20.
Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04) i članka 12. Privremenog statuta Općine
Lopar (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 53/06), Općinsko
vijeće Općine Lopar, na 11. sjednici održanoj dana 28. rujna 2007. donosi
IZVJEŠĆE
o stanju u prostoru za Općinu Lopar
za razdoblje od 2003. do 2007. godine
I. UVOD
II. OSVRT NA SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJA DRŽAVE, ŽUPANIJE I OPĆINE
II.1. Zakon o prostornom uređenju
II.2. Dokumenti prostornog uređenja
II.3. Prostorni plan uređenja općine
II.4. Detaljniji dokumenti prostornog uređenja
III. OSNOVNI PODACI O PROSTORU OPĆINE LOPAR
III.1. Položaj Općine Lopar unutar Primorsko-goranske županije
III.2. Prostorni obuhvat Općine Lopar
III.3. Stanovništvo Općine Lopar
IV. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
IV.1. Važeći dokumenti prostornog uređenja koji se primjenjuju na prostoru
Općine Lopar
IV.2. Obilježja prostornog razvitka na temelju Strategije i programa prostornog
uređenja Republike Hrvatske, te Prostornog plana Primorsko-goranske županije
IV.3. Obilježja prostornog razvitka na temelju Prostornog plana uređenja
Grada Raba
IV.4. Obilježja prostornog razvitka na temelju detaljnijih dokumenata
prostornog uređenja
V. OPĆA OCJENA STANJA U PROSTORU I ANALIZA REALIZACIJE PROGRAMA MJERA ZA
UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU ZA RAZDOBLJE OD 2003. DO 2005. GODINE
V.1. Analiza realizacije programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za
razdoblje od 2003. do 2005. godine
V.2. Prostorno planska dokumentacija i bespravna gradnja
V.3. Stanje katastarskih podloga
V.4. Imovinsko pravna priprema
V.5. Komunalna opremljenost Općine Lopar
V.5.1. Cestovni promet
V.5.2. Pomorski promet
V.5.3. Odvodnja otpadnih voda
V.5.4. Vodogospodarstveni sustav
V.5.5. Izgradnja elektroopskrbnog sustava
V.5.6. Izgradnja telekomunikacijskog sustava
V.5.7. Zbrinjavanje komunalnog otpada
V.6. Zaštita prirodne i kulturne baštine
V.6.1. Zaštita prirodne baštine
V.6.2. Zaštita kulturne baštine
I. UVOD
Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00,
32/02 i 100/04) propisana je obveza predstavničkim tijelima jedinica lokalne
samouprave i uprave da gospodarenjem, zaštitom i upravljanjem prostorom
ostvaruju uvjete za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša, racionalno
korištenje prirodnih i povijesnih dobara na načelima integralnog pristupa u
planiranju prostora.
Odredbom članka 2. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04) određeno je da integralni pristup u
planiranju prostora obuhvaća naročito:
- poznavanje, provjeru i ocjenu mogućnosti razvoja u prostoru,
- izradu dokumenata prostornog uređenja,
- praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja.
Jednako tako, odredbama članka 10. i 11. Zakona o prostornom uređenju
(»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/ 00, 32/02 i 100/04) propisana je
obveza da općine i gradovi izrađuju i donose sljedeće dokumente praćenja stanja
u prostoru:
- Izvješće o stanju u prostoru,
- Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.
Izvješćem o stanju u prostoru se osigurava kontinuitet praćenja stanja u
prostoru, definiraju se nedostaci i primjenjivost postojećih prostornih
planova, ističu uočene negativnosti postojećih planskih mjera po kojima se
određuje način korištenja i zaštite prostora. Izvješće sadrži ocjenu provedenih
mjera i njihove učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom, zaštitu
vrijednosti prostora i okoliša, te na druge elemente od važnosti za prostor. Na
temelju četvrerogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru općine donosi se
četverogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru općine.
Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuju se mjere koje je
potrebno provesti u narednom četverogodišnjem razdoblju. Te mjere obuhvaćaju
procjenu, pripremu, izradu i donošenje novih prostornih planova ili izmjene
postojećih, kao i druge aktivnosti kojima se osigurava zaštita vrijednosti i
obilježja prostora, uključujući i sanaciju, a sve u cilju unapređenja kvalitete
življenja. Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuje se potreba
uređenja zemljišta, razina uređenja zemljišta, izvori za financiranje njegovog
uređenja te rok u kojem je potrebno određeno zemljište urediti za planiranu
namjenu.
Općina Lopar je osnovana 28. srpnja 2006. na temelju Zakona o područjima
županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« 86/06).
Stoga će se ovo Izvješće o stanju u prostoru temeljiti na dokumentima praćenja
stanja u prostoru koji su se primjenjivali za prostor Grada Raba u čijem
sastavu je do osnivanja samostalne jedinice lokalne samouprave bio Lopar. Za
prostor Grada Raba na sjednici Gradskoj vijeća održanoj 25. rujna 2003. godine.
usvojeno je Izvješće o stanju prostora na području Grada Raba i na temelju
istog Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.
Ovim Izvješćem će se izvršiti sve potrebne analize i ocjene koje će biti
polazište za utvrđivanje prvog Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru
Općine Lopar za četverogodišnje razdoblje od 2007. do 2011. god.
Izrada i donošenje dokumenata praćenja stanja u prostoru preduvjet je za
zakonitu izradu svih dokumenta prostornog uređenja za prostor Općine Lopar.
II. OSVRT NA SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJE DRŽAVE, ŽUPANIJE I OPĆINE
II.1. Zakon o prostornom uređenju
1994. godine donešen je Zakon o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
30/94) kojim se uređuje sustav prostornog uređenja, uvjeti i način izrade, donošenja
i provođenja dokumenata prostornog uređenja, te nadležnost tijela državne
uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i uprave u
provedbi mjera i aktivnosti kojima se osigurava planiranje i uređivanje
prostora Republike Hrvatske.
Nakon četverogodišnje primjene Zakona 1998. godine uslijedila je prva velika
izmjena Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 68/98) koja je
donijela značajne promjene u odnosu na prostorne planove:
- promjene u strukturi prostornih planova,
- uvođenje instituta javne rasprave,
- obveza sudjelovanja određenih subjekata u postupku izrade i donošenja
dokumenata prostornog uređenja.
Aktivno prateći sve promjene koje se dešavaju na našim prostorima, a vodeći
računa o osiguravanju održivog razvoja, racionalnog korištenja i zaštite
prostora, ravnomjernog gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja prostora
Republike Hrvatske uslijedilo je nekoliko izmjena i dopuna Zakona o prostornom
uređenju i to godine 2000., 2002. i 2004. (»Narodne novine« broj 61/00, 32/02 i
100/04).
Za općine i gradove unutar zaštićenog obalnog pojasa koji predstavlja 1000
metara od obalne linije u kopno, odnosno 300 metara od obalne linije u more, te
cjeloviti prostor otoka važna promjena Zakona je bila 2004. godine (»Narodne
novine« broj 100/04) kada se utvrdilo navedeno zaštićeno obalno područje, a
glede njegovog svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja, te je
slijedom predmetne izmjene Zakona donešena Uredba o uređenju i zaštiti
zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« br. 128/04).
U proteklom razdoblju doneseni su važni propisi iz područja prostornog
uređenja i to:
- Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, o obveznim
prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne
novine« broj 101/98, 39/04, 45/04-ispravak i 163/04),
- Uredba o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (»Narodne
novine« broj 101/98),
- Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne
novine« broj 128/04).
II.2. Dokumenti prostornog uređenja
Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija,
korištenje i namjena prostora, te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu
prostora Države, županije, Grada Zagreba, općina i gradova.
Dokumenti prostornog uređenja imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog
propisa.
Dokumenti prostornog uređenja jesu:
- Strategija i Program prostornog uređenja Države,
prostorni planovi:
- Prostorni plan županije i Grada Zagreba,
- Prostorni plan područja posebnih obilježja,
- Prostorni plan uređenja općine i grada,
- Generalni urbanistički plan,
- Urbanistički plan uređenja,
- Detaljni plan uređenja.
Strategijom prostornog uređenja Države (donesena u Zastupničkom domu Sabora
Republike Hrvatske 27. lipnja 1997.) utvrđuju se dugoročni ciljevi prostornog
razvitka, identificiraju područja i oblici pojavnosti vezani uz ta načela,
odnosno ciljeve, te daju usmjerenja kao što su:
- osnaživanje prostorno razvojne strukure Države,
- racionalna potrošnja prostora za izgradnju,
- očuvanje vrijednih resursa,
- primjena različitih kategorija zaštite vrijednih dijelova prostora,
- prioritet djelatnosti u odnosu na prirodnu predodređenost područja,
prilagodba općih razvojnih modela značajkama prostora.
Razvoj i uređenje prostora jadranskih otoka treba provoditi uvažavanjem
zajedničkih obilježja svih otoka, obuhvatom problematike grupe otoka
(naseljeni, nenaseljeni) i obradom specifičnih uvjeta razvoja za pojedine
otoke.
Programom prostornog uređenja Države (»Narodne novine« 50/99) utvrđuju se
mjere i aktivnosti za provođenje Strategije prostornog uređenja Države.
Prostornim planovima županija (PPŽ) prenose se odredbe Strategije i Programa
prostornog uređenja Države na planski jezik i prostorno ograničava i
konkretizira opće i posebne strateške postavke.
II.3. Prostorni plan uređenja općine
Prostorni plan uređenja općine (PPUO) utvrđuje uvjete za uređenje općinskog
područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i
sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te zaštitu spomenika
kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini.
Prostorni planovi uređenja općine trebaju se temeljiti na analizi postojećeg
stanja u odnosu na postojeći broj stanovnika, planirani demografski rast,
ostvarenu izgrađenost područja te na realnim programima gospodarskog rasta.
Grafički dio PPUO-a sadrži tri kartografska prikaza na topografskoj karti u
mjerilu 1:25000, kao i građevinska područja utvrđena na katastarskom planu u
mjerilu 1:5000. gdje se obvezno prikazuju izgrađeni i neizgrađeni dio tog
područja, što bi trebalo odgovarajuće primjeniti i u odredbama za provođenje
plana, te do donošenja odgovarajućeg propisa regulirati sva danas još neuređena
pitanja u svezi s građevinskim zemljištem.
Proteklo razdoblje obilježeno je bitnim aktivnostima i promjenama u domeni
prostornog uređenja, koje su bitno utjecale na gospodarenje prostorom i na
primjenjivost i provođenje postojećih planskih mjera odnosno prostornih
planova, kao i na realizaciju pa čak i svrhovitost pojedinih mjera utvrđenih
važećom prostorno - planskom dokumentacijom. Posljednjom Izmjenom i dopunom
Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 100/04) utvrđena je obveza
da općine i gradovi koji to još nisu učinili donesu svoje prostorne planove uređenja
najkasnije do 31. prosinca 2005.
Za prostor Općine Lopar je prihvaćeno, doneseno i u primjeni Usklađenje
Prostornog plana uređenja Grada Raba koje je objavljeno u Službenim novinama
br. 34/07,
a po prethodno pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite
okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a.
Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02
i 100/ 04) o usklađenosti istog sa odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti
obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04).
II.4. Detaljniji dokumenti prostornog uređenja
Detaljniji dokumenti prostornog uređenja su Urbanistički plan uređenja i
Detaljni plan uređenja.
Urbanistički plan uređenja se donosi za:
1. naselja i dijelove naselja koja su sjedišta gradova,
- kada se govori o naselju i dijelu naselja koja su sjedišta gradova valja
reći da su to ona naselja u kojima su sjedišta gradova, ali u kojima nisu
sjedišta tijela županija, te koja imaju manje od 15000 stanovnika;
2. naselja i dijelove naselja koja su registrirana kao povijesne
urbanističke cjeline,
- kada se govori o naselju i dijelovima naselja koja su registrirana kao
povijesne urbanističke cjeline temeljem Zakona o zaštiti spomenika;
3. naselja i dijelove naselja određene prostornim planom županije i Grada
Zagreba,
- kada se govori o naselju i dijelovima naselja odredena prostornim planom
županije i Grada Zagreba, valja reći da se prostornim planom županije i Grada
Zagreba mogu temeljem odabranih kriterija, a u odnosu na prostorne
specifičnosti odrediti naselja i dijelovi naselja za koje će se izrađivati
urbanistički plan uređenja.
Urbanistički plan uređenja određuje načine i oblike korištenja i uređenja
javnih i drugih prostora. Pri tome valja voditi računa da treba razgraničiti
javno od privatnog. Potrebno je označiti područja posebnih ograničenja u načinu
korištenja kao što su na primjer sačuvanje oblikovnih vrijednosti područja naselja,
zaštićena područja ili posebno vrijedne i osjetljive gradske i seoske sredine.
Detaljni plan uređenja je plan kojim se utvrđuje:
- detaljna namjena prostora,
- režimi uređivanja prostora,
- opremanje prostora komunalnom infrastrukturom,
- uvjeti za izgradnju građevina,
- uvjeti za ostale aktivnosti u prostoru.
Detaljni plan uređenja zamjenjuje lokacijsku dozvolu, tako da kartografski
prikazi koji čine grafički dio plana trebaju biti napravljeni na način da budu
jasno i nedvojbeno određeni svi elementi koji se određuju lokacijskom dozvolom.
III. OSNOVNI PODACI O PROSTORU OPĆINE LOPAR
III.1. Položaj Općine Lopar unutar Primorsko-goranske županije
Unutar Primorsko-goranske županije Općina Lopar se nalazi u Mikroregiji
»otok Rab«. Otok Rab je bio jedna jedinica lokalne samopuprave (Grad Rab) od
koje se odvojila Općina Lopar. Na prostoru otoka Raba danas su Grad Rab i
Općina Lopar. Općina Lopar obuhvaća područje sjeveroistočnog dijela otoka Raba.
Prostor općine Lopar osim navedenog dijela otoka Raba čine otoci Sveti Grgur i
Goli na kojima nema stalnog stanovništva, te nisu predviđeni za stanovanje.
Prostor Općine Lopar je kulturno povijesno integralni dio otoka Raba. Velika
uloga i značaj prostora Općine očituje se kroz prometno funkcioniranje, budući
da se trajektno pristanište kojim se otok Rab veže sa otokom Krkom nalazi u
Loparu, a isto tako tu je i novo trajektno pristanište (trajektna luka
Supetarska Draga - Uvala Vardaškolj).
III.2. Prostorni obuhvat Općine Lopar
Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj
(»Narodne novine« broj 86/06) Općina Lopar je dio Primorsko-goranske županije.
Općina Lopar je jedna od 36 jedinica lokalne samouprave u Županiji
Primorsko-goranskoj (14 gradova i 22 općine). To je »najmlađa općina« u Primorsko-goranskoj
županiji. Prostorno, Općinu Lopar čini područje bivšeg statističkog naselja
Lopar.
Općina Lopar ima površinu od 26,43 km2 ili 2643 ha, odnosno
teritorijalna površina općine tvori cca 25,7 % površine otoka Raba, čija je
ukupna površina 102, 80 km2. Prostor općine čini jedno naselje i to
naselje Lopar.
Općina Lopar graniči na jugu s Gradom Rabom, te na morskom dijelu sa
općinama i gradovima otoka Krka, te sa Gradom Senjom.
III.3. Stanovništvo Općine Lopar
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Općine Lopar živi
ukupno 1.183 stanovnika. Opća gustoća naseljenosti iznosi 39,95 stanovnika na
km2, što je manja gustoća naseljenosti od prosječne gustoće
naseljenosti Hrvatske (84 stanovnika na km2) kao i od Primorsko- goranske
županije (87 stanovnika/km2).
Prema popisu iz 1991. na prostoru Lopara evidentirano je 707 stanova, od
toga je 111 za odmor i rekreaciju (povremeno ili vikend stanovanje).
Promatrajući odnos od 1971. - 1991. godine primjetno je značajno povećanje kuća
- stanova za odmor (166%).
IV. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
Analiza provođenja dokumenata prostornog uređenja daje podatke kojima se
prikazuje dinamika izrade i pokrivenost područja Općine Lopar prostornim
planovima, koncepcijska obilježja postojećih prostornih planova s tematskim
osvrtima na stanovništvo, gospodarske i društvene djelatnosti, infrastrukturu,
promet te zaštitu prostora i okoliša, primjenjivost tih planskih mjera i
provođenje planova.
Temeljem takove analize određuju se potrebne aktivnosti koje će se utvrditi
u Programu mjera za unapređenje stanja u prostoru za slijedeće četverogodišnje
razdoblje, a u prvom redu to je procjena potrebe izrade novih dokumenata
prostornog uređenja.
IV.1. Važeći dokumenti prostornog uređenja koji se primjenjuju na prostoru
Općine Lopar
- Strategija prostornog uređenja Države (donesena u Zastupničkom domu Sabora
Republike Hrvatske 27. lipnja 1997.) kojom se utvrđuju dugoročni ciljevi
prostornog razvitka, identificiraju područja i oblici pojavnosti vezani uz ta
načela, odnosno ciljeve,
- Program prostornog uređenja Države (»Narodne novine« broj 50/99) kojom se
utvrđuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije prostornog uređenja
Države,
- Prostorni plan Primorsko-goranske županije (»Službene novine
Primorsko-goranske županije« broj 14/00, 12/05, 50/06), kojim su definirani
elementi prostornog uređenja regionalnog značaja te dani uvjeti i smjernice za
izradu i donošenje planova užih područja (neki segmenti su utvrđeni uvjetno, a
neki i nedvojbeno),
- Prostorni plan uređenja Grada Raba (»Službene novine« broj 15/04 i 34/07),
- Provedbeni urbanistički plan lučice Turističkog naselja »San Marino« u Loparu (»Službene novine« broj 24/86 i 22/97),
- Detaljni plan uređenja lučkog područja u Loparu (»Službene novine« broj
7/04).
IV. 2. Obilježja prostornog razvitka na temelju Strategije i programa
prostornog uređenja Republike Hrvatske te Prostornog plana Primorsko-goranske
županije
U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela, a posebno
onih iz područja urbanističke discipline kao što su načela racionalnog
korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećivanja prostora
(nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora, a posebno naselja, te načela
koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva.
Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji
razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i
prirodnih resursa respekt prema budućim generacijama. Održivi razvitak označava
onaj razvitak pri kojem su opseg i dinamika ljudskih proizvodnih i potrošnih
aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u
prirodi. Održivi razvitak ne isključuje ekonomski rast, ali ne smije ugrožavati
ljudsko zdravlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese i prirodna
dobra.
Ovim izvješćem valja istaknuti smjernice razvoja iz planova višeg reda koje
se neposredno odnose na Općine Lopar i koje treba ugraditi u sve dokumente
prostornog uređenja koji se donose za prostor Općine Lopar, ali i otoka, jer
Općina i otok čine jedinstvenu i nedjeljivu cijelinu.
Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne
novine« broj 50/99)
Ovim prostorno planskim dokumentom najviše razine utvrđena su strateška
opredjeljenja i područja djelovanja u smislu razvoja Republike Hrvatske, koja
se provedbeno ugrađuju u sve planove nižeg reda. Osnovno načelo koje proizlazi
iz Strategije odnosno Programa prostornog uređenja države je postizanje
održivog (trajnog) razvoja uz pažljivo korištenje prirodnih izvora, kako bi se
isti sačuvali za buduće generacije. Uvažavajući smjernice Strategije treba
omogućiti sljedeće postavke:
- težiti sprječavanju prevelike koncentracije stanovništva, odnosno
ravnomjernijem razmještaju stanovništva uz korištenje, zaštitu i obnovu
ruralnog i graničnog područja u svrhu demografske obnove,
- poboljšati postojeću urbanu mrežu i postići skladni regionalni razvoj,
- osigurati investicije u proizvodne i infrastrukturne objekte,
- optimalno koristiti postojeća građevinska područja, a proširivati ih samo
uz opravdanja održivog razvoja,
- obnavljati ruralna naselja gdje za to postoje objektivne potrebe i
mogućnosti, uključujući u to stvarno poboljšanje standarda i kvalitete
življenja stanovništva,
- izgradnju izvan utvrđenih građevinskih područja, na poljoprivrednom
zemljištu dozvoliti samo u slučajevima kada zbog reorganizacije i
racionalizacije poljodjelske proizvodnje postoji potreba za izgradnjom novih
ekonomskih dvorišta,
- za naselje koja se nalaze na područjima visoko pogodnog poljodjelskog
zemljišta obvezno pokrenuti postupak za određivanje novih građevinskih područja
i njihovo smanjivanje ili usklađivanje sa stvarnim potrebama,
- spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskih područja naselja
i stimulirati optimalno korištenje postojećih. Ova smjernica je samo prvi korak
u novom procesu redefiniranja građevinskih područja i njihovog drastičnog
smanjivanja na dimenzije primjerene potrebama,
- usmjeravati novu stambenu i drugu izgradnju u prostorne cjeline naselja
koje su već opremljene komunalnom infrastrukturom (a imaju pričuve u
instaliranim objektima) i objektima društvenog standarda, kao i u povijesnu
graditeljsku cjelinu (radi njezine obnove i zaštite), uz osiguravanje
prostornih preduvjeta za izgradnju pretežito obiteljskih kuća, s racionalnim
gustoćama naseljenosti i primjerene tipovima naselja i regionalnim značajkama,
a u skladu s psihološkim, sociološkim, ekološkim i ekonomskim zakonitostima i
činiocima.
Uređenje i razvoj naseljenih otoka odnosi se posebno na stvaranje uvjeta za:
- zadržavanje stanovništva i kvalitetniji život (sigurnost, promet, usluge,
obrazovanje, zdravstvo),
- specifični razvoj turizma na strogo kontrolirani način radi osjetljivosti
i ograničenog kapaciteta otoka,
- razvoj pomorskih djelatnosti i osiguranje uvjeta za tradicionalne
djelatnosti stanovništva uz strogo očuvanje (isključivanje od izgradnje)
otočkih polja i šuma te uspostavu poticajnih mjera za razvoj specifične otočne
poljoprivrede snažnog ekološkog usmjerenja,
- povezivanje otoka infrastrukturom u šire sustave i primjena specifičnih
rješenja komunalne infrastrukture s naglaskom na štednju i zaštitu resursa,
- maksimalno očuvanje prirodnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti.
Svaki otok mora se tretirati kao jedinstvena planska cjelina sa zajedničkim
kriterijima korištenja i zaštite prostora (u prostornim planovima županija),
bez obzira na podijeljenost otoka na gradove i općine. Na većim otocima koji
predstavljaju dostupna središta grupe otoka treba urediti pristaništa i zračne
luke odgovarajuće kategorije, a posebnu pažnju treba posvetiti zbrinjavanju
otpada i zaštiti od požara.
Turizam predstavlja jednu od glavnih gospodarskih okosnica razvitka države,
pa je njegov ukupni razvitak potrebno pratiti i ocjenjivati kroz sve njegove
neposredne i posredne učinke na pojedine djelatnosti i gospodarstvo u cjelini.
Neke od bitnih prioritetnih aktivnosti su:
- modernizacija cjelokupne turističke ponude,
- selektivnost u poticanju razvoja po kriteriju raspoloživosti i kvalitete
turističkog prostora,
- uvođenje evropskih standarda i kvalitete turističke ponude,
- utvrditi prostorne i funkcionalne norme i standarde obiteljskih
turističkih zajednica,
- utvrditi odnos turizma i kulturne i prirodne baštine s gledišta očuvanja,
ali i aktiviranja u funkciji turizma.
Prostorni plan Primorsko-goranske županije (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 14/00, 12/05 i 50/06).
Prostornim planom Županije definirani su elementi prostornog uređenja
regionalnog značaja, te dani uvjeti i smjernice za izradu i donošenje planova
užih područja (neki segmenti su utvrđeni uvjetno, a neki i nedvojbeno), a to
su:
- podizati opću razinu razvijenosti Županije i povećati standard
stanovništva, zaposlenosti i kakvoće življenja. Društveni proizvod po
stanovniku u 2015. godini podići na razinu od 16000 do 18000 USD. Udio
zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39%,
- poticati progresivni demografski razvitak, naročito sprečavajući
depopulaciju i izumiranje emigracijskih i nisko natalitetnih područja.
Prosječna stopa rasta stanovništva do 2015. godine treba optimalno iznositi
0.5% prosječno godišnje,
- uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnotežu rasta i razvitka u
Županiji,
- prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite
važnosti za nacionalni razvitak gospodarstva Republike Hrvatske,
- izgrađivati i ustrojavati sustav upravljanja prostorom i prirodnim
resursima,
- razvitak i uređenje prostora postaviti na načelima održivog razvitka,
- postaviti zaštitu okoliša na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša,
integralnog pristupa zaštite i razvitka, te sprečavanja onečišćenja okoliša,
- prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara
uskladiti s razvitkom i očuvanjem kakvoće susjednih područja.
U nastavku dan je pregled građevina koje imaju poseban status s obzirom na
državni odnosno županijski značaj.
Građevine od državnog, odnosno županijskog značaja na području Općine Lopar
su:
Građevine, odnosno zahvati od značaja za Državu, su:
Poštanske i telekomunikacijske građevine:
- Radijski koridori Učka-Umag, Nanos (R. Slovenija), Mirkovica, Krk
(Zidine), Rab; Čelavac, Kršine (Pag);
- Međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka -Krk-Senj / Rab-Novalja.
Građevine sustava odvodnje:
- Sustav Rab.
Građevine, odnosno zahvati od značaja za županiju:
1./ Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
Ostale državne ceste:
- Omišalj-Vrbnik - Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga (trajekt) - Rab
- Mišnjak (trajekt) - Biškupica (planirana).
Osnovne županijske ceste:
- Supetarska Draga - Lopar.
2./ Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućjim objektima,
uređajima i instalacijama:
- magistralni TK kabel II. razine Rijeka - Krk - Rab - Pag.
3./ Građevine za vodoopskrbu:
- sustav Ličko-senjske županije koji dopunjava sustav Novi Vinodolski.
4./ Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama:
- Lopar.
5./ Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama:
Distribucijski dalekovod 110 kV:
- Krk - Rab.
IV.3. Obilježja prostornog razvitka na temelju Prostornog plana uređenja
Grada Raba (»Službene novine« broj 15/04 i 34/07)
Osnovne postavke planiranja prostora Općine Lopar utvrđene su Prostornim
planom uređenja Grada Raba budući da je do srpnja 2006. Općina Lopar bila jedno
od naselja u sastavu Grada Raba. Polazeći od postavki određenih navedenim
dokumentom prostornog uređenja, a imajući na umu otok kao cjeloviti sustav, uz
činjenicu da je Općina Lopar samostalna jedinica lokalne samouprave, potrebno
je u daljnjem razvoju voditi računa o sljedećem:
- stvoriti jedinstvenu upravnu i »urbanu« cjelinu, unutar koje se ujednačuju
uvjeti razvitka i urbanog opremanja. Unutar tog sustava a na području općine
potrebno je osiguravati dnevne migracije ljudi i dobara, dnevnu opskrbu i
zaštitu ljudi s gledišta ljudskih potreba,
- osigurati preduvjete za uravnoteženje demografske strukture na području
općine,
- podizati standard usluga za korisnike prostora, uz vrednovanje prostornih
i drugih resursa,
- mjerama ekonomske politike i aktivnostima općine stvarati pogodnosti za
razvoj navedenih djelatnosti i stvarati preduvjete za veći angažman radno
sposobnog stanovništva,
- uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih
prostornih mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora
javnog interesa i opremanja infrastrukturom (javne površine i komunikacije,
javne funkcije, prometna i komunalna infrastruktura),
- zaštititi obalno područje mora provođenjem odredbi Uredbe o uređenju i
zaštiti zaštićenog obalnog područja mora,
- prostore za izgradnju određivati na način da se ne smanjuju šumske i
kvalitetne poljoprivredne površine, da se omogući uređenje, korištenje i
zaštita voda (podzemnih i nadzemnih) te da se tako poveća zaštita osobitih
vrijednosti prostora i gospodarenje resursima na održiv - štedljiv način,
- razvijati prateće uslužne djelatnosti na prostoru naselja,
- zaštititi poljoprivredno tlo, a tlo I. kategorije (IV.-V. bonitetne klase)
obavezno namjeniti primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, naročito Loparsko
polje. Poljoprivredno tlo izrazit je element krajolika i daje obilježje
prostoru, a time podiže i kvalitetu življenja na promatranom području,
- razvijati poljoprivredu u granicama raspoloživih poljoprivrednih površina
i implementirati poljoprivredne proizvode u turistički proizvod,
- poticanje obiteljskog gospodarstva,
- održati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja, te održati
i povećati pošumljena područja,
- osigurati zaštitu vrijednih dijelova okoliša: prirodnu i kulturno-povijesnu
baštinu, kao jednu od osnovnih sastavnica identiteta kraja,
- redefiniranje strategije turističkog razvoja i shodno tome
restrukturiranje turističkih kapaciteta,
- razvijati turističke sadržaje na prostoru Općine u naselju i u zonama za
izdvojene namjene, naročito na otocima Sveti Grgur i Goli,
- modernizacija postojeće i izgradnja prometne i komunalne infrastrukture
kao jednog od nosioca gospodarskog razvoja i kvalitete života,
- razvoj prometnog sustava na način koji osigurava funkcioniranje naselja u
uvjetima učetvorostručenja populacije prisutne na području u vrijeme turističke
sezone,
- podizanje kvalitete komunalnog sustava, te potpuno uklanjanje ugroženosti
mora od otpadnih voda izgradnjom cjelovitog sustava odvodnje,
- otvarati mogućnosti za uporabu nekonvencionalnih obnovljivih izvora
energije, te racionalzirati uporabu energije,
- kontuirano surađivati sa Gradom Rabom po svim pitanjima važnim za ukupni
boljitak stanovnika općine.
IV.4. Obilježja prostornog razvitka na temelju detaljnijih dokumenata
prostornog uređenja
Važeći detaljniji dokumenti prostornog uređenja koji se primjenjuju na
području Općine Lopar su:
- Provedbeni urbanistički plan lučice Turističkog naselja »San Marino« u Loparu (»Službene novine« broj 24/86 i
22/97),
- Detaljni plan uređenja lučkog područja u Loparu (»Službene novine« broj
7/04).
Velika uloga detaljnijih dokumenata prostornog uređenja je u definiranju
prometne i komunalne infrastrukture. Nadalje, istima se određuju načini i
oblici korištenja, uvjeti uređenja javnih i drugih prostora. Detaljnim
prostornim planovima razgraničuje se javno od privatnog, kako kroz namjenu,
tako i kroz načine korištenja.
V. OPĆA OCJENA STANJA U PROSTORU I ANALIZA REALIZACIJE PROGRAMA MJERA ZA
UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU ZA RAZDOBLJE OD 2003. DO 2005. GODINE
V.1. Analiza realizacije Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za
razdoblje od 2003. do 2005. godine
U promatranom četverogodišnjem razdoblju od 2003. do 2007. godine na
sjednici Gradskog vijeća održanoj 25. rujna 2003. godine za prostor Grada Raba
donesen je Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.
Sagledavajući obveze iz navedenog Programa mjera koje se odnose na područje
Općine Lopar, može se utvrditi da je bila iskazana potreba za izradom slijedeće
prostorno planske dokumentacije:
1. Prostorni plan uređenja Grada Raba,
2. Urbanistički plan uređenja Lopar (UPU 10),
3. Urbanistički plan uređenja Livačina - Lopar (UPU 21),
4. Urbanistički plan uređenja Crikvena Dražica do rta Zidine - Lopar (UPU
22),
5. Urbanistički plan uređenja zona na Golom otoku (UPU 23),
6. Urbanistički plan uređenja zona na Golom otoku (UPU 24)
7. Urbanistički plan uređenja zona na otoku Sv. Grgur (UPU 25),
8. Urbanistički plan uređenja Rajska plaža (UPU 27),
9. Urbanistički plan uređenja San Marino
- Lopar (UPU 30),
10. Urbanistički plan uređenja za zonu sportsko-rekreacijske namjene - tenis
centar u Loparu (UPU 31),
11. Urbanistički plan uređenja - sportsko-rekreacijski centar Melak - Lopar
(UPU 38).
12. Urbanistički plan uređenja zone gospodarske namjene - Lopar (UPU 40).
Jednako tako je Programom mjera predviđena obveza izrade i donošenja
detaljnih planova uređenja za:
- uređenje plaža izvan obuhvata UPU-ova,
- groblja,
- za lučko područje u Loparu za dio koji obuhvaća proširenje postojećeg
pristaništa,
- za izgradnju benzinske pumpe u Loparu,
- za područje Artić u Loparu,
- za pojedinačne građevine za koje je to propisano odredbama za provođenje
Prostornog plana uređenja Grada Raba.
Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru predviđena je izrada i
donošenje izmjene i dopune slijedećih prostornih planova
1. Izmjene i dopune novog Prostornog plana uređenja Grada Raba,
2. Izmjene i dopune Provedbenog urbanističkog plana lučice Turističkog
naselja »San Marino« u Loparu
(»Službene novine« br. 24/86, 22/97).
U proteklom razdoblju od prethodno navedenih dokumenata prostornog uređenja
doneseni su sljedeći planovi:
1 - Prostorni plan uređenja Grada Raba i Usklađenje Prostornog plana
uređenja Grada Raba (»Službene novine« broj 15/04 i 34/07).
U promatranom razdoblju donesen je Prostorni plan uređenja Grada Raba koji
je utvrdio uvjete za uređenje gradskog područja, odredio svrhovito korištenje i
namjenu građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša i osobito vrijednih
dijelova prirode na području Grada Raba.
Dana 13. rujna 2004. stupila je na snagu Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog
obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04), s kojom, temeljem odredbi
članaka 22., 23. i 39. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom
uređenju moraju biti usklađeni svi prostorni planovi. Uredbom se određuju
uvjeti i mjere za izradu i provedbu prostornih planova, kao i uvjeti i mjere za
uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite, svrhovitog,
održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. Intencija je Uredbe spriječiti
daljnu devastaciju obalnog područja mora, te na temelju jasno utvrđenih uvjeta
i mjerila odrediti pravila ponašanja pri izradi prostornih planova i gradnji na
tom području.
Nakon stupanja na snagu Odluke o usklađenju Prostornog plana Primorsko -
goranske županije (»Službene novine« broj 10/05), detaljno usklađenje sa
smjernicama Uredbe bilo je potrebno provesti i u Prostornom planu uređenja
Grada Raba.
Usklađenjem Prostornog plan uređenja Grada Raba (»Službene novine« broj
34/07) izvršeno je usklađenje važećeg dokumenta prostornog uređenja sa odredbama
Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne novine« br.
128/04), na što je ishođena suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom
uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04).
Navedenim usklađenjem nisu se mijenjale prostorne postavke, ali je došlo do
promjena pojedinih provedbenih odredaba.
Kako je u međuvremeno došlo do osnivanje Općine Lopar, navedeni dokument
prostornog uređenja je u primjeni i za Općinu Lopar.
2. Detaljni plan uređenja lučkog područja u Loparu (»Službene novine« broj
7/04)
Za lučko područje u Loparu napravljen je i donesen Detaljni plan uređenja
lučkog područja u Loparu (»Službene novine« broj 7/04).
V.2. Prostornoplanska dokumentacija i bespravna gradnja
Prostor obale je zbog svoje atraktivnosti napadnut bespravnom gradnjom koja
se dešava kao manja pojavnost izvan građevinskog područja naselja, dok su
unutar građevinskog područja naselja pojedinačni slučajevi prekoračenja
gabarita u odnosu na građevinsku dozvolu.
V.3. Stanje katastarskih podloga
Imajući na umu da je Općina Lopar nova jedinica lokalne samouprave preuzeti
će od Grada Raba eventualno izrađene katastarske podloge, ali jeu narednom
razdoblju potrebno što hitnije, u suradnji sa Državnim geodet
skim zavodom, realizirati izradu reambulirane i
digitalizirane katastarske podloge u MJ 1:1000 što je osnovni preduvjet za
uvođenje Geografsko Informatičkog Sustava u Općinu Lopar i kvalitetne
inventarizacije svih vrsta podataka.
V.4. Imovinsko pravna priprema
Do danas nisu izvršene potrebne predradnje za gospodarenje građevinskim
zemljištem. Stoga će biti potrebno uvesti službeni cjenik građevinskog zemljišta
po zonama i namjenama i utvrditi pravila provedbe javnog natječaja, sukladno
važećim zakonima, kako bi se osigurala javnost i transparentnost za sve načine
raspolaganja građevinskim zemljištem.
V.5. Komunalna opremljenost Općine Lopar
Stanje komunalne opremljenosti se može ocijeniti zadovoljavajućim, uz važnu
napomenu da se opremanje naselja komunalnom infrastrukturom obavlja
kontinuirano.
V.5.1. Cestovni promet
Strukturu cestovnih prometnica unutar prostora Općine Lopar čine državna, županijske
i lokalne ceste:
Državna cesta:
- dio ceste Omišalj - Vrbnik - Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga
(trajekt) - Rab - Mišnjak (trajekt) - Biškupica: (nova obilaznica)
Županijska cesta:
- Supetarska Draga - Lopar
Lokalne ceste (postojeće i planirane):
- Lopar - San Marino,
- lok. cesta od žup. ceste S. Draga - Lopar do Zorzina,
- lok. cesta od žup. ceste S. Draga - Lopar do Ferala,
- lok. cesta od lok. ceste 11 do groblja Sv. Marija,
- lok. cesta od lok. ceste 9 Surića,
- lok. cesta od žup. ceste S. Draga - Lopar do uv. Stojan,
- lok. cesta od žup. ceste S. Draga - Lopar do Matahlijića,
- lok. cesta od crkve Sv. Ivan do San Marina,
- lok. cesta br. 15.,
- lok. cesta br. 16.,
- lok. cesta br. 17.,
- lok. cesta br. 18.,
- lok. cesta br. 19.,
- lok. cesta od lok. ceste 14 do Paparića,
- lok. cesta od lok. ceste Lopar-San Marino
do autokampa.
Ceste su u lošem stanju, te ih je potrebno sanirati i održavati. Potrebno je
modernizirati i korigirati loše tehničke elemente na postojećim cestama, te
intenzivirati ulaganja u održavanje cestovne infrastrukture.
V.5.2. Pomorski promet
Na prostoru Općine Lopar nalazi se postojeća trajektna luka (do realizacije
trajektne luke u uvali Vardaškolj). U sklopu luke osigurava se ukrcaj i iskrcaj
putnika i vozila, te privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara.
Pored ove postojeće trajektne luke na prostoru postoje još dvije luke
otvorene za javni promet lokalnog značaja i to luka Melak i luka San Marino. U sklopu luke Melak dopušta se privez i
odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara, dok se u sklopu luke San Marino osigurava ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,
te privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara, kao i privez i
odvez sportskih brodica.
Osim navedenih luka postoje i privezi na otocima Sveti Grugur i Goli i to
privez Sveti Grugur na istoimenom otoku i privezi Melina, Tetina i Vela Draga
na Golom otoku.
V.5.3. Odvodnja otpadnih voda
Prostornim planom određuju se zaseban sustav javne odvodnje otpadnih voda za
Lopar. Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja vode na
uređajima za pročišćavanje odvoziti će se na odlagalište otpada, gdje će se
konačno obraditi i cijediti, te koristiti za pokrivanje standardnog komunalnog
otpada. Ocjedna otpadna voda bi se konačno pročišćavala na deponijskom uređaju
za pročišćavanje otpadnih voda.
V.5.4. Vodogospodarstveni sustav
Uređenje vodotoka i voda
Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka - bujica Općine Lopar
dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama
slivnog područja »Podvelebitsko primorje i otoci«.
Korištenje voda
Općina Lopar opskrbljuje se vodom preko postojećeg podmorskog transportnog
cjevovoda kojim je osigurana opskrba vodom s kopna za cijeli otok Rab. Jednako
tako postoji postojeća vodosprema »Lopar. Kvalitetniju vodoopskrbu naselja
Lopar potrebno je osigurati gradnjom nove vodospreme »Lopar« neposredno uz već
postojeću, te osigurati njihovo povezivanje cjevovodima u zajednički sustav.
Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava na području otoka Raba treba
biti u skladu s Vodoopskrbnim planom županije.
V.5.5. Izgradnja elektroenergetskog sustava
Općina Lopar je povezana sa sustavom elektroopskrbe otoka Raba. Preko
područja Općine Lopar prolazi 110 kV dalekovod Rab - Krk.
Niskonaponska mreža će se, kao i do sada, razvijati kao nadzemna, sa
samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima ili podzemnim
kabelima.
V.5.6. Izgradnja telekomunikacijskog sustava
Razvoj telekomunikacija na području Općine Lopar dio je integralnog sustava
Republike Hrvatske i identičan je postavkama za županijsku razinu, prilagođen
korisnicima ovog područja, odnosno pružanju brze, kvalitetne i sigurne
komunikacije širokog spektra telekomunikacijskih usluga različitih brzina
prijenosa.
V.5.7. Zbrinjavanje komunalnog otpada
Evidentirane divlje deponije potrebno je sanirati, a postavljanjem zaštitnih
ograda uz prometnice u blizini divljih deponija spriječiti daljnje
nekontrolirano odlaganje otpada.
Za prostor postojećeg odlagališta izrađeno je rješenje sanacije i prihvaćena
»Studija o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta komunalnog otpada »Sorinj«
na otoku Rabu.
V.6. Zaštita prirodne i kulturne baštine
Postojeću prirodnu i kulturnu baštinu je potrebno štititi sukladno posebnim
propisima. Potrebno je sustavno nastaviti sa zaštitom objekata.
V.6.1. Zaštita prirodne baštine
Zaštićeni dijelovi prirodne baštine zastupljeni na području Općine Lopar:
. Posebni rezervat
- Botaničko - zoološki rezervat - stijene i točila otoka Sv. Grgur, Goli i
Prvić s okolnim akvatorijem.
. Zaštićeni krajolik
- Sjeveroistočni dio poluotoka Lopar na otoku Rabu.
. Kultivirani krajobraz
- Loparsko polje koje treba štititi očuvanjem i obnovom estetske vrijednosti
krajobraza (maslinici, gromače, pašnjačke površine).
Prostornim planom su predviđeni za zaštitu:
- u kategoriji posebnog rezervata - ornitološko-botaničkog - područje uvale
Lopar,
- u kategoriji park šume - San Marino,
- u kategoriji zaštićenog krajolika: poluotok Lopar, otok Sv. Grgur, otok
Goli,
- podmorje otoka Sv. Grgur i Goli u kategoriji posebnog rezervata,
- pojedine obalne linije za zaštitu.
V.6.2. Zaštita kulturne baštine
Arheološka baština
Klasa: 011-03/07-01/01
Ur. broj: 2169/02-01-07-13
Lopar, 28. rujna 2007.
OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE LOPAR
Damir Paparić, prof., v.r.
