26.

Na temelju članka 3. stavak 4. Zakona o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj 58/93 i 33/05) i Statuta Grada Bakra, članak 22. i 24. (»Službene novine« broj 54/06 i 10/07), Gradsko vijeće Grada Bakra, na 18. sjednici održanoj dana 27. rujna 2007. godine, za objekte u vlasništvu Grada Bakra donosi

PRAVILNIK O ZAŠTITI OD POŽARA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Pravilnikom o zaštiti od požara (u daljem tekstu: Pravilnik) Grad Bakar utvrđuje:

- mjere zaštite kojima se otklanja ili smanjuje opasnost od nastajanja požara u sljedećim objektima u vlasništvu Grada Bakra:

1. zgrada gradskog poglavarstva

2. dječji vrtić u Bakru

3. dječji vrtić u Hreljinu

4. gradska knjižnica Bakar

5. domovi kulture Bakar, Kukuljanovo, Škrljevo, Krasica, Praputnjak, Hreljin, Plase i Zlobin

6. Zgrada vijeća mjesnog odbora Krasica (banka, pošta)

- provođenje unutarnje kontrole u svezi s mjerama zaštite od požara,

- način upoznavanja radnika, prigodom zapošljavanja, s opasnostima od požara na mjestu rada,

- položaj radnika zaduženih za ispravno stanje opreme i sredstava za dojavu i gašenje požara,

- obvezu Gradonačelnika, ravnatelja i drugih radnika za provedbu zaštite od požara i odgovornost zbog nepridržavanja mjera zaštite od požara,

- dužnost radnika u slučaju nastanka požara.

Članak 2.

Odredbe ovoga Pravilnika odnose se na radnike Grada Bakra, te na treće osobe za vrijeme njihovog boravka u objektima.

Članak 3.

Zaštita od požara u objektima u vlasništvu Grada Bakra, organizira se i provodi u svim prostorima, naročito u kotlovnicama kao i okolišu u skladu sa zakonom, podzakonskim aktima i odredbama ovoga Pravilnika.

II . MJERE ZAŠTITE OD POŽARA

Članak 4.

U cilju otklanjanja uzroka nastajanja požara, spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom u objektima iz članka 1. ovog pravilnika, provode se mjere zaštite od požara:

1. Građevinske mjere zaštite;

2. Mjere zaštite od požara na električnim instalacijama i uređajima;

3. Mjere zaštite od požara na gromobranskim instalacijama;

4. Mjere zaštite od požara na instalacijama ventilacije;

5. Mjere zaštite od požara pri držanju, skladištenju i uporabi zapaljivih tekućina.

6. Ostale mjere zaštite

6.1. Općenito

6.2. Održavanje opreme i sredstava za dojavu i gašenje požara

GRAĐEVINSKE MJERE ZAŠTITE

Članak 5.

Građevinske mjere zaštite od požara sastoje se od provođenja tih mjera prilikom adaptacije, rekonstrukcije ili gradnje nove građevine odnosno dijela građevine i od održavanja postojećeg stanja građevine i njenih dijelova u cilju sprečavanja nastajanja i širenja požara pa je u tom slučaju potrebno:

. osigurati slobodan nesmetani prolaz na hodnicima, stubištima i drugim evakuacijskim putovima, vodeći računa da nagazna površina na tim putovima nema mehaničkih oštećenja i neravnina;

.na putovima za izlaženje ne smiju se nalaziti predmeti koji pospješuju širenju požara (primjerice goriva ambalaža, dijelovi namještaja, gorive zavjese i sl), stvari koje bi mogle ometati izlaz osobama (primjerice aparati različitih namjena, garderobni ormari, pričuvni dijelovi, uskladištena roba i sl.), niti ogledala koja bi mogli zbuniti osobe u slučaju evakuacije.

. podne obloge tepisi (tepisoni), zavjese kao i mobilni prekrivači u sobama i na evakuacijskim putovima moraju biti izrađeni od samogasivog materijala (posjedovanje atesta o samogasivosti) i dobro pričvršćeni na podlogu. Oštećeni dijelovi na njima ne smiju se krpati. Oštećeni dijelovi podnih obloga moraju se u cijelosti zamijeniti;

. izlazi i izlazni putovi namijenjeni za evakuaciju moraju biti vidljivo označeni natpisom i strelicom (standardni simboli) tako da su vidljivi i danju i noću, odnosno moraju biti osvijetljeni pouzdanim izvorom svjetlosti;

. putovi evakuacije moraju biti izvedeni i smješteni tako da vode izravno na otvoren siguran prostor dovoljno prostran da se osobama koje sudjeluju u evakuaciji omogući odmicanje od objekta, te brzo i sigurno napuštanje prostora;

. rukohvati i ograde na stepeništu trebaju biti stabilno pričvršćeni za konstrukciju građevine;

. sva vrata na putu evakuacije moraju se otvarati u smjeru izlaženja (evakuacije) a na vratima se ne smiju mijenjati smjer otvaranja niti se ista smiju privremeno ili stalno ukloniti;

. svi prozori predviđeni za otvaranje moraju se lako dati otvarati i zatvarati s poda (ventus uređaji sl.);

. pregradni zidovi između soba odnosno postrojenja ne smiju biti od gorivog materijala;

. zidovi na požarnim sektorima i izlazima, te izlaznim putovima, ne smiju biti oštećeni (pukotine) i trebaju imati ne gorive obloge bez obzira da li su nosivi ili pregradni;

. na zidove i stropove na evakuacijskim putovima ne smiju se radi dekoracije stavljati gorive obloge, niti izrađivati spušteni stropovi s gorivim oblogama;

. u cilju sprječavanja širenja i prenošenja požara s jedne građevine na drugu, te radi osiguranja mogućnosti intervencije u slučaju požara mora se osigurati slobodan prostor oko njih. Na tom prostoru ne smije se skladištiti, privremeno odlagati različite predmete ili uređaje, parkirati i sl.;

. pristupne ceste i požarne putove održavati glede sposobnosti za promet vozilima vodeći računa da se na njima ne obavljaju nikakvi građevinski radovi (prekop) dok nije osiguran drugi pristup do građevine (zaobilaznica, premoštenje preko prekopa i sl.) da nisu zakrčeni vozilima te da su opskrbljeni odgovarajućom signalizacijom i znakovima;

. omogućiti uvijek slobodan i siguran pristup svim vanjskim (nadzemnim i podzemnim) i unutarnjim hidrantima;

. da se dimnjaci, dimovodi i ložišni dijelovi (kotlovnice) čiste prema propisima i standardima koji važe za dimnjačarske usluge i o tome voditi evidenciju;

. vratašca dimnjaka moraju biti od čvrstog i negorivog materijala s okvirom koji mora biti dobro pripasan otvoru i bez mogućnosti propuštanja dima;

. vratašca se ne smiju nalaziti u skladišnim prostorijama, spremištima, garažama, prostoru za smještaj ili preradu lako zapaljivih tvari i moraju imati uvijek slobodan pristup;

. pregled dimnjaka treba obaviti prije početka loženja i nakon završetka sezone loženja i o tome voditi evidenciju.

MJERE ZAŠTITE OD POŽARA NA ELEKTRIČNIM INSTALACIJAMA I UREĐAJIMA

Članak 6.

Kod provođenja ove mjere zaštite od požara potrebno je provoditi sljedeće:

. u glavnom razvodnom ormaru kao i u razvodnim ormarićima u pojedinim prostorijama moraju biti postavljene jednopolne sheme električnih instalacija sa svim potrebnim podacima i dovoljan broj rastalnih osigurača;

. za isključenje električne energije nakon završenog rada ili u slučaju hitne potrebe (požar i sl.) moraju na mjestima izvan zone opasnosti od požara i eksplozije biti izvedene sklopke (tipkala);

. zabranjeno je upotrebljavati krpane, neispravne ili predimenzionirane električne osigurače, kao i postavljati provizorne električne instalacije;

. ispod svakog osigurača i sklopke moraju biti postavljene oznake kojem strujnom krugu pripada osigurač odnosno sklopka;

. izmjenu električnih osigurača ili druge poslove na električnim instalacijama i uređajima može obavljati samo kućni majstor, odnosno zaduženi električar;

. prostor oko razvodnih ormara mora uvijek biti slobodan. Razvodni ormari moraju biti zaključani kako bi se onemogućio pristup neovlaštenim osobama, a ključevi se moraju nalaziti kod kućnog majstora, odnosno odgojitelja 1;

. na sklopkama za isključenje moraju biti jasno označeni položaji isključeno - uključeno, time da taj položaj označava i signalizira žaruljica;

. rasvjetna tijela moraju biti opskrbljena propisanom zaštitnom armaturom;

. u prostorijama gdje se koriste termoakomulacione peći, iste moraju biti na izvor napajanja spojene tzv. »fiksnim priključkom«;

. električne instalacije i trošila moraju biti tako izvedeni i održavani da mjesta gdje se koriste ne predstavljaju opasnost od požara;

. u svim prostorijama (radionice, skladišta i sl.) sa zapaljivim i lako zapaljivim krutim tvarima mora se izvesti vodonepropusna elektroinstalacija, ako drugim propisom nije propisan veći stupanj zaštite, odnosno izvođenje električne instalacije u »S« izvedbi.

. montaže, popravke i održavanje električnih instalacija u »S« izvedbi smiju obavljati samo za to osposobljene stručne osobe. O izvršenim radovima mora se voditi evidencija, kako bi se moglo utvrditi kada je i tko obavljao radove i eventualne popravke;

. električne instalacije i uređaje održavati i ispitivati sukladno važećim normama i odredbama propisa za određene elektrouređaje i instalacije. O svakom obavljenom pregledu i ispitivanju električnih instalacija i uređaja ispitivač je dužan sastaviti zapisnik iz kojeg mora biti vidljivo da li su instalacije i uređaji ispravni, odnosno, koji su nedostaci utvrđeni i što se treba učiniti da se isti otklone.

MJERE ZAŠTITE OD POŽARA NA GROMOBRANSKIM INSTALACIJAMA

Članak 7.

Gromobranska instalacija mora biti izvedena, održavana i postavljena tako da se spriječi svaka mogućnost nastanka požara zbog atmosferskog pražnjenja, pa se s te osnove pregled gromobranskih instalacija mora obavljati:

. poslije svakog popravka;

. nakon svakog udara groma u građevinu ili instalaciju;

. odnosno svake treće godine na svim objektima;

Članak 8.

(1) O svakom pregledu i ispitivanju ispitivač mora sastaviti zapisnik u koji se unose sva zapažanja i rezultati ispitivanja.

(2) Iz zapisnika mora biti vidljivo da li je instalacija ispravna i funkcionalna, odnosno koji su popravci na njoj eventualno potrebni.

MJERE ZAŠTITE OD POŽARA NA INSTALACIJAMA VENTILACIJA

Članak 9.

Svi uređaji i instalacije ventilacije moraju biti izvedeni i održavani tako da ne postoji opasnost od nastanka požara te je u tu svrhu potrebno provoditi:

. sve ventilacije i kuhinjske nape moraju biti opremljene propisanim filterima

. filtri kuhinjskih napa moraju se čistiti najmanje jedanput tjedno

. ventilacijski kanali moraju se čistiti najmanje jednom godišnje, a kuhinjske nape sa pripadajućim ventilacijskim kanalima iz prostorija za pripremu hrane svaka 3 mjeseca za vrijeme rada objekta

. o čišćenju mora se voditi evidencija.

MJERE ZAŠTITE OD POŽARA PRI DRŽANJU, SKLADIŠTENJU I UPORABI ZAPALJIVIH TEKUĆINA

Članak 10.

Držanje, skladištenje i uporaba zapaljivih tekućina mora se provoditi tako da ne postoji opasnost od nastanka požara te je u tu svrhu potrebno provoditi:

. nedopustivo je držanje zapaljivih tekućina u prostorima:

. u prolazima i prilazima za pješake i vozila

. na stubištima

. u hodnicima i predvorjima

. u krovnim prostorima

. hermetički zatvorene posude sa zapaljivim tekućinama I. i II. skupine mogu se držati se u radionicama u posebno za to izrađenim kovinskim ormarima, s tim da ukupna količina zapaljivih tekućina u tim posudama ne smije biti veća od 200 litara.

Držanje i skladištenje ulja za loženje

. pod držanjem ulja za loženje podrazumijeva se držanje u:

. ispravnim posudama i bačvama

. nadzemnim odnosno prijenosnim spremnicima do 2.000 litara

. podzemnim spremnicima do 5.000 litara

. pod skladištenjem ulja za loženje podrazumijeva se držanje količina većih od utvrđenih u prethodnoj točki

. spremnik za držanje i skladištenje ulja za loženje i diesel-goriva kod potrošača može se postaviti kao podzemni ili nadzemni na otvorenom prostoru ili u građevini

. za spremnike mora postojati dokumentacija proizvođača o normi po kojoj je spremnik izrađen i ispitan, potvrda o suglasnosti te uputa za postavljanje i uporabu

. nadzemni spremnik za držanje ulja za loženje smješten u prostoriju kotlovnice odnosno pogona mora biti osiguran od razlijevanja sabirnim prostorom koji može prihvatiti ukupan sadržaj spremnika, tako da razliveno ulje ni u kojem slučaju ne može dospjeti izvan kotlovnice odnosno pogona ili u odvode za kanalizaciju, niti bliže kotlovskom odnosno pogonskom postrojenju od 2 m

. spremnici za skladištenje ulja za loženje i diesel-goriva ne mogu se smještati u prostorije gdje su smještena kotlovska odnosno pogonska postrojenja koja neposredno troše ulje za loženje odnosno diesel-gorivo

. na spremniku mora biti izveden propisan odušak

. kod pretakanja goriva iz autocisterne u spremnike prije početka potrebno je poduzeti mjere:

. pristup mjestu pretakanja ograničiti postavljanjem prijenosnih prometnih znakova i prijenosnih prepreka (konop, lanac i sl), te postavljanjem uočljivih i čitljivih natpisa i znakova o zabrani pristupa neovlaštenim osobama i vozilima

. ugasiti motor autocisterne i osigurati autocisternu od samopokretanja

. pripremiti prijevozni vatrogasni aparat od najmanje 50 kg sredstva za gašenje za klasu požara A, B i C

. autocisternu spojiti preko kabela za uzemljenje, s izoliranom ručicom na kojoj su spojna kliješta, a koji je fiksno spojen na uzemljivač preko prekidača u protueksplozijskoj izvedbi, nakon čega se obavlja uzemljenje stavljanjem prekidača u kontaktni položaj

. provjeriti razinu goriva u spremniku te ispravnost priključnih spojeva, cijevi za pretakanje i drugih uređaja za pretakanje

. sa pretakanjem početi i pretakanje vršiti pod stalnim nadzorom vozača autocisterne i kućnog majstora

. ako se spremnici pune iz bačvi mogu se puniti samo pomoću ručnih crpki na način da je onemogućeno istjecanje ulja za loženje, prevrtanje ili pomicanje bačvi za vrijeme punjenja

. na prostoru gdje se nalaze zapaljive tekućine (spremnici, bačve i sl.), trebaju biti postavljeni natpisi, odnosno znakovi upozorenja:

»ZABRANJENO PUŠENJE I PRISTUP S OTVORENIM PLAMENOM«

»NEZAPOSLENIMA PRISTUP ZABRANJEN«

»OPASNOST OD POŽARA I EKSPLOZIJA«

»OBVEZATNA UPORABA ALATA ŠTO NE ISKRI«

Uporaba ulja za loženje

. prostorija kotlovnice odnosno pogona predstavlja požarni sektor, koji mora biti odvojen od ostalih dijelova građevine, građevnim elementima najmanje vatrootpornosti F 60 prema HRN DIN 4102.

. vrata na takvoj prostoriji, ako ne vode neposredno u slobodni prostor izvan građevine, moraju biti najmanje vatrootpornosti F 30 prema HRN DIN 4102.

. pod prostorije kotlovnice odnosno pogona mora biti od nezapaljivog građevnog materijala te nepropustan za vodu i ulje za loženje.

. Za kotlovsko odnosno pogonsko postrojenje mora postojati dokumentacija o normi po kojoj je kotlovsko odnosno pogonsko postrojenje izrađeno i ispitano te upute za uparabu i održavanje.

U tom pogledu poslodavac je obvezan:

. radnicima u razumljivom obliku u pogonskim uputama navesti postupke i mjere za siguran rad i sprječavanje nastanka požara i eksplozija za svaki dio tehnološkog procesa sa zapaljivim tekućinama

. u pogonskim uputama navesti postupke gašenja odnosno sprječavanja nastanka i širenja požara, koji su prilagođeni tehnološkim odnosno mjesnim uvjetima

. postaviti pogonske upute u pogonu odnosno na drugom mjestu korištenja zapaljivih tekućina na prikladnom vidljivom mjestu i uvijek biti jasno čitljive

. obaviti osposobljavanje radnika prema gore utvrđenim uputama prije zaposlenja u pogonu i najmanje jedanput godišnje obaviti provjeru osposobljenosti

. omogućiti i druge zakonom propisane vidove osposobljavanja, te provjere osposobljenosti

. održavati u ispravnom stanju elemente za mjerenje, upravljanje i nadziranje tehnološkog procesa, sprječavanje nastanka i širenja požara ili eksplozije ili drugih akcidenata te za vatrodojavu i gašenje požara

. posjedovati popis i dokumentaciju o pouzdanosti uređaja, sustava i drugih elemenata iz prednjeg stavka koja sadrži dokaze o kakvoći pri ugradnji te o propisanim vremenskim ispitivanjima ispravnosti i popravcima

. ukoliko pojedini postupak u tijeku održavanja uređaja, sustava i drugih elemenata umanjuje funkcionalnost ili ako se radi o kvaru, poduzeti dodatne mjere zaštite od požara za sve vrijeme dok se uređaji, sustavi i drugi elementi ne dovedu u ispravno stanje

. kod držanja i skladištenja ulja u spremnicima u ovisnosti od zapremine spremnika na dostupno mjesto postavljaju se vatrogasni aparati i to:

. za spremnike do 2 m³, jedan vatrogasni aparat tip S - 9,

. ako su postavljeni podzemni spremnici obujma preko 2 m³, dva vatrogasna aparata tip S - 9

. ako je kotlovnica odnosno pogon smješten u građevini ili uz građevine koji moraju imati hidrantsku mrežu onda i kotlovnica odnosno pogon mora biti štićen najmanje jednim hidrantom sa hidrantskim ormarićem i opremom postavljenim na mjesto sa kojeg se nesmetano hidrantskim mlazom može pokriti svaka točka prostorije kotlovnice

. u ili ispred kotlovnice odnosno pogona koji nije štićen hidrantskom mrežom mora se na pristupačno mjesto postaviti odgovarajuća pipa za vodu sa dovoljno dugom savitljivom cijevi i priključkom

. u svakoj kotlovnici odnosno pogonu mora biti sanduk sa suhim i rastresitim pijeskom s lopatom za čišćenje razlivenog ulja za loženje odnosno diesel-goriva

. razliveno ulje za loženje odnosno diesel-goriva sa svih mjesta držanja, skladištenja, uporabe kao i prilkom preta

kanja mora se odmah očistiti i odstraniti odnosno spaliti na sigurnom mjestu

. u kotlovnicama moraju biti postavljene sheme postrojenja, upute za rad sa postrojenjem, natpisi »IZLAZ« na unutarnjoj strani vrata i moraju imati osigurana dva izlaza

. na prilazima kotlovnici moraju biti postavljeni natpisi »KOTLOVNICA« i »ZABRANJEN PRISTUP NEZAPOSLENIMA«

OSTALE MJERE ZAŠTITE

Općenito

Članak 11.

U svezi poduzimanja ovih mjera zaštite od požara mora se provoditi:

. u prostorima i objektima ne smiju se upotrebljavati električna kuhala, električne grijalice sa otvorenim grijačima, kaloriferi i drugi slični aparati i grijaća tijela, osim u za to posebno pripremljenim prostorijama te uz prethodno pribavljen pristanak odgovorne osobe za zaštitu od požara;

. svi izlazni putovi i vrata na izlaznim putovima moraju biti označeni odgovarajućim oznakama sukladno normi HRN ISO 6309;

. u praonicama rublja, glačala moraju biti sa ispravnim termoregulatorom i priključnim kabelom. Također moraju se polagati na negorivu (azbestnu, šamotnu i sl.) podlogu i obvezno se poslije rada moraju isključiti;

. u praonicama rublja zabranjena je upotreba lakozapaljivih tekućina za čišćenje i odstranjivanje mrlja;

. zabranjeno je pušenje u svim prostorijama i prostorima;

. zabranjeno je odbacivati opuške cigareta ili šibica osim u pepeljare odnosno u za to osigurane posude;

. zabranjeno je istresanje pepeljara u koš za smeće;

. zabranjen je rad sa zapaljivim tekućinama osim na mjestima i na način koji nije suprotan propisima o postupanju s tim tvarima, o čemu odobrenje izdaje odgovorna osoba za zaštitu od požara;

. zabranjeno je bacanje zapaljivih i masnih tekućina u kanalizacijsku mrežu;

. istrošene materijale: masti, ulja, masne krpe, plastičnu i kartonsku i drugu zapaljivu ambalažu i druge otpatke svakodnevno treba iznijeti iz prostorija (kuhinja, radionica, kotlovnica i sl.) i odložiti na za to određeno mjesto;

. zabranjeno je upotrebljavati motorni benzin, a naročito etilizirani benzin, za odmašćivanje, pranje i čišćenje predmeta;

. rad s otvorenim plamenom (aparatima za zavarivanje, rezanje i lemljenje) može se obavljati u prostorijama i prostorima tek nakon pismenog odobrenja osobe odgovorne za zaštitu od požara i naređenih mjera koje se moraju poduzeti prije toga.

Održavanje opreme i sredstava za dojavu i gašenje požara

Članak 12.

U objektima u vlasništvu Grada Bakra postavljena je sljedeća vatrogasna oprema i sredstva za gašenje:

. ručni vatrogasni aparati (broj, vrsta i raspored ručnih vatrogasnih aparata po objektima i prostorima daje se u prilogu koji je sastavni dio ovog Pravilnika)

. unutarnja hidrantska mreža.

Članak 13.

Svako neovlašteno diranje, premještanje korištenje vatrogasnog aparata predstavlja težu povredu radne obveze i kažnjivo je sukladno važećim propisima.

VATROGASNI APARATI

Članak 14.

Održavanje ručnih vatrogasnih aparata obuhvaća redovni pregled, periodični pregled i kontrolno ispitivanje.

Članak 15.

(1) Redovni pregled ručnih vatrogasnih aparata obavlja odgovorna osoba zaštite od požara najmanje jednom u tri mjeseca.

(2) Mjesto postavljanja vatrogasnog aparata u prostorijama čija površina je veća od 50 m² mora se označiti naljepnicom najmanjih dimenzija 150x150 mm, s oznakom vatrogasnog aparata.

(3) Naljepnica iz stavka 2. ovog članka mora biti obojena pretežno bojom RAL 3000 i mora biti postavljena dovoljno visoko da njenu uočljivost ne ometa sadržaj prostora.

Članak 16.

Uočene nedostatke potrebno je odmah otkloniti u vlastitoj režiji ili putem ovlaštene pravne osobe, ovlaštenog tijela državne uprave ili ovlaštenog obrtnika.

Članak 17.

(1) Redovni pregled ručnih vatrogasnih aparata u navedenom roku provodi se sukladno članku 5. Pravilnika o održavanju i izboru vatrogasnih aparata (»Narodne novine« 35/94 i 103/96).

(2) O izvršenim redovnim pregledima ručnih vatrogasnih aparata odgovorna osoba zaštite od požara vodi upisnik. Obveze upisnika o redovnim pregledima ručnih vatrogasnih aparata daju se u prilogu koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Članak 18.

(1) Periodični pregled ručnih vatrogasnih aparata obavlja ovlaštena pravna osoba, ovlašteno tijelo državne uprave ili ovlašteni obrtnik koji su registrirani za te poslove i imaju ovlaštenje Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje periodičnih pregleda vatrogasnih aparata.

(2) Periodični pregled ručnih vatrogasnih aparata obavlja se najmanje jednom u godini dana.

Članak 19.

(1) Odgovorna osoba zaštite od požara, odgovorna je da vatrogasni aparati budu pregledavani i nakon pregleda označeni odgovarajućim naljepnicama na način kako je to predviđeno citiranim Pravilnikom iz članka 4.14. stavak 1. ovog Pravilnika.

(2) O izvršenim periodičnim pregledima ručnih vatrogasnih aparata vodi se upisnik.

Članak 20.

Kontrolno ispitivanje ručnih vatrogasnih aparata mora se obaviti najmanje svake pete godine, a aparata starijih od petnaest godina, osim apaata sa CO2, najmanje svake dvije godine.

Članak 21.

Kontrolno ispitivanje ručnih vatrogasnih aparata vrši se prema članku 8., 9., i 13. Pravilnika citiranog u članku 4.14. stavak 1. ovog Pravilnika, a može ga obaviti ovlaštena

pravna osoba, ovlašteno tijelo državne uprave ili ovlašteni obrtnik koji su registrirani za te poslove i imaju ovlaštenje Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje kontrolnih ispitivanja vatrogasnih aparata.

Članak 22.

(1) Ovlaštena pravna osoba, ovlašteno tijelo državne uprave i ovlašteni obrtnik odgovorni su da kontrolno ispitivnje vatrogasnih aparata bude izvršeno i aparati nakon ispitivanja označeni na način kako je to predviđeno Pravilnikom

(2) O izvršenom kontrolnom ispitivnju ručnih i prijevoznih vatrogasnih aparata vodi se upisnik.

HIDRANTSKA INSTALACIJA

Članak 23.

Prostor oko vanjskih podzemnih i nadzemnih hidranata mora biti očišćen, a pristup do istih uvijek slobodan.

Članak 24.

Unutarnji zidni hidrantski ormarići moraju biti propisno obojeni i označeni kao i opremljeni potrebnom i u cijelosti ispravnom opremom.

Članak 25.

Periodičko ispitivanje funkcionalnosti obavlja se najmanje jednom u godini dana, a obavlja ga ovlašteno poduzeće koje je registrirano za te poslove i ima ovlaštenje Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje ispitivanja funkcionalnosti hidrantske mreže.

Članak 26.

(1) O svakom pregledu i ispitivanju ispitivač mora sastaviti zapisnik u koji se unose sva zapažanja i rezultati ispitivanja.

(2) Iz zapisnika mora biti vidljivo da li je instalacija ispravna i funkcionalna, odnosno svi nedostaci koje treba otkloniti.

(3) Na kraju zapisnika daje se zaključak o ispravnosti hidrantske mreže.

Članak 27.

(1) Zapisnik o ispitivanju potpisuju osobe koje su obavile ispitivanje i odgovorna osoba za zaštitu od požara.

(2) Temeljem zapisnika izdaje se Uvjerenje o ispravnosti hidrantske mreže kojeg potpisuje odgovorna osoba u pravnoj osobi koja je registrirana i ima odobrenje Ministarstva unutarnjih poslova za obavljanje takve djelatnosti.

(3) Odgovorna osoba zaštite od požara vodi upisnik o izvršenim ispitivanjima na obrascu koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

III. UNUTARNJA KONTROLA PROVOĐENJA MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

Članak 28.

Unutarnju kontrolu glede provođenja mjera zaštite od požara obavlja ovlaštena osoba, prema ugovoru s vlasnikom objekata i osnivačem ustanova.

Ovlaštenje iz stavka 1. ovog članka uglavljuje se ugovorom o radu.

Radnik iz stavka 1. ovog članka mora imati odgovarajuću ispravu o osposobljenosti za obavljanje poslova iz stavka 1. ovog članka.

Članak 29.

Ovlaštena osoba iz članka 5. ovoga Pravilnika:

. ostvaruje uvid u rad tijela i radnika u svezi sa zaštitom od požara,

. ispituje podatke o uporabi sredstava koja su u svezi sa zaštitom od požara,

. neposredno nadzire radnike čiji su poslovi u svezi sa zaštitom od požara,

. izvješćuje Gradonačelnika ili ravnatelja ustanova o uočenim problemima i nepravilnostima,

. obavlja druge poslove koji su u svezi sa organiziranjem zaštite od požara.

IV. UPOZNAVANJE RADNIKA I KORISNIKA O OPASNOSTIMA OD POŽARA

Članak 30.

Gradonačelnik, ravnatelj ili radnik iz članka 5. ovoga Pravilnika dužan je radnike Grada Bakra i ustanova čiji je Grad osnivač, prigodom stupanja na rad upoznati s opasnostima od požara ili mogućnosti eksplozije na konkretnom radnom mjestu.

Svi radnici moraju biti upoznati s mjestom na kojemu se nalazi glavni ventil za otvaranje-zatvaranje vode u objektu, te glavna sklopka za isključivanje električne energije.

Članak 31.

Radnici Grada Bakra i ustanova čiji je Grad osnivač dužni su uključiti se u osposobljavanje prema propisima i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom.

Raspored upućivanja radnika na osposobljavanje iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Gradonačelnik ili ravnatelj ustanova čiji je Grad osnivač.

Preslika isprave o osposobljenosti iz stavka 1. ovoga članka čuva se u dosjeu radnika.

V. OBVEZE I ODGOVORNOST RADNIKA ZA PROVEDBU MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

Članak 32.

Provedba mjera zaštite od požara u objektima u vlasništvu Grada Bakra u obvezi je Gradonačelnika ili ravnatelja ustanova čiji je Grad osnivač.

Gradonačelnik ili ravnatelj ustanova čiji je Grad osnivač:

. osigurava izvršavanje propisanih obveza iz područja zaštite od požara

. nadzire provođenje propisanih mjera zaštite od požara

. skrbi o rasporedu opreme za zaštitu od požara

. organizira spašavanje radnika i drugih osoba u ustanovi u slučaju izbijanja požara.

Članak 33.

U svezi sa zaštitom od požara radnici imaju obveze:

. provoditi i pridržavati se propisanih mjera zaštite od požara

. upozoravati na opasnost od požara do kojega bi moglo doći zbog nedostataka na objektima, strojevima, opremi, instalacijama i sl.

. svladati program osposobljavanja za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugrožene požarom

. obavljati svoje poslove u skladu s pravilima koja onemogućuju izazivanje požara

. sve možebitne kvarove na uređajima i instalacijama kojima se služe tijekom rada prijaviti Gradonačelniku, ravnatelju ili radniku iz članka 5. ovoga pravilnika

. neposredno sudjelovati u gašenju požara, a o njegovu nastajanju izvijestiti vatrogasce na telefonski broj 93.

Postupanje radnika suprotno obvezama iz stavka 1. ovoga članka smatra se teškom povredom radne obveze.

VI. DUŽNOSTI RADNIKA U SLUČAJU NASTANKA POŽARA

Članak 34.

Osoba koja prva uoči požar, dužna ga je odmah prema svojemu znanju i mogućnostima, a uz uporabu odgovarajućih sredstava, početi gasiti.

Osoba koja uoči požar treba o njemu izvijestiti Gradonačelnika, ravnatelja i ovlaštenog radnika za zaštitu od požara, najbližu vatrogasnu postrojbu i ostale osobe koje se nalaze u objektu zahvaćenom požarom.

Članak 35.

Do dolaska vatrogasaca radnici su dužni poduzeti mjere za gašenje požara i pritom se koristiti svim primjerenim raspoloživim sredstvima.

Članak 36.

Nakon završenog gašenja požara Gradonačelnik ili ravnatelj treba u dogovoru s rukovoditeljem vatrogasne postrojbe koja je gasila požar:

. na mjestu požara osigurati dežurstvo, koje će trajati zavisno od procjene mogućnosti ponovnog izbijanja požara

. osigurati dežurstvo do jutra ako je požar gašen noću.

Članak 37.

Uporabljena oprema i sredstva u gašenju požara trebaju se odmah nakon završetka gašenja požara dovesti u potpuno ispravno stanje.

Članak 38.

Gradonačelnik ili ravnatelj ustanove dužan je osigurati uvjete za provođenje istražnih radnji u svezi s nastajanjem požara.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 39.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 021-05-07-01/08

Ur. broj: 2170-02-01-07-16

Bakar, 27. rujna 2007.

Predsjednik
Gradskog vijeća
Milan Rončević, v.r.