25.

Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04) i članka 12. Privremenog statuta Općine Lopar (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 53/06), Općinsko vijeće Općine Lopar, na 11. sjednici održanoj dana 28. rujna 2007. donosi:

IZVJEŠĆE
o stanju u prostoru za Općinu Lopar
za razdoblje od 2003. do 2007. godine

I. UVOD

II. OSVRT NA SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJA DRŽAVE, ŽUPANIJE I OPĆINE

II.1. Zakon o prostornom uređenju

II.2. Dokumenti prostornog uređenja

II.3. Prostorni plan uređenja općine

II.4. Detaljniji dokumenti prostornog uređenja

III. OSNOVNI PODACI O PROSTORU OPĆINE LOPAR

III.1. Položaj Općine Lopar unutar Primorsko-goranske županije

III.2. Prostorni obuhvat Općine Lopar

III.3. Stanovništvo Općine Lopar

IV. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

IV.1. Važeći dokumenti prostornog uređenja koji se primjenjuju na prostoru Općine Lopar

IV.2. Obilježja prostornog razvitka na temelju Strategije i programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Prostornog plana Primorsko-goranske županije

IV.3. Obilježja prostornog razvitka na temelju Prostornog plana uređenja Grada Raba

IV.4. Obilježja prostornog razvitka na temelju detaljnijih dokumenata prostornog uređenja

V. OPĆA OCJENA STANJA U PROSTORU I ANALIZA REALIZACIJE PROGRAMA MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU ZA RAZDOBLJE OD 2003. DO 2005. GODINE

V.1. Analiza realizacije programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje od 2003. do 2005. godine

V.2. Prostorno planska dokumentacija i bespravna gradnja

V.3. Stanje katastarskih podloga

V.4. Imovinsko-pravna priprema

V.5. Komunalna opremljenost Općine Lopar

V.5.1. Cestovni promet

V.5.2. Pomorski promet

V.5.3. Odvodnja otpadnih voda

V.5.4. Vodogospodarstveni sustav

V.5.5. Izgradnja elektroopskrbnog sustava

V.5.6. Izgradnja telekomunikacijskog sustava

V.5.7. Zbrinjavanje komunalnog otpada

V.6. Zaštita prirodne i kulturne baštine

V.6.1. Zaštita prirodne baštine

V.6.2. Zaštita kulturne baštine

I. UVOD

Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) propisana je obveza predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave da gospodarenjem, zaštitom i upravljanjem prostorom ostvaruju uvjete za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša, racionalno korištenje prirodnih i povijesnih dobara na načelima integralnog pristupa u planiranju prostora.

Odredbom članka 2. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04) određeno je da integralni pristup u planiranju prostora obuhvaća naročito:

- poznavanje, provjeru i ocjenu mogućnosti razvoja u prostoru,

- izradu dokumenata prostornog uređenja,

- praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja.

Jednako tako, odredbama članka 10. i 11. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/ 00, 32/02 i 100/04) propisana je obveza da općine i gradovi izrađuju i donose slijedeće dokumente praćenja stanja u prostoru:

- Izvješće o stanju u prostoru,

- Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Izvješćem o stanju u prostoru se osigurava kontinuitet praćenja stanja u prostoru, definiraju se nedostaci i primjenjivost postojećih prostornih planova, ističu uočene negativnosti postojećih planskih mjera po kojima se određuje način korištenja i zaštite prostora. Izvješće sadrži ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom, zaštitu vrijednosti prostora i okoliša, te na druge elemente od važnosti za prostor. Na temelju četvrerogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru općine donosi se četverogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru općine.

Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuju se mjere koje je potrebno provesti u narednom četverogodišnjem razdoblju. Te mjere obuhvaćaju pro

cjenu, pripremu, izradu i donošenje novih prostornih planova ili izmjene postojećih, kao i druge aktivnosti kojima se osigurava zaštita vrijednosti i obilježja prostora, uključujući i sanaciju, a sve u cilju unapređenja kvalitete življenja. Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuje se potreba uređenja zemljišta, razina uređenja zemljišta, izvori za financiranje njegovog uređenja te rok u kojem je potrebno određeno zemljište urediti za planiranu namjenu.

Općina Lopar je osnovana 28. srpnja 2006. na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« 86/06). Stoga će se ovo Izvješće o stanju u prostoru temeljiti na dokumentima praćenja stanja u prostoru koji su se primjenjivali za prostor Grada Raba u čijem sastavu je do osnivanja samostalne jedinice lokalne samouprave bio Lopar. Za prostor Grada Raba na sjednici Gradskoj vijeća održanoj 25. rujna 2003. godine. usvojeno je Izvješće o stanju prostora na području Grada Raba i na temelju istog Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Ovim Izvješćem će se izvršiti sve potrebne analize i ocjene koje će biti polazište za utvrđivanje prvog Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Lopar za četverogodišnje razdoblje od 2007. do 2011. god.

Izrada i donošenje dokumenata praćenja stanja u prostoru preduvjet je za zakonitu izradu svih dokumenta prostornog uređenja za prostor Općine Lopar.

II. OSVRT NA SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJE DRŽAVE, ŽUPANIJE I OPĆINE

II.1. Zakon o prostornom uređenju

1994. godine donešen je Zakon o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94) kojim se uređuje sustav prostornog uređenja, uvjeti i način izrade, donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja, te nadležnost tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i uprave u provedbi mjera i aktivnosti kojima se osigurava planiranje i uređivanje prostora Republike Hrvatske.

Nakon četverogodišnje primjene Zakona 1998. godine uslijedila je prva velika izmjena Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 68/98) koja je donijela značajne promjene u odnosu na prostorne planove:

- promjene u strukturi prostornih planova,

- uvođenje instituta javne rasprave,

- obveza sudjelovanja određenih subjekata u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja.

Aktivno prateći sve promjene koje se dešavaju na našim prostorima, a vodeći računa o osiguravanju održivog razvoja, racionalnog korištenja i zaštite prostora, ravnomjernog gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja prostora Republike Hrvatske uslijedilo je nekoliko izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju i to godine 2000., 2002. i 2004. (»Narodne novine« br. 61/00, 32/02 i 100/04).

Za općine i gradove unutar zaštićenog obalnog pojasa koji predstavlja 1000 metara od obalne linije u kopno, odnosno 300 metara od obalne linije u more, te cjeloviti prostor otoka važna promjena Zakona je bila 2004. godine (»Narodne novine« br. 100/04) kada se utvrdilo navedeno zaštićeno obalno područje, a glede njegovog svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja, te je slijedom predmetne izmjene Zakona donešena Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« br. 128/04).

U proteklom razdoblju doneseni su važni propisi iz područja prostornog uređenja i to:

- Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, o obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« br. 101/98, 39/04, 45/04-ispravak i 163/04),

- Uredba o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (»Narodne novine« br. 101/98),

- Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« br. 128/04).

II.2. Dokumenti prostornog uređenja

Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora, te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Države, županije, Grada Zagreba, općina i gradova.

Dokumenti prostornog uređenja imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.

Dokumenti prostornog uređenja jesu:

- Strategija i Program prostornog uređenja Države,

prostorni planovi:

- Prostorni plan županije i Grada Zagreba,

- Prostorni plan područja posebnih obilježja,

- Prostorni plan uređenja općine i grada,

- Generalni urbanistički plan,

- Urbanistički plan uređenja,

- Detaljni plan uređenja.

Strategijom prostornog uređenja Države (donesena u Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvatske 27. lipnja 1997.) utvrđuju se dugoročni ciljevi prostornog razvitka, identificiraju područja i oblici pojavnosti vezani uz ta načela, odnosno ciljeve, te daju usmjerenja kao što su:

- osnaživanje prostorno razvojne strukure Države,

- racionalna potrošnja prostora za izgradnju,

- očuvanje vrijednih resursa,

- primjena različitih kategorija zaštite vrijednih dijelova prostora,

- prioritet djelatnosti u odnosu na prirodnu predodređenost područja, prilagodba općih razvojnih modela značajkama prostora.

Razvoj i uređenje prostora jadranskih otoka treba provoditi uvažavanjem zajedničkih obilježja svih otoka, obuhvatom problematike grupe otoka (naseljeni, nenaseljeni) i obradom specifičnih uvjeta razvoja za pojedine otoke.

Programom prostornog uređenja Države (»Narodne novine« 50/99) utvrđuju se mjere i aktivnosti za provođenje Strategije prostornog uređenja Države.

Prostornim planovima županija (PPŽ) prenose se odredbe Strategije i Programa prostornog uređenja Države na planski jezik i prostorno ograničava i konkretizira opće i posebne strateške postavke.

II.3. Prostorni plan uređenja općine

Prostorni plan uređenja općine (PPUO) utvrđuje uvjete za uređenje općinskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini.

Prostorni planovi uređenja općine trebaju se temeljiti na analizi postojećeg stanja u odnosu na postojeći broj stanovnika, planirani demografski rast, ostvarenu izgrađenost područja te na realnim programima gospodarskog rasta.

Grafički dio PPUO-a sadrži tri kartografska prikaza na topografskoj karti u mjerilu 1:25000, kao i građevinska područja utvrđena na katastarskom planu u mjerilu 1:5000. gdje se obvezno prikazuju izgrađeni i neizgrađeni dio tog područja, što bi trebalo odgovarajuće primjeniti i u odredbama za provođenje plana, te do donošenja odgovarajućeg propisa regulirati sva danas još neuređena pitanja u svezi s građevinskim zemljištem.

Proteklo razdoblje obilježeno je bitnim aktivnostima i promjenama u domeni prostornog uređenja, koje su bitno utjecale na gospodarenje prostorom i na primjenjivost i provođenje postojećih planskih mjera odnosno prostornih planova, kao i na realizaciju pa čak i svrhovitost pojedinih mjera utvrđenih važećom prostorno - planskom dokumentacijom. Posljednjom Izmjenom i dopunom Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 100/04) utvrđena je obveza da općine i gradovi koji to još nisu učinili donesu svoje prostorne planove uređenja najkasnije do 31. prosinca 2005.

Za prostor Općine Lopar je prihvaćeno, doneseno i u primjeni Usklađenje Prostornog plana uređenja Grada Raba koje je objavljeno u »Službenim novinama« broj 34/07, a po prethodno pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04) o usklađenosti istog sa odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04).

II.4. Detaljniji dokumenti prostornog uređenja

Detaljniji dokumenti prostornog uređenja su Urbanistički plan uređenja i Detaljni plan uređenja.

Urbanistički plan uređenja se donosi za:

1. naselja i dijelove naselja koja su sjedišta gradova,

- kada se govori o naselju i dijelu naselja koja su sjedišta gradova valja reći da su to ona naselja u kojima su sjedišta gradova, ali u kojima nisu sjedišta tijela županija, te koja imaju manje od 15000 stanovnika;

2. naselja i dijelove naselja koja su registrirana kao povijesne urbanističke cjeline,

- kada se govori o naselju i dijelovima naselja koja su registrirana kao povijesne urbanističke cjeline temeljem Zakona o zaštiti spomenika;

3. naselja i dijelove naselja određene prostornim planom županije i Grada Zagreba,

- kada se govori o naselju i dijelovima naselja odredena prostornim planom županije i Grada Zagreba, valja reći da se prostornim planom županije i Grada Zagreba mogu temeljem odabranih kriterija, a u odnosu na prostorne specifičnosti odrediti naselja i dijelovi naselja za koje će se izrađivati urbanistički plan uređenja.

Urbanistički plan uređenja određuje načine i oblike korištenja i uređenja javnih i drugih prostora. Pri tome valja voditi računa da treba razgraničiti javno od privatnog. Potrebno je označiti područja posebnih ograničenja u načinu korištenja kao što su na primjer sačuvanje oblikovnih vrijednosti područja naselja, zaštićena područja ili posebno vrijedne i osjetljive gradske i seoske sredine.

Detaljni plan uređenja je plan kojim se utvrđuje:

- detaljna namjena prostora,

- režimi uređivanja prostora,

- opremanje prostora komunalnom infrastrukturom,

- uvjeti za izgradnju građevina,

- uvjeti za ostale aktivnosti u prostoru.

Detaljni plan uređenja zamjenjuje lokacijsku dozvolu, tako da kartografski prikazi koji čine grafički dio plana trebaju biti napravljeni na način da budu jasno i nedvojbeno određeni svi elementi koji se određuju lokacijskom dozvolom.

III OSNOVNI PODACI O PROSTORU OPĆINE LOPAR

III.1. Položaj Općine Lopar unutar Primorsko-goranske županije

Unutar Primorsko-goranske županije Općina Lopar se nalazi u Mikroregiji »otok Rab«. Otok Rab je bio jedna jedinica lokalne samopuprave (Grad Rab) od koje se odvojila Općina Lopar. Na prostoru otoka Raba danas su Grad Rab i Općina Lopar. Općina Lopar obuhvaća područje sjeveroistočnog dijela otoka Raba. Prostor općine Lopar osim navedenog dijela otoka Raba čine otoci Sveti Grgur i Goli na kojima nema stalnog stanovništva, te nisu predviđeni za stanovanje.

Prostor Općine Lopar je kulturno povijesno integralni dio otoka Raba. Velika uloga i značaj prostora Općine očituje se kroz prometno funkcioniranje, budući da se trajektno pristanište kojim se otok Rab veže sa otokom Krkom nalazi u Loparu, a isto tako tu je i novo trajektno pristanište (trajektna luka Supetarska Draga - Uvala Vardaškolj).

III.2. Prostorni obuhvat Općine Lopar

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« 86/06) Općina Lopar je dio Primorsko-goranske županije. Općina Lopar je jedna od 36 jedinica lokalne samouprave u Županiji Primorsko-goranskoj (14 gradova i 22 općine). To je »najmlađa općina« u Primorsko-goranskoj županiji. Prostorno, Općinu Lopar čini područje bivšeg statističkog naselja Lopar.

Općina Lopar ima površinu od 26,43 km² ili 2643 ha, odnosno teritorijalna površina općine tvori cca 25,7 % površine otoka Raba, čija je ukupna površina 102, 80 km². Prostor općine čini jedno naselje i to naselje Lopar.

Općina Lopar graniči na jugu s Gradom Rabom, te na morskom dijelu sa općinama i gradovima otoka Krka, te sa Gradom Senjom.

III.3. Stanovništvo Općine Lopar

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Općine Lopar živi ukupno 1.183 stanovnika. Opća gustoća naseljenosti iznosi 39,95 stanovnika na km², što je manja gustoća naseljenosti od prosječne gustoće naseljenosti Hrvatske (84 stanovnika na km²) kao i od Primorsko- goranske županije (87 stanovnika/km²).

Prema popisu iz 1991. na prostoru Lopara evidentirano je 707 stanova, od toga je 111 za odmor i rekreaciju (povremeno ili vikend stanovanje). Promatrajući odnos od 1971. - 1991. godine primjetno je značajno povećanje kuća - stanova za odmor (166%).

IV. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

Analiza provođenja dokumenata prostornog uređenja daje podatke kojima se prikazuje dinamika izrade i pokrivenost područja Općine Lopar prostornim planovima, koncepcijska obilježja postojećih prostornih planova s tematskim osvrtima na stanovništvo, gospodarske i društvene djelatnosti, infrastrukturu, promet te zaštitu prostora i okoliša, primjenjivost tih planskih mjera i provođenje planova.

Temeljem takove analize određuju se potrebne aktivnosti koje će se utvrditi u Programu mjera za unapređenje stanja u prostoru za slijedeće četverogodišnje razdoblje, a u prvom redu to je procjena potrebe izrade novih dokumenata prostornog uređenja.

IV.1. Važeći dokumenti prostornog uređenja koji se primjenjuju na prostoru Općine Lopar

- Strategija prostornog uređenja Države (donesena u Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvatske 27. lipnja 1997.) kojom se utvrđuju dugoročni ciljevi prostornog raz

vitka, identificiraju područja i oblici pojavnosti vezani uz ta načela, odnosno ciljeve,

- Program prostornog uređenja Države (»Narodne novine« broj 50/99) kojom se utvrđuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije prostornog uređenja Države,

- Prostorni plan Primorsko-goranske županije (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 14/00, 12/05 i 50/06), kojim su definirani elementi prostornog uređenja regionalnog značaja te dani uvjeti i smjernice za izradu i donošenje planova užih područja (neki segmenti su utvrđeni uvjetno, a neki i nedvojbeno),

- Prostorni plan uređenja Grada Raba (»Službene novine« broj 15/04 i 34/07),

- Provedbeni urbanistički plan lučice Turističkog naselja »San Marino« u Loparu (»Službene novine« broj 24/86 i 22/97),

- Detaljni plan uređenja lučkog područja u Loparu (»Službene novine« broj 7/04).

IV. 2. Obilježja prostornog razvitka na temelju Strategije i programa prostornog uređenja Republike Hrvatske te Prostornog plana Primorsko-goranske županije

U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela, a posebno onih iz područja urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećivanja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora, a posebno naselja, te načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva.

Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa respekt prema budućim generacijama. Održivi razvitak označava onaj razvitak pri kojem su opseg i dinamika ljudskih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Održivi razvitak ne isključuje ekonomski rast, ali ne smije ugrožavati ljudsko zdravlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese i prirodna dobra.

Ovim izvješćem valja istaknuti smjernice razvoja iz planova višeg reda koje se neposredno odnose na Općine Lopar i koje treba ugraditi u sve dokumente prostornog uređenja koji se donose za prostor Općine Lopar, ali i otoka, jer Općina i otok čine jedinstvenu i nedjeljivu cijelinu.

Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 50/99)

Ovim prostorno planskim dokumentom najviše razine utvrđena su strateška opredjeljenja i područja djelovanja u smislu razvoja Republike Hrvatske, koja se provedbeno ugrađuju u sve planove nižeg reda. Osnovno načelo koje proizlazi iz Strategije odnosno Programa prostornog uređenja države je postizanje održivog (trajnog) razvoja uz pažljivo korištenje prirodnih izvora, kako bi se isti sačuvali za buduće generacije. Uvažavajući smjernice Strategije treba omogućiti sljedeće postavke:

- težiti sprječavanju prevelike koncentracije stanovništva, odnosno ravnomjernijem razmještaju stanovništva uz korištenje, zaštitu i obnovu ruralnog i graničnog područja u svrhu demografske obnove,

- poboljšati postojeću urbanu mrežu i postići skladni regionalni razvoj,

- osigurati investicije u proizvodne i infrastrukturne objekte,

- optimalno koristiti postojeća građevinska područja, a proširivati ih samo uz opravdanja održivog razvoja,

- obnavljati ruralna naselja gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti, uključujući u to stvarno poboljšanje standarda i kvalitete življenja stanovništva,

- izgradnju izvan utvrđenih građevinskih područja, na poljoprivrednom zemljištu dozvoliti samo u slučajevima kada zbog reorganizacije i racionalizacije poljodjelske proizvodnje postoji potreba za izgradnjom novih ekonomskih dvorišta,

- za naselje koja se nalaze na područjima visoko pogodnog poljodjelskog zemljišta obvezno pokrenuti postupak za određivanje novih građevinskih područja i njihovo smanjivanje ili usklađivanje sa stvarnim potrebama,

- spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskih područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećih. Ova smjernica je samo prvi korak u novom procesu redefiniranja građevinskih područja i njihovog drastičnog smanjivanja na dimenzije primjerene potrebama,

- usmjeravati novu stambenu i drugu izgradnju u prostorne cjeline naselja koje su već opremljene komunalnom infrastrukturom (a imaju pričuve u instaliranim objektima) i objektima društvenog standarda, kao i u povijesnu graditeljsku cjelinu (radi njezine obnove i zaštite), uz osiguravanje prostornih preduvjeta za izgradnju pretežito obiteljskih kuća, s racionalnim gustoćama naseljenosti i primjerene tipovima naselja i regionalnim značajkama, a u skladu s psihološkim, sociološkim, ekološkim i ekonomskim zakonitostima i činiocima.

Uređenje i razvoj naseljenih otoka odnosi se posebno na stvaranje uvjeta za:

- zadržavanje stanovništva i kvalitetniji život (sigurnost, promet, usluge, obrazovanje, zdravstvo),

- specifični razvoj turizma na strogo kontrolirani način radi osjetljivosti i ograničenog kapaciteta otoka,

- razvoj pomorskih djelatnosti i osiguranje uvjeta za tradicionalne djelatnosti stanovništva uz strogo očuvanje (isključivanje od izgradnje) otočkih polja i šuma te uspostavu poticajnih mjera za razvoj specifične otočne poljoprivrede snažnog ekološkog usmjerenja,

- povezivanje otoka infrastrukturom u šire sustave i primjena specifičnih rješenja komunalne infrastrukture s naglaskom na štednju i zaštitu resursa,

- maksimalno očuvanje prirodnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti.

Svaki otok mora se tretirati kao jedinstvena planska cjelina sa zajedničkim kriterijima korištenja i zaštite prostora (u prostornim planovima županija), bez obzira na podijeljenost otoka na gradove i općine. Na većim otocima koji predstavljaju dostupna središta grupe otoka treba urediti pristaništa i zračne luke odgovarajuće kategorije, a posebnu pažnju treba posvetiti zbrinjavanju otpada i zaštiti od požara.

Turizam predstavlja jednu od glavnih gospodarskih okosnica razvitka države, pa je njegov ukupni razvitak potrebno pratiti i ocjenjivati kroz sve njegove neposredne i posredne učinke na pojedine djelatnosti i gospodarstvo u cjelini.

Neke od bitnih prioritetnih aktivnosti su:

- modernizacija cjelokupne turističke ponude,

- selektivnost u poticanju razvoja po kriteriju raspoloživosti i kvalitete turističkog prostora,

- uvođenje evropskih standarda i kvalitete turističke ponude,

- utvrditi prostorne i funkcionalne norme i standarde obiteljskih turističkih zajednica,

- utvrditi odnos turizma i kulturne i prirodne baštine s gledišta očuvanja, ali i aktiviranja u funkciji turizma.

Prostorni plan Primorsko-goranske županije (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 14/00, 12/05 i 50/06).

Prostornim planom Županije definirani su elementi prostornog uređenja regionalnog značaja, te dani uvjeti i smjernice za izradu i donošenje planova užih područja (neki segmenti su utvrđeni uvjetno, a neki i nedvojbeno), a to su:

- podizati opću razinu razvijenosti Županije i povećati standard stanovništva, zaposlenosti i kakvoće življenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podići na razinu od 16000 do 18000 USD. Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39%,

- poticati progresivni demografski razvitak, naročito sprečavajući depopulaciju i izumiranje emigracijskih i nisko natalitetnih područja. Prosječna stopa rasta stanovništva do 2015. godine treba optimalno iznositi 0.5% prosječno godišnje.

- uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnotežu rasta i razvitka u Županiji,

- prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite važnosti za nacionalni razvitak gospodarstva Republike Hrvatske,

- izgrađivati i ustrojavati sustav upravljanja prostorom i prirodnim resursima,

- razvitak i uređenje prostora postaviti na načelima održivog razvitka,

- postaviti zaštitu okoliša na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša, integralnog pristupa zaštite i razvitka, te sprečavanja onečišćenja okoliša,

- prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara uskladiti s razvitkom i očuvanjem kakvoće susjednih područja.

U nastavku dan je pregled građevina koje imaju poseban status s obzirom na državni odnosno županijski značaj.

Građevine od državnog, odnosno županijskog značaja na području Općine Lopar su:

Građevine, odnosno zahvati od značaja za Državu, su:

Poštanske i telekomunikacijske građevine:

- Radijski koridori Učka-Umag, Nanos (R. Slovenija), Mirkovica, Krk (Zidine), Rab; Čelavac, Kršine (Pag);

- Međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka -Krk-Senj / Rab-Novalja.

Građevine sustava odvodnje:

- Sustav Rab.

Građevine, odnosno zahvati od značaja za županiju:

1./ Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Ostale državne ceste:

- Omišalj-Vrbnik - Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga (trajekt) - Rab - Mišnjak (trajekt) - Biškupica (planirana).

Osnovne županijske ceste:

- Supetarska Draga - Lopar.

2./ Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućjim objektima, uređajima i instalacijama:

- magistralni TK kabel II. razine Rijeka - Krk - Rab - Pag.

3./ Građevine za vodoopskrbu:

- sustav Ličko-senjske županije koji dopunjava sustav Novi Vinodolski.

4./ Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- Lopar.

5./ Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Distribucijski dalekovod 110 kV:

- Krk - Rab.

IV.3. Obilježja prostornog razvitka na temelju Prostornog plana uređenja Grada Raba (»Službene novine« broj 15/04 i 34/07)

Osnovne postavke planiranja prostora Općine Lopar utvrđene su Prostornim planom uređenja Grada Raba budući da je do srpnja 2006. Općina Lopar bila jedno od naselja u sastavu Grada Raba. Polazeći od postavki određenih navedenim dokumentom prostornog uređenja, a imajući na umu otok kao cjeloviti sustav, uz činjenicu da je Općina Lopar samostalna jedinica lokalne samouprave, potrebno je u daljnjem razvoju voditi računa o sljedećem:

- stvoriti jedinstvenu upravnu i »urbanu« cjelinu, unutar koje se ujednačuju uvjeti razvitka i urbanog opremanja. Unutar tog sustava a na području općine potrebno je osiguravati dnevne migracije ljudi i dobara, dnevnu opskrbu i zaštitu ljudi s gledišta ljudskih potreba,

- osigurati preduvjete za uravnoteženje demografske strukture na području općine,

- podizati standard usluga za korisnike prostora, uz vrednovanje prostornih i drugih resursa,

- mjerama ekonomske politike i aktivnostima općine stvarati pogodnosti za razvoj navedenih djelatnosti i stvarati preduvjete za veći angažman radno sposobnog stanovništva,

- uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javnog interesa i opremanja infrastrukturom (javne površine i komunikacije, javne funkcije, prometna i komunalna infrastruktura),

- zaštititi obalno područje mora provođenjem odredbi Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora,

- prostore za izgradnju određivati na način da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine, da se omogući uređenje, korištenje i zaštita voda (podzemnih i nadzemnih) te da se tako poveća zaštita osobitih vrijednosti prostora i gospodarenje resursima na održiv - štedljiv način,

- razvijati prateće uslužne djelatnosti na prostoru naselja,

- zaštititi poljoprivredno tlo, a tlo I kategorije (IV-V bonitetne klase) obavezno namjeniti primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, naročito Loparsko polje. Poljoprivredno tlo izrazit je element krajolika i daje obilježje prostoru, a time podiže i kvalitetu življenja na promatranom području,

- razvijati poljoprivredu u granicama raspoloživih poljoprivrednih površina i implementirati poljoprivredne proizvode u turistički proizvod,

- poticanje obiteljskog gospodarstva,

- održati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja, te održati i povećati pošumljena područja,

- osigurati zaštitu vrijednih dijelova okoliša: prirodnu i kulturno - povijesnu baštinu, kao jednu od osnovnih sastavnica identiteta kraja,

- redefiniranje strategije turističkog razvoja i shodno tome restrukturiranje turističkih kapaciteta,

- razvijati turističke sadržaje na prostoru Općine u naselju i u zonama za izdvojene namjene, naročito na otocima Sveti Grgur i Goli,

- modernizacija postojeće i izgradnja prometne i komunalne infrastrukture kao jednog od nosioca gospodarskog razvoja i kvalitete života,

- razvoj prometnog sustava na način koji osigurava funkcioniranje naselja u uvjetima učetvorostručenja populacije prisutne na području u vrijeme turističke sezone,

- podizanje kvalitete komunalnog sustava, te potpuno uklanjanje ugroženosti mora od otpadnih voda izgradnjom cjelovitog sustava odvodnje,

- otvarati mogućnosti za uporabu nekonvencionalnih obnovljivih izvora energije, te racionalzirati uporabu energije,

- kontuirano surađivati sa Gradom Rabom po svim pitanjima važnim za ukupni boljitak stanovnika općine.

IV.4. Obilježja prostornog razvitka na temelju detaljnijih dokumenata prostornog uređenje

Važeći detaljniji dokumenti prostornog uređenja koji se primjenjuju na području Općine Lopar su:

- Provedbeni urbanistički plan lučice Turističkog naselja »San Marino« u Loparu (»Službene novine« broj 24/86 i 22/97),

- Detaljni plan uređenja lučkog područja u Loparu (»Službene novine« broj 7/04).

Velika uloga detaljnijih dokumenata prostornog uređenja je u definiranju prometne i komunalne infrastrukture. Nadalje, istima se određuju načini i oblici korištenja, uvjeti uređenja javnih i drugih prostora. Detaljnim prostornim planovima razgraničuje se javno od privatnog, kako kroz namjenu, tako i kroz načine korištenja.

V. OPĆA OCJENA STANJA U PROSTORU I ANALIZA REALIZACIJE PROGRAMA MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU ZA RAZDOBLJE OD 2003. DO 2005. GODINE

V.1. Analiza realizacije Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje od 2003. do 2005. godine

U promatranom četverogodišnjem razdoblju od 2003. do 2007. godine na sjednici Gradskog vijeća održanoj 25. rujna 2003. godine za prostor Grada Raba donesen je Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Sagledavajući obveze iz navedenog Programa mjera koje se odnose na područje Općine Lopar, može se utvrditi da je bila iskazana potreba za izradom slijedeće prostorno planske dokumentacije:

1. Prostorni plan uređenja Grada Raba,

2. Urbanistički plan uređenja Lopar (UPU 10),

3. Urbanistički plan uređenja Livačina - Lopar (UPU 21),

4. Urbanistički plan uređenja Crikvena Dražica do rta Zidine - Lopar (UPU 22),

5. Urbanistički plan uređenja zona na Golom otoku (UPU 23),

6. Urbanistički plan uređenja zona na Golom otoku (UPU 24)

7. Urbanistički plan uređenja zona na otoku Sv. Grgur (UPU 25),

8. Urbanistički plan uređenja Rajska plaža (UPU 27),

9. Urbanistički plan uređenja San Marino - Lopar (UPU 30),

10. Urbanistički plan uređenja za zonu sportsko-rekreacijske namjene - tenis centar u Loparu (UPU 31),

11. Urbanistički plan uređenja - sportsko-rekreacijski centar Melak - Lopar (UPU 38).

12. Urbanistički plan uređenja zone gospodarske namjene - Lopar (UPU 40).

Jednako tako je Programom mjera predviđena obveza izrade i donošenja detaljnih planova uređenja za:

- uređenje plaža izvan obuhvata UPU-ova,

- groblja,

- za lučko područje u Loparu za dio koji obuhvaća proširenje postojećeg pristaništa,

- za izgradnju benzinske pumpe u Loparu,

- za područje Artić u Loparu,

- za pojedinačne građevine za koje je to propisano odredbama za provođenje Prostornog plana uređenja Grada Raba.

Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru predviđena je izrada i donošenje izmjene i dopune slijedećih prostornih planova

1. Izmjene i dopune novog Prostornog plana uređenja Grada Raba,

2. Izmjene i dopune Provedbenog urbanističkog plana lučice Turističkog naselja »San Marino« u Loparu (»Službene novine« br. 24/86, 22/97).

U proteklom razdoblju od prethodno navedenih dokumenata prostornog uređenja doneseni su sljedeći planovi:

1. Prostorni plan uređenja Grada Raba i Usklađenje Prostornog plana uređenja Grada Raba (»Službene novine« broj 15/04 i 34/07)

U promatranom razdoblju donesen je Prostorni plan uređenja Grada Raba koji je utvrdio uvjete za uređenje gradskog područja, odredio svrhovito korištenje i namjenu građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša i osobito vrijednih dijelova prirode na području Grada Raba.

Dana 13. rujna 2004. stupila je na snagu Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04), s kojom, temeljem odredbi članaka 22., 23. i 39. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju moraju biti usklađeni svi prostorni planovi. Uredbom se određuju uvjeti i mjere za izradu i provedbu prostornih planova, kao i uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. Intencija je Uredbe spriječiti daljnu devastaciju obalnog područja mora, te na temelju jasno utvrđenih uvjeta i mjerila odrediti pravila ponašanja pri izradi prostornih planova i gradnji na tom području.

Nakon stupanja na snagu Odluke o usklađenju Prostornog plana Primorsko - goranske županije (»Službene novine« broj 10/05), detaljno usklađenje sa smjernicama Uredbe bilo je potrebno provesti i u Prostornom planu uređenja Grada Raba.

Usklađenjem Prostornog plan uređenja Grada Raba (»Službene novine« broj 34/07) izvršeno je usklađenje važećeg dokumenta prostornog uređenja sa odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04), na što je ishođena suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04).

Navedenim usklađenjem nisu se mijenjale prostorne postavke, ali je došlo do promjena pojedinih provedbenih odredaba.

Kako je u međuvremeno došlo do osnivanje Općine Lopar, navedeni dokument prostornog uređenja je u primjeni i za Općinu Lopar.

2. Detaljni plan uređenja lučkog područja u Loparu (»Službene novine« broj 7/04)

Za lučko područje u Loparu napravljen je i donesen Detaljni plan uređenja lučkog područja u Loparu (»Službene novine« broj 7/04).

V.2. Prostornoplanska dokumentacija i bespravna gradnja

Prostor obale je zbog svoje atraktivnosti napadnut bespravnom gradnjom koja se dešava kao manja pojavnost izvan građevinskog područja naselja, dok su unutar građe

vinskog područja naselja pojedinačni slučajevi prekoračenja gabarita u odnosu na građevinsku dozvolu.

V.3. Stanje katastarskih podloga

Imajući na umu da je Općina Lopar nova jedinica lokalne samouprave preuzeti će od Grada Raba eventualno izrađene katastarske podloge, ali jeu narednom razdoblju potrebno što hitnije, u suradnji sa Državnim geodetskim zavodom, realizirati izradu reambulirane i digitalizirane katastarske podloge u MJ 1:1000 što je osnovni preduvjet za uvođenje Geografsko Informatičkog Sustava u Općinu Lopar i kvalitetne inventarizacije svih vrsta podataka.

V.4. Imovinsko pravna priprema

Do danas nisu izvršene potrebne predradnje za gospodarenje građevinskim zemljištem. Stoga će biti potrebno uvesti službeni cjenik građevinskog zemljišta po zonama i namjenama i utvrditi pravila provedbe javnog natječaja, sukladno važećim zakonima, kako bi se osigurala javnost i transparentnost za sve načine raspolaganja građevinskim zemljištem.

V.5. Komunalna opremljenost Općine Lopar

Stanje komunalne opremljenosti se može ocijeniti zadovoljavajućim, uz važnu napomenu da se opremanje naselja komunalnom infrastrukturom obavlja kontinuirano.

V.5.1. Cestovni promet

Strukturu cestovnih prometnica unutar prostora Općine Lopar čine državna, županijske i lokalne ceste:

Državna cesta:

- dio ceste Omišalj - Vrbnik - Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga (trajekt) - Rab - Mišnjak (trajekt) - Biškupica: (nova obilaznica)

Županijska cesta:

- Supetarska Draga - Lopar

Lokalne ceste (postojeće i planirane):

- Lopar - San Marino,

- lok. cesta od žup. ceste S. Draga - Lopar do Zorzina,

- lok. cesta od žup. ceste S. Draga - Lopar do Ferala,

- lok. cesta od lok. ceste 11 do groblja Sv. Marija,

- lok. cesta od lok. ceste 9 Surića,

- lok. cesta od žup. ceste S. Draga - Lopar do uv. Stojan,

- lok. cesta od žup. ceste S. Draga - Lopar do Matahlijića,

- lok. cesta od crkve Sv. Ivan do San Marina,

- lok. cesta br. 15.,

- lok. cesta br. 16.,

- lok. cesta br.17.,

- lok. cesta br.18.,

- lok. cesta br.19.,

- lok. cesta od lok. ceste 14 do Paparića,

- lok. cesta od lok. ceste Lopar-San Marino do autokampa.

Ceste su u lošem stanju, te ih je potrebno sanirati i održavati. Potrebno je modernizirati i korigirati loše tehničke elemente na postojećim cestama, te intenzivirati ulaganja u održavanje cestovne infrastrukture.

V.5.2. Pomorski promet

Na prostoru Općine Lopar nalazi se postojeća trajektna luka (do realizacije trajektne luke u uvali Vardaškolj). U sklopu luke osigurava se ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, te privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara.

Pored ove postojeće trajektne luke na prostoru postoje još dvije luke otvorene za javni promet lokalnog značaja i to luka Melak i luka San Marino. U sklopu luke Melak dopušta se privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara, dok se u sklopu luke San Marino osigurava ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, te privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara, kao i privez i odvez sportskih brodica.

Osim navedenih luka postoje i privezi na otocima Sveti Grugur i Goli i to privez Sveti Grugur na istoimenom otoku i privezi Melina, Tetina i Vela Draga na Golom otoku.

V.5.3. Odvodnja otpadnih voda

Prostornim planom određuju se zaseban sustav javne odvodnje otpadnih voda za Lopar. Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja vode na uređajima za pročišćavanje odvoziti će se na odlagalište otpada, gdje će se konačno obraditi i cijediti, te koristiti za pokrivanje standardnog komunalnog otpada. Ocjedna otpadna voda bi se konačno pročišćavala na deponijskom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.

V.5.4. Vodogospodarstveni sustav

Uređenje vodotoka i voda

Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka - bujica Općine Lopar dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama slivnog područja »Podvelebitsko primorje i otoci«.

Korištenje voda

Općina Lopar opskrbljuje se vodom preko postojećeg podmorskog transportnog cjevovoda kojim je osigurana opskrba vodom s kopna za cijeli otok Rab. Jednako tako postoji postojeća vodosprema »Lopar. Kvalitetniju vodoopskrbu naselja Lopar potrebno je osigurati gradnjom nove vodospreme »Lopar« neposredno uz već postojeću, te osigurati njihovo povezivanje cjevovodima u zajednički sustav.

Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava na području otoka Raba treba biti u skladu s Vodoopskrbnim planom županije.

V.5.5. Izgradnja elektroenergetskog sustava

Općina Lopar je povezana sa sustavom elektroopskrbe otoka Raba. Preko područja Općine Lopar prolazi 110 kV dalekovod Rab - Krk.

Niskonaponska mreža će se, kao i do sada, razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima ili podzemnim kabelima.

V.5.6. Izgradnja telekomunikacijskog sustava

Razvoj telekomunikacija na području Općine Lopar dio je integralnog sustava Republike Hrvatske i identičan je postavkama za županijsku razinu, prilagođen korisnicima ovog područja, odnosno pružanju brze, kvalitetne i sigurne komunikacije širokog spektra telekomunikacijskih usluga različitih brzina prijenosa.

V.5.7. Zbrinjavanje komunalnog otpada

Evidentirane divlje deponije potrebno je sanirati, a postavljanjem zaštitnih ograda uz prometnice u blizini divljih deponija spriječiti daljnje nekontrolirano odlaganje otpada.

Za prostor postojećeg odlagališta izrađeno je rješenje sanacije i prihvaćena »Studija o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta komunalnog otpada »Sorinj« na otoku Rabu.

V.6. Zaštita prirodne i kulturne baštine

Postojeću prirodnu i kulturnu baštinu je potrebno štititi sukladno posebnim propisima. Potrebno je sustavno nastaviti sa zaštitom objekata.

V.6.1. Zaštita prirodne baštine

Zaštićeni dijelovi prirodne baštine zastupljeni na području Općine Lopar:

. Posebni rezervat

- Botaničko-zoološki rezervat - stijene i točila otoka Sv. Grgur, Goli i Prvić s okolnim akvatorijem.

. Zaštićeni krajolik

- Sjeveroistočni dio poluotoka Lopar na otoku Rabu.

. Kultivirani krajobraz

- Loparsko polje koje treba štititi očuvanjem i obnovom estetske vrijednosti krajobraza (maslinici, gromače, pašnjačke površine).

Prostornim planom su predviđeni za zaštitu:

- u kategoriji posebnog rezervata - ornitološko-botaničkog - područje uvale Lopar,

- u kategoriji park šume - San Marino,

- u kategoriji zaštićenog krajolika: poluotok Lopar, otok Sv. Grgur, otok Goli,

- podmorje otoka Sv. Grgur i Goli u kategoriji posebnog rezervata,

- pojedine obalne linije za zaštitu.

V.6.2. Zaštita kulturne baštine

Arheološka baština

Klasa: 011-03/07-01/01

Ur. broj: 2169/02-01-07-13

Lopar, 28. rujna 2007.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE LOPAR

Predsjednik

Damir Paparić, prof., v.r.