SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XV. - broj 37. Petak, 5. listopada 2007.
GRAD CRES
30

20.

Odbor za statutarno pravna pitanja Gradskog vijeća Grada Cresa, na temelju svoje nadležnosti iz članka 13. Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Grada Cresa (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 37/ 06), na sjednici održanoj dana 18. rujna 2007. godine, utvrdio je pročišćeni tekst Statuta Grada Cresa.

Pročišćeni tekst Statuta Grada Cresa obuhvaća Statut Grada Cresa (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 25/01), Statutarnu Odluku o izmjenama Statuta Grada Cresa (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 29/01), Statutarnu Odluku o promjeni Statuta Grada Cresa (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 15/03), Odluku o izmjenama i dopunama Statuta Grada Cresa (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 37/06) u kojima je naznačeno vrijeme stupanja na snagu.

Klasa: 022-05/07-1/8

Ur. broj: 2213/02-01-02-07-2

Cres, 18. rujna 2007.

Predsjednica
Odbora za statutarno-pravna pitanja
Marina Medarić, v.r.

STATUT GRADA CRESA
(pročišćeni tekst)

I. IZVORIŠNE OSNOVE

Općina Cres pred kraj XX. stoljeća predstavlja živu i prodornu zajednicu s istim prepoznatljivim karakteristikama tijekom svoje cjelokupne tisućljetne povijesti. Korijeni ove drevne povijesti isprepliću se s grčkom legendom o Argonautima.

U antičko-grčko doba, Cres je s cijelom otočnom skupinom bio prozvan imenom »Apsvrtides«. Za Rimljana, javlja se naziv »Crexa« kojeg već spominje i Plinije, rimski zemljopisac, a Ptolomej, rimski povjesničar, upotrebljava ime »Crepsa«. Cres je za vrijeme rimske vladavine imao naslov »Res publica Crepsa« što ukazuje na uređenost komunalnog života.

Potkraj X. stoljeća Cres se kraće vrijeme nalazi u vlasti hrvatskih vladara.

U XV. stoljeću zajednici mjesta Cres pridružuju se rimske ruralne općine poput Caput insulae (Beli) i Hibernitia (Lubenice) s pripadajućim zaselcima.

Od 1459. godine u Cresu je sjedište venecijanske uprave za otoke Cres i Lošinj, a usporedno s time postaje biskupska rezidencija osorskog biskupa koji daje sagraditi dvije nove katedrale, u Osoru i u Cresu.

Grad Cres kroz svoju dugu povijest djelovao je kao općina. Prvi počeci prvog Statuta Općine Cres i Osor zabilježeni su u prvoj polovici XIV. stoljeća, točnije 1332. godine. U creskom Općinskom savjetu prvi Statut odobrenje 1441., prvi put tiskan 1636., a može se naći u svim značajnijim arhivima naše regije. Navedeni dokumenti povijesno dokazuju da je Općina Cres u ono doba bila uređena s ustrojstvom lokalne samouprave čiji je Statut kodificirao

cjelokupan sustav javnog i privatnog prava koje je uređivalo cjelokupan društveni život na otoku.

Grad i područje otoka Cresa bili su pod upravljanjem Poštovanog Vijeća (prijevod od »Magnifico Consiglio«) Općine Cres koje je bilo sastavljeno od vijećnika plemića i 12 vijećnika pučana koji su se mijenjali svakih šest mjeseci. Zbog privilegiranog položaja koji je Cres stekao od strane Republike Venecije, uživao je veliku autonomiju u odlučivanju i ugovaranju, te Venecija u službenim dokumentima oslovljava Cres »Magnifica Comunita«.

Pučki vijećnici tzv. »popolari« imalu su pravo okupiti narod na Trgu ispred Lože bez prisustva vijećnika plemića i to u slučaju neslaganja s odlukama Poštovanog Vijeća Općine. Službeni predstavnik mletačke vlasti tada je morao biti prisutan i sve primjedbe puka i pučana prenijeti Veneciji. Sazivanje Poštovanog Vijeća Općine bilo je dosta složeno, ali točno propisano u općinskom Statutu.

Općinska administracija je za ono vrijeme bila uzorno demokratska što dokazuje i činjenica da izvršna vlast u gradu biva pokrivena od najmanje dva izabrana građanina, u trajanju od godine dana ili šest mjeseci. Cjelokupna vlast, po tadašnjem Statutu, bila je podjednako sastavljena od pučana i plemića. Tadašnja uprava uvijek se institucionalno brinula o zdravlju, higijeni i socijalnoj skrbi svojih građana, o čemu svjedoče mnogi pisani povijesni izvori.

Poštovano je Vijeće Općine također biralo dekana Župe i putem svojih tijela plaćalo propovjednike za vrijeme Korizme koji su govorili dalmatinskim i hrvatskim jezikom. Prije ovih izvora, na Valunskoj ploči iz XI. stoljeća imamo dokaz da su na ovim prostorima živjele dvije kulture, dva naroda s pripadajućim pismima, latinicom i glagoljicom koje su se poštivale i međusobno dopunjavale u suživotu što traje još i danas. Cres je uvijek pripadao Mediteranu i mediteranskoj kulturi.

Iz povijesnih izvora možemo konstatirati da je Cres barem sedam stoljeća predstavljao samostalnu Općinu s punopravnim naslovom grada. Kao grad, bio je okružen zidinama s ulaznim vratima i kulama koje nisu imale samo obrambenu ulogu, već i simbol stanovite suverenosti. Ovakav status uključivao je i pravo odlučivanja o porezima i nametima.

Znakovit je kameni reljef zaštitnika Cresa Svetog Izidora koji je resio stare gradske zidine. Zaštitnik desnom rukom blagoslivlje, a u lijevoj ruci drži svojeg malog plemenitog štićenika, utvrđeni grad Cres. Na dan zaštitnika, 2. siječnja, uvijek se Općinsko vijeće sastajalo, postavljalo dužnosnike i davalo priznanja.

Grad Cres ima svoj grb koji je u upotrebi već od 1300. godine, a sastoji se od štita i uspravljenog na dvije noge konjića s lavljim repom, otvorenih ustiju i dugačkog jezika. Jednako tako, creska zastava izmjeničnih plavo-zlatnih boja u kojem središnje mjesto zauzima tradicionalni grb, u uporabi je već sedam stoljeća.

U II. svjetskom ratu, u tijeku fašističkog, terora koji je onemogućio suživot, antifašističke snage organizirale su narodni otpor te su voljom naroda u rujnu 1943. godine donesene povijesne Pazinske odluke o priključenju Istre, otoka i Zadra matici Hrvatskoj. Poslijeratna zbivanja i nedemokratski ustroj države, doveo je do velikog smanjenja stanovništva (tzv. egzodus) i osiromašenja cjelokupnog otočnog gospodarstva.

Usprkos svim poslijeratnim teškoćama, komunalno uređenje bilo je kontinuirano sve do 1962. godine kada je odlučeno da Općina Cres stvori zajedničku Općinu s Malim Lošinjem.

Višestranačkim demokratskim izborima te pobjedom demokratskih snaga godine 1990. i osamostaljenjem Republike Hrvatske kao suverene nezavisne države, te donošenjem Zakona o područjima županija, gradova i općina kojim Cres opet dobiva svoju općinu, stvoreni su uvjeti za daljnji razvitak na pragu XXI. stoljeća.

Dana 21. travnja 1993.godine, nakon izvršenih izbora, konstituirano je Općinsko vijeće nove Općine Cres koje je provelo svoju vjekovnu i časnu dužnost donošenjem najznačajnijeg akta - Statuta Općine Cres.

II. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Grad Cres otočna je jedinica lokalne samouprave kojoj su područje i naziv određeni zakonom.

Sjedište je tijela Grada Cresa u Cresu, u ulici Creskog statuta broj 15.

Članak 2.

Lokalna samouprava daje pravo i mogućnost građanima s prebivalištem na području Grada Cresa da, u okvirima određenim Ustavom Republike Hrvatske i zakonom, uz vlastitu odgovornost, u interesu općeg društvenog razvoja i zaštite creskog otočnog identiteta koji se prepoznaje u običajima, govoru, vjeri i kulturi lokalnog stanovništva, upravljaju i odlučuju o poslovima iz samoupravnog djelokruga.

U upravljanju i odlučivanju o poslovima iz svog samoupravnog djelokruga građani mogu, u skladu sa zakonom i ovim Statutom, sudjelovati neposredno, putem referenduma ili mjesnog zbora građana, ili posredno, preko Gradskog vijeća kao predstavničkog tijela.

Članak 3.

Područje Grada Cresa obuhvaća naselja: Beli, Cres, Dragozetići, Filozići, Grmov, Ivanje, Loznati, Lubenice, Mali Podol, Martinšćica, Merag, Miholašćica, Orlec, Pernat, Porozina, Predošćica, Stanić, Stivan, Sveti Petar, Valun, Važminec, Vidovići, Vodice, Vrana, Zbičina i Zbišina.

Članak 4.

Grad Cres obuhvaća područja katastarskih općina Beli, Cres, Cres-grad, Dragozetići, Lubenice, Martinšćica, Orlec, Pernat, Podol, Predošćica, Stivan, Valun i Vrana.

Područje Grada Cresa graniči s područjem Grada Malog Lošinja.

Linija razgraničenja počinje na istočnoj strani otoka Cresa u uvali Koromačna, a završava na zapadnoj obali otoka Cresa u uvali Baneštrovice i podudara se s linijom razgraničenja katastarskih općina Vrana-Belej, Stivan- Belej i Stivan-Ustrine.

Članak 5.

Grb Grada Cresa povijesni je grb Cresa.

Grb se sastoji od štita plave boje, unutar kojeg udesno stupa heraldički hipogrif (pantera), sastavljen od dijelova tijela raznih životinja. Glava mu je konjska, a vrat dug i savijen kao u morskog konjica. Leđa su uspravna i nastavljaju se na vrat. Dugačak rep odlučno je izbačen nagore, s tri usporedna pramena u sredini i može se protumačiti kao pola lavlji, pola konjski rep. Griva je slabo naglašena nizom uvojaka na vratu. Četiri noge mačjeg oblika završavaju s po tri prsta s kandžama. Iz otvorenih usta hipogrifa zlatno-žute boje izlazi crveni jezik.

Zastava Grada Cresa plave je boje, omjera 1 : 2, s grbom Grada Cresa položenim u sredini polja zastave. Grb na zastavi obrubljen je zlatno-žutim obrubom. Kada se zastava nalazi na jarbolu ili koplju postavlja se tako da je hipogrif na grbu okrenut prema jarbolu ili koplju Što simbolizira pobjedu.

Uporaba i zaštita grba i zastave Grada Cresa uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća.

Članak 6.

Dan zaštitnika Cresa - svetog Izidora (sveti Sidar) - 2. siječnja, dan je Grada Cresa.

Dan Grada Cresa obilježava se svečanom sjednicom Gradskog vijeća i dodjelom javnih priznanja.

U Gradu Cresu obilježavaju se i:

- 25. travnja, dan rođenja filozofa Frane Petrića, kao dan creske škole,

- 5. kolovoza, dan creskog semnja,

- 25. rujna, dan priključenja Istre i otoka matici zemlji Hrvatskoj.

U skladu s tradicijom i mjesnim običajima, u župama na području Grada Cresa obilježavaju se:

- u Župi Beli i Župi Orlec - sveti Anton Opat - 17. siječnja,

- u Župi Dragozetići - sveti Fabijan i Sebastijan - 20. siječnja,

- u Župi Lubenice - Svijećnica - 2. veljače,

- u Župi Predošćica - Sveti Blaž - 3. veljače,

- u Župi Valun - Sveti Marko - 25. travnja,

- u Župi Vrana - sveti Filip i Jakov - 3. svibnja,

- u Župi Stivan - Sveti Ivan Krstitelj - 24. lipnja,

- u Župi Cres - Gospa Snježna - 5. kolovoza,

- u Župi Martinšćica - Sveti Martin - 11. studenoga.

Članak 7.

Uvažavajući svoju povijesnu i kulturnu baštinu Grad Cres omogućava autohtonoj talijanskoj zajednici:

- ostvarivanje ravnopravne službene uporabe materinjeg talijanskog jezika, u skladu s odredbama posebnoga zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, osim ispisivanja dvojezičnih naziva naselja, ulica i trgova te osim ispisivanja dvojezičnih natpisnih ploča i zaglavlja akata za tijela Grada Cresa, za mjesnu samoupravu i za pravne osobe koje imaju javne ovlasti;

- izborno učenje talijanskog jezika u školskoj nastavi, od IV. razreda do kraja osnovnog obrazovanja.

Grad Cres, u skladu s financijskim mogućnostima, podržava i potpomaže odgojnu i kulturnu djelatnost pripadnika autohtone talijanske zajednice.

Članak 8.

Posebnom statutarnom odlukom propisat će se način korištenja zastave i simbola talijanske nacionalne zajednice na području Grada Cresa.

Članak 9.

Gradsko vijeće može domaćeg ili stranog državljana zaslužnog za Grad Cres proglasiti počasnim građaninom.

Počasnom građaninu dodjeljuje se »Otočna Povelja Frane Petrića - Honor Insulae Francisci Patricii«.

Kriteriji za proglašenje počasnih građana, izgled i sadržaj povelje iz stavka 2. ovoga članka uređuju se posebnom odlukom Gradskog vijeća.

Članak 10.

Radi odavanja javnog priznanja za njihov rad, dostignuća i doprinos od osobitog značenja za razvitak i ugled Grada Cresa, za naročite uspjehe u unapređivanju gospodarstva, znanosti, kulture, sporta, zaštite i unapređivanja okoliša i drugih javnih djelatnosti, te za poticanje aktivnosti koje su tome usmjerene, Grad Cres dodjeljuje javna priznanja.

Vrste, izgled i sadržaj javnih priznanja, uvjeti, kriteriji i postupnost njihove dodjele i tijela koja provode postupak i vrše dodjelu javnih priznanja, uređuju se posebnom odlukom Gradskog vijeća.

III. SURADNJA S DRUGIM JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 11.

Radi promicanja zajedničkih interesa i unapređenja suradnje u gospodarskom, društvenom i kulturnom razvitku svojih zajednica, Grad Cres uspostavlja i održava suradnju u okviru samoupravnog djelokruga s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u zemlji i inozemstvu, u skladu sa Zakonom, Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi i drugim međunarodnim ugovorima.

Članak 12.

Gradsko vijeće donosi odluku o uspostavljanju međusobne suradnje, odnosno sklapa sporazum (ugovor, povelja, memorandum i sl.) kada ocijeni da postoji dugoročan i trajan interes za uspostavljanje suradnje, u skladu sa svojim općim aktima i Zakonom.

Odluka iz stavka 1. ovog članka donosi se većinom glasova svih članova Gradskog vijeća.

Odluku o uspostavljanju suradnje, zajedno s tekstom sporazuma o suradnji na hrvatskom jeziku i na jeziku države u kojoj se nalazi jedinica lokalne, odnosno regionalne samouprave s kojom se navedeni sporazum sklapa, dostavlja se središnjem tijelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.

Sporazum o suradnji Grada Cresa s jedinicima lokalne i područne (regionalne) samouprave, objavljuje se u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

IV. SAMOUPRAVNI DJELOKRUG GRADA CRESA

Članak 13.

Grad Cres u okviru svog samoupravnog djelokruga obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana i to osobito poslove koji se odnose na:

- uređenje naselja i stanovanje,

- prostorno i urbanističko planiranje,

- komunalno gospodarstvo,

- brigu o djeci,

- socijalnu skrb,

- primarnu zdravstvenu zaštitu,

- odgoj i osnovno obrazovanje,

- kulturu, tjelesnu kulturu i šport,

- zaštitu potrošača,

- zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

- protupožarnu i civilnu zaštitu,

- promet na svom području,

- te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Poslovi iz stavka 1. ovoga članka detaljnije se uređuju odlukama Gradskog vijeća, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Pojedine poslove iz stavka 1. ovoga članka Gradsko vijeće može posebnom statutamom odlukom prenijeti na Primorsko-goransku županiju, odnosno na mjesnu samoupravu.

V. USTROJSTVO LOKALNE SAMOUPRAVE

A. GRADSKO VIJEĆE

1. Sastav Gradskog vijeća

Članak 14.

Gradsko vijeće je predstavničko tijelo sastavljeno od petnaest članova (dalje u tekstu: vijećnika), izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općega biračkog prava, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 15.

Gradsko vijeće smatra se konstituiranim izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina vijećnika.

2. Prava i dužnosti vijećnika

Članak 16.

Vijećnik ima prava i dužnosti:

- sudjelovati na sjednicama Gradskog vijeća, na njima raspravljati, davati prijedloge i glasovati,

- podnositi prijedloge akata iz djelokruga Gradskog vijeća,

- postavljati vijećnička pitanja izvršnim tijelima Gradskog vijeća, \

- sudjelovati na sjednicama radnih tijela i na njima raspravljati, a u radnim tijelima čiji je član davati prijedloge i glasovati,

- prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Gradsko vijeće,

- i druga prava i dužnosti utvrđena ovim Statutom i poslovnikom Gradskog vijeća.

Vijećnička dužnost obavlja se počasno.

Vijećnici imaju pravo na naknadu troškova sudjelovanja u radu Gradskog vijeća i njegovih radnih tijela u skladu s posebnom odlukom.

3. Predsjednik i potpredsjednik Gradskog vijeća

Članak 17.

Gradsko vijeće ima predsjednika i potpredsjednika.

Predsjednik i potpredsjednik Gradskog vijeća biraju se većinom glasova svih vijećnika.

Način izbora predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća uređuju se poslovnikom Gradskog vijeća.

Članak 18.

Predsjednik Gradskog vijeća saziva sjednice Gradskog vijeća, predsjedava im i predstavlja Gradsko vijeće.

Potpredsjednik Gradskog vijeća zamjenjuje predsjednika Gradskog vijeća u slučaju odsutnosti ili iz drugih razloga spriječenosti u obavljanju svoje dužnosti.

Ostala prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća utvrđuju se poslovnikom Gradskog vijeća, u skladu sa zakonom.

4. Odlučivanje Gradskog vijeća

Članak 19.

Ako zakonom, ovim Statutom ili poslovnikom Gradskog vijeća nije drukčije određeno, Gradsko vijeće donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina vijećnika.

Gradsko vijeće na sjednicama glasuje javno, ako poslovnikom ili prethodnom odlukom Gradskog vijeća nije određeno da se o nekom pitanju glasuje tajno.

5. Djelokrug Gradskog vijeća

Članak 20.

Gradsko vijeće samostalno donosi akte te obavlja druge poslove iz svojeg djelokruga u skladu sa zakonom i ovim Statutom i podliježe samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlaštenih državnih tijela.

Gradsko vijeće:

1. donosi Statut Grada Cresa;

2. donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada Cresa;

3. bira i razrješava gradonačelnika i njegovog zamjenika, članove Gradskog poglavarstva, radna tijela Gradskog vijeća te imenuje i razrješava druge osobe određene zakonom, ovim Statutom ili drugim pravnim propisom;

4. uređuje ustrojstvo i djelokrug Upravnog odjela i Tajništva Grada Cresa;

5. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Grad Cres;

6. donosi poslovnik kojim uređuje unutarnje ustrojstvo i način svojega rada;

7. obavlja i druge poslove koji su zakonom, ovim Statutom ili drugim pravnim propisom stavljeni u djelokrug Gradskog vijeća.

6. Radna tijela Gradskog vijeća

Članak 21.

Radi rasprave o pojedinim prijedlozima i poticajima koji se odnose na donošenje odluka i drugih akata, o općim političkim pitanjima, pripreme rasprave i prijedloga za odlučivanje na sjednici Gradskog vijeća, te za izvršavanje određenih zadaća od interesa za izvršavanje drugih poslova iz djelokruga Gradskog vijeća, Gradsko vijeće osniva stalna ili povremena radna tijela.

Sastav, broj članova, djelokrug i način rada radnih tijela iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se poslovnikom ili posebnom odlukom o osnivanju radnog tijela.

7. Tajnik Gradskog vijeća

Članak 22.

Gradsko vijeće ima tajnika.

Tajnik Gradskog vijeća ujedno je i tajnik Gradskog poglavarstva.

Tajnik pomaže predsjedniku Gradskog vijeća, odnosno predsjedniku Gradskog poglavarstva u pripremanju i organiziranju sjednica Gradskog vijeća, odnosno Gradskog poglavarstva, a obavlja i druge poslove utvrđene poslovnikom Gradskog vijeća, odnosno poslovnikom Gradskog poglavarstva, ili koje mu povjeri predsjednik Gradskog vijeća odnosno predsjednik Gradskog poglavarstva. Za svoj rad tajnik Gradskog vijeća odgovoran je Gradskom vijeću te predsjedniku Gradskog vijeća odnosno predsjedniku Gradskog poglavarstva.

Tajnik Gradskog vijeća rukovodi Tajništvom - stručnom službom Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva, te donosi pravilnik o unutarnjem redu Tajništva.

Sredstva za rad Tajništva, na prijedlog tajnika Gradskog vijeća, osiguravaju se u gradskom proračunu.

Tajnika Gradskog vijeća imenuje Gradsko vijeće.

B. IZVRŠNA TIJELA

Članak 23.

Izvršna su tijela Grada Cresa gradonačelnik i Gradsko poglavarstvo.

1. Gradonačelnik

Članak 24.

Gradonačelnika bira Gradsko vijeće iz reda vijećnika, u pravilu između nositelja lista stranaka i nezavisnih lista koje su osvojile mandate u Gradskom vijeću.

Gradonačelnik se bira većinom glasova svih vijećnika, na način i po postupku utvrđenim poslovnikom Gradskog vijeća u skladu s ovim Statutom i zakonom.

Općim aktom Gradskog vijeća može se odrediti da gradonačelnik svoju dužnost može obavljati profesionalno.

Članak 25.

Gradonačelnik ima zamjenika koji se bira većinom glasova svih vijećnika, na način i po postupku propisanim za izbor gradonačelnika.

Zamjenik gradonačelnika zamjenjuje gradonačelnika u slučaju duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti u obavljanju njegovih dužnosti.

Zamjenik gradonačelnika dužnost obavlja počasno.

Članak 26.

Gradonačelnik zastupa Grad Cres.

Gradonačelnik je odgovoran središnjim tijelima državne uprave za obavljanje poslova državne uprave kada su prenijeti u djelokrug tijela Grada Cresa te osigurava redovno djelovanje Upravnog odjela Grada Cresa.

Gradonačelnik u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Cresa:

- provodi i odgovara za provođenje akata Gradskog vijeća,

- vodi brigu o upravljanju gradskom imovinom i naredbodavac je za izvršenje gradskog proračuna,

- ima pravo obustaviti od primjene opći akt Gradskog vijeća ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon ili drugi propis te zatražiti od Gradskog vijeća da u roku od petnaest dana otkloni uočene nedostatke. Ako Gradsko vijeće to ne učini, gradonačelnik je dužan u roku od osam dana o tome obavijestiti predstojnika ureda državne uprave u županiji, te čelnika središnjeg tijela državne uprave ovlaštenog za nadzor nad zakonitošću rada Gradskog vijeća,

- dužan je dostaviti statut, poslovnik, proračun ili drugi opći akt predstojniku ureda državne uprave u županiji, zajedno sa izvatkom iz zapisnika koji se odnosi na postupak donošenja općeg akta propisan statutom i poslovnikom, u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta,

- ima pravo zadržati izvršenje akta mjesnog odbora ako ocijeni da je tim aktom povrijeđen zakon, Statut ili drugi opći akt Gradskog vijeća, odnosno akt Gradskog poglavarstva, te zatražiti od mjesnog odbora da u roku od petnaest dana otkloni uočene nedostatke. Ako mjesni odbor to ne učini, gradonačelnik će u roku od osam dana o tome obavijestiti Gradsko poglavarstvo. Ako Gradsko poglavarstvo ocijeni da je aktom mjesnog odbora povrijeđen zakon, Statut ili drugi opći akt Gradskog vijeća, odnosno akt Gradskog poglavarstva, predložit će Gradskom vijeću da obustavi od primjene taj akt mjesnog odbora,

- obavlja i druge poslove utvrđene zakonom, ovim Statutom i drugim pravnim propisima.

Članak 27.

Gradonačelnik je predsjednik Gradskog poglavarstva.

Zamjenik gradonačelnika, po položaju je zamjenik predsjednika Gradskog poglavarstva.

2. Gradsko poglavarstvo

Članak 28.

Gradsko poglavarstvo obavlja izvršne poslove iz samoupravnog djelokruga Grada Cresa.

Članak 29.

Gradsko poglavarstvo čine predsjednik i četiri člana.

Članove Gradskog poglavarstva bira Gradsko vijeće većinom glasova svih vijećnika, na prijedlog gradonačelnika, na vrijeme od četiri godine.

Član Gradskog poglavarstva ne može biti istovremeno vijećnik u Gradskom vijeću.

Ako za člana Gradskog poglavarstva bude izabran vijećnik u Gradskom vijeću, mandat vijećnika miruje mu od dana izbora za člana Gradskog poglavarstva. Za vrijeme mirovanja mandata zamjenjuje ga neizabrani kandidat sa stranačke liste s koje je bio izabran, a kojeg odredi politička stranka predlagatelj liste.

Način i postupak izbora članova Gradskog poglavarstva utvrđuje se poslovnikom Gradskog vijeća, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 30.

Gradsko poglavarstvo:

1. priprema prijedloge općih akata,

2. izvršava ili osigurava izvršavanje općih akata Gradskog vijeća,

3. usmjerava djelovanje Upravnog odjela u obavljanju poslova iz njegovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njegov rad,

4. upravlja i raspolaže nekretninama i pokretninama u vlasništvu Grada Cresa, kao i njegovim prihodima i rashodima, u skladu sa zakonom, ovim Statutom i odlukama Gradskog vijeća,

5. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Statutom, poslovnikom i drugim aktima Gradskog vijeća.

Članovi Gradskog poglavarstva nemaju pravo odlučivanja o pitanjima iz stavka 1. točke 4. ovoga članka kad su osobno ili preko članova uže obitelji zainteresirana strana.

Članak 31.

Gradsko poglavarstvo odlučuje većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina njegovih članova.

Gradsko poglavarstvo, u skladu sa zakonom, ovim Statutom i drugim pravnim propisima, donosi odluke, pravilnike, poslovnik, rješenja, zaključke, uputstva i preporuke.

Odluke kojima raspolaže nekretninama i pokretninama u smislu članka 31. stavka 1. točke 4. ovoga Statuta Gradsko poglavarstvo donosi većinom glasova svih članova.

Ustrojstvo, način rada i odlučivanja Gradsko poglavarstvo podrobnije uređuje svojim poslovnikom, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 32.

Gradsko poglavarstvo odgovorno je Gradskom vijeću. Gradsko poglavarstvo dužno je o svojem radu izvješćivati Gradsko vijeće.

Gradsko vijeće može zahtijevati da mu Gradsko poglavarstvo podnese izvješće o cjelokupnom radu u određenom razdoblju ili o pojedinom pitanju iz svojeg djelokruga.

Na prijedlog najmanje jedne trećine vijećnika može se u Gradskom vijeću u skladu sa zakonom, pokrenuti pitanje povjerenja gradonačelniku i njegovom zamjeniku, pojedinom članu Gradskog poglavarstva ili Gradskom poglavarstvu u cjelini.

O prijedlogu za iskazivanje nepovjerenja ne može se raspravljati i glasovati prije nego što protekne sedam dana od dana njegova podnošenja.

Rasprava i glasovanje o prijedlogu za iskazivanje nepovjerenja mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga predsjedniku Gradskog vijeća.

Gradonačelnik, može tražiti glasovanje o povjerenju Gradskog poglavarstva.

Ako Gradsko vijeće povodom prijedloga gradonačelnika, ne donese odluku kojom potvrđuje povjerenje Gradskom poglavarstvu, time se ne smatra da je Gradskom poglavarstvu iskazano nepovjerenje.

Članak 33.

Članovi Gradskog poglavarstva koji dužnost obavljaju počasno imaju pravo na naknadu, u skladu s posebnom odlukom Gradskog vijeća.

C. UPRAVNI ODJEL

Članak 34.

Za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Cresa kao i poslova državne uprave prenijetih na Grad Cres ustrojava se jedinstveni upravni odjel Grada Cresa (u daljnjem tekstu: Upravni odjel).

Ustrojstvo Upravnog odjela uređuje se posebnom odlukom Gradskog vijeća u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Upravni odjel odgovoran je Gradskom vijeću i Gradskom poglavarstvu za zakonito i pravovremeno obavljanje poslova i svojega djelokruga.

Članak 35.

Upravnim odjelom upravlja pročelnik Upravnog odjela, kojeg na temelju javnog natječaja imenuje Gradsko poglavarstvo.

Gradsko poglavarstvo može razriješiti pročelnika Upravnog odjela iz stavka 1. ovoga članka:

1. ako pročelnik sam zatraži razrješenje,

2. ako nastanu takvi razlozi koji po posebnim propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka radnog odnosa,

3. ako pročelnik ne postupa po propisima ili općim aktima Grada Cresa, ili neosnovano ne izvršava odluke tijela Grada Cresa, ili postupa protivno njima,

4. ako pročelnik svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Gradu Cresu veću štetu, ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja svoje dužnosti koje mogu štetiti interesima službe u obavljanju poslova Grada Cresa.

Pročelnik koji bude razriješen sukladno stavku 2. ovoga članka rasporedit će se na drugo slobodno radno mjesto unutar Upravnog odjela Grada Cresa, za koje ispunjava stručne uvjete.

Pročelnik Upravnog odjela za svoj rad odgovara Gradskom poglavarstvu i gradonačelniku.

Sredstva za rad Upravnog odjela, na prijedlog pročelnika Upravnog odjela, osiguravaju se iz gradskog proračuna.

Članak 36.

Upravne, stručne i ostale poslove u tijelima Grada Cresa, obavljaju službenici i namještenici.

Prava, obveze i odgovornosti kao i druga pitanja od značenja za rad službenika i namještenika u upravnim tijelima Grada Cresa, uređuju se posebnim zakonom.

Službenici u Gradu Cresu poticat će se na trajno stručno osposobljavanje i usavršavanje putem tečajeva, seminara i školovanja, sukladno nacionalnoj strategiji i planu trajnog osposobljavanja i usavršavanja.

VI. MJESNA SAMOUPRAVA

Članak 37.

U naselju, u više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio naselja Cres koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu može se osnovati mjesni odbor kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.

Na području Grada Cresa osnovani su sljedeći mjesni odbori:

1. Mjesni odbor Beli, sa sjedištem u Belom, za područje naselja: Beli, Ivanje, Sveti Petar i Važminec;

2. Mjesni odbor Dragozetići, sa sjedištem u Dragozetićima, za područje naselja: Dragozetići, Filozići, Porozina i Predošćica;

3. Mjesni odbor Orlec, sa sjedištem u Orlecu, za područje naselja: Orlec, Stanić, Vrana i Zbišina;

4. Mjesni odbor Valun, sa sjedištem u Valunu, za područje naselja: Lubenice, Mali Podol, Pernat, Valun i Zbičina;

5. Mjesni odbor Martinšćica, sa sjedištem u Martinšćici, za naselja: Grmov, Martinšćica, Miholašćica, Stivart i Vidovići.

Posebnom statutarnom odlukom Gradskog vijeća, u skladu sa zakonom i ovim Statutom, mogu se osnovati i drugi mjesni odbori na području Grada Cresa.

Poticaj i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora mogu dati građani, udruge građana, klubovi vijećnika u Gradskom vijeću i Gradsko poglavarstvo.

Članak 38.

Statutarnom odlukom iz članka 37. stavka 3. ovog Statuta, u skladu sa zakonom i ovim Statutom, uredit će se postupak davanja inicijative i podnošenja prijedloga za osnivanje mjesnog odbora, djelokrug i ovlasti tijela mjesnog odbora, utvrđivanje programa rada mjesnog odbora, osnove pravila mjesnog odbora, način financiranja njihove djelatnosti, obavljanje administrativnih i drugih poslova za njihove potrebe te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje njihovih prava i obveza utvrđenih zakonom, ovim Statutom ili drugim pravnim propisom.

Statutarnom odlukom iz članka 37. stavka 3. ovog Statuta, ili posebnom statutamom odlukom, Gradsko vijeće može mjesnom odboru povjeriti obavljanje pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Cresa, koji su od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana na području mjesnog odbora.

VII. NEPOSREDNO SUDJELOVANJE GRAĐANA U ODLUČIVANJU

Članak 39.

Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem referenduma i/ili mjesnog zbora građana, u skladu sa zakonom i ovim Statutom.

Članak 40.

Referendum se može raspisati radi odlučivanja o prijedlogu o promjeni ovoga Statuta, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Gradskog vijeća, kao i o drugim pitanjima određenim zakonom i ovim Statutom.

Referendum raspisuje Gradsko vijeće na prijedlog jedne trećine vijećnika, ili na prijedlog Gradskog poglavarstva, ili na prijedlog polovice mjesnih odbora na području Grada Cresa, ili na prijedlog dvadeset posto birača upisanih u popis birača Grada Cresa.

Gradsko vijeće dužno je raspraviti o svakom prijedlogu za raspisivanje referenduma, a ako prijedlog ne prihvati dužno je o razlozima odbijanja obavijestiti predlagača.

Odluka donesena na referendumu obvezna je za Gradsko vijeće.

Članak 41.

Gradsko vijeće može tražiti mišljenje od mjesnih zborova građana o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja iz djelokruga Grada Cresa.

Prijedlog za traženje mišljenja iz stavka 1. ovoga članka može dati jedna trećina vijećnika Gradskog vijeća ili Gradsko poglavarstvo.

Članak 42.

Građani imaju pravo predlagati Gradskom vijeću donošenje određenog akta ili rješavanje određenog pitanja iz samoupravnog djelokruga Grada Cresa.

O prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka Gradsko vijeće mora raspravljati ako ga potpisom podrži najmanje deset posto birača upisanih u popis birača Grada Cresa te dati odgovor podnositeljima najkasnije u roku od tri mjeseca od prijema prijedloga.

Članak 43.

Svaki građanin ili pravna osoba ima pravo slati predstavke i pritužbe na rad tijela Grada Cresa ili na rad Upravnog odjela te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja građanskih dužnosti.

Gradonačelnik, odnosno pročelnik Upravnog odjela dužan je građanima ili pravnim osobama dati odgovor u roku od trideset dana od dana podnošenja predstavke, odnosno pritužbe.

VIII. IMOVINA I FINANCIRANJE GRADA CRESA

1. Imovina Grada Cresa

Članak 44.

Sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koja pripadaju Gradu Cresu čine njegovu imovinu.

Svojom imovinom Grad Cres, posredstvom nadležnih tijela, upravlja, koristi se i raspolaže pažnjom dobrog domaćina, u skladu sa zakonom, ovim Statutom i drugim pravnim propisima.

2. Financiranje Grada Cresa

Članak 45.

Grad Cres ima prihode kojima u okviru svoga samoupravnog djelokruga slobodno raspolaže.

Prihodi Grada Cresa moraju biti razmjerni s poslovima koje, u skladu sa zakonom, obavljaju tijela Grada Cresa. Prihodi Grada Cresa su:

1. gradski porezi, prirez, naknade, doprinosi i pristojbe, u skladu sa zakonom,

2. prihodi od stvari u vlasništvu Grada Cresa i imovinskih prava,

3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada Cresa, odnosno u kojima Grad Cres ima udio ili dionice,

4. prihodi od naknada za koncesije koje daje Gradsko vijeće,

5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje Grad Cres propiše u skladu sa zakonom,

6. udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom ili Primorsko-goranskom županijom,

7. sredstva pomoći i potpora Republike Hrvatske predviđena u državnom proračunu,

8. drugi prihodi određeni zakonom.

Članak 46.

Svi prihodi i izdaci Grada Cresa iskazuju se gradskim proračunom, u skladu sa zakonom.

Ukupno materijalno i financijsko poslovanje Grada Cresa nadzire Gradsko vijeće.

IX. AKTI GRADA CRESA

1. OPĆI AKTI

Članak 47.

Gradsko vijeće donosi Statut, gradski proračun, obračun proračuna, odluke, poslovnik, pravilnike, zaključke, deklaracije, povelje, preporuke i druge akte na osnovi prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom, ovim Statutom i svojim poslovnikom, te daje vjerodostojno tumačenje akata.

Gradsko vijeće donosi rješenja i druge pojedinačne akte kada u skladu sa zakonom rješava o pojedinačnim stvarima.

Članak 48.

Gradsko poglavarstvo donosi pravilnike, poslovnik, preporuke, rješenja, zaključke, upute i naputke i opće akte kada je na to ovlašteno zakonom ili općim aktom Gradskog vijeća.

Članak 49.

Opći akt stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Iznimno, općim se aktom može iz osobito opravdanih razloga odrediti da stupa na snagu danom objave.

Prije nego što stupi na snagu, opći akt obvezno se objavljuje u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Opći akt ne može imati povratno djelovanje.

2. POJEDINAČNI AKTI

Članak 50.

Upravno tijelo u izvršavanju općih akata Gradskog vijeća donosi pojedinačne akte kojima rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba.

Pojedinačni akt kojim se rješava o obvezi razreza gradskih poreza, doprinosa i naknada, odnosno poreza, doprinosa i naknada koji su prihod Grada Cresa, donosi se po skraćenom upravnom postupku.

Skraćeni upravni postupak provodi se i kod pojedinačnih akata kojima se rješava o pravima, obvezama i interesima fizičkih i pravnih osoba od strane pravnih osoba kojima je Grad Cres osnivač.

Na donošenje akata iz ovoga članka shodno se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako posebnim zakonom nije propisan postupak pred tijelima lokalne samouprave.

Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovoga članka, može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu županije, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano.

U skladu s odredbama Zakona o upravnim sporovima protiv konačnih pojedinačnih akata iz stavka 1. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.

Članak 51.

Protiv pojedinačnih akata Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva Grada Cresa, kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, ne može se izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

X. JAVNOST RADA

Članak 52.

Rad tijela Grada Cresa javan je.

Javnost rada tijela Grada Cresa osigurava se:

- javnim održavanjem sjednica,

- izvješćivanjem i napisima u tisku i drugim oblicima javnog informiranja,

- objavljivanjem općih i drugih akata u Službenim novinama - službenom glasilu Primorsko-goranske županije i na oglasnoj ploči Grada Cresa, na način propisan poslovnikom Gradskog vijeća, odnosno poslovnikom Gradskog poglavarstva.

Kada Gradsko vijeće ili Gradsko poglavarstvo odluči da određeni podaci iz djelokruga Gradskog vijeća odnosno Gradskog poglavarstva predstavljaju službenu tajnu, oni se neće objaviti, a Gradsko vijeće odnosno Gradsko poglavarstvo propisuje način njihovog čuvanja.

XI. PROMJENA STATUTA

Članak 53.

Promjena Statuta vrši se po zakonu ili po prijedlogu za promjenu.

Pravo da predloži promjenu Statuta Grada Cresa ima najmanje jedna trećina vijećnika, Gradsko poglavarstvo. Odbor za statutamo-pravna pitanja, ili deset posto birača upisanih u popis birača Grada Cresa.

Prijedlog za promjenu Statuta mora biti obrazložen, a podnosi se predsjedniku Gradskog vijeća.

Ako prijedlog za promjenu Statuta dobije podršku većine ukupnog broja vijećnika, Gradsko vijeće donosi odluku da će se pristupiti promjeni Statuta i utvrđuje nacrt promjene Statuta. Nacrt promjene Statuta utvrđuje se većinom glasova svih vijećnika.

Ako ni nakon ponovljene rasprave o prijedlogu za promjenu Statuta Gradsko vijeće ne donese odluku da će se pristupiti promjeni Statuta, isti prijedlog ne može ponovno uvrstiti u dnevni red Gradskog vijeća prije isteka roka od šest mjeseci od dana zaključivanja ponovljene rasprave o prijedlogu.

XII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 54.

Stupanjem na snagu ovog Statuta prestaje vrijediti Statut Grada Cresa (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 17/93, 10/94, 15/97, 26/97, 11/00 i 8/01).

Članak 55.

Ovaj Statut stupa na snagu osmi dan po objavi u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr