SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XV. - broj 44. Petak, 30. studenog 2007.
OPĆINA LOPAR
30

21.

Na temelju članka 11. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04) i članka 12. Privremenog statuta Općine Lopar (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 53/06), Općinsko vijeće Općine Lopar, na 11. sjednici održanoj dana 28. rujna 2007. donosi

PROGRAM MJERA
za unapređenje stanja u prostoru Općine Lopar
za razdoblje od 2007. do 2011. godine

I. UVOD

II. PROCJENA POTREBE IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ZA PODRUČJE OPĆINE LOPAR

II.1. Razvoj gospodarstva i turizma

II.2. Značaj poljoprivrednih površina

II.3. Izrada detaljnijih dokumenata prostornog uređenja

III.3.1. Izrada Prostornog plana uređenja Općine Lopar

III.3.2. Izrada detaljnijih dokumenata prostornog uređenja

II.4. Arhitektonsko-urbanistički natječaji

II.5. Studije i pribavljanje katastaskih podloga

II.6. Način financiranja izrade prostorno planske dokumentacije

III. MJERE ZA PROVOĐENJE POLITIKE UREĐENJA PROSTORA I DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

III.1. Mjere zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine

III.2. Mjere zemljišne politike i osiguravanje sredstava za provođenje ovog programa mjera

III.3. Mjere za sanaciju bespravne izgradnje

III.4. Razvoj infrastrukturnih sustava

III.4.1. Cestovni promet

III.4.2. Pomorski promet

III.4.3. Odvodnja otpadnih voda

III.4.4. Izgradnja vodoopskrbnog sustava

III.4.5. Izgradnja elektroopskrbnog sustava i plinifikacija

III.4.6. Izgradnja telekomunikacijskog sustava

III.5. Izgradnja građevina javne namjene i uređenje javnih prostora

I. UVOD

Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) propisana je obveza predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave da gospodarenjem, zaštitom i upravljenjem prostorom ostvaruju uvjete za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša te racionalno korištenje prirodnih i povijesnih dobara na načelima integralnog pristupa u planiranju prostora.

Odredbama članaka 10. i 11. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) propisana je obveza da općine i gradovi izrađuju i donose slijedeće dokumente praćenja stanja u prostoru:

- Izvješće o stanju u prostoru,

- Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Na temelju četverogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru općine donose četverogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Općina Lopar je osnovana 28. srpnja 2006. na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« 86/06).

Program mjera je izrađen na temelju Izvješća kojim je dana analiza provođenja postojeće dokumentacije prostornog uređenja, ocjena provedenih mjera i njihove učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom, zaštitu vrijednih prostora i okoliša te druge elemente od važnosti za prostor.

Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuju se mjere koje je potrebno provesti u narednom četverogodišnjem razdoblju. Te mjere obuhvaćaju procjenu, pripremu, izradu i donošenje novih prostornih planova ili izmjene postojećih, kao i druge aktivnosti kojima se osigurava zaštita vrijednosti i obilježja prostora, uključujući i sanaciju, a sve u cilju unapređenja kvalitete življenja. Programom mjera utvrđuje se potreba uređenja zemljišta, razina uređenja zemljišta, izvori za financiranje njegovog uređenja te rok u kojem je potrebno određeno zemljište urediti za planiranu namjenu.

Izrada i donošenje dokumenata praćenja stanja u prostoru je i preduvjet za zakonitu izradu svih dokumenta prostornog uređenja za prostor Općine Lopar.

II. PROCJENA POTREBE IZRADE DOKUMENTA PROSTORNOG UREĐENJA ZA PODRUČJE OPĆINE LOPAR

Proteklo razdoblje obilježeno je bitnim aktivnostima i promjenama u domeni prostornog uređenja, koje su značajno utjecale na gospodarenje prostorom i na primjenjivost i provođenje postojećih planskih mjera odnosno prostornih planova, kao i na realizaciju pa čak i svrhovitost pojedinih mjera utvrđenih važećom prostorno planskom dokumentacijom.

Za općine i gradove unutar zaštićenog obalnog pojasa koji predstavlja 1000 metara od obalne linije u kopno, odnosno 300 metara od obalne linije u more, te cjeloviti prostor otoka važna promjena Zakona je bila 2004. godine (»Narodne novine« broj 100/04) kada se utvrdilo navedeno zaštićeno obalno područje, a glede njegovog svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja, te je slijedom predmetne izmjene Zakona donešena Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04).

Za prostor Općine Lopar je prihvaćeno, doneseno i u primjeni Usklađenje Prostornog plana uređenja Grada Raba (»Službene novine« broj 34/07), po prethodno pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju ( »Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) o usklađenosti istog sa odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04).

Osnovne postavke utvrđene Prostornim planom uređenja Grada Raba koje je potrebno uvažavati kod daljnje realizacije važne za razvoj Općine Lopar, imajući na umu otok kao cjeloviti sustav, ali i činjenicu da je Općina Lopar samostalna jedinica lokalne samouprave su:

- stvoriti jedinstvenu upravnu i »urbanu« cjelinu, unutar koje se ujednačuju uvjeti razvitka i urbanog opremanja. Unutar tog sustava a na području općine potrebno je osiguravati dnevne migracije ljudi i dobara, dnevnu opskrbu i zaštitu ljudi s gledišta ljudskih potreba,

- osigurati preduvjete za uravnoteženje demografske strukture na području općine,

- podizati standard usluga za korisnike prostora, uz vrednovanje prostornih i drugih resursa,

- mjerama ekonomske politike i aktivnostima općine stvarati pogodnosti za razvoj navedenih djelatnosti i stvarati preduvjete za veći angažman radno sposobnog stanovništva,

- uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javnog interesa i opremanja infrastrukturom (javne površine i komunikacije, javne funkcije, prometna i komunalna infrastruktura),

- zaštititi obalno područje mora provođenjem odredbi Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora,

- prostore za izgradnju određivati na način da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine, da se omogući uređenje, korištenje i zaštita voda (podzemnih i nadzemnih) te da se tako poveća zaštita osobitih vrijednosti prostora i gospodarenje resursima na održiv - štedljiv način,

- razvijati prateće uslužne djelatnosti na prostoru naselja,

- zaštititi poljoprivredno tlo, a tlo I kategorije (IV.-V. bonitetne klase) obavezno namjeniti primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, naročito Loparsko polje. Poljoprivredno tlo izrazit je element krajolika i daje obilježje prostoru, a time podiže i kvalitetu življenja na promatranom području,

- razvijati poljoprivredu u granicama raspoloživih poljoprivrednih površina i implementirati poljoprivredne proizvode u turistički proizvod,

- poticanje obiteljskog gospodarstva,

- održati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja, te održati i povećati pošumljena područja,

- osigurati zaštitu vrijednih dijelova okoliša: prirodnu i kulturno - povijesnu baštinu, kao jednu od osnovnih sastavnica identiteta kraja,

- redefiniranje strategije turističkog razvoja i shodno tome restrukturiranje turističkih kapaciteta,

- razvijati turističke sadržaje na prostoru Općine u naselju i u zonama za izdvojene namjene, naročito na otocima Sveti Grgur i Goli,

- modernizacija postojeće i izgradnja prometne i komunalne infrastrukture kao jednog od nosioca gospodarskog razvoja i kvalitete života,

- razvoj prometnog sustava na način koji osigurava funkcioniranje naselja u uvjetima učetvorostručenja populacije prisutne na području u vrijeme turističke sezone,

- podizanje kvalitete komunalnog sustava, te potpuno uklanjanje ugroženosti mora od otpadnih voda izgradnjom cjelovitog sustava odvodnje,

- otvarati mogućnosti za uporabu nekonvencionalnih obnovljivih izvora energije, te racionalzirati uporabu energije,

- kontuirano surađivati sa Gradom Rabom po svim pitanjima važnim za ukupni boljitak stanovnika općine.

Općina Lopar ima površinu 26,43 km2 ili 2643 ha, odnosno teritorijalna površina općine tvori cca 25,70 % površine otoka Raba, čija je ukupna površina 102, 80 km2. Prostor općine čini jedno naselje i to naselje Lopar.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Općine Lopar živi ukupno 1.183 stanovnika. Opća gustoća naseljenosti iznosi 39,95 stanovnika na km2, što je manja gustoća naseljenosti od prosječne gustoće naseljenosti Hrvatske (84 stanovnika na km2) kao i od Primorsko- goranske županije (87 stanovnika/km2).

Prema popisu iz 1991. na prostoru Lopara evidentirano je 707 stanova, od toga je 111 za odmor i rekreaciju (povremeno ili vikend stanovanje). Promatrajući odnos od 1971. - 1991. godine primjetno je značajno povećanje kuća - stanova za odmor (166%).

U ostvarivanju zadaće gospodarenja prostorom, unapređenje stanja u prostoru određuju se osnovne težnje i ciljevi ovim Programom mjera i to naročito kao:

- uravnotežiti razvoj naselja s ciljevima zadovoljavanja raznolikih potreba stanovništva i poboljšanja svakodnevne kvalitete življenja,

- obzirom da osobitosti obalnog pojasa neposredno ovise o međuodnosu prirodne strukture, dinamike ekosustava i ljudskih aktivnosti, potrebno je imati naročitu osjetljivost prema obali i izgradnji na obali,

- neobnovljivi prirodni resursi - more, poljoprivredne, pašnjačke i šumske površine moraju se strogo štititi i čuvati, a taj imperativ potrebno je uskladiti s potrebnim razvojem naselja,

- smjernice za uređenje naselja trebaju se prvenstveno oslanjati na očuvanju identiteta i granica naselja, a interpolacije unutar već izgrađenog dijela naselja potrebno je uvjetovati poštivanjem tradicionalnih građevinskih elemenata,

- održavati čistoću obalnog mora namijenjenog kupanju i rekreaciji kao jedan je od bitnih činilaca kvalitete života ljudi, te opstanka i razvoja turizma kao jedne od prevladavajućih gospodarskih grana Općine Lopar,

- na području Općine Lopar površine izgrađenih struktura izvan naselja planirane su za: gospodarsku namjenu - poslovnu, ugostiteljsko-turističku namjenu: hoteli s pratećim sadržajima i turistička naselja, športsko-rekreacijsku namjenu: športski centri te rekreacijska područja i groblja,

- razvijati turizam na otocima Sv. Grgur i Goli,

- kapaciteti i veličine sustava javnih funkcija nisu dostatni budući da je riječ o općini koja postoji od srpnja 2006., stoga treba razvijati sustav javnih funkcija i djelatnosti,

- u svrhu još boljeg povezivanja sa svijetom, treba pojačati telekomunikacijsku mrežu prema zapadnoj Europi,

- razvijati mrežu opskrbe električnom i drugom energijom (plin) koja će se uklopiti u cjeloviti energetski sustav šireg područja,

- intervencije na postojećim energetskim prijenosnim postrojenjima treba provoditi tako da se zadrže postojeće građevine i sustavi u već izgrađenim koridorima, a kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima (npr. zamjena vodiča boljih svojstava kako se ne bi trebao proširivati koridor i sl.),

- opskrba vodom treba zadovoljiti planske potrebe svih korisnika (stanovnika, turista i drugih),

- kod rješavanja odvodnje treba voditi računa o zaštiti okoliša, izgraditi odgovarajuće uređaje za pročišćavanje otpadnih voda (sustavi za sakupljanje, pročišćavanje, odgovarajuća dispozicija u recipijent),

- racionalno koristiti poljoprivredna tla da se ista ne iscrpljuju, već da se obogaćuju. Potrebno je spriječiti nekontroliranu uporabu zaštitnih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji i pridavati veći značaj tzv. organskoj poljoprivredi koja poštuje prirodu biljaka, životinja i krajobraza u cjelini,

- sprječavanje usitnjavanja poljoprivrednog zemljišta i smanjenja biološke raznolikosti uništenjem niže šumske vegetacije (šumarci, šibljaci, živice) na rubnim i manjim površinama unutar korištene zemljišne plohe,

- osnovni cilj politike u poljodjelstvu je razvijanje suvremenog, djelotvornog, konkurentnog i ekološki čistog poljodjelstva, te ostvarivanje poljodjelskih proizvoda na način da se u najvećoj mjeri zaštite prirodni potencijali zemlje,

- uključivati poljoprivrednu proizvodnju u budući razvoj turističkog gospodarstva u neposrednoj blizini kroz koji bi trebalo osigurati plasman poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na ovom području,

- spriječiti odlaganje otpada na najosjetljivija područja: šume, ponikve, lokve, morsku obalu, čime se neposredno negativno utječe na promjenu ekosustava i promjenu stanja okoliša,

- šumarstvo ima prvenstvenu funkciju čišćenja, njege i uzgoja, dok je sječa manje-više sanitarna i za vlastite potrebe u privatnim šumama,

- brinuti se za zaštitu kulturne i prirodne baštine, okoliša i krajolika na cijelom području Općine Lopar,

- cilj zaštite prirodne baštine je uspostaviti cjelovitu zaštitu prirodnih vrijednosti kroz istraživanje i sustavno vrednovanje. Dosljedno provoditi mjere na zaštiti već evidentiranih objekata prirode, te provesti proceduru zaštite planiranih objekata prirode,

- uspostava i provedba jedinstvenog sustavne inventarizacije i valorizacije graditeljske baštine,

- sustavna provedba načela aktivne zaštite graditeljskog nasljeđa kroz izradu dokumenata prostornog uređenja, u smislu definiranja adekvatne namjene prostora, odnosno

građevina. Adekvatnost namjene mora biti usaglašena s stručnim valorizacijskim aspektom te prostorno-planskom politikom razvoja neposrednog i šireg okruženja.

II.1. Razvoj gospodarstva i turizma

Gospodarstvo otoka Raba kroz dugi niz godina bilo je koncentrirano na stočartstvo, maslinarstvo, ratarstvo, vinogradarstvo i ribarstvo. U drugoj polovini prošlog stoljeća započela je velika ekspanzija turizma. Danas je turizam osnovna gospodarska djelatnost, kako otoka Raba, tako i Općine Lopar.

Osim turizma od gospodarstva se može još govoriti o trgovini koja je prvenstveno usmjerena na zadovoljenje potreba stanovništva, turista i gospodarstva. Glavni ciljevi razvoja trgovine su povećanje prometa, modernizacija i poboljšanje tehničke opremljenosti radi podizanja kvalitete ponude. Značajna gospodarska grana djelatnosti je i građevinarstvo.

U ovom času je zadatak pokretanje novog razvojnog ciklusa turističkog proizvoda Lopara. Pri tome se prvenstveno misli na donošenje odgovarajućih planskih dokumenata koji usmjeravaju taj razvoj na ostvarenje potrebnih zahvata na infrastrukturnim objektima, ali i na čitav niz raznih poticajnih mjera prvenstveno za malo i srednje gospodarstvo.

Strateški resurs turizma je visoko vrijedan prostor, čija će vrijednost dugoročno rasti. Potrebno je stvoriti turistički identitet ovog prostora, s osnovnim ciljevima:

- produljiti turističku sezonu povećanjem trajanja boravka gostiju,

- poboljšati kvalitetu turističkog proizvoda,

- racionalnije koristiti obalni prostor u korist kvalitetnog turizma, dajući prednost gradnji hotelskih i drugih objekata više kategorije,

- uspješnije usklađivati interese između organiziranih i neorganiziranih oblika turističke ponude, između hotelskih društava i privatnih iznajmljivača, između registriranih i neregistriranih davatelja turističkih usluga te uvoditi zdravo konkurentno natjecanje nositelja turističke ponude u što kvalitetnijem zadovoljavanju potreba i zahtjeva turista,

- sprečavati nepovoljne utjecaje turizma na okoliš boljom regulacijom prometa, zaštitom prirodnih i kulturno-povijesne vrijednosti.

II.2. Značaj poljoprivrednih površina

Podaci kojima se raspolaže odnose se na cijeli prostor otoka Raba. Vrijedno tlo na području otoka pokriva površinu od cca 660 ha, dok je površina ukupnih obradivih tla cca 966 ha ili 9,3%. Pašnjačke površine su znatno veće i iznose oko 43% ukupne površine otoka. Danas se otok Rab svega trećinom poljoprivrednih proizvoda opskrbljuje iz vlastite proizvodnje.

Obzirom na povoljne klimatske preduvjete poljoprivredu je potrebno razvijati, a poljoprivredne površine, neovisno o njihovoj veličini, treba staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje. Pri tome je potrebno, u okviru postojećih zakona, stimulirati okrupnjavanje poljoprivrednih parcela.

U narednom razdoblju voditi će se računa o specijalizaciji povrtlarske i voćarske proizvodnje, o stočarskoj proizvodnji (mlijeko i/ili meso), kao i o vinogradarstvu i proizvodnji vina, sukladno zahtjevima suvremene poljoprivredne proizvodnje i tržišta. Što je moguće više potrebno se orijentirati i na proizvodnju zdrave hrane, što će direktno, pozitivne utjecaje imati na daljnji razvitak turizma.

Na području otoka Raba pod šumama je oko 3.500 ha, od toga su šume gospodarske namjene oko 2750 ha, zaštitne šume oko 140 ha, te šume posebne namjene oko 270 ha.

II.3. Izrada dokumenata prostornog uređenja

Osnovne postavke uređenje i razvoja Općine Lopar utvrđene su Prostornim planom uređenja Grada Raba (»Službene novine« br. 15/04 i 34/07 ). U trenutku njegove izrade nije postojala Općina Lopar, već je naselje Lopar bilo u sastavu Grada Raba. Navedenim dokumentom prostornog uređenja određeni su uvjeti za uređenje gradskog/ općinskog područja, određeni su svrhovito korištenje, namjena, oblikovanje, obnova i sanacija građevinskog i drugog zemljišta, zaštita okoliša te zaštita spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini. Navedeni dokument prostornog uređenja ima snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.

Cilj izrade detaljne planske dokumentacije je priprema dokumenta prostornog uređenja kojima će se odrediti detaljna namjena površina i uvjeti gradnje na slobodnim površinama, režimi uređenja prostora, te način opremanja zemljišta komunalnom infrastrukturom kao i uvjeti za izgradnju građevina i uređaja iste.

Obveza izrade urbanističkog plana uređenja sa obuhvatom istog propisuje se prostornim planom šireg obuhvata - Prostornim planom uređenja općine/grada (PPUO). Nadalje, temeljem odredbi Zakona o prostornom uređenju kojima je propisano da dokumenti prostornog uređenja užeg područja moraju biti usaglašeni s dokumentima prostornog uređenja šireg područja, te da se obveza izrade detaljnog plana uređenja s granicama obuhvata utvrđuje prostornim planom šireg područja, obaveza izrade detaljnog plana uređenja može se propisati i urbanističkim planom uređenja.

II.3.1. Izrada Prostornog plana uređenja Općine Lopar

Za prostor Općine Lopar je prihvaćeno, doneseno i u primjeni Usklađenje Prostornog plana uređenja Grada Raba (»Službene novine« broj 34/07). U narednom razdoblju predviđa se izrada i donošenje Prostornog plana uređenja Općine Lopar. Naime, Općina Lopar je svojim osnivanjem preuzela i sve dokumente prostornog uređenja koji se primjenjuju na njenom području, ali posve je sigurno da postoji potreba sagledavanja prostora s osnove novog teritorijalnog ustroja.

Prostornim planom uređenja Općine Lopar potrebno je:

- utvrditi uvjete za uređenje općinskog područja,

- odrediti uvjete za svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta,

- jasno definirati građevinska područja sa jasno utvrđenim kriterijima i uvjetima razvoja istih,

- definirati zaštitu okoliša te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini,

- utvrditi povijesne jezgre naselja na području Općine, te odrediti uvjete za njihovu valorizaciju i očuvanje,

- razmotriti mogućnost formiranja »Eko parka« od uvale Crnika do uvale Sića,

- u odnosu na detaljnije planove potrebno je redefinirati obvezu donošenja istih, kroz grafičke dijelove utvrditi točan obuhvat istih (UPU-a), a kroz Odredbe za provođenje odrediti jasne ciljeve izrade detaljnijih planova.

Također, odredbama Prostornog plana uređenja Općine Lopar potrebno je spriječiti daljnju izgradnju apartmana, te prostorno-planskim i ostalim mjerama stimulirati izgradnju obiteljskih pansiona, hotela i eko pansiona. Postojećim objektima te namjene potrebno je omogućiti dogradnju i

opremanje dodatnim sadržajima (dječja igrališta, bazeni, saune i sl.), radi povećavanja kategorije.

Razmotriti mogućnost povećanja minimalne površine građevne čestice na 600 do 700 m2, kao i koeficijente izgrađenosti i korištenosti.

Točno i detaljno propisati boju fasada (isključivo bijela ili eventualno svjetlo žuta) s crvenim krovovima.

II.3.2. Izrada detaljnijih dokumenata prostornog uređenja

U narednom četvregodišnjem razdoblju predviđa se izrada i donošenje slijedećih planova:

Urbanistički plan uređenja

Izradu planova užih područja treba temeljiti na:

- optimalizaciji gustoća naseljenosti,

- osiguranju prostora javnih sadržaja,

- prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja dokumentima prostornog uređenja osigurati i izdvojiti prostor javnog interesa (komunikacije, javne površine, parkovne i rekreativne površine, zone središnjih funkcija),

- prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja dokumentima prostornog uređenja osigurati preduvjete za opremanje zemljišta komunalnom infrastrukturom,

- lociranje građevina i trasa infrastrukture treba osigurati u suradnji sa javnim poduzećima koja su nositelji djelatnosti i gospodare infrastrukturnim sustavima.

Građevinska područja naselja:

1. Urbanistički plan uređenja Lopar (NA 51 NA 53) + SRC Melak u Loparu (R64) - UPU 10,

2. Urbanistički plan uređenja Lopar (NA 52) - UPU 11,

3. Urbanistički plan uređenja Lopar (NA 55) - UPU 12,

4. Urbanistički plan uređenja Lopar (NA 57) - UPU 13.

Urbanističkim planom uređenja treba minimalno definirati namjene površine za građenje, građevne čestice prometnica, građevina infrastrukture, javnih građevina, javnih i zelenih površina te utvrditi urbanističke i programske elemente izgradnje za pojedine namjene u naselju. Pored navedenog, treba riješiti prometnu i komunalnu infrastrukturu sa priključcima, dati osnovne smjernice za izgradnju pojedinih građevina (poslovna namjena, gabariti izgradnje, građevne linije i sl.), propisati osnovne mjere zaštite okoliša i odredbe za provođenje plana.

Točni urbanistički parametri kojih se potrebno pridržavati pri izradi i donošenju predmetnih urbanističkih planova uređenja određeni su Provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Raba (»Službene novine« broj 15/04 i 34/07).

Zone ugostiteljsko-turističke namjene:

5. Urbanistički plan uređenja Livačina (Lopar) (T17) - UPU 29:

- Livačina (Lopar) - namjena: T1, površine 10,9 ha, max. kapacitet 600 postelja, minimalna kategorizacija 4 zvjezdice,

- uređenje uređene morske plaže (to su plaže koje su nadzirane i pristupačne svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane) - R28 San Marino. Priprema na način da se osigura dobijanje Plave zastave,

- urbanističko-tehnički parametri određeni su provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Raba.

6. Urbanistički plan uređenja Uvala Crikvena Dražica - rt Zidine (T18) - UPU 30:

- Uvala Crikvena Dražica - rt Zidine - namjena: T1, površine 15,6 ha, max. kapacitet 1000 postelja, minimalna kategorizacija 4 zvjezdice,

- sanacija postojećih građevina unutar pomorskog dobra,

- urbanističko-tehnički parametri određeni su provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Raba.

7. Urbanistički plan uređenja Goli otok I (Lopar) (T22) - UPU 31:

- Goli otok I - namjena: T2, površine 19,0 ha, max. kapacitet 800 postelja, minimalna kategorizacija 3 zvjezdice,

- u sklopu zone realizirati privez Tetin od max 30 vezova i privez Melna od max 120 vezova,

- urbanističko-tehnički parametri određeni su provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Raba.

8. Urbanistički plan uređenja Goli otok II (Lopar) (T23) - UPU 32:

- Goli otok II - namjena: T2, površine 28,5 ha, max. kapacitet 1200 postelja, minimalna kategorizacija 3 zvjezdice,

- u sklopu zone realizirati privez Vela Draga od max 150 vezova,

- urbanističko-tehnički paramteri određeni su provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Raba.

9. Urbanistički plan uređenja Otok Sv. Grgur (Lopar) (T24) - UPU 33:

- Otok Sveti Grgur - namjena: T2, površine 15,0 ha, max. kapacitet 700 postelja, minimalna kategorizacija 3 zvjezdice,

- u sklopu zone realizirati privez od 100 vezova,

- urbanističko-tehnički paramtri određeni su provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Raba.

10. Urbanistički plan uređenja Rajska plaža (Lopar) (T32) - UPU 35:

- Rajska plaža - namjena: T3 - autokamp postojeći, površine 14,6 ha, max. kapacitet 1200 postelja,

- uređenje uređene morske plaže (plaže koje su nadzirane i pristupačne svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane) - R29 Rajska plaža,

- u kampovima (auto-kampovima) smještene jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte,

- smještajne jedinice ne mogu se povezivati s tlom na čvrsti način,

- prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte,

- urbanističko-tehnički parametri određeni su provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Raba.

Zona sportsko-rekreacione namjene:

11. Urbanistički plan uređenja tenis centar u Loparu (R4) - UPU 37:

- tenis centar površine 2,6 ha,

- uređenje uređene morske plaže (plaže koje su nadzirane i pristupačne svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane) - R29 Rajska plaža,

- urbanističko-tehnički parametri određeni su provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Raba.

Zona gospodarske namjene

12. Urbanistički plan uređenja Poslovna zona Sorinj (K2) - UPU 44:

- površina poslovne zone 7,6 ha,

- urbanističko-tehnički parametri određeni su provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Raba.

Zona infrastrukturne namjene:

13. Urbanistički plan uređenja trajektna luka Supetarska Draga (IS1)- UPU 45:

- površina trajektne luke IS1 je 3,0 ha,

- unutar infrastrukturne površine IS1 je luka lokalnog značaja,

- u sklopu luke dopušten je ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila (trajektna luka),

- urbanističko-tehnički parametri određeni su provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Raba.

14. Urbanistički plan uređenja luka San Marino (IS3)- UPU 47:

- površina luke IS3 je 0,8 ha - postojeće,

- unutar infrastrukturne površine je luka lokalnog značaja,

- u sklopu luke dopušten je ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, te privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara, kao i privez i odvez sportskih brodica,

- urbanističko-tehnički parametri određeni su provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Raba.

Kako je već rečeno, obveza izrade urbanističkog plana uređenja sa obuhvatom istog propisana je Usklađenjem Prostornog plana uređenja Grada Raba (»Službene novine« broj 34/07).

Tekstualni dio plana treba sadržati obrazloženje svih polazišta za izradu plana, odnosno što je bio osnov za izradu istog, ciljeve koji se trebaju postići u smislu prostornog razvoja te odredbe za provođenje plana. Grafički dio treba sadržati kartografske prikaze i grafičke priloge na kojima se prikazuje stanje i planirani zahvati u prostoru.

Urbanistički plan uređenja izrađivati će se na katastarskom planu u mj. 1:1000 ili 1:2000. Ovisno o obuhvatu plana će ovisiti i odabrano mjerilo.

Urbanistički plan uređenja treba određivati načine i oblike korištenja i uređenja javnih i drugih prostora. Pri tome valja voditi računa da treba razgraničiti javno od privatnog. Potrebno je označiti područja posebnih ograničenja u načinu korištenja, npr. sačuvanje oblikovnih vrijednosti područja naselja, zaštićena područja ili posebno vrijedne ili osjetljive naseljene sredine.

Detaljni plan uređenja

Detaljni plan uređenja groblje Lopar - D6

- površina obuhvata 0,6 ha,

- na prostorima groblja mogu se graditi građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja (kapele, mrtvačnice i sl.) te komunalna infrastruktura sukladno urbanističko-tehničkim parametrima određenim provedbenim odredbama Prostornog plana uređenja Grada Raba,

- postojeće zelenilo na površinama predviđenim za razvoj groblja treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim zelenilom treba tvoriti organsku cjelinu.

II.4. Arhitektonsko-urbanistički natječaji

Arhitektonsko-urbanistički natječaji se u pravilu provode za veće prostorne obuhvate, ali i za pojedinačne zahvate u prostoru. Obveza raspisivanja arhitektonsko - urbanističkog natječaja ima za cilj dobivanje što kvalitetnijeg arhitektonsko - urbanističkog rješenja. Natječaji se provode kao javni i pozivni, sukladno Pravilniku o provedbi natječaja Društva arhitekata Primorsko-goranske županije.

Kada je riječ o pozivnom arhitektonsko-urbanističkom natječaju tada:

- u natječaju trebaju sudjelovati najmanje tri autora,

- ocijenjivački sud se treba sastojati minimalno od pet članova od kojih trojica moraju biti arhitekti,

- rezultati natječaja, sa svim podacima pozvanih autora, članovima ocijenjivačkog suda po završenom natječaju trebaju biti objavljeni u javnom tisku,

- nakon provedenog natječaja i odabira prvonagrađenog rada, najmanje tjedan dana svi radovi trebaju biti izloženi na način da su dostupni javnosti.

II.5. Studije i pribavljanje katastarskih podloga

Polazeći od opredjeljenja Općine Lopar da svoj daljnji razvoj usmjeri na:

- turizam,

- razvoj poljoprivrede,

u narednom četverogodišnjem razdoblju trebati će izradi studije, odnosno analize, kao podlogu za donošenje bitnih odluka o gospodarskom i prostornom razvoju Općine Lopar.

Za donošenje daljnjih odluka, ali i kao podloga za izradu razvojnih dokumenata prostornog uređenja za prostor Općine Lopar, kao i za izradu detaljnijih dokumenata prostornog uređenja potrebno je izraditi studiju:

- razvojna studija turizma,

koju će izraditi pojedini stručnjaci, a donijeti će je Općinsko vijeće Općine Lopar.

Potrebno je, što hitnije, u suradnji sa Državnim geodetskim zavodom dovršiti realizaciju izrade reambulirane i digitalizirane katastarske podloge u MJ 1:1000 što je osnovni preduvjet za uvođenje Geografsko Informatičkog Sustava u Općini Lopar i kvalitetne inventarizacije svih vrsta podataka.

II.6. Način financiranja izrade prostorno planske dokumentacije

Način financiranja izrade prostornih planova definiran je Zakonom na sljedeći način:

- obaveza jedinice lokalne samouprave i uprave je financirati izradu Zakonom propisanih dokumenata prostornog uređenja - Prostornog plana uređenja Općine Lopar (PPUO),

- ostali prostorni planovi - urbanistički planovi uređenja i detaljni planovi uređenja mogu se djelomično ili potpuno financirati iz drugih izvora.

Financiranje Prostornog plana uređenja općine

Potrebna financijska sredstva za izradu Prostornog plana uređenja općine određuju se temeljem Pravilnika o cije

nama usluga (»Narodne novine« broj 85/99) i osiguravaju se u proračunu Općine Lopar.

Način financiranja ostalih prostornih planova

Zakonom je dana mogućnost financiranja prostornih planova i iz drugih izvora, što znači da zainteresirani pojedinci mogu financijski sudjelovati u izradi predviđenih planova kao i planova koji nisu naznačeni kao prioritetni.

Tako se iz drugih izvora potpuno ili djelomično financiraju svi detaljniji dokumenti prostornog uređenja.

Pojedini investitori mogu financirati izradu plana na način da Općinsko poglavarstvo odobri programske smjernice za izradu istog, kao i odabranog izrađivača po investitoru.

Za napomenuti je da se postupak prema ovom modelu realizira preko investitora koji nije obavezan provoditi postupak javnog nadmetanja prije zaključivanja ugovora o izradi plana sa izrađivačem plana, pa je rok za donošenje plana znatno kraći.

Obuhavat plana (UPU-a) je određen Prostornim planom uređenja Grada Raba, a Uredbom o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (»Narodne novine« broj 101/98) je propisan način i postupak javne rasprave, te način na koji tijela i pravne osobe sudjeluju u javnoj raspravi.

III. MJERE ZA PROVOĐENJE POLITIKE UREĐENJA PROSTORA I DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

Ovim Programom do sada je obuhvaćen onaj dio mjera u okviru priprema za uređenje građevinskog zemljišta za izgradnju koji se odnosi na pripremu i izradu prostornih planova. Zakon o prostornom uređenju daje mogućnost ovom Programu i utvrđivanje ostalih mjera i aktivnosti kojima se utvrđuje potreba uređenja zemljišta, razina uređenja, izvor financiranja te rok u kojem je određeno zemljište potrebno urediti za planiranu namjenu (uređivanje imovinsko-pravnih odnosa, komunalno opremanje i dr.).

III.1. Mjere zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine

Suvremena zamisao očuvanja prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih (graditeljskih) vrijednosti polazi od pretpostavke sveobuhvatne (cjelovite, integralne) zaštite pri čemu je nemoguće utvrditi njihovu međusobnu granicu. Prirodne, krajobrazne i graditeljske vrijednosti međusobno se isprepleću, često i međusobno uvjetuju. Iako se zaštita provodi po posebnim (različitim) zakonima, prostorni plan je prilika za sveobuhvatno sagledavanje i cjelovitu zaštitu.

Potrebno je stalnim praćenjem i znanstvenim istraživanjem odgovarajućih pojava i procesa u prostoru pridonijeti uspostavi uravnoteženog odnosa osnovnih funkcija izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih pojava, osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi njihovog korištenja za stambenu i turističko- rekreacijsku, znanstveno-istraživačku, kulturnu i odgojno- obrazovnu djelatnost. Očuvati mediteransku fizionomiju starih naselja, kako pažljivim smještanjem novih objekata, tako i poštivanjem lokalne tradicijske arhitekture.

Zaštita šuma i šumskih površina odredit će se sljedećim mjerama:

- pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća,

- očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe,

- povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara,

- u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu,

- kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.

Zaštita poljoprivrednih površina odrediti će se sljedećim mjerama:

- zabranjuje se korištenje poljoprivrednog tla u nepoljoprivredne svrhe,

- fiskalnim i drugim mjerama na području općine poticati proizvodnju tradicionalnih poljoprivrednih kultura na ekološki zadovoljavajući način, te zaštititi tla namijenjena za poljoprivredu od zapuštanja i ošumljavanja.

Mjere zaštite kvalitete zraka su:

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (Narodne novine broj 140/1997),

- zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (Narodne novine broj 101/1996).

Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se:

- mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

- prioritetnim saniranjem divljih odlagališta na području II. zone sanitarne zaštite,

- obzirom da na području Općine ima preko 30-tak izvora pitke vode, njih je potrbno štititi, a izvori koji imaju prioritet u sanaciji i stavljanju u funkciju su Jerkovica, Gabar, Pešće i Civ.

- zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te vode koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (Narodne novine broj 40/1999.).

Mjere za zaštitu mora temelje se na:

- cijela obala Grada Raba određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom. Vrijedno područje obalnog pojasa čuva se u svrhu zaštite, uređenja i valoriziranja,

- u svim građevinskim područjima u pojasu širine 15 m od morske obale treba osigurati prolaz uz obalu i zabraniti novu izgradnju. Samo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu većeg interesa (luke i lučke zgrade, gradska središta i sl.) mogu se smještavati na obali mora,

- obavezi izgradnje javnog sustava za odvodnju otpadnih voda, čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno - potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more,

- kompletiranje mehaničkog (primarnog) stupnja pročišćavanja uključuje i izvedbu odgovarajućih objekata za taloženje (s aeracijom) prije podmorske dispozicije,

- izradi katastra zagađivača mora,

- unapređivanju službe zaštite i čišćenja mora i plaža,

- nastavku ispitivanja kakvoća mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite,

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

Mjere za zbrinjavanje otpada

Evidentirane divlje deponije potrebno je sanirati, a postavljanjem zaštitnih ograda uz prometnice u blizini divljih deponija spriječiti daljnje nekontrolirano odlaganje otpada.

Za prostor postojećeg odlagališta izrađeno je rješenje sanacije i prihvaćena »Studija o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta komunalnog otpada »Sorinj« na otoku Rabu«. Nakon zatvaranja odlagališta ostaje u funkciji prostor reciklažnog dvorišta i transfer stanice s pratećim objektima, ukupne površine cca 3500 m2.

Pri postupanju s otpadom potrebno je težiti:

- primarnom smanjenju količine otpada, ostvarivanjem manje količine otpada u tehnološkom procesu proizvodnje potrošnih dobara i višekratnim korištenjem ambalaže,

- reciklaži odnosno odvojenom skupljanju i preradi otpada, što podrazumijeva odvajanje otpada na mjestu nastanka, skupljanje i preradu pojedinih vrsta otpada,

- zbrinjavanju ostatka otpada - podrazumijeva da se preostali otpad tretira odgovarajućim fizičkim, kemijskim, biološkim i termičkim postupcima,

- tehnološki otpad (od boja i rđe), talog acetilenske stanice, ulja automehaničarskih radiona, gume, konfiskat- otpad iz mesnica, ulja iz ugostiteljskih objekata zbrinjavati u skladu s odredbama Zakona o otpadu.

III.2. Mjere zemljišne politike i osiguravanje sredstava za provođenje ovog programa mjera

Svaka eventualna promjena namjene površina (pa čak i režima korištenja) mora se provoditi planski, a nakon detaljnog ispitivanja utjecaja na ukupno stanje u prostoru.

Potrebno je utvrditi realne troškove uređivanja građevinskog zemljišta, osobito u naselju, i ostvarivati objektivnu ekonomsku naknadu za uređeno zemljište i položajnu rentu. Intenzivirati sređivanje i ažuriranje evidencija o zemljištu, osobito u građevinskim područjima, s ciljem omogućavanja izrade detaljnijih dokumenata prostornog uređenja. Mjere fiskalne politike za građenje građevina koje se grade temeljem detaljnih planova uređenja na osnovu procjene stvarnih troškova uređenja zemljišta i ocjene atraktivnosti područja temeljene su na ponderiranju područja koje mora biti sadržano u izdvojenoj Odluci općinskog vijeća kojim se uređuju fiskalne obaveze komunalnog doprinosa i komunalne naknade.

Za realizaciju Programa mjera sredstva se osiguravaju iz proračuna Općine Lopar temeljem kredita, te realizacijom investicija stranih i domaćih investitora i drugih izvora.

III.3. Mjere za sanaciju bespravne izgradnje

Problem bespravne gradnje potrebno je nastavno otklanjati postupanjem po njezinim osnovnim segmentima prema:

- sanaciji postojeće bespravne gradnje,

- suzbijanju i sprečavanju nove bespravne gradnje.

Kroz naredno razdoblje potrebno je planirati otkup i uređenje zemljišta za gradnju, čime će se otkloniti jedan od najvažnijih razloga nastajanja bespravne gradnje u interesu zaštite okoliša i prirodnih vrijednosti, što će uz jednostavnija i učinkovita urbanistička rješenja u takvim područjima omogućiti racionalnu individualnu stambenu izgradnju, te na taj način otkloniti veći dio opasnost daljnje devastacije prostora bespravnom gradnjom.

Kroz izradu Prostornog plana uređenja Općine Lopar analizirati postojeće građevine koje se nalaze na manjoj udaljenosti od 3m od međe, te eventualno omogućiti u kraćem periodu (do 2 godine) legalizaciju takvih građevina.

III.4. Razvoj infrastrukturnih sustava

Potrebno je planiranje infrastrukturnih koridora uz prethodno ispitivanje kapaciteta i funkcionalnosti postojećih, s ciljem da se oni maksimalno iskoriste i poboljšaju. U slučaju odabira novih prostornih rješenja potrebno je izbjegavati zauzimanje površina vrjednijih resursa.

III.4.1. Cestovni promet

U narednom razdoblju biti će potrebno modernizirati i korigirati loše tehničke elemente na postojećim cestama, te intenzivirati ulaganja u održavanje cestovne infrastrukture.

Potrebno je:

- povećati sigurnost na svim cestama, a naročito na onim s većim intenzitetom prometa, treba ih opremiti pločnicima, autobusnim stajalištima i kvalitetnom signalizacijom,

- poboljšati kvalitetu (nosivost, sigurnost, brzina) lokalnih i nerazvrstanih cesta za odvijanje autobusnog i drugog cestovnog prometa, vodeći brigu o pješacima u prolasku kroz naselje,

- sustavno rješavati nedostatak javnih parkirališnih površina.

III.4.2. Pomorski promet

Na prostoru Općine Lopar nalazi se postojeća trajektna luka (do realizacije trajektne luke u uvali Vardaškolj). U sklopu luke osigurava se ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, te privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara.

Pored postojeće trajektne luke na prostoru postoje još dvije luke otvorene za javni promet lokalnog značaja i to luka Melak i luka San Marino. U sklopu luke Melak dopušta se privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara, dok se u sklopu luke San Marino osigurava ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, te privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara, kao i privez i odvez sportskih brodica.

Osim luka postoje i privezi na otocima Sveti Grugur i Goli i to privez Sveti Grugur na istoimenom otoku i privezi Melina, Tetina i Vela Draga na Golom otoku.

Uređenje luka i priveza provoditi će se sukladno urbanističkim planovima uređenja.

III.4.3. Odvodnja otpadnih voda

Prostornim planom određuju se zaseban sustav javne odvodnje otpadnih voda za Lopar.

Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršiti će se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda i drugih odluka.

Za ostale uređaje za pročišćavanje otpadnih voda primjenjuje se istovjetan kriterij, sukladno odredbama zaštite i korištenja prostora. Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja vode na uređajima za pročišćavanje odvoziti će se na odlagalište otpada gdje će se konačno obraditi i cijediti, te koristiti za pokrivanje standardnog komunalnog otpada. Ocjedna otpadna voda bi se konačno pročišćavala na deponijskom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.

III.4.4. Izgradnja vodoopskrbnog sustava

Općina Lopar opskrbljuje se vodom preko postojećeg podmorskog transportnog cjevovoda kojim je osigurana opskrba vodom s kopna za cijeli otok Rab. Jednako tako postoji postojeća vodosprema »Lopar. Kvalitetniju vodoopskrbu naselja Lopar potrebno je osigurati gradnjom nove vodospreme »Lopar« neposredno uz već postojeću, te osigurati njihovo povezivanje cjevovodima u zajednički sustav. Opskrbu vodom nove vodospreme »Lopar« osigurati od prekidne komore »Fruga« spojnim cjevovodom PK »Fruga«- VS »Lopar«.

Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava na području otoka Raba treba biti u skladu s Vodoopskrbnim planom županije.

Od važnosti je i smanjenje značajnih gubitaka u cijevnoj mreži rekonstrukcijom dijela najstarijih opskrbnih i magistralnih vodova. U rekonstrukcijama i novoj izgradnji osigurati kvalitetnu protupožarnu zaštitu ugradnjom dovoljnih profila cjevovoda i hidranata.

III.4.5. Izgradnja elektroopskrbnog sustava i plinifikacija

Općina Lopar je povezana sa sustavom elektroopskrbe otoka Raba. Preko područja Općine Lopar prolazi 110 kV dalekovod Rab - Krk.

Niskonaponska mreža će se, kao i do sada, razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima ili podzemnim kabelima.

Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima.

Obzirom da se u budućnosti prognozira daljnji porast potrebe za električnom energije, biti će potrebno i nadalje ulagati u dogradnju i izgradnju temeljne energetske infrastrukture. Unutar ovog sustava kao okosnice nužno je detaljnijim planovima planirati daljnje razvijanje mreža sustava niskog i visokog napona sa pripadajućim trafostanicama koji osigurava opskrbu električne energije konačnim korisnicima u naselju i drugim zonama.

Postojeće energetske i prijenosne sustave treba osuvremeniti i proširiti.

Obzirom na udaljenost budućih magistralnih plinovoda od otoka Raba, cilj je korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP). UNP se skladišti u bocama ili spremnicima, a može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača.

Drugi alternativni izvori energije:

Drugi konvencionalni energetski resursi na području Općine Lopar se ne koriste sustavno. Potrebno je stimulirati korištenje alternativnih izvora energije, posebno solarne enargije.

III.4.6. Izgradnja telekomunikacijskog sustava

U svrhu još boljeg povezivanja sa svijetom treba pojačati telekomunikacijsku mrežu prema zapadnoj Europi. Osigurati kapacitete veza i uređaja u skladu sa predvidivim višegodišnjim potrebama.Osigurati sigurnost uspostave, trajanja i privatnosti na telekomunikacijskim vezama. Modernizirati sustav uvođenjem novih tehnologija i time biti osnovna infrastrukturna podrška razvoju gospodarstva, uprave, obrazovanja, kulture, zdravstva i turizma.

Razvoj tehnologija prijenosa uvjetuje stvaranje mogućnosti za postavu novih baznih stanica. Nove bazne stanice se mogu postavljati u zonama koje nisu označene kao:

- područja zaštićenog krajolika,

- građevine i područja zaštićena kao graditeljska baština.

III.5. Izgradnja građevina javne namjene i uređenje javnih prostora

U narednom četverogodišnjem razdoblju predviđa se izgradnja i uređenje:

Predškolski odgoj

- nove zgrade dječjeg vrtića (uključujući i jaslice)

Školski odgoj

- knjižnica, čitaonica, računalna radionica

Športski objekti

- izgradnja otvorenih površina za sport i rekreaciju kao pratećih sadržaja,

- izgradnja sportske dvorane s fitness salom

Građevine javne i društvene namjene:

- izgradnja doma kulturnog centra

- izgradnja prostora za državni arhiv

- izgradnja prostorija za potrebe udruga na području Općine Lopar

- izgradnja doma umirovljenika za stalni i povremeni (dnevni boravak)

- izgradnja spomen područja spomen kuće Sv. Marinu

- izgradnja spomen područja Goli otok

Građevine i prostori radne i ugostiteljsko-turističke namjene:

- izgradnja trgovačkog centra u sklopu radne zone (distributivni i prehrambeni centar)

- utvrđivanje i izgradnja zone noćnog života

Uređenje javnih prostora

- izgradnja zatvorene kupališne rivijere za cca 400 kupača s popratnim sadržajima wellness i sl.

- tematiziranje plažnih površina i njihovo komunalno i infrastrukturno opremanje

- izgradnja dječjeg igrališta

- izgradnja parkovnih i zelenih površina

Izgradnja građevina komunalne i infrastrukturne namjene:

- izgradnja mrtvačnice

- izgradnja benzinske postaje na kopnu i moru

- izgradnja letališta/aerodroma (pista 700 do 1300 m),

Klasa: 011-03/07-01/01

Ur. broj: 2169/02-01-07-14

Lopar, 28. rujna 2007.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE LOPAR

Damir Paparić, prof., v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr