P2 te ostala obradiva tla P3 kategorije na više od 200 ha. Tu se nalaze Industrijski objekti procesne petrokemijske industrije, naftnog terminala te saobraćajni objekti aerodrom i saobraćajnice. Na njih se ne može utjecati, međutim može se apelirati na stroge mjere zaštite koje se trebaju poštovati, a posebno mjere monitoringa i kontrole onečišćenja oraničnih tala i direktno poljoprivrednih kultura.

(3) Ostala poljoprivredna tla (P3) izdvojena su u kartiranim jedinicama br. 2, 3, 4, 5 i 6. Posebno tla kartiranih jedinica 3, 5 i 6 su udaljenija, ali vrlo važna u krškom terenu, zato bi ih u normalnim situacijama trebalo zaštititi. Ostala tla kroz koja prolazi glavna cesta (tla kartiranih jedinica broj 7, 8, 9, 10, 11 i 12) udaljene su od industrijskih objekata i krška su tla niske bonitetne vrijednosti, koja spadaju u 61 do 82 bonitetnu klasu, i nemaju nikakve potrebe za zaštitom jer zauzimaju neplodna tla i najmanje vrijedne kamenjare.

(4) Poljoprivredna tla treba zaštititi od vanjskih utjecaja i onečišćenja, od ispušnih plinova i zagađivanja. Posebno su važne i neophodne mjere koje se odnose na potrebe zaštite kultura koje se uzgajaju, posebno stolnog grožđa i povrtne kulture koje se na tim tlima mogu uzgajati.

(5) Kao mjera zaštite dobro bi bilo podignuti vjetrozaštitne pojaseve uz najbolja tla toga kraja, kojim bi se smanjili odnošenje prašine na veće udaljenosti. Isto tako preporuča se da se u pojasu do 50-100 metara uz glavnu cestu ne uzgajaju povrtne kulture, koje su osjetljive na apsorpciju teških kovina, a to se prvenstveno odnosi na blitvu, špinat, mrkvu i salatu.

(6) Istraživanje stanja tala i utvrđivanje količine štetnih tvari u tlu je obvezatna zadaća na cijelom području naše države. Posebno se to odnosi na poljoprivredna tla u blizini industrijskih objekata i prometnica putem kojih bi se sagledali negativni utjecaji onečišćenja na okoliš i zdravstveno stanje poljoprivrednih tala. Potreba čuvanja naših tala od oštećenja temelji se na dosadašnjem rivalstvu između poljoprivrede i drugih pretendenata na poljoprivredna tla u proteklom periodu koje je završavalo na štetu poljoprivrede.

(7) U cilju zaštite poljoprivrednih tala, sve intervencije na datom području, moraju se odvijati u sukladno Odredbama posebnih zakona za njihovo očuvanje.

8.2. Zaštita zraka

Članak 223.

(1) Glavna mjera za sprječavanje nepovoljnog utjecaja onečišćenja zraka na okoliš je smanjenje emisija u zrak:

- Pridržavanjem zakonskih propisa koje reguliraju emisije iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/97, 105/02 i 1/06), i

- Obvezu izrade katastra emisija (»Narodne novine« broj 36/96).

(2) Za održavanje I kategorije kakvoće zraka na području Općine Omišalj potrebno je provesti navedene mjere i aktivnosti:

- u cilju smanjenja mogućih nepovoljnih utjecaja iz pogona petrokemijske industrije potrebno je i nadalje zahtijevati optimalno vođenje i održavanje pogona i opreme,

- u slučaju incidentnog onečišćenja zraka opasnim tvarima primijeniti će se mjere koje su utvrđene planovima intervencije (»Plan intervencija u zaštiti okoliša« »Narodne novine« broj 82/99),

- pri instaliranju novih proizvodnih procesa treba inzistirati na ekološki održivim tehnologijama te njihovom lociranju izvan zona stambene te javne i društvene namjene.

8.3. Zaštita voda

Članak 224.

(1) Zakonom o vodama (»Narodne novine« broj 107/95, 150/05) propisano je da izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu moraju biti zaštićena od onečišćenja i zagađenja te od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost vode ili njenu izdašnost.

Na području općine Omišalj za vodoopskrbu se koriste izvorište Vrutak i Jezero kod Njivica. Osnovna mjera zaštite voda izvorišta je uspostavljanje sanitarnih zona zaštite. Na otoku Krku upravo je usvojena nova Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće (»Službene novine« broj 17/07).

(2) U slivnom području Jezera kod Njivica i izvora Vrutak u cilju zaštite izvorišta treba provesti mjere:

- zabraniti držanje i ispašu stoke

- zabraniti obrađivanje tla i korištenje sredstva za zaštitu bilja

- sanirati otpad uz obalu Jezera

- nastaviti s praćenjem kakvoće vode Jezera kod Njivica i izvora Vrutak

- vršiti kontrolu voda za piće u skladu s Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (»Narodne novine« broj 182/04).

Članak 225.

(1) Posebne mjere radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprečavanja pogoršanja vodnog režima, provode se u skladu sa čl. 106. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/05).

(2) Svi zahvati na području plana, ukoliko se nalaze unutar zone sanitarne zaštite mogu obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite na otoku Krku te se moraju uskladiti i sa ostalim važećim zakonima zaštite voda.

(3) Pravilnikom o određivanju zahvata za koje se ne izdaje lokacijska dozvola (»Narodne novine« broj 86/04) određeno je da se za cisterne zavodu, sabirne jame te nadzemne i podzemne spremnike goriva ne izdaje lokacijska dozvola. Obzirom da se ovi objekti ne mogu nalaziti u bilo kojoj zoni sanitarne zaštite, ovakvi se zahvati mogu izvoditi isključivo ako je Odlukom o zonama sanitarne zaštite omogućen takav zahvat u određenoj zoni sanitarne zaštite.

8.4. Zaštita mora

Članak 226.

(1) Zaštitu mora treba provoditi u smislu sprječavanja onečišćenja s kopna i usljed morskog prometa.

Osnovni uvjet za zaštitu mora od zagađivanja s kopna je sprječiti ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u more.

(2) Mjere za spriječavanje i smanjivanje onečišćenja s kopna

. Izgradnja javnog sustava za odvodnju otpadnih voda za naselja Omišalj i Njivice.

. Izgradnja središnjih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s podmorskim ispustom

. Na postrojenjima petrokemije Omišalj provoditi stalne kontrole i redovito održavanje zaštitnih građevina i uređaja, te pročišćavanje otpadnih voda s visokim učinkom

. Odvodnja i pročišćavanje ostalih industrijskih otpadnih voda u smislu smanjenja opterećenja i prilagodba sastava otpadnih voda dopuštenim vrijednostima opasnih i drugih tvari koje se ispuštaju u more

. Zamjena postojećih tehnologija s boljim i čišćim tehnologijama

. Saniranje postojećih neuređenih odlagališta otpada, prvenstveno na onim mjestima gdje postoji opasnost od onečišćenja mora

. Na plažama na kojima more ne udovoljava postavljene kriterije za kupanje (hotel Adiatic i buffet Riva u Omišlju) treba pristupiti uklanjanju uzroka prodora bakteriološkog onečišćenja u more

Članak 227.

(3) Mjere sprječavanja onečišćenja mora pomorskim prometom i lučkim djelatnostima:

. u lukama osigurati prihvat kaljužnih voda i istrošenog ulja

. uspostaviti sustav za zbrinjavanje balastnih voda

. odrediti način održavanja brodica na kopnu

. zbog povećanog rizika za zagađenje mora uzrokovanog pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je pojačati sustavnu kontrolu onečišćenje s brodova i omogućiti razvoj službe u tu svrhu

(4) U slučaju iznenadnog i izvanrednog onečišćenja voda i mora primjenjivat će se mjere koje su utvrđene planovima intervencija donesenim temeljem posebnih propisa:

- Državni plan za zaštitu voda (»Narodne novine« broj 8/ 99)

- Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora RH ( »Narodne novine« broj 8/97)

- Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora na području Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 16/99).

8.5. Zaštita od buke

Članak 228.

Osnovne mjere za sprječavanje mogućih negativnih učinka buke su:

- izraditi Kartu buke za područje općine,

- na područjima gdje se utvrdi da su povećane razine buke izraditi akcijske planove smanjenja buke na dopuštene razine,

- provesti akcijske planove za smanjenje buke na dopuštene razine,

- uspostaviti sustav obavješćivanja javnosti o izvanrednim situacijama kada se očekuju povećane razine buke od dopuštenih.

8.6. Mjere posebne zaštite

8.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 229.

(1) Sklanjanje ljudi osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi.

(2) Skloništa osnovne namjene trebaju biti otpornosti 100 - 300 kPa, dopunske zaštite otpornosti 50 kPa, a grade se temeljem zakonskih propisa.

Članak 230.

(1) Skloništa se obavezno planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom, a moguće ih je projektirati i kao višenamjenske poslovne prostore sa slijedećim minimalnim zahtjevima:

. svjetla visina min. 2,80 m;

. kolni ulaz prema glavnom ulazu ili rezervnom izlazu,

. sanitarni čvorovi (u objektu ili u neposrednoj blizini) s fleksibinom izvedbom priključka na vodovod i kanalizaciju,

. priključak na telefon i antenske priključke.

Članak 231.

(1) Prostornim planom Primorsko-goranske županije (»Narodne novine« broj 14/00 i 12/05) definirane su situacije kada nije potrebno graditi skloništa u zonama obvezne izgradnje, te će se one primjenjivati sukladno članku 133. istog Plana.

Članak 232.

(1) Pri planiranju i gradnji podzemnih javnih, komunalnih i sličnih građevina, dio kapaciteta nužno je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi, ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način.

(2) Lokacija skloništa ili dvonamjenske građevine treba biti planirana tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevine u kojoj je sklonište smješteno, a utvrđuje se u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

(3) Lokacije skloništa definirat će se planovima užeg područja ili uz smjernice i suglasnost nadležnog tijela uprave.

8.6.2. Zaštita od rušenja

Članak 233.

(1) Posebne mjere zaštite od rušenja temelje se na zahtjevima iz Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (»Narodne novine« broj 29/83, 36/85, 42/86 i 30/94), i iz propisanih mjera zaštite od rušenja u Prostornom planu Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 14/00) i Odredbama ovog Plana te će se zaštita od rušenja provoditi sukladno mjerama istih.

Članak 234.

(1) Zaštitu od rušenja potrebno je provoditi primjenom sljedećih mjera:

- ceste i ostale prometnice unutar naselja potrebno je planirati (isto vrijedi i za zaštitu od potresa, kao prirodnu katastrofu) tako da prilikom eventualnog rušenja zgrade i ostalog zaprečivanja mogu ruševine brzo i jednostavno evakuirati ljude i materijalna dobra;

- urbanističkim i detaljnim planovima uređenja za nova građevinska područja potrebno je planirati prometnice sa više ulaza i izlaza te s neophodnim zaobilaznim brzim cestama;

- kod križanja cesta u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može preprojektirati za odvijanje na jednoj razini.

8.6.3. Zaštita od poplava

Članak 235.

(1) Zaštitu od poplava treba provoditi u skladu s Zakonom o vodama (»Narodne novine« broj 107/95), te Državnim i Županijskim planovima obrane od poplava. Na području Općine Omišalj zaštita od mogućih poplava regulirana je Planom obrane od poplava na lokalnim vodama Primorsko-goranske županije u separatu ta sektor II. - Slivno područje »Kvarnersko primorje i otoci« . Takvi su planovi operativnog karaktera, izrađuju se za trenutno stanje u prostoru, a sadrže prikaz mogućih posljedica poplava, organizaciju postupanja i otklanjanja posljedica.

(2) Temeljni nositelj i organizator provođenja mjera obrane od poplava jesu Hrvatske vode koje ujedno i utvrđuju preventivne mjere koje obuhvaćaju poslove planiranja i provođenja poslova održavanja vodnih sustava i vodnih građevina, te planiranje i provođenje poslova izgradnje, rekonstrukcije i dogradnje zaštitnih vodnih građevina, nadzor i čuvanje izgrađenih građevina i sl.

Članak 236.

(1) U smislu zaštite od poplava, erozija, bujica i sl., neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljava se izgradnja određenih sustava vododopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica, te melioracijsku odvodnju.

(2) Zbog opasnosti od poremećaja stabilnosti terena, odnosno aktiviranja klizišta kao i povećanja erozije nisu dopušteni geotehnički zahvati (u planiranju i izvedbi) bez prethodnih istraživanja. Iste se odnosi i na planiranje i građenje pomorskih objekata (obalnih i vanobalnih, gdje osim toga treba provesti i hidrodinamička istraživanja) zbog opasnosti od mogućeg podlokavanja i poremećaja stabilnosti podmorskih pokosa. Također nije dopušten podmorski iskop (rudarenje) pijeska za potrebe građenja. Zaštita od erozija i bujica propisuje se sukladno Zakonu o vodama, čl. 93.-95. (»Narodne novine« broj 107/95) i drugim odgovarajućim mjerama.

8.6.4. Zaštita od požara i eksplozije

Članak 237.

(1) Zaštitu od požara i eksplozije treba provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/93), Odluci o zaštiti od požara (»Službene novine« broj 4/90) te ostaloj važećoj zakonskoj regulativi i pravilima tehničke prakse iz područja zaštite od požara i eksplozije, te inostranih proračunskih metoda procjenjivanja požarnih opasnosti i opterećenja, normi i pravila protupožarne struke, zakona i pravilnika o zapaljivim tekućinama i plinovima, a ujedno i procjena ugroženosti od požara na području Županije (koja se oslanja na trenutno stanje u prostoru pa je potrebno njenu periodično ažuriranje).

(2) U cilju zaštite od požara potrebno je graditi građevine većeg stupnja vatrootpornosti, graditi požarne zidove i izvoditi dodatne mjere zaštite - vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske mreže i dr, a što se posebno odnosi na izgrađene dijelove građevinska područja s gustoćom izgrađenosti većom od 30%.

(3) Mjere zaštite od požara potrebno je izraditi s obzirom na gustoću izrađenosti, požarno opterećenje i međusobnu udaljenost građevina te ih provoditi prema kriterijima utvrđenim propisima, pravilnicima i normativima. Ove su mjere posebno značajne kod izrada planova nižih redova i planiranja trasa ulica, parkova i drugih slobodnih prostora gdje nije dopuštena izgradnja jer upravo ti dijelovi predstavljaju vatrobrane pojaseve, odnosno požarne zapreke.

8.6.5. Zaštita od potresa

Članak 238.

(1) Protupotresno projektiranje građevine kao i građenje, a s ciljem zaštite od potresa, treba provoditi sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07) i postojećim tehničkim propisima, te Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda (»Narodne novine« broj 73/97).

Članak 239.

(1) Do izrade nove seizmičke karte Županije (te seizmičkog zoniranja općina), protupotresno projektiranje građevina treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

(2) Seizmička opasnost, kao i potrebni parametri i zahtjevi za projektiranje građevina i infrastrukture, mogu se utvrđivati i dodatnim istraživanjima u okviru detaljnije seizmičke rajonizacije i seizmičke mikrorajonizacije.

(3) Lociranje građevinskih područja i građevina u prostornom planu općine Omišalj mora se provoditi u skladu sa seizmotektonskim zoniranjem Županije i geotehničkim zoniranjem općina, odnosno geotehničkim mikrozoniranjem urbanih cjelina.

Članak 240.

(1) Potrebno je analizirati otpornost starijih građevina na rušilačko djelovanje potresa koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje. Kod rekonstrukcije takvih građevina izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

(2) Potrebno je i analizirati utjecaj potresa na građevine izvan naselja (prometnice, akumulacije, sustavi vodoopskrbe, odvodnje i energetike).

Članak 241.

Mjere zaštite vizualnog prostora koje koriste operateri mobilnih komunikacija podrazumijevaju razne metode ublažavanja vizualne intervencije:

1. spuštanje antenskih sustava ispod razine objekata na koji se postavljaju;

2. maskiranje antenskih stupova u oblike koji već postoje na građevini (umjetni dimnjak, svjetlik, nosač zastave, itd.);

3. bojanje antena;

4. korištenje antenskih stupova kao nosača rasvjetnih tijela, itd;

Antenski se sustavi izbjegavaju postavljati u blizini kulturnih i sakralnih spomenika, ili se pak traže posebna rješenja ukoliko je neophodno iz tehničkih razloga. Isto se odnosi i na zabranu postavljanja antenskih sustava u zaštićene cjeline (kulturne i prirodne baštine), u kojima se iznimno traži dopuštenje nadležnih službi zaštite (Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Rijeci).

9. Mjere provedbe plana

Članak 242.

(1) Obuhvat neposredne provedbe planskih odredbi sustavno je reduciran ne samo zakonskim Odredbama o ZOP-u već ujedno i željom planera da se realizacija svih ovdje datih uvjeta i smjernica logički preusmjeri na sljedeću planersku razinu planova užeg područja (UPU i DPU) čiji je koncepcijsko-metodološki karakter takve strukture i mjerila da može ponuditi najkvalitetnija rješenja.

Članak 243.

(1) Neposrednim provođenjem odrednica ovoga Plana, a do donošenja planova užeg područja, mogu se samo rekonstruirati stambene građevine obiteljske ili višeobiteljske tipologije (samostojeće, dvojne ili kuće u nizu), stambeno-poslovne građevine, poslovne građevine, javne i društvene građevine, građevine u funkciji turističkog smještaja; sve navedene jedino u slučaju da je površina parcele do 5.000 m² (sukladno zakonskim Odredbama o ZOP-u), a uz obvezno riješen sustav zatvorene odvodnje sukladno članku 174 ovog Plana. Rekonstrukciju građevina potrebno je planirati sukladno ovdje datim uvjetima i smjernicama za novu gradnju.

(2) Iznimno, u izgrađenom dijelu građevinskog području naselja oznake NA2, NA3, NA4 i NA5, na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog područja naselja površine manje od 2000 m², te na rubnim neizgrađenim česticama, dozvoljava se nova gradnja, rekonstrukcija, odnosno zamjena postojećih obiteljskih građevina, a sukladno ostalim uvjetima gradnje ovog Plana.

Članak 244.

(4) Obiteljske i višeobiteljske građevine mogu se graditi i rekonstruirati prema ovdje datim uvjetima za gradnju i rekonstrukciju istih. Sve ostale građevine mogu se rekonstruirati u smislu redovitog održavanja osnovne funkcije i tehnologije unutar koje je iznimno moguće predvidjeti konstrukcijske zahvate ili iznimno (javna i društvena, ugostiteljsko-turistička namjena) zahvate kojima se brutto razvijena površina može povećati do najviše 20%.

(5) Iznimno od stavka 1. ovog članka uvjeti rekonstrukcije građevina u staroj jezgri grada Omišlja mogu odstupati od ovih vrijednosti do donošenja planova nižeg reda te se, a utvrđuju se temeljem konzervatorskih uvjeta.

(6) Sve ostale građevine, osim navedenih u stavku 1. ovog članka, do izrade plana užeg područja rekonstrukcijom ne smiju povećavati gabarite postojećeg stanja već jedino sanirati konstrukciju, urediti fasade ili srediti okoliš i pristupne puteve.

Članak 245.

(1) Neposrednom provedbom ovog Plana moguće je planirati rekonstrukciju postojećih građevina javne i društvene namjene te ugostiteljsko-turističke namjene i to s ciljem funkcionalnog održavanja građevine, unaprijeđenja tehničko-tehnološke opremljenosti i sl. Pod rekonstrukcijom se u smislu ovog Plana podrazumijeva i povećanje brutto površine do najviše 20%, uz poštivanje drugih ovdje datih uvjeta.

(2) Neposrednom provedbom ovog Plana moguća je gradnja građevine javne i društvene namjene - dječjeg vrtića i jaslica, a na području građevinskog područja naselja oznake NA3, neposredno uz lokaciju osnovne škole. Gradnja se dozvoljava sukladno uvjetima gradnje definiranim točkom 2.2.2. Odredbi ovog Plana.

Članak 246.

(1) Neposrednom provedbom moguće je rekonstruirati i infrastrukturne koridore i građevine s pripadajućim nadzemnim građevinama kada se grade unutar koridora postojećih cesta, državnu cestu D102 i planiranu istočnu državnu cestu, s pripadajućim građevinama (odmorište, tankiralište i sl.), dok se na područjima uz županijske, lokalne i ostale nerazvrstane ceste dozvoljava se gradnja, odnosno uređenje javnih parkirališnih površina.

(2) Neposrednom provedbom ovog plana moguća je gradnja infrastrukturnih trasa i komunalnih građevina, a sukladno kartografskom prikazu 1a - Korištenje i namjena površina - promet, pošta i telekomunikacije te 2 Infrastrukturni sustavi i ostalim uvjetima ovog Plana za gradnju istih. Sukladno predhodom dozvoljena je i gradnja CUPOV-a - Centralnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda te svu potrebnu infrastrukturu u sklopu iste.

(3) Neposrednom provedbom dozvoljava se gradnja žičare sukladno ostalim uvjetima Plana, a na lokaciji definiranoj kartografskim prikazom 1a - Korištenje i namjena površina - promet, pošta i telekomunikacije.

Članak 247.

(1) Neposrednom provedbom dozvoljava se rekonstrukcija luka (morska luka otvorena za javni promet - od lokalnog i županijskog značaja te priveza) unutar postojećeg akvatorija, a u cilju poboljšavanja maritivnih uvjeta i uvjeta za povezivanje sa ostalim većim mjestima u Kvarnerskom zaljevu (brodske linije, izletnički brodovi i sl.) Pod rekonstrukcijom se podrazumijeva izmještanje postojećih pristana, dogradnja postojećih ili izgradnja novih sekundarnih lukobrana ukoliko oni povećavaju maritivnu sigurnost luke.

Članak 248.

(1) Također, neposrednom je provedbom moguće i sukladno važećim propisima, pristupiti planiranju i gradnji građevina i zona od županijskog i državnog značaja, osim za područja za koja je ostalim Odredbama ovog Plana propisana obveza izrade Urbanističkog plana uređenja.

Članak 249.

(1) Neposrednom provedbom također se dozvoljava i gradnja na području arheološkog područja A1, te na području infrastruktrunih sustava IS3 - Pušće, a sukladno ostalim Odredbama ovog Plana.

Članak 250.

(1) Neposrednom provedbom dozovoljava se i uređenje poluuređenih plaža oznake R4, a temeljem prethodno navedenih smjernica za njihovo uređenje sukladno članku 118.

Članak 251.

(1) Neposrednom provedbom dozvoljava se izgradnja komunalne infrastrukture (trafostanica, cesta, pročišćivača, vodovoda, kanalizacije i sl.) na izgrađenom građevinskom području, a u smislu unaprijeđenja i održavanja komunalne infrastrukture.

(2) Posebne mjere radi očuvanja i održavanja regulacijskih i zaštitnih te drugih vodnih građevina i sprečavanja pogoršanja vodnog režima, provode se u skladu sa čl.106. Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/ 05).

Članak 252.

(1) Neposrednom provedbom ovog plana dozvoljena je rekonstrukcija građevina pod kojom se podrazumijeva: sanacija, dogradnja i nadogradnja, zahvat na fasadi građevine i gradnja pomoćne građevine kao i svi ostali zahvati u svrhu održavanja osnovne funkcije građevine.

Članak 253.

(1) Neposrednom provedbom ovoga Plana, a unutar izgrađenog dijela proizvodne - područja pretežito industrijske namjene, dozvoljena je rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina i proizvodnih pogona radi unapređenja proizvodnih procesa, prilagođavanja tehnološkim inovacijama i novim tehnologijama, kao i promjenama proizvodno-industrijskog programa kojima se smanjuje negativni utjecaj na okoliš.

Članak 254.

(1) Do donošenja plana užeg područja, odnosno Urbanističkog plana uređenja, za sljedeće je građevine dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina povećenjem brutto razvijene površine do 10%, a ukoliko je isto planirano u svrhu redovitog održavanja ili unaprijeđenja tehničko-tehnološkog procesa infrastrukturnog opremanja i sl.:

- za proizvodne građevine Petrokemije u proizvodnoj zoni u Omišlju,

- pomorske građevine, odnosno luku Rijeka (bazen Omišalj), otvorena za javni promet od osobitog međunarodnog značenja

- pomorske građevine, odnosno luku posebne namjene, prekrcajna luka - naftni terminal u Omišlju, koja je Odlukom Vlade Republike Hrvatske prenamjenjena u Luku otvorenu za javni promet od osobitog međunarodnog značaja,

- za građevine zračnog prometa, odnosno građevina na površinama infrastrukturnih sustava s pripadajućim građevinskim područjem

Članak 255.

(1) Sukladno Zakonu o vodama (»Narodne novine« broj 107/95 i 150/05) prije izrade tehničke dokumentacije, za gradnju novih i rekonstrukciju postojećih građevina, a ovisno o namjeni građevine, potrebno je ishoditi vodopravne uvjete. Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti i sve priloge određene Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata (»Narodne novine« broj 28/ 96).

(2) Prilikom izrade tehničke dokumentacije, odnosno prilikom izdavanja dozvola za gradnju, potrebno je pridržavati se zakonskih Odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine« broj 66/01, 87/02, 48/05 i 90/05) i Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine« broj 66/01 i 83/ 02).

9.1. Obveze izrade prostornih planova

Članak 256.

(1) Posredna provedba planskih uvjeta i smjernica temelji se, osim na zakonskim Odredbama o ZOP-u i na sljedećem:

- Urbanističkim planovima uređenja (UPU) koji unutar građevinskog područja naselja slojevito razrađuju koncepciju PPUOO;

- Urbanističkim planovima uređenja za građevinska područja za izdvojenu namjenu čija se disperzija zajedno s detaljnim planovima uređenja (DPU) utvrđuje grafičkim prikazom br.3a-Plan procedura-područja posebnih ograničenja u korištenju.

Članak 257.

(1) Unutar područja ZOP-a ne može se graditi nova ni rekonstruirati postojeća pojedinačna građevina ili više građevina na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog područja naselja površine veće od 5000 m² ako nije donesen urbanistički plan uređenja ili generalni urbanistički plan. Iznimno, u izgrađenom dijelu građevinskog području naselja oznake NA2, NA3, NA4 i NA 5, na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog područja naselja površine manje od 2000 m², te na rubnim neizgrađenim česticama, dozvoljava se nova gradnja, rekonstrukcija, odnosno zamjena postojećih građevina, a sukladno ostalim uvjetima gradnje ovog Plana.

Članak 258.

(1) Planovi užeg područja propisuju se osim za sva građevinska područja izdvojene namjene kako je uvjetovano PPŽ, i za neka druga nekonsolidirana područja koja je potrebno slojevito rekonstruirati u svrhu privođenja očekivanoj namjeni. Svi ovdje dati parametri u tim se područjima primjenjuju jedino kao smjernice za izradu planova užeg područja.

(2) Na tim područjima moguće je do pokretanja izrade navedenih detaljnih planova jedino planirati rekonstrukciju građevina, ili, iznimno, gradnju interpolacija u morfološki i infrastrukturno dorečenim situacijama, a sukladno ostalim Odredbama ovog Plana.

9.1.1. Urbanistički planovi uređenja

Članak 259.

(1) Sukladno grafičkom prikazu br. 3a Plan procedura - područja posebnih ograničenja u korištenju, ovim se Planom određuje obveza izrade urbanističkih planova uređenja za sljedeća područja:

A. za građevinska područja naselja:

- UPU 1 - Omišalj (NA 3, NA 4 i NA-T1)

B. za površine izdvojene namjene:

. gospodarske -proizvodne namjene:

- UPU 3 - Petrokemijski pogon (I1)

. ugostiteljsko- turistička namjena

- UPU 4- Voz-Peškera (T2-2)

- UPU 5 - Pušće (T3)

- UPU 6 - Hoteli Omišalj (T1)

. športsko-rekreacijska namjena

- UPU 7- Selo (R2-2)

- UPU 8 - Veli vrh (R2-1 i R5-3)

. arheološka namjena

- UPU 9- Stalice (A2)

. površine infrastrukturnih sustava

- UPU 10- Zračna luka Rijeka (IS1)

- UPU 11 - Naftni terminal u Omišlju (IS2)

Članak 260.

(1) Sukladno grafičkom prikazu br. 3a Plan procedura - područja posebnih ograničenja u korištenju, ovim se Planom određuje obveza izrade izmjene i dopune postojećih urbanističkih planova uređenja za sljedeća područja:

B. za građevinska područja naselja i površine izdvojene namjene:

- UPU 2 - Njivice (postojeći)

Ovim su Planom promjenjene granice obuhvata Plana postojećeg UPU 2 -Njivica (»Službene novine« broj 12/ 01) te je zbog istih, kao i ostalih promjena potrebno uskladiti UPU 2 - Njivice sa ovim Planom kao i zakonskim Odredbama o ZOP-u.

9.1.2. Detaljni planovi uređenja

Članak 261.

(1) Sukladno grafičkom prikazu br. 3a - Plan procedura- područja posebnih ograničenja u korištenju, ovim se Planom određuje obveza izrade detaljnih planova uređenja za sljedeća područja,

A. površine izdvojene namjene:

. športsko-rekreacijske namjene:

- DPU 1 - sportsko područje Omišalj (R11)

. groblje:

- DPU 2 - Groblje

Članak 262.

(1) Sukladno grafičkom prikazu br. 3a - Plan procedura- područja posebnih ograničenja u korištenju, definiran je obuhvat postojećeg detaljnog plana, a koji je potrebno uskladiti sa zakonskim Odredbama o ZOP-u:

A. površine izdvojene namjene:

. gospodarske -proizvodne namjene

- DPU - Servisno-uslužne zone Pušće (postojeći - I2) »Službene novine« broj 17/98 i 3/03

B. građevinsko područje naselja:

- DPU 3 - Pesja (u proceduri - NA 2)

Detaljni plan uređenja (DPU 3) Pesja u fazi je konačnog prijedloga plana, a njegova je izrada započeta na temelju Programa mjera koji je vrijedio prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 100/04). Potrebno je njegovo usklađenje sa ovim Planom kao i zakonskim odredbama o ZOP-u.

(2) Sljedeći postojeći detaljni planovi pokriveni su planovima višeg reda, a čija je izrada propisana ovim Planom (UPU 1 i UPU 6). Stoga se ovi detaljni planovi uređenja moraju uskladiti sa ovim Planom, kao i sa zakonskim Odredbama o ZOP-u:

- DPU centar Omišalj (postojeći) u Omišlju - »Službene novine« broj 7/98

- DPU Mulic (postojeći) u Omišlju - »Službene novine« broj 10/98

- DPU Kaštel (postojeći) u Omišlju - »Službene novine« broj 20/00

(3) Izrada sljedećih planova započeta je na temelju Programa mjera za unaprijeđenja stanja u prostoru (»Službene novine« broj 33/03) koji je važio prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 100/04), te je potrebno njihovo usklađenje sa ovim Planom i zakonskim Odredbama o ZOP-u, a ovisno o fazi izrade i utvrđivanje cjelokupne procedure provedbe plana sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07):

- DPU Placa u Njivicama

- DPU Polje

- DPU zona IV.

- DPU zona VII.

9.1.3. Primjena posebnih mjera pri izradi prostornih planova

Članak 263.

(1) Prilikom izrade detaljnog urbanističkog plana ili drugog dokumenta prostornog uređenja, kao i prilikom neposredne primjene ovoga Plana, nejasnoća nastala prilikom prenošanja odnosno tumačenja granica građevinskog područja ili područja pojedinačne namjene, rješavat će se primjenom ocjenskih kriterija: namjene područja s obje strane ucrtane granice, veličine katastaske čestice/parcele, kao i odnosa parcele prema zahtjevima namjene područja i ovdje datim Odredbama odnosa parcele prema mreži prometnica i infrastrukturnih koridora. Ukoliko se prenošenjem granice i usporedbom podloga utvrdi da veličina parcele odgovara sadržaju odnosnih odredbi, tada se neće vršiti korekcija granica. Ukoliko se utvrdi da se na preostalom dijelu parcele ne može realizirati Planom predviđen zahvat u prostoru, tok granice može se ispraviti tako da parcela odgovara uvjetima izgradnje odnosne namjene, pod uvjetom da se ne remete ostali kriteriji uređenja prostora.

Članak 264.

(1) Granica građevinskog područja, odnosno pojedinačnog područja namjene može se dokumentom prostornog uređenja minimalno mijenjati. Pritom se ima poštovati princip cjelovitosti katastarske, odnosno gruntovne čestice. Ako je prilikom određivanja granice česticu potrebno cijepati, cijepanje će se provesti tako da se omogući svrhovito korištenje njenih dijelova, kako u skladu s odredbama ovoga Plana tako i u skladu s karakterom odnosnog dokumenta prostornog uređenja.

Članak 265.

(1) Prostorni plan realizirat će se izradom urbanističkih planova uređenja te drugih dokumenta prostornog uređenja u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine« broj 76/07).

Članak 266.

(1) Unutar građevinskog područja naselja, urbanistički ili detaljni plan uređenja potrebno je donijeti za sva građevinska područja i/ili građevinska područja za izdvojenu namjenu osim za područje posebne namjene - arheološko područje i infrastrukturnog sustava(IS-3), te građevinskog područja oznake NA 5 i dijela građevinskog područja oznake NA 2 - Pesja.

(2) Unutar građevinskog područja izdvojenih namjena gospodarskih zona, urbanistički plan uređenja ili drugi dokument prostornog uređenja potrebno je donijeti za svako područje pojedinačne namjene.

(3) Za građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene potrebno je izraditi urbanistički plan uređenja, detaljni plan uređenja ili drugi dokument prostornog uređenja.

Članak 267.

(1) Singularne lokacije, tj. lokacije koje se izravno preuzimaju iz ovoga Plana, jesu arheološko područje, površine infrastrukturnih sustava Pušće, vodozaštitno područje, poljoprivredne površine te pojas pomorskog dobra (u minimalnoj širini od 6 m). Zahvate unutar ovih područja moguće je provoditi izravno temeljem dokumentacije za izdavanje lokacijske dozvole.

Članak 268.

(1) Važeći dokumenti prostornog uređenja, ako se odredbama ovoga Plana izrijekom ne stavljaju izvan snage, zadržavaju se u primjeni u dijelu koji nije u suprotnosti s ovim Planom.

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

Članak 269.

(1) Svi prostorni planovi, pa tako i ovaj Plan, kao i svi prostorni planovi užeg područja koji su propisani ovim Planom, moraju biti usklađeni sa zakonskim Odredbama o ZOP-u.

Članak 270.

(1) Zaštićeno obalno područje u konkretnom slučaju obuhvaća sve otoke i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte; navedeno područje ucrtano je na Hrvatskoj osnovnoj karti i predstavlja zonu posebnog režima disponiranja prostorom unutar kojeg je,među ostalim, potrebno:

. očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i priobalnog krajobraza;

. osigurati primjenu mjera zaštite okoliša u najširem spektru na kopnu i moru, te osobito resursa pitke vode;

. planirati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i cjelovtosti pojedinih morfoloških cjelina;

. sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine;

. osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu kao i javni interes u korištenju, osobito pomorskog dobra;

. očuvati prirodne plaže i šume, te poticati prirodnu obnovu šuma i druge autohtone vegetacije;

. unutar ZOP-a ne može se planirati razvijanje novih građevinskih područja naselja kao i njihovo međusobno povezivanje;

. unutar ZOP-a potrebno je ograničiti gradnju u neizgrađenom dijelu postojećih građevinskih područja naselja i izdvojenih građevinskih područja uz morsku obalu;

. reducirati gradnju proizvodnih i energetskih građevina s ciljem zaštite i očuvanja prostornih vrijednosti;

. razvitak prometne i komunalne infrastrukture potrebno je uvjetovati zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajobraza;

. stambene, poslovne i druge građevine planirati tako da da namjenom, položajem, dimenzijama i oblikovanjem poštuju zatečene autohtone vrijednosti mikro i makroprostora;

. postojeće napuštene industrijske zone potrebno je sanirati prvenstveno pejzažnom rekultivacijom ili planiranjem sadržaja ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene.

Članak 271.

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 272.

(1) Rekonstrukcije stambenih građevina čija je namjena suprotna namjeni prostora prema ovom Planu, može se omogućiti ako se rekonstrukcija:

. izvodi unutar zatečenih gabarita,

. izvodi u svrhu održavanja građevine, sanacije građevine u cijelosti, dijelova građevine, infrastrukturne mreže te izvedbe infrastrukturnih priključaka,

. odnosi na sanaciju ograda, potpornih/obložnih zidova unutar parcele, ili radi dotrajalosti zatečenih zahvata u prostoru, a u cilju sprečavanja incidentnih situacija.

(2) Zahvatima rekonstrukcije ne mogu se smanjivati udaljenosti građevine prema zaštitnim koridorima prometnica, a druge infrastrukture samo uz suglasnost dotičnog javnog poduzeća.

(3) Tijekom izrade dokumenta prostornog uređenja područja unutar kojeg se građevina nalazi odredit će se uvjeti uređenja za zadržavanje građevine u prostoru ili uklanjanje iste.

Članak 273.

(1) Rekonstrukcija građevine za rad, ako je ista suprotna namjeni prostora prema ovom Planu, može se omogućiti samo ako se djelatnošću ne ugrožava okoliš, i ako se rekonstrukcija:

. izvodi unutar zatečenih gabarita ili se njome gabariti smanjuju,

. izvodi u svrhu održavanja građevine, sanacije građevine u cijelosti, dijelova građevine, infrastrukturne mreže te izvedbe infrastrukturnih priključaka,

. uvodi tehnologija kojom se usavršavaju radni procesi i uvjeti rada,

. poduzima i samo radi uređenja parcele u smislu hortikulturnog, uređenja ograda, ulaza i sl.

(2) Zahvatima rekonstrukcije ne mogu se smanjivati udaljenosti građevine prema zaštitnim koridorima prometnica, a druge infrastrukture infrastrukture samo uz suglasnost dotičnog javnog poduzeća.

(3) Tijekom izrade dokumenta prostornog uređenja područja unutar kojeg se građevina nalazi odredit će se uvjeti uređenja za zadržavanje građevine u prostoru ili uklanjanje iste.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 274.

Granice urbanističkih odnosno detaljnih planova uređenja određene su u kartografskom prikazu 3a. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - Plan procedura - područje primjene posebnih mjera uređenja i zaštite, izrađenom u mjerilu 1: 25 000 i kartografskom prikazu 4. Građevinska područja izrađenom u mjerilu 1: 5 000.

Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornog plana u mjerilu 1:25 000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata plana koji se prikazuju u mjerilu 1: 5 000.

Članak 275.

Plan je izrađen u pet izvornika ovjerenih pečatom Općinskog vijeća Općine Omišalj i potpisom predsjednika Općinskog vijeća Općine Omišalj.

Članak 276.

Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani općine Omišalj, Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji - Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije, te Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 277.

Uvid u Plan može se vršiti u Upravnom odjelu Općine Omišalj, Prikešte 13.

Članak 278.

Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članka 3. ove Odluke, koji čine sastavni dio ove Odluke, nisu predmet objave.

Članak 279.

Stupanjem na snagu ove Odluke, prestaje vrijediti Odluka o Prostornom planu uređenja Općine Omišalj, (»Službene novine« broj 08/97).

Članak 280.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa br: 021-05/07-01/8

Ur. broj: 2142-06-07-01-3

Omišalj, 6. prosinca 2007.

Predsjednik

Općinskog vijeća

Općine Omišalj

Nikola Dapčić, v. r.