SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XV. - broj 35. Petak, 21. rujna 2007.
OPĆINA MALINSKA - DUBAŠNICA
30

15.

Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04) i članka 26. Statuta Općine Malinska-Dubašnica (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 9/02 i 46/ 04), Općinsko vijeće Općine Malinska-Dubašnica, na 21. sjednici održanoj dana 18. rujna 2007. godine, donosi

IZVJEŠĆE
o stanju u prostoru za Općinu Malinska-Dubašnica
za razdoblje od 2003. do 2007. godine

I. UVOD

II. OSVRT NA SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJA DRŽAVE, ŽUPANIJE I OPĆINE

II.1. Zakon o prostornom uređenju

II.2. Dokumenti prostornog uređenja

II.3. Prostorni plan uređenja općine

II.4. Detaljniji dokumenti prostornog uređenja

III. OSNOVNI PODACI O PROSTORU OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

III.1. Položaj Općine Malinska-Dubašnica unutar Primorsko-goranske županije

III.2. Prostorni obuhvat Općine Malinska-Dubašnica

III.3. Stanovništvo Općine Malinska-Dubašnica

IV. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

IV.1. Važeći dokumenti prostornog uređenja koji se primjenjuju na prostoru Općine Malinska - Dubašnica

IV.2. Obilježja prostornog razvitka na temelju Strategije i programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Prostornog plana Primorsko-goranske županije

IV.3. Obilježja prostornog razvitka na temelju Prostornog plana uređenja Općine Malinska - Dubašnica

IV.4. Obilježja prostornog razvitka na temelju detaljnijih dokumenata prostornog uređenja

V. OPĆA OCJENA STANJA U PROSTORU I ANALIZA REALIZACIJE PROGRAMA MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU ZA RAZDOBLJE OD 2004. DO 2006. GODINE

V.1. Analiza realizacije programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje od 2004. do 2006. godine

V.2. Prostorno planska dokumentacija i bespravna gradnja

V.3. Stanje katastarskih podloga

V.4. Imovinsko pravna priprema

V.5. Komunalna opremljenost Općine Malinska-Dubašnica

V.5.1. Cestovni promet

V.5.2. Pomorski promet

V.5.3. Odvodnja otpadnih voda

V.5.4. Vodogospodarstveni sustav

V.5.5. Izgradnja elektroopskrbnog sustava

V.5.6. Izgradnja telekomunikacijskog sustava

V.5.7. Zbrinjavanje komunalnog otpada

V.6. Zaštita prirodne i kulturne baštine

V.6.1. Zaštita prirodne baštine

V.6.2. Zaštita kulturne baštine

I. UVOD

Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) propisana je obveza predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave da gospodarenjem, zaštitom i upravljanjem prostorom ostvaruju uvjete za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša, racionalno korištenje prirodnih i povijesnih dobara na načelima integralnog pristupa u planiranju prostora.

Odredbom članka 2. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04) određeno je da integralni pristup u planiranju prostora obuhvaća naročito:

- poznavanje, provjeru i ocjenu mogućnosti razvoja u prostoru,

- izradu dokumenata prostornog uređenja,

- praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja.

Jednako tako, odredbama članka 10. i 11. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/ 00, 32/02 i 100/04) propisana je obveza da općine i gradovi izrađuju i donose slijedeće dokumente praćenja stanja u prostoru:

- Izvješće o stanju u prostoru,

- Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Izvješćem o stanju u prostoru se osigurava kontinuitet praćenja stanja u prostoru, definiraju se nedostaci i primjenjivost postojećih prostornih planova, ističu uočene negativnosti postojećih planskih mjera po kojima se određuje način korištenja i zaštite prostora. Isto tako sadrži ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša, te druge elemente od važnosti za prostor. O stanju u prostoru općine izrađuje se četverogodišnje izvješće.

Na temelju četvrerogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru općine donosi se četverogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru općine.

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuju se mjere koje je potrebno provesti u narednom četverogodišnjem razdoblju. Te mjere obuhvaćaju; procjenu, pripremu, izradu i donošenje novih prostornih planova ili izmjene postojećih, kao i druge aktivnosti kojima se osigurava zaštita vrijednosti i obilježja prostora, uključujući i sanaciju, a sve u cilju unapređenja kvalitete življenja. Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuje se potreba uređenja zemljišta, razina uređenja zemljišta, izvori za financiranje njegovog uređenja, te rok u kojem je potrebno određeno zemljište urediti za planiranu namjenu.

Za prostorni obuhvat Općine Malinska-Dubašnica do sada je donešeno Izvješće o stanju u prostoru i to: Izvješće o stanju u prostoru Općine Malinska-Dubašnica za razdoblje 2002.-2004. godine usvojeno na sjednici Općinskog vijeća održanoj 8. lipnja 2004. godine (»Službene novine«

br. 22/2004). Imajući na umu navedene činjenice, odnosno da je u promatranom razdoblju doneseno navedeno Izvješće o stanju u prostoru i Dvogodišnji Program mjera za unapređenje stanja Općine Malinska-Dubašnica, ovim Izvješćem o stanju u prostoru Općine Malinska-Dubašnica dati će se cjelovita slika stanja u prostoru s detaljnom analizom važeće prostorno planske dokumentacije, u odnosu na obveze iz navedenog Programa mjera.

Jedanako tako ovim Izvješćem će se izvršiti sve potrebne analize i ocjene koje će biti polazišta za utvrđivanje novog Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za četverogodišnje razdoblje od 2007. do 2011. godine.

Izrada i donošenje dokumenata praćenja stanja u prostoru preduvjet je za zakonitu izradu svih dokumenta prostornog uređenja za prostor Općine Malinska-Dubašnica.

II. OSVRT NA SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJE DRŽAVE, ŽUPANIJE I OPĆINE

II.1. Zakon o prostornom uređenju

1994. godine donešen je Zakon o prostornom uređenju (»Narodne novine broj 30/94) kojim se uređuje sustav prostornog uređenja, uvjeti i način izrade, donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja, te nadležnost tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i uprave u provedni mjera i aktivnosti kojima se osigurava planiranje i uređivanje prostora Republike Hrvatske.

Nakon četverogodišnje primjene Zakona 1998. godine uslijedila je prva velika izmjena Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine broj 68/98) koja je donijela značajne promjene u odnosu na prostorne planove:

- promjene u strukturi prostornih planova,

- uvođenje instituta javne rasprave,

- obveza sudjelovanja određenih subjekata u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja.

Aktivno prateći sve promjene koje se dešavaju na našim prostorima, a vodeći računa o osiguravanju održivog razvoja, racionalnog korištenja i zaštite prostora, ravnomjernog gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja prostora Republike Hrvatske uslijedilo je nekoliko izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju i to godine 2000., 2002., i 2004. (»Narodne novine« broj 61/00, 32/02 i 100/ 04).

Za općine i gradove unutar zaštićenog obalnog pojasa koji predstavlja 1000 metara od obalne linije u kopno, odnosno 300 metara od obalne linije u more, te cjeloviti prostor otoka važna promjena Zakona je bila 2004. godine (»Narodne novine broj 100/04) kada se utvrdilo navedeno zaštićeno obalno područje, a glede njegovog svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja, te je slijedom predmetne izmjene Zakona donešena Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine broj 128/04).

U proteklom razdoblju doneseni su važni propisi iz oblasti prostornog uređenja i to:

- Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, o obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 101/98, 39/04, 45/04 - ispravak i 163/04),

- Uredba o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (»Narodne novine« broj 101/98),

- Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04).

II.2. Dokumenti prostornog uređenja

Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora, te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora Države, županije, Grada Zagreba, općina i gradova.

Dokumenti prostornog uređenja imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.

Dokumenti prostornog uređenja jesu:

- Strategija i Program prostornog uređenja Države

- Prostorni planovi:

- Prostorni plan županije i Grada Zagreba

- Prostorni plan područja posebnih obilježja

- Prostorni plan uređenja općine i grada

- Generalni urbanistički plan

- Urbanistički plan uređenja

- Detaljni plan uređenja

Strategijom prostornog uređenja Države (donesena u Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvatske 27. lipnja 1997.) utvrđuju se dugoročni ciljevi prostornog razvitka, identificiraju područja i oblici pojavnosti vezani uz ta načela, odnosno ciljeve, te daju usmjerenja kao što su:

- osnaživanje prostorno razvojne strukure Države,

- racionalna potrošnja prostora za izgradnju,

- očuvanje vrijednih resursa,

- primjena različitih kategorija zaštite vrijednih dijelova prostora,

- prioritet djelatnosti u odnosu na prirodnu preodređenost područja, prilagodba općih razvojnih modela značajkama prostora.

Razvoj i uređenje prostora jadranskih otoka treba provoditi uvažavanjem zajedničkih obilježja svih otoka, obuhvatom problematike grupe otoka (naseljeni, nenaseljeni) i obradom specifičnih uvjeta razvoja za pojedine otoke.

Programom prostornog uređenja Države (»Narodne novine« 50/99) utvrđuju se mjere i aktivnosti za provođenje Strategije prostornog uređenja Države.

Prostornim planovima županija (PPŽ) prenose se odredbe Strategije i Programa prostornog uređenja Države na planski jezik i prostorno ograničava i konkretizira opće i posebne strateške postavke.

II.3. Prostorni plan uređenja općine

Prostorni plan uređenja općine (PPUO) utvrđuje uvjete za uređenje općinskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini.

Prostorni planovi uređenja općine trebaju se temeljiti na analizi postojećeg stanja u odnosu na postojeći broj stanovnika, planirani demografski rast, ostvarenu izgrađenost područja, ili na realnim novim programima gospodarskog rasta.

Grafički dio PPUO-a sadrži tri kartografska prikaza na topografskoj karti u mjerilu 1:25000, kao i građevinska područja utvrđena na katastarskom planu u mjerilu 1:5000. gdje se obvezno prikazuju izgrađeni i neizgrađeni dio tog područja, što bi trebalo odgovarajuće primjeniti i u odredbama za provođenje plana, do donošenja odgovarajućeg propisa regulirati sva danas još neuređena pitanja u svezi s građevinskim zemljištem.

Proteklo razdoblje obilježeno je bitnim aktivnostima i promjenama u domeni prostornog uređenja, koje su bitno utjecale na gospodarenje prostorom i na primjenjivost i provođenje postojećih planskih mjera odnosno prostornih planova, kao i na realizaciju pa čak i svrhovitost pojedinih mjera utvrđenih važećom prostorno planskom dokumentacijom. Posljednjom Izmjenom i dopunom

Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« br. 100/04) utvrđena je obveza da općine i gradovi koji to još nisu učinili da donesu svoje prostorne planove uređenja najkasnije do 31. prosinca 2005.

Donešeno je Usklađenje Prostornog plan uređenja Općine Malinska-Dubašnica (»Službene novine« broj 13/ 2004) i objavljeno u Službenim novinama br. 14/06, a po prethodno pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04) o usklađenosti istog sa odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne novine broj 128/ 04).

II.4. Detaljniji dokumenti prostornog uređenja

Detaljniji dokumenti prostornog uređenja su Urbanistički plan uređenja i Detaljni plan uređenja.

Urbanistički plan uređenja se donosi za:

1. naselja i dijelove naselja koja su sjedišta gradova,

2. naselja i dijelove naselja koja su registrirana kao povijesne urbanističke cjeline,

3. naselja i dijelove naselja određena prostornim planom županije i Grada Zagreba.

1. kada se govori o naselju i dijelu naselja koja su sjedišta gradova valja reći da su to ona naselja u kojima su sjedišta gradova, ali u kojima nisu sjedišta tijela županija, te koja imaju manje od 15000 stanovnika;

2. kada se govori o naselju i dijelovima naselja koja su registrirana kao povijesne urbanisticke cjeline, valja naglasiti da su to naselja i dijelovi naselja registrirani kao povijesne urbanističke cjeline temeljem Zakona o zaštiti spomenika;

3. kada se govori o naselju i dijelovima naselja određena prostornim planom županije i Grada Zagreba, valja reći da se prostornim planom županije i Grada Zagreba, mogu temeljem odabranih kriterija, a u odnosu na prostorne specifičnosti odrediti naselja i dijelovi naselja za koje će se izrađivati urbanistički plan uređenja.

Urbanistički plan uređenja određuje načine i oblike korištenja i uređenja javnih i drugih prostora. Pri tome valja voditi računa da treba razgraničiti javno od privatnog. Potrebno je označiti područja posebnih ograničenja u načinu korištenja kao što su na primjer sačuvanje oblikovnih vrijednosti područja naselja, zaštičena područja ili posebno vrijedne ili osjetljive gradske i seoske sredine.

Detaljni plan uređenja je plan kojim se utvrđuje:

- detaljna namjena prostora,

- režimi uređivanja prostora,

- opremanje prostora komunalnom infrastrukturom,

- uvjete za izgradnju građevina,

- uvjeti za ostale aktivnosti u prostoru.

Detaljni plan uređenja zamjenjuje lokacijsku dozvolu, tako da kartografski prikazi koji čine grafički dio plana trebaju biti napravljeni na način da budu jasno i nedvojbeno određeni svi elementi koji se određuju lokacijskom dozvolom.

III. OSNOVNI PODACI O PROSTORU OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

III.1. Položaj Općine Malinska-Dubašnica unutar Primorsko-goranske županije

Unutar Primorsko-goranske županije Općina Malinska- Dubašnica se nalazi u Mikroregiji »otok Krk« koja objedinjava Općinu Baška, Općinu Dobrinj, Općinu Malinska- Dubašnica, Općinu Omišalj, Općinu Punat, i Općinu Vrbnik te Grad Krk. Općinu Malinska-Dubašnica obuhvaća područje sjeverozapadnog dijela otoka Krka.

Prometno-geografski položaj Krka i Kvarnera je povoljan, jer je to prostor Mediterana i Gornjeg Jadrana i to su tzv. »Jadranska vrata«, te prirodni koridor pomorskih putova prema središnjim dijelovima europskog kopna. Njemu gravitira razvijeni dio europskog kopna, a na udaljenosti od 500 km nalaze se južna Njemačka, jugozapadni dio Češke i Slovačke, Austrija, Slovenija, zapadna Mađarska, veliki dio Švicarske i Italije. Izgradnjom aerodroma otok Krk je povezan sa širim zaleđem i Europom, a izgradnjom mosta dobio je čvrstu vezu sa kopnom, čime je postao naglašeno tranzitno područje za trajektni promet sa susjednim otocima i polazna točka tzv. »Plave magistrale«. Od Rijeke je povezan željezničkom prugom i cestama preko Slovenije na koridore zapadne Europe te od Rijeke preko Zagreba prema Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj i cestovnim pravcem prema Dubrovniku i Grčkoj.

Prostor Općine Malinska-Dubašnica je kulturno povijesno integralni dio otoka Krka. Prometne značajke područja i blizina grada Rijeke značajno utječu na razvoj prostora. Dinamičan gospodarski razvoj uzrokovan je blizinom centralnog tržišta regije, blizinom primarnih prometnih pravaca, blizinom najrazvijenijih Europskih regija te razvojem turizma. Stalni mehanički priliv stanovnika uvjetovan je istim čimbenicima.

III.2. Prostorni obuhvat Općine Malinska-Dubašnica

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 10/97, 124/ 97, 68/98 i 128/99) Općina Malinska-Dubašnica je dio Primorsko-goranske županije. Općina Malinska-Dubašnica je jedna od 35 jedinica lokalne samouprave u Županiji Primorsko-goranskoj (14 Gradova i 21 općine).

Općina Malinska-Dubašnica ima površinu 76,68 km2 ili 7668 ha, od čega 3920 ha otočkog dijela otoka Krka, a 3748 ha pripadajućeg morskog akvatorija. Dakle, teritorijalna površina općine tvori cca 9,2 % površine otoka Krka.

Ukupna dužina obale je 14,0 km što iznosi 1,29% ukupne dužine obale Primorsko-goranske županije. Dužina obale izvan granica građevinskog područja je 7,9 km, a unutar građevinskog područja 6,1 km. Proporcijski odnos dužina obale: 56% izvan građevinskog područja i 44% unutar građevinskog područja, ukazuje na nepovoljno stanje tog obalnog resursa.

Općine Malinska-Dubašnica graniči na sjeveru s Općinom Omišalj, na istoku s Općinom Dobrinj, te na jugu s Gradom Krkom.

Na prostoru općine stanovanje se primarno razvija u granicama slijedećih naselja: Barušići, Bogovići, Kremenići, Ljutići, Malinska, Maršići, Milčetići, Milovčići, Oštrobradić, Porat, Radići, Sabljići, Sveti Ivan, Sveti Vid-Miholjice, Sveti Anton, Turčić, Vantačići, Zidarići, Žgombići.

III.3. Stanovništvo Općine Malinska-Dubašnica

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Općine Malinska-Dubašnica je ukupno 2.726 osoba. Opća gustoća naseljenosti iznosi 69,54 stanovnika na km2, što je manja gustoća naseljenosti od prosječne gustoće naseljenosti Hrvatske (84 stanovnika na km2) kao i od Primorsko- goranske županije (87 stanovnika/km2).

Evidentiran je kontinuiran rast broja stanovnika općine. On je rezultat naseljavanja, a ne prirodnog demografskog povećanja kao demografske politike. Naselje Malinska je okarakterizirano kao naselje s urbanom strukturom. Sva ostala naselja spadaju u skupinu seoskih struktura.

Pored navedenog broja stanovnika, na području Općine Malinska - Dubašnica stvarno je evidentirano ukupno 2754 stanova. Postojanje ovako velikog broja stanova bez stalnog stanovništva je rezultat građenja turističkih vikend smještajnih jedinica u zonama naselja.

Na području Općine Malinska-Dubašnica naselja u kojima se više od 50% postojećih građevina koristi za stalno stanovanje osoba koje imaju prebivalište u tom naselju su samo Sv. Anton, Sv. Ivan i Zidarići. Sva ostala naselja imaju veći udio građevina za povremeno stanovanje, sa slijedećim udjelom: Barušići 74%, Bogovići 66%, Kremenići 78%, Ljutići 67%, Malinska 71%, Maršići 90%, Milčetići 88%, Milovčići 61%, Oštrobradići 56%, Porat 84%, Radići 69%, Sabljići 71%, Sv. Vid- Miholjice 61%, Vantačići 92% i Žgombići 67%.

IV. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

Analiza provođenja dokumenata prostornog uređenja daje podatke kojima se prikazuje dinamika izrade i pokrivenost područja Općine Malinska-Dubašnica prostornim planovima, zatim koncepcijska obilježja postojećih prostornih planova s tematskim osvrtima na stanovništvo, gospodarske i društvene djelatnosti, infrastrukturu, promet te zaštitu prostora i okoliša, primjenjivost tih planskih mjera i provođenje planova. Temeljem takove analize određuju se potrebne aktivnosti koje će se utvrditi u Programu mjera za unapređenje stanja u prostoru za slijedeće četverogodišnje razdoblje, a u prvom redu to je procjena izrade novih dokumenata prostornog uređenja.

IV.1. Važeći dokumenti prostornog uređenja koji se primjenjuju na prostoru Općine Malinska-Dubašnica

- Strategija prostornog uređenja Države (donesena u Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvatske 27. lipnja 1997.) kojom se utvrđuju dugoročni ciljevi prostornog razvitka, identificiraju područja i oblici pojavnosti vezani uz ta načela, odnosno ciljeve,

- Program prostornog uređenja Države (»Narodne novine« 50/99) kojom se utvrđuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije prostornog uređenja Države,

- Prostorni plan Primorsko-goranske županije (»Službene novine Primorsko-goranske županije broj 14/00, 12/ 05 i 50/06). Prostornim planom Županije definirani su elementi prostornog uređenja regionalnog značaja, te dani uvjeti i smjernice za izradu i donošenje planova užih područja (neki segmenti su utvrđeni uvjetno, a neki i nedvojbeno),

- Prostorni plan uređenja Općine Malinska-Dubašnica (»Službene novine« broj 13/04 i 14/06),

- Urbanistički plan uređenja Turističke zone »Porat Vantačići«,(»Službene novine« broj 30/97 i 10/00),

- Urbanistički plan uređenja Turističke zone »Rova« I. i II., (»Službene novine« broj 30/97 i 10/00),

- Detaljni plan uređenja turističko ugostiteljskog kompleksa »Pinia« u Portu (»Službene novine« broj 21/98),

- Detaljni plan uređenja »Polje« (»Službene novine« broj 5/00),

- Detaljni plan uređenja Hotela Maestral i depandanse Marina (»Službene novine« broj 10/00),

- Detaljni plan uređenja »Noštromo« (»Službene novine« broj 25/03),

- Detaljni plan uređenja »Dobrinčevo« (»Službene novine« broj 10/04),

- Detaljni plan uređenja »Središnjeg dijela zone Haludovo« (»Službene novine« broj 10/04),

- Detaljni plan uređenja »Haludovo« (»Službene novine« broj 30/06 i 2/07).

IV. 2. Obilježja prostornog razvitka na temelju Strategije i programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Prostornog plana Primorsko-goranske županije

U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela, a posebno onih iz područja urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećivanja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora, te načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva.

Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, respekt prema još nerođenima. Održivi razvitak označava onaj razvitak pri kojem su opseg i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Održivi razvitak ne isključuje ekonomski rast, ali ne smije ugrožavati čovjekovo zdravlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese i prirodna dobra.

Ovim izvješćem valja istaknuti smjernice razvoja iz planova višeg reda koje se neposredno odnose na Općine Malinska-Dubašnica i koje treba ugraditi u sve dokumente prostornog uređenja koji se donose za prostor Općine Malinska-Dubašnica, ali i otoka, jer Općina i otok čine jedinstvenu i nedjeljivu cijelinu.

Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 50/99)

Ovim prostorno planskim dokumentom najviše razine utvrđena su strateška opredjeljenja i područja djelovanja u smislu razvoja Republike Hrvatske, a koja se provedbeno ugrađuju u sve planove nižeg reda. Osnovno načelo koje proizlazi iz Strategije odnosno Programa prostornog uređenja države, je postizanje održivog (trajnog) razvoja uz pažljivo korištenje prirodnih izvora, kako bi se isti sačuvali za buduće generacije. Uvažavajući smjernice Strategije, treba omogućiti sljedeće postavke:

- težiti sprječavanju prevelike koncentracije stanovništva, odnosno ravnomjernijem razmještaju stanovništva uz korištenje, zaštitu i obnovu ruralnog i graničnog područja u svrhu demografske obnove,

- poboljšati postojeću urbanu mrežu i postići skladni regionalni razvoj,

- osigurati investicije u proizvodne i infrastrukturne objekte,

- optimalno koristiti postojeća građevinska područja, a proširivati ih samo uz opravdanja održivog razvoja,

- obnavljati ruralna naselja gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti, uključujući u to stvarno poboljšanje standarda i kvalitete življenja stanovništva,

- izgradnju izvan utvrđenih građevinskih područja, na poljoprivrednom zemljištu dozvoliti samo u slučajevima kada zbog reorganizacije i racionalizacije poljodjelske proizvodnje postoji potreba za izgradnjom novih ekonomskih dvorišta,

- za naselje koja se nalaze na područjima visoko pogodnog poljodjelskog zemljišta obvezno pokrenuti postupak za određivanje novih građevinskih područja i njihovo smanjivanje ili usklađivanje sa stvarnim potrebama,

- spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskih područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećih. Ova smjernica je samo prvi korak u novom procesu redefiniranja građevinskih područja i njihovog drastičnog smanjivanja na dimenzije primjerene potrebama,

- usmjeravati novu stambenu i drugu izgradnju u prostorne cjeline naselja koje su već opremljene komunalnom

infrastrukturom (a imaju pričuve u instaliranim objektima) i objektima društvenog standarda, kao i u povijesnu graditeljsku cjelinu (radi njezine obnove i zaštite), uz osiguravanje prostornih preduvjeta za izgradnju pretežito obiteljskih kuća, s racionalnim gustoćama naseljenosti i primjerene tipovima naselja i regionalnim značajkama, a u skladu s psihološkim, sociološkim, ekološkim i ekonomskim zakonitostima i činiocima.

Uređenje i razvoj naseljenih otoka odnosi se posebno na stvaranje uvjeta za:

- zadržavanje stanovništva i kvalitetniji život (sigurnost, promet, usluge, obrazovanje, zdravstvo),

- specifični razvoj turizma na strogo kontrolirani način radi osjetljivosti i ograničenog kapaciteta otoka,

- razvoj pomorskih djelatnosti i osiguranje uvjeta za tradicionalne djelatnosti stanovništva uz strogo očuvanje (isključivanje od izgradnje) otočkih polja i šuma te uspostavu poticajnih mjera za razvoj specifične otočne poljoprivrede snažnog ekološkog usmjerenja,

- povezivanje otoka infrastrukturom u šire sustave i primjena specifičnih rješenja komunalne infrastrukture s naglaskom na štednju i zaštitu resursa,

- maksimalno očuvanje prirodnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti.

Svaki otok mora se tretirati kao jedinstvena planska cjelina sa zajedničkim kriterijima korištenja i zaštite prostora (u prostornim planovima županija), bez obzira na podijeljenost otoka na gradove i općine. Na većim otocima koji predstavljaju dostupna središta grupe otoka treba urediti pristaništa i zračne luke odgovarajuće kategorije, a posebnu pažnju treba posvetiti zbrinjavanju otpada i zaštiti od požara.

Turizam predstavlja jednu od glavnih gospodarskih okosnica razvitka države, pa je njegov ukupni razvitak potrebno pratiti i ocjenjivati kroz sve njegove neposredne i posredne učinke na pojedine djelatnosti i gospodarstvo u cjelini.

Neke od bitnih prioritetnih aktivnosti su:

- modernizacija cjelokupne turističke ponude,

- selektivnost u poticanju razvoja po kriteriju raspoloživosti i kvalitete turističkog prostora,

- uvođenje europskih standarda i kvalitete turističke ponude,

- utvrditi prostorne i funkcionalne norme i standarde obiteljskih turističkih zajednica,

- utvrditi odnos turizma i kulturne i prirodne baštine s gledišta očuvanja, ali i aktiviranja u funkciji turizma.

Prostorni plan Primorsko-goranske županije (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 14/00, 12/05 i 50/06).

Prostornim planom Županije definirani su elementi prostornog uređenja regionalnog značaja, te dani uvjeti i smjernice za izradu i donošenje planova užih područja (neki segmenti su utvrđeni uvjetno, a neki i nedvojbeno), a to su:

- podizati opću razinu razvijenosti Županije i povećati standard stanovništva, zaposlenosti i kakvoće življenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podići na razinu od 16.000 do 18.000 USD. Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39%,

- poticati progresivni demografski razvitak, naročito sprečavajući depopulaciju i izumiranje emigracijskih i nisko natalitetnih područja. Prosječna stopa rasta stanovništva do 2015. godine treba optimalno iznositi 0.5% prosječno godišnje.

- uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnotežu rasta i razvitka u Županiji,

- prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite važnosti za nacionalni razvitak gospodarstva Republike Hrvatske,

- izgrađivati i ustrojavati sustav upravljanja prostorom i prirodnim resursima,

- razvitak i uređenje prostora postaviti na načelima održivog razvitka,

- postaviti zaštitu okoliša na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša, integralnog pristupa zaštite i razvitka, te sprečavanja onečišćenja okoliša,

- prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara uskladiti s razvitkom i očuvanjem kakvoće susjednih područja.

Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje otoka Krka navedene su Prostornim planom Primorsko-goranske županije:

- očuvati naselja u unutrašnjosti otoka Krka,

- provesti disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim područjima stanovanja,

- obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje,

- poticati prometnu povezanost s kopnom i otocima trajektnim i brodskim vezama,

- uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru, integrirajući sve prometne kapacitete.

U nastavku dan je pregled građevina koje imaju poseban status s obzirom na državni odnosno županijski značaj.

Građevine od državnog, odnosno županijskog značaja na području Općine Malinska-Dubašnica su:

Građevine, odnosno zahvati od značaja za Državu, su:

Poštanske i telekomunikacijske građevine:

- radijski koridor: Učka, Krk (Zidine), Rab

- međunarodni TK kabeli I razine: Rijeka - Krk - Senj / Rab - Novalja;

Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Građevine za vodoopskrbu:

- regionalni vodoopskrbni sustav.

Građevine, odnosno zahvati od značaja za županiju:

1./ Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

Ostale državne ceste:

- Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag - spoj na cestu Porozina - V. Lošinj

Osnovne županijske ceste:

- Malinska - Sv. Vid Miholjice - Kras

- Od (DC Omišalj-Valbiska) - Krk - Baška

2./ Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućjim objektima, uređajima i instalacijama:

Telekomunikacijske građevine su:

- magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski): Rijeka - Krk - Rab - Pag, - alternativni pravci: Njivice-Šilo- Crikvenica

Poštanske građevine su:

- postojeći poštanski uredi koji pripadaju Središtu pošta Rijeka, Poštanski ured Malinska (51511) pri operativnoj jedinici u Krku.

3./ Građevine za vodoopskrbu:

- pripadajućeg podsustava »Rijeka«

4./ Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- Njivice - Malinska

5./ Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- Distribucijski dalekovod 110 kV:

- Omišalj-Krk

- Krk - Lošinj

- Krk - Rab.

IV.3. Obilježja prostornog razvitka na temelju Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica (»Službene novine« br. 13/04, 14/06)

Donešeno je Usklađenje Prostornog plan uređenja Općine Malinska-Dubašnica (»Službene novine« broj 13/ 04) i objavljeno u »Službenim novinama« br. 14/06, a po prethodno pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) o usklađenosti istog sa odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne novine broj 128/04).

Osnovne postavke utvrđene Prostornim planom uređenja Općine Malinska-Dubašnica (»Službene novine« broj 13/04 i 14/06) koje je potrebno uvažavati kod daljnje realizacije važne za razvoj Općine Malinska-Dubašnica su:

- stvoriti jedinstvenu upravnu i »urbanu« cjelinu, unutar koje se ujednačuju uvjeti razvitka i urbanog opremanja. Unutar tog sustava a na području cijele općine potrebno je osiguravati dnevne migracije ljudi i dobara, dnevnu opskrbu i zaštitu ljudi s gledišta ljudskih potreba,

- osiguraje preduvjeta za uravnoteženje demografske strukture na cjelovitom području općine,

- podizanje standarda usluga za korisnike prostora uz vrednovanje prostornih i drugih resursa,

- mjerama ekonomske politike i aktivnostima općine stvarati pogodnosti za razvoj navedenih djelatnosti i stvarati preduvjete za veći angažman radno sposobnog stanovništva,

- uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javnog interesa i opremanja infrastrukturom (javne površine i komunikacije, javne funkcije, prometna i komunalna infrastruktura),

- zaštititi obalno područje mora provođenjem odredbi Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora,

- prostore za izgradnju određivati na način da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine, da se omogući uređenje, korištenje i zaštita voda (podzemnih i nadzemnih) te da se tako poveća zaštita osobitih vrijednosti prostora i gospodarenje resursima na održiv-štedljiv način,

- razvijati prateće uslužne djelatnosti na prostoru naselja i u izdvojenim zonama za gospodarske namjene,

- zaštititi poljoprivredno tlo, a tlo I. kategorije (IV. - V. bonitetne klase) obavezno namijeniti primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivredno tlo, izrazit je element krajolika i daje obilježje prostoru, a time podiže i kvalitetu življenja na promatranom području,

- razvijati poljoprivredu u granicama raspoloživih poljoprivrednih površina i njena implementacija u turistički proizvod,

- poticanje obiteljskog gospodarstva,

- održati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja, te održati i povećati pošumljena područja,

- osigurati zaštitu vrijednih dijelova okoliša: prirodne i kulturno-povijesne baštine, kao jednog od osnovnih sastavnica identiteta kraja,

- redefiniranje strategije turističkog razvoja i shodno tome restrukturiranje turističkih kapaciteta,

- razvitjati turističke sadržaje na prostoru Općine u naseljima i u zonama za izdvojene namjene,

- modernizacija postojeće i izgradnja prometne i komunalne infrastrukture kao jednog od nosioca gospodarskog razvoja i kvalitete života,

- razvoj prometnog sustava na način koji osigurava funkcioniranje naselja u uvjetima učetvorostručenja populacije prisutne na području u vrijeme turističke sezone,

- podizanje kvalitete komunalnog sustava, te potpuno uklanjanje ugroženosti mora od otpadnih voda izgradnjiom cjelovitog sustava odvodnje,

- otvarati mogućnosti za uporabu nekonvencionalnih obnovljivih izvora energije, te racionalzirati uporabu energije,

- bolja i svestranija suradnja sa susjednim općinama otoka Krka, Rijekom i drugim prostorima te inozemnim gradovima, trgovačkim društvima i ustanovama radi većeg korištenja tuđih iskustava.

IV.4. Obilježja prostornog razvitka na temelju detaljnijih dokumenata prostornog uređenja

Važeći dokumenti prostornog uređenja koji se primjenjuju na području Općine Malinska-Dubašnica su:

- Prostorni plan uređenja Općine Malinska-Dubašnica (»Službene novine« broj 13/04 i 14/06),

- Urbanistički plan uređenja Turističke zone »Porat Vantačići«, (»Službene novine« broj 30/97 i 10/00),

- Urbanistički plan uređenja Turističke zone »Rova« I. i II., (»Službene novine« broj 30/97 i 10/00)

- Detaljni plan uređenja turističko ugostiteljskog kompleksa »Pinia« u Portu (»Službene novine« broj 21/98),

- Detaljni plan uređenja »Polje« (»Službene novine« broj 5/00),

- Detaljni plan uređenja Hotela Maestral i depandanse Marina (»Službene novine« 10/00),

- Detaljni plan uređenja »Noštromo« (»Službene novine« 25/03),

- Detaljni plan uređenja »Dobrinčevo« (»Službene novine« 10/04),

- Detaljni plan uređenja »Središnjeg dijela zone Haludovo« (»Službene novine« broj 10/04),

- Detaljni plan uređenja »Haludovo« (»Službene novine« broj 30/06 i 2/07).

Velika uloga detaljnijih dokumenata prostornog uređenja je u definiranju prometne i komunalne infrastrukture. Nadalje, istima se određuju načini i oblici korištenja, uvjeti uređenja javnih i drugih prostora. Isti tako detaljnijim prostornim planovima razgraničuje se javno od privatnog, kako kroz namjenu, tako i kroz načine korištenja.

V. OPĆA OCJENA STANJA U PROSTORU I ANALIZA REALIZACIJE PROGRAMA MJERA ZA UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU ZA RAZDOBLJE OD 2004. DO 2006. GODINE

V.1. Analiza realizacije Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje od 2004. do 2006. godine

U promatranom četverogodišnjem razdoblju od 2003. do 2007. godine za prostor Općine Malinska-Dubašnica donesen je Dvogodišnji Program mjera za unapređenje stanja Općine Malinska-Dubašnica na sjednici Općinskog vijeća održanoj 8. lipnja 2004. godine. (»Službene novine« broj 22/04).

Navedenim Programom mjera utvrđena je potreba za izradom slijedeće prostorno planske dokumentacije:

1. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica (»Službene novine« broj 13/04),

2. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Turističke zone »Porat Vantačići« (»Službene novine« broj 30/

97 i 10/00) - usklađenje pod nazivom Urbanistički plan uređenja T-7 Porat istok,

3. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja Turističke zone »Rova« I. i II., (»Službene novine« broj 30/97 i 10/00) - usklađenje pod nazivom Urbanistički plan uređenja T-6 Rova,

4. Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja turističko ugostiteljskog kompleksa »Pinia« u Portu (»Službene novine« broj 21/98) - usklađenje pod nazivom Detaljni plan uređenja T-8 Porat-zapad,

5. Detaljni plan uređenja »Polje« (»Službene novine« broj 5/00) staviti izvan snage,

6. Detaljni plan uređenja Hotela Maestral i depandanse Marina (»Službene novine« 10/00) i Detaljni plan uređenja »Središnjeg dijela zone Haludovo« (»Službene novine« broj 10/04) staviti izvan snage donošenjem Detaljnog plana uređenja T-1 Haludovo,

7. Urbanistički plan uređenja GP-1 Područje naselja: Malinska, Radići, Bogovići, Zidarići, Milčetići,

8. Urbanistički plan uređenja GP-2 Porat,

9. Urbanistički plan uređenja GP-3 Vantačići,

10. Detaljni plan uređenja K-1 Sveti Vid - sjever,

11. Detaljni plan uređenja Sveti Vid- zapad,

12. Detaljni plan uređenja T-1 Haludovo,

13. Detaljni plan uređenja R-1 Haludovo (neizgrađeni dio),

14. Detaljni plan uređenja R-3 Sveti Ivan,

15. Detaljni plan uređenja R-5 Porat,

16. Detaljni plan uređenja područja unutar koridora državne ceste Benzinska stanica.

U proteklom razdoblju od prethodno navedenih dokumenata prostornog uređenja doneseni su sljedeći planovi:

1. Usklađenje Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica (»Službene novine« broj 13/04 i 13/06), a po prethodno pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04) o usklađenosti istog sa odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04),

2. Detaljni plan uređenja »Haludovo« (»Službene novine« broj 30/06 i 2/07).

1. Usklađenje Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica (»Službene novine« broj 13/204 i 13/06)

Predmetnim usklađenjem izvršeno je usklađenje važećeg dokumenta prostornog uređenja s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04), na što je ishođena suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) klasa 350-02/06-04/23, Ur. broj: 531-06-06-3, od 17. 3. 2006.

Prostorni plan uređenja Općine Malinska-Dubašica (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 13/ 04) utvrdio je je uvjete za uređenje općinskog područja, odredio svrhovito korištenje i namjenu građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša i osobito vrijednih dijelova prirode na području Općine Malinska-Dubašnica.

Dana 13. rujna 2004. stupila je na snagu Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04), s kojom, temeljem odredbi članaka 22., 23. i 39. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju moraju biti usklađeni svi prostorni planovi. Uredbom se određuju uvjeti i mjere za izradu i provedbu prostornih planova, kao i uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegove zaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. Intencija je Uredbe spriječiti daljnu devastaciju obalnog područja mora, te na temelju jasno utvrđenih uvjeta i mjerila odrediti pravila ponašanja pri izradi prostornih planova i gradnji na tom području.

Nakon stupanja na snagu Odluke o usklađenju Prostornog plana Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 10/05), detaljno usklađenje sa smjernicama Uredbe potrebno je provesti i u Prostornom planu uređenja Općine Malinska-Dubašnica.

Navedenim usklađenjem nisu se mijenjale prostorne postavke ali je došlo do promjena:

- pojedinih provedbenih odredaba,

- granica građevinskih područja naselja i površina izvan naselja za izdvojene namjene.

2. Detaljni plan uređenja »Haludovo« (»Službene novine« broj 30/06 i 2/07)

Za postojeće turističko naselje »Haludovo« napravljen je i donesen Detaljni plan uređenja »Haludovo« (»Službene novine« broj 30/06 i 2/07) i to za prostorni obuhvat cca 19,00 ha, maksimalnog broja ležaja 1200.

Stupanjem na snagu Detaljnog plana prestaje vrijediti Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja središnjeg dijela zone Haludovo (»Službene novine« Primorsko- goranske županije 14/04).

Stupanjem na snagu Detaljnog plana prestaje vrijediti Odluka o donošenju Detaljnog plana uređenja hotela Maestral i Marina (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 10/00) za prostorni obuhvat ovog Detaljnog plana, dok se za stavljanje izvan snage cjelovitog plana treba provesti postupak sukladan posebnim propisima.

V.2. Prostornoplanska dokumentacija i bespravna gradnja

Prostor Općine Malinska-Dubašnica je oduvijek bio pokriven prostornim planovima. Dosadašnji prostorni razvoj Općine Malinska-Dubašnica karakterizira:

- od ukupne dužine obale koja je 14,0 km, izvan granica građevinskog područja je 7,9 km, a unutar građevinskog područja 6,1 km. Proporcijski odnos dužina obale: 56% izvan građevinskog područja i 44% unutar građevinskog područja, ukazuje na nepovoljno stanje tog obalnog resursa, odnosno intenzivirana izgradnja uz obalu,

- izgradnja velikog broja stanova bez stalnog stanovništva, odnosno turističkih vikend smještajnih jedinica u zonama naselja. Tako da na području Općine Malinska- Dubašnica naselja u kojima više od 50% postojećih građevina koriste za stalno stanovanje osobe koje imaju prebivalište u tom naselju su samo Sv. Antun, Sv. Ivan i Zidarići. Sva ostala naselja imaju veći udio građevina za povremeno stanovanje, sa slijedećim udjelom: Barušići 74%, Bogovići 66%, Kremenići 78%, Ljutići 67%, Malinska 71%, Maršići 90%, Milčetići 88%, Milovčići 61%, Oštrobradići 56%, Porat 84%, Radići 69%, Sabljići 71%, Sv. Vid- Miholjice 61%, Vantačići 92% i Žgombići 67%.

Prostor obale je zbog svoje atraktivnosti napadnut bespravnom gradnjom, koja se dešava kao manja pojavnost izvan građevinskog područja naselja, dok su unutar građevinskog područja naselja pojedinačni slučajevi prekoračenja gabarita u odnosu na građevinsku dozvolu.

V.3. Stanje katastarskih podloga

U proteklom razdoblju nabavljene su topografske, orto- photo i katastarske podloge za potrebe izrade dokumenata prostornog uređenja, kao što je bilo i određeno kroz Pro

gram mjera za unapređenje stanja u prostoru. I to kako slijedi:

- katastarske podloge u mj. 1:2880 za cijelo područje Općine Malinska-Dubašnica,

- ažurirane katastarske podloge u mj. 1:1000 za veći dio Općine Malinska-Dubašnica,

- orto-photo snimke iz 2006.

U tijeku je katastarska izmjera većeg dijela područja Općine Malinska-Dubašnica.

Katastar infrastrukture se godinama ne ažurira, odnosno sintezni infrastrukturni plan postojeće infrastrukture ne postoji.

Potrebno je što hitnije u suradnji sa Državnim geodetskim zavodom dovršiti realizaciju izrade reambulirane i digitalizirane katastarske podloge u MJ 1:1000 što je osnovni preduvjet za uvođenje Geografsko Informatičkog Sustava u Općinu Malinska-Dubašnica i kvalitetne inventarizacije svih vrsta podataka.

V.4. Imovinsko pravna priprema

Nisu izvršene nikakve potrebne predradnje za gospodarenja građevinskim zemljištem.

Potrebno će biti uvesti službeni cjenik građevinskog zemljišta po zonama i namjenama i utvrditi pravila provedbe javnog natječaja sukladno važećim zakonima kako bi se osigurala javnost i transparentnost za sve načine raspolaganja.

V.5. Komunalna opremljenost Općine Malinska-Dubašnica

Stanje komunalne opremljenosti se može ocijeniti zadovoljavajućim, uz važnu napomenu da se opremanje naselja komunalnom infrastrukturom obavlja kontinuirano.

V.5.1. Cestovni promet

Strukturu cestovnih prometnica unutar prostora Općine Malinska-Dubašnica čine: državna, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste:

Državna cesta:

- D-102 Šmrika (D-8) Krk - Baška

- D-104 Sveti Ivan - Valbiska (trajektna luka)

Županijske ceste:

- Ž-5087 Sveti Vid-Miholjice (Ž-5086)-Sveti Vid Dobrinjski-Šilo

- Ž-5086 Porat Malinska - D102 - Sveti Vid Miholjice

- Ž-5085 Turističko naselje Haludovo - Malinska (Ž- 5086)

Lokalne ceste:

- L-58070 Sveti Vid Miholjice (Ž-5086 - Oštrobradić - D- 104

- L-58089 Bogovići (Ž-5086) - L-58070.

Segment dionica glavne državne ceste na otoku Krku D- 102 na području Općine Malinska-Dubašnica je u relativno dobrom stanju, jer se radi o razmjerno novoj dionici veće širine i s malo krivina, primjerenih cesti te važnosti. Nažalost, veći dio dionice razmjerno je nekvalitetan, posebno u nastavku te ceste prema Krku.

Područjem Općine prolaze tri županijske i dvije lokalne ceste koje su u lošem stanju; uske su i neodgovarajućeg pokrovnog sloja.

Općina Malinska-Dubašnica razmjerno je dobro povezana autobusnim linijama s ostalim naseljima na Krku i s Rijekom (Autotrans Rijeka), ali osim cestovnog javnog prijevoza drugih vrsta javnih prijevoza na području Općine nema.

V.5.2. Pomorski promet

Luke Malinska, Porat i Vantačići su morske luke za javni promet lokalnog značaja. Ne postoji ustrojen sustav javnog pomorskog prometa između naselja Malinska i drugih destinacija.

Pored ove tri luke na prostoru postoji morska luka posebne namjene za potrebe turističke djelatnosti uz hotelski kompleks Haludovo (Ribarsko selo) i hotel Malin (Draga).

Unutarnji plovni put prolazi akvatorijem općine Malinska-Dubašnica.

U luci Malinska je međunarodni i međudržavni sezonski granični pomorski prijelaz II. kategorije.

Stanovnici Općine koriste vez u moru za privez vlastitih čamaca, jahti ili manjih brodova. Za tu namjenu je raspoloživo oko 329 vezova u moru i to na slijedećim lokacijama: u Malinskoj 240, uključujući vezove u starim privezištima mandraćima u uvalama Portić, Draga i Cuklićevo, u Rovi 24, u Vantačićima 25 i u Portu 40 vezova. Za komercijalnu namjenu, raspoloživo je još oko 344 vezova u moru na slijedećim lokacijama: u Malinskoj 145, u Vantačićima 45, u Portu 90, u Ribarskom selu 34 i u Malinu 30.

V.5.3. Odvodnja otpadnih voda

Sustav odvodnje otpadnih voda na području Općine Malinska-Dubašnica je u izgradnji. Sve otpadne vode bit će odvođene do postojećeg ispusta na rtu Ćuf.

Temeljni elaborat za planiranje razvoja sustava fekalne kanalizacije na području cijele Općine Malinska i mjesta Njivice, pa tako i Planom obuhvaćene zone, je Idejno rješenje fekalne kanalizacije područja Malinska - Njivice (Rijekaprojekt - Vodogradnja, Rijeka, 1997. godine).

Na području Općine Malinska-Dubašnica, kao i na cijelom području otoka Krka primjenjuje se razdjelni kanalizacijski sustav, u kome se samo fekalne otpadne vode obrađuju i kontrolirano ispuštaju u more.

V.5.4. Vodogospodarstveni sustav

Uređenje vodotoka i voda

Područje Općine Malinska-Dubašnica, u graničnim područjima prema Gradu Krku i Općini Omišalj, uključuje i zone akomulacija / jezera Ponikve i Jezera kraj Njivica.

Ponikve: Najveće izvorište na otoku Krku. Slivno područje je cca 40 km2. Potencijal vode u podzemlju je oko 500 l/ sek.

Jezero: Manje izvorište. Slivno područje je cca 12 km2. Pri promjenama razine mora i jačem utjecaju juga dolazi do zaslanjenja vode.

Korištenje voda

Općina Malinska-Dubašnica se opskrbljuje vodom iz izvorišta: akumulacija Ponikve, akumulacija Jezero. Temeljni elaborat za planiranje razvoja vodoopskrbnog sustava na području cijelog otoka Krka je Vodoopskrbni plan otoka Krka - novelacija 1994.g. (»I G H - P C Rijeka«, Rijeka, 1994. g.).

Trase cjevovoda su vođene ulicama i pješačkim prolazima, u zajedničkom kanalu s kanalizacijom. Prema pokazateljima na terenu već danas nema dovoljne količine vode, pa se koristi dovod s kopna (iz akumulacije Tribalj). No usprkos toga, količina vode iz akumulacija na otoku i količine koje pristižu iz akumulacije s kopna, nisu dostatne. Sustav vodoopskrbe je kontinuirano u proširenju osnovne mreže, te prati razvoj naselja.

V.5.5. Izgradnja elektroenergetskog sustava

Općina Malinska-Dubašnica je povezana sa sustavom elektroopskrbe otoka Krka.

Preko područja Općine Malinska-Dubašnica prilaze:

- 110 kV dalekovod,

- 35 (20) kV dalekovod

Na području Općine Malinska-Dubašnica je locirana TS 35/10 kV trafostanica Malinska, a u neposrednoj blizini granice, na području Općine Dobrinj TS 110/35 kV trafostanica Krk (Gabonjin). Trafostanica Krk je važno 110 kV čvorište preko kojeg se ostvaruje 110kV veza preko dva 110 kV voda s mrežom na kopnu i osigurano napajanje trafostanica 110/x kV na Rabu i Lošinju.

U 110 kV prijenosnu mrežu trafostanica Krk je povezana sa četiri 110kV voda od kojih dva dijelom prolaze područjem općine Malinska-Dubašnica:

- DV 110kV TS 110/35 kV Krk - TS 110/35 kV Lošinj

- DV 110kV TS 110/35 kV Krk - RS 110 kV Omišalj

Iz trafostanice TS 110/35 kV Krk danas je na 35 kV izvedeno napajanje za cijeli konzum otoka Krka i rezervno napajanje otoka Cresa i Lošinja, preko tri 35 kV voda, od kojih koridori dva dalekovoda prolaze preko prostora općine Malinska-Dubašnica:

- DV 110kV TS 110/35 kV Krk - TS 35/10 kV Malinska

- DV 110kV TS 110/35 kV Krk - TS 35/10 kV Cres

Od TS 35/10 kV Malinska sustav je 35 kV dalekovodom povezan sa sustavom na području Općine Omišalj.

TS 35/10 kV Malinska smještena je na području Maršići- Sveti Vid. Trafo stanica je izgrađena za 2X8MVA, što odgovara snazi danas ugrađenih transformatora.

Unutar ovog sustava, kao okosnice razvijena, je postojeća mreža sustava niskog i visokog napona s pripadajućim trafo stanicama 10(20)/0,4 kV koji osigurava opskrbu električne energije konačnim korisnicima u naseljima.

V.5.6. Izgradnja telekomunikacijskog sustava

Razvoj telekomunikacija na području Općine Malinska- Dubašnica dio je integralnog sustava Republike Hrvatske i identičan je postavkama za županijsku razinu, prilagođen korisnicima ovog područja, odnosno pružanje brzu, kvalitetnu, sigurnu komunikaciju širokog spektra telekomunikacijskih usluga različitih brzina prijenosa.

Kontinuirano se izgrađuje telekomunikacijski sustav.

V.5.7. Zbrinjavanje komunalnog otpada

Komunalni otpad s područja Općine Malinska-Dubašnica odlaže se na odlagalištu Treskavac na području općine Vrbnik. Godišnja količina otpada po stanovniku je viša od županijskog prosjeka obzirom na sezonsko udvostručenje populacije tijekom vikenda i ljetnih mjeseci.

Na području općine, kao i na cijelom području otoka Krka, sakupljanje komunalnog otpada obavlja komunalno društvo u vlasništvu svih jedinica lokalnih samouprava otoka Krka. Sve jedinice lokalne samouprave otoka Krka uključene su u provedbu programa pod nazivom »Ekološki zasnovan sustav zbrinjavanja otpada na otoku Krku«, koji uključuje razvrstano prikupljanje otpada u posude koje su razmještene po svim naseljenim mjestima, po kategorijama: pet ambalaža, bio otpad, staklo, papir i metal. U sklopu programa, uređeno je i posebno sabirno mjesto na kojem se odlaže krupni komunalni otpad. Sustav skupljanja komunalnog otpada na prostoru općine je zadovoljavajući. Pokrivenost njegovog odvoza je 100%, ali u sustavu skupljanja postoji još mogućnosti za poboljšanja u njegovom razvrstavanju, evidentiranju i postupanju u fazi prikupljanja i odvoza.

Na području Općine Malinske-Dubašnica postoje takozvani »divlji« deponiji deponiji - odlagališta otpada na površinama koje nisu određene za tu namjenu, ali ne postoje njihova evidencija. Poseban problem je građevinski otpad. Takav otpad se najčešće odlaže na najosjetljivija područja: šume, ponikve, lokve, morsku obalu, čime se negativno utječe na postojeće stanja okoliša.

V.6. Zaštita prirodne i kulturne baštine

Postojeću prirodnu i kulturnu baštinu je potrebno štititi sukladno posebnim propisima. Potrebno je sustavno nastaviti sa zaštitom objekata.

V.6.1. Zaštita prirodne baštine

Zaštićeni dijelovi prirodne baštine zastupljeni na području Općine Malinske-Dubašnica:

. Posebni rezervat

Jezero kraj Njivica

Jezero Ponikve

Jezero predstavlja jedinstvenu prirodnu oazu močvarne vegetacije na širem području Kvarnera što je od važnosti za opstanak pojedinih vrsta biljaka i životinja vezanih za takva staništa.

. Spomenik prirode

sve veće lokve na području Općine Malinska-Dubašnica

. Zaštičeni krajolik

Šumsko područje u uvali Čavlena

Šumovita uvala Čavlena jedan je od najvrednijih primjera sačuvane šumske oaze otoka Krka. Posebno su vrijedne stare šumske sastojine hrasta medunca i bijelog graba, možda među najljepšima na čitavom otoku, s bogatim staništima ptica.

V.6.2. Zaštita kulturne baštine

Povijesni naziv ovog područja je Dubašnica, po istoimenom naselju koje je znatno starije od naselja Malinska. Područje Dubašnice je jedini prostor na otoku Krku koji nije imao naseobinsko i kaštelsko središte, ali i jedino uz poljičko područje, za koje se točno zna da je naseljeno u XV. stoljeću u vrijeme migracije Hrvata s kopna.

Zaštićeni spomenici kulture

A) Seoska naselja (ruralne cjeline):

1. Sv. Vid / rješenje o Registraciji spomenika kulture; br.: BG-537/1-1976.

B) Etno zone i etno spomenici:

1. Dubašnica / Rješenje o Registraciji spomenika kulture; br.: BG-83/1-1972.

2. Bogovići,

3. Barušići,

4. Kremenići,

5. Ljutići,

6. Milčetići,

7. Milovčići

8. Oštrobradići,

9. Porat,

10. Sv. Ivan,

11. Strilčići,

12. Sabljići,

13. Sv. Anton,

14. Turčići,

15. Vantačići,

16. Zidarići

17. Žgombići

18. Miholjice-Semenje / Rješenje o Registraciji spomenika kulture, br.: BG-501/1-1975.

19. Sršići-Sv.Vid / Rješenje o Registraciji spomenika kulture, br.: BG-531/1-1976.

C) Pojedinačne građevine:

1. Crkva i Samostan Sv. Marije Magdalene u Portu

/ Rješenje o Registraciji spomenika kulture, br.: KB-749/ 1-1973.

2. dvije stambene građevine u Miholjicama

/ Rješenje o Registraciji spomenika kulture, br.: BG-269/ 2-1975.

Evidentirani spomenici kulture

D) Arheološke i hidroarheološke zone i lokaliteti

1. Dubašnica - staro groblje - Crkva Sv. Apolinara / arheološka zona ranokršćansko i srednjevjekovno razdoblje,

2. Gradina - prapovijesna gradina / arheološka zona

3. Sv. Vid-Miholjice, lokalitet Ogradi - antički arheološki kompleks

4. Uvala Zaharija (sjeverni dio uvale Čavlena) - arheološka i hidroarheološka zona

5. Selo Sršići, drmun Cickini, antički i ranokršćanski arheološki kompleks

6. Uvala Sv. Martina arheološki i srednjevjekovni kompleks

E) Pojedinačne građevine

1. Sv. Ivan - Kapela Sv. Ivan, barokna sakralna građevina;

2. Bogovići - Župna crkva Sv. Apolinara, XVII-XIX st. sakralna građevina;

3. Dubašnica - Zvonik stare crkve Sv. Apolinara, sakralna građevina;

4. Sv. Anton - Crkva Sv. Antona, sakralna građevina;

5. Sv. Vid-Miholjice - Kapela Sv. Mihovila na groblju, sakralna građevina;

6. Sv. Vid- Miholjice - Kapela Sv. Vida-Miholjice u središtu sela, sakralna građevina;

7. Sv.Vid-Miholjice - župna crkva Sv. Mihovila, sakralna građevina:

8. Sršići - kapela Uznesenja Marijina, sakralna građevina

9. Oštrobradić - Kapela Sv. Ivana Matahara, sakralna građevina;

10. Ljutić - Kapela Sv. Pavla, sakralna građevina;

11. Žgombić - Kapela Sv. Andrije Apostola, sakralna građevina;

12. Turčići - Kapela Sv. Roka, sakralna građevina

F) Pojedinačni arheološki lokaliteti (ruševne srednjevjekovne kapele)

1. Sabljići - Kapela Sv. Juraj

2. Strilčić - Kapela Sv. Nikole

3. Kapela Sv. Kuzma i Damijana, iznad starih Miholjica, drmun Kaštelić

Klasa: 350-04/06-04/1

Ur. broj: 2142/05-01-07-14

Malinska, 18. rujna 2007.

OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

Predsjednik
Josip Sormilić, v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr