SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XV. - broj 35. Petak, 21. rujna 2007.
OPĆINA MALINSKA - DUBAŠNICA
30

14.

Na temelju članka 11. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04) i članka 26. Statuta Općine Malinska-Dubašnica (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 9/02 i 46/

 

04), Općinsko vijeće Općine Malinska-Dubašnica, na 21. sjednici održanoj dana 18. rujna 2007. godine, donosi

PROGRAM
mjera za unapređenje stanja u prostoru
Općine Malinska-Dubašnica
za razdoblje od 2007. do 2011. godine

I. UVOD

II. PROCJENA POTREBE IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ZA PODRUČJE OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

II.1. Razvoj gospodarstva i turizma

II.2. Značaj poljoprivrednih površina

II.3. Izrada dokumenata prostornog uređenja

III.3.1. Izrada izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica

III.3.2. Izrada detaljnijih dokumenata prostornog uređenja

II.4. Arhitektonsko-urbanistički natječaji

II.5. Studije i pribavljanje katastarskih podloga

II.6. Način financiranja izrade prostorno planske dokumentacije

III. MJERE ZA PROVOĐENJE POLITIKE UREĐENJA PROSTORA I DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

III.1. Mjere zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine

III.2. Mjere zemljišne politike i osiguravanje sredstava za provođenje ovog programa mjera

III.3. Mjere za sanaciju bespravne izgradnje

III.4. Razvoj infrastrukturnih sustava

III.4.1. Cestovni promet

III.4.2. Pomorski promet

III.4.3. Odvodnja otpadnih voda

III.4.4. Izgradnja vodoopskrbnog sustava

III.4.5. Izgradnja elektroopskrbnog sustava i plinifikacija

III.4.6. Izgradnja telekomunikacijskog sustava

III.5. Izgradnja građevina javne namjene i uređenje javnih prostora

I. UVOD

Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) propisana je obveza predstavničkim tijelima jedinica lokalne samouprave i uprave da gospodarenjem, zaštitom i upravljanjem prostorom ostvaruju uvjete za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša, racionalno korištenje prirodnih i povijesnih dobara na načelima integralnog pristupa u planiranju prostora.

Odredbama članaka 10. i 11. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) propisana je obveza da općine i gradovi izrađuju i donose slijedeće dokumente praćenja stanja u prostoru:

- Izvješće o stanju u prostoru,

- Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Na temelju četverogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru općine donose četverogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.

U četverogodišnjem razdoblju od 2003. do 2007. godine koje je promatrano kroz Izvješće o stanju u prostoru za prostor Općine Malinska-Dubašnica donijet je Dvogodišnji program mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine« broj 22/04) usvojen na sjednici Općinskog vijeća održanoj 8. lipnja 2004. godine.

Program mjera je izrađen na temelju Izvješća kojim je dana analiza provođenja postojeće dokumentacije prostornog uređenja, ocjena provedenih mjera i njihove učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednih prostora i okoliša, te druge elemente od važnosti za prostor.

Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuju se mjere koje je potrebno provesti u narednom četverogodišnjem razdoblju. Te mjere obuhvaćaju; procjenu, pripremu, izradu i donošenje novih prostornih planova ili izmjene postojećih, kao i druge aktivnosti kojima se osigurava zaštita vrijednosti i obilježja prostora, uključujući i sanaciju, a sve u cilju unapređenja kvalitete življenja. Programom mjera utvrđuje se potreba uređenja zemljišta, razina uređenja zemljišta, izvori za financiranje njegovog uređenja, te rok u kojem je potrebno određeno zemljište urediti za planiranu namjenu.

Izrada i donošenje dokumenata praćenja stanja u prostoru je i preduvjet za zakonitu izradu svih dokumenta prostornog uređenja za prostor Općine Malinska-Dubašnica.

II. PROCJENA POTREBE IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ZA PODRUČJE OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

Proteklo razdoblje obilježeno je bitnim aktivnostima i promjenama u domeni prostornog uređenja, koje su bitno utjecale na gospodarenje prostorom i na primjenjivost i provođenje postojećih planskih mjera odnosno prostornih planova, kao i na realizaciju pa čak i svrhovitost pojedinih mjera utvrđenih važećom prostorno planskom dokumentacijom.

Za općine i gradove unutar zaštićenog obalnog pojasa koji predstavlja 1000 metara od obalne linije u kopno, odnosno 300 metara od obalne linije u more, te cjeloviti prostor otoka važna promjena Zakona je bila 2004. godine (»Narodne novine« broj 100/04) kada se utvrdilo navedeno zaštićeno obalno područje, a glede njegovog svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja, te je slijedom predmetne izmjene Zakona donijeta Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04).

Posljednjom Izmjenom i dopunom Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 100/04) utvrđena je obveza da općine i gradovi koji to još nisu učinili da donesu prostorni plan uređenja grada najkasnije do 31. prosinca 2005. Donijeto je Usklađenje Prostornog plan uređenja Općine Malinska-Dubašnica (»Službene novine« broj 13/04) i objavljeno u »Službenim novinama« broj 14/ 06, a po prethodno pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04) o usklađenosti istog sa odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04).

Osnovne postavke utvrđene Prostornim planom uređenja Općine Malinska Dubašnica (»Službene novine« broj13/04 i 14/06) koje je potrebno uvažavati kod daljnje realizacije važne za razvoj Općine Malinska Dubašnica su:

- stvoriti jedinstvenu upravnu i »urbanu« cjelinu, unutar koje se ujednačuju uvjeti razvitka i urbanog opremanja. Unutar tog sustava a na području cijele općine potrebno je osiguravati dnevne migracije ljudi i dobara, dnevnu opskrbu i zaštitu ljudi s gledišta ljudskih potreba,

- osiguranje preduvjeta za uravnoteženje demografske strukture na cjelovitom području općine,

- podizanje standarda usluga za korisnike prostora uz vrednovanje prostornih i drugih resursa,

- mjerama ekonomske politike i aktivnostima općine stvarati pogodnosti za razvoj navedenih djelatnosti i stvarati preduvjete za veći angažman radno sposobnog stanovništva,

- uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javnog interesa i opremanja infrastrukturom (javne površine i komunikacije, javne funkcije, prometna i komunalna infrastruktura),

- isključiti izgradnju osobito u zaštićenim dijelovima prirode, na kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, u vodozaštitnim zonama, u koridorima prometnica, prirodnog oticanja oborinskih voda i infrastrukture,

- zaštititi obalno područje mora provođenjem odredbi Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora,

- prostore za izgradnju određivati na način da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine, da se omogući uređenje, korištenje i zaštita voda (podzemnih i nadzemnih) te da se tako poveća zaštita osobitih vrijednosti prostora i gospodarenje resursima na održiv-štedljiv način,

- veličinu građevinskog područja, odnosno rast građevinskih područja naselja potrebno je strogo ograničiti i nadzirati svim dostupnim mjerama, a sukladno projekcijama demografskog rasta,

- spriječiti linearni rast naselja duž županijskih i državnih cesta, te poticati razvoj naselja u dubinu prostora,

- posebnu pažnju treba posvetiti uređenju zelenih i rekreacijskih površina naselja,

- razvijati prateće uslužne djelatnosti na prostoru naselja i u izdvojenim zonama za gospodarske namjene,

- zaštititi poljoprivredno tlo, a tlo I kategorije (IV. - V. bonitetne klase) obavezno namijeniti primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivredno tlo, izrazit je element krajolika i daje obilježje prostoru, a time podiže i kvalitetu življenja na promatranom području,

- razvijati poljoprivredu u granicama raspoloživih poljoprivrednih površina i njena implementacija u turistički proizvod,

- poticanje obiteljskog gospodarstva,

- održati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja, te održati i povećati pošumljena područja,

- osigurati zaštitu vrijednih dijelova okoliša: prirodne i kulturno-povijesne baštine, kao jednog od osnovnih sastavnica identiteta kraja,

- trajno čuvanje biološke izvornosti i raznolikosti te održavanje ekološke stabilnosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i unapređenje stanja okoliša i životnih uvjeta,

- redefiniranje strategije turističkog razvoja i shodno tome restrukturiranje turističkih kapaciteta,

- uvođenje suvremenih metoda upravljanja i operativnog poslovanja, optimalno valoriziranje postojeće ponude i stvaranje kvalitetnije strukture turističkog proizvoda,

- zbog utjecaja na prostor potrebno je utvrditi odnos turizma i kulturne i prirodne baštine s gledišta očuvanja, ali i aktiviranja u funkciji turizma,

- razvijati turističke sadržaje na prostoru Općine u naseljima i u zonama za izdvojene namjene,

- modernizacija postojeće i izgradnja prometne i komunalne infrastrukture kao jednog od nosioca gospodarskog razvoja i kvalitete života,

- razvoj prometnog sustava na način koji osigurava funkcioniranje naselja u uvjetima učetvorostručenja populacije prisutne na području u vrijeme turističke sezone,

- omogućiti razvoj unutarnjih plovnih putova na moru (lokalnu mrežu plovnih putova), te ih povezati sa cestovnim sustavima na kopnu,

- podizanje kvalitativne komunalnog sustava, te potpuno uklanjanje ugroženosti mora od otpadnih voda izgradnjom cjelovitog sustava odvodnje,

- stvoriti preduvjete za plinifikaciju područja Općine,

- otvarati mogućnosti za uporabu nekonvencionalnih obnovljivih izvora energije, te racionalizirati uporabu energije,

- bolja i svestranija suradnja sa susjednim općinama otoka Krka, Rijekom i drugim prostorima te inozemnim gradovima, trgovačkim društvima i ustanovama radi većeg korištenja tuđih iskustava.

Općina Malinska-Dubašnica ima površinu 76,68 km2 ili 7668 ha, od čega 3920 ha otočkog dijela otoka Krka, a 3748 ha pripadajućeg morskog akvatorija. Dakle, teritorijalna površina općine tvori cca 9,2 % površine otoka Krka.

Ukupna dužina obale je 14,0 km što iznosi 1,29% ukupne dužine obale Primorsko-goranske županije. Dužina obale izvan granica građevinskog područja je 7,9 km, a unutar građevinskog područja 6,1 km. Proporcijski odnos dužina obale: 56% izvan građevinskog područja i 44% unutar građevinskog područja, ukazuje na nepovoljno stanje tog obalnog resursa.

Na prostoru općine stanovanje se primarno razvija u granicama slijedećih naselja: Barušići, Bogovići, Kremenići, Ljutići, Malinska, Maršići, Milčetići, Milovčići, Oštrobradić, Porat, Radići, Sabljići, Sveti Ivan, Sveti Vid-Miholjice, Sveti Anton, Turčić, Vantačići, Zidarići, Žgombići.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Općine Malinska-Dubašnica je ukupno 2.726 osoba. Opća gustoća naseljenosti iznosi 69,54 stanovnika na km2, što je manja gustoća naseljenosti od prosječne gustoće naseljenosti Hrvatske (84 stanovnika na km2) kao i od Primorsko- goranske županije (87 stanovnika/km2).

Evidentiran je kontinuiran rast broja stanovnika općine. On je rezultat naseljavanja, a ne prirodnog demografskog povećanja kao demografske politike. Naselje Malinska je okarakterizirano kao naselje s urbanom strukturom. Sva ostala naselja spadaju u skupinu seoskih struktura.

U ostvarivanju zadaće gospodarenja prostorom, unapređenje stanja u prostoru određuju se osnovne težnje i ciljevi ovim Programom mjera i to naročito kao:

- uravnotežiti razvoj naselja s ciljevima zadovoljavanja raznolikih potreba stanovništva i poboljšanja svakodnevne kvalitete življenja,

- obzirom da osobitosti obalnog pojasa neposredno ovise o međuodnosu prirodne strukture, dinamike ekosustava i ljudskih aktivnosti, te na veliku dužinu obale neposredno izloženu ljudskim aktivnostima, jasno je da je obalni pojas općine Malinska-Dubašnica ugrožen. Stoga u daljnjem razvoju potrebno je imati naročitu osjetljivost prema obali i izgradnji na istoj,

- razlika između potreba stanovnika i stvarne izgrađenosti je rezultat eskalacije izgradnje stambeno-turističkih- vikend građevina u proteklih trideset godina na području svih naselja unutar Općine. Imajući na umu navedeno neophodno je potrebno zaustaviti svim mjerama daljnju vikend izgradnju,

- razvijati centre GP-1 Područje naselja: Malinska, Radići, Bogovići, Zidarići, Milčetići koji su namijenjeni pored stanovanja, za sve funkcije sukladne namjeni, rangu i značenju naselja (školstvo, zdravstvo, kultura, šport, trgovina, ugostiteljstvo, turizam, servisi, manje radne zone, infrastruktura i sl.),

- razvijati podcentre GP-4 Područje naselja: Sveti Vid- Miholjice, Maršići, u kojima postoje i planiraju se, pored

stambenih i pratećih funkcija i neke javne funkcije (kultura, zdravstvo, predškolski odgoj, socijalna skrb i sl.),

- neobnovljivi prirodni resursi more, poljoprivredne, pašnjačke i šumske površine moraju se strogo štititi i čuvati, a taj imperativ potrebno je uskladiti s potrebnim razvojem naselja. Stoga se pri planiranju građevinskih područja naselja mora poštivati zatečena slika prostora, a okolina naselja treba se sačuvati u autentičnom obliku, samo iznimno dopuštajući novu izgradnju na obodu zatečene. Prvenstveni cilj jest obnova postojećeg građevinskog fonda, odnosno popunjavanje neizgrađenih dijelova unutar pojedinog naselja,

- smjernice za uređenje naselja trebaju se prvenstveno oslanjati na očuvanju identiteta i granica naselja, a interpolacije unutar već izgrađenog dijela naselja potrebno je uvjetovati poštivanjem tradicionalnih građevinskih elemenata,

- održavati čistoću obalnog mora namijenjenog kupanju i rekreaciji kao jedan je od bitnih činilaca kvalitete života ljudi, te opstanka i razvoja turizma kao jedne od prevladavajućih gospodarskih grana Općine Malinska-Dubašnica,

- izgradnju novih turističkih kapaciteta planirati prije svega u izgrađenom dijelu građevinskog područja (ili unutar granica proširenja naselja), a veće komplekse u manje vrijedne prirodne sredine koje bi se na taj način oplemenile,

- na području Općine Malinska-Dubašnica površine izgrađenih struktura izvan naselja planirane su za: gospodarsku namjena - poslovna, ugostiteljsko-turističku namjena: hoteli s pratećim sadržajima i turistička naselja, športsko-rekreacijsku namjena: športski centri i rekreacijska područja i groblja,

- kapaciteti i veličine sustava javnih funkcija nisu dostatni što je posljedica kratkog razdoblja razvoja Općine Malinska-Dubašnica kao samostalne jedinice lokalne samouprave, stoga treba razvijati sustav javnih funkcija i djelatnosti,

- objekte primarne zdravstvene zaštite razvijati u sjedištu općine, a objekt sekundarne zdravstvene zaštite u podcentrima,

- razvijati standard osnovnog obrazovanja. Za područje Općine Malinska-Dubašnica, u skladu s projekcijom školsko obvezatne populacije za period do 2015. godine, određena je jedna osnovna škola. Lokacija osnovne škole je u građevinskom području GP-1,

- na području Općine planirana je ustanova predškolskog odgoja koja je locirana u građevinskom području naselja Malinska (GP-1),

- predviđaju, pored postojećih, nove otvorene i zatvorene površine za sport i rekreaciju u svim naseljima kao prateći sadržaji uz stanovanje. Površine za športsko rekreacijske zone su kapacitirane iznad razine potreba stanovništva i prilagođene trostruko većem broju korisnika, kao dio ponude u turističkom gospodarstvu u zasebno izdvojenim zonama. Planom predviđene površine za sport i rekreaciju moraju biti sastavni dio površina naselja, intenzivirati ulaganja u održavanje cestovne infrastrukture,

- u svrhu još boljeg povezivanja sa svijetom, treba pojačati telekomunikacijsku mrežu prema zapadnoj Europi,

- modernizirati sustav uvođenjem novih tehnologija i time biti osnovna infrastrukturna podrška razvoju gospodarstva, uprave, obrazovanja, kulture, zdravstva, turizma i svakako vojne i policijske zaštite,

- razvijati mrežu opskrbe električnom i drugom energijom (plin) koja će se uklopiti u cjeloviti energetski sustav šireg područja,

- intervencije na postojećim energetskim prijenosnim postrojenjima treba provoditi tako da se zadrže postojeće građevine i sustavi u već izgrađenim koridorima, a kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima (npr. zamjena vodiča boljih svojstava kako ne bi treba proširivati koridor i drugo),

- opskrba vodom treba zadovoljiti planske potrebe svih korisnika (stanovnika, turista i drugih),

- kod rješavanja odvodnje treba voditi računa o zaštiti okoliša, izgraditi odgovarajuće uređaje za pročišćavanje otpadnih voda (sustavi za sakupljanje, pročišćavanje, odgovarajuća dispozicija u recipijent),

- racionalno koristiti poljoprivredna tla da se ista ne iscrpljuju, već da se obogaćuju. Potrebno je spriječiti nekontroliranu uporabu zaštitnih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji i pridavati veći značaj tzv. organskoj poljoprivredi koja poštuje prirodu biljaka, životinja i krajobraza u cjelini,

- sprječavanje usitnjavanja poljoprivrednog zemljišta i smanjenja biološke raznolikosti uništenjem niže šumske vegetacije (šumarci, šibljaci, živice) na rubnim i manjim površinama unutar korištene zemljišne plohe,

- osnovni cilj politike u poljodjelstvu je razvijanje suvremenog, djelotvornog, konkurentnog i ekološki čistog poljodjelstva, te ostvarivanje poljodjelskih proizvoda na način da se u najvećoj mjeri zaštite prirodni potencijali zemlje,

- uključivati poljoprivrednu proizvodnju u budući razvoj turističkog gospodarstva u neposrednoj blizini kroz koji bi trebalo osigurati plasman poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na ovom području,

- poticati poljoprivrednu proizvodnju i to: ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo, ribarstvo, mediteransko voćarstvo (maslinarstvo), vinogradarstvo, povrtlarstvo i uzgoj mediteranskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja,

- spriječiti odlaganje otpada na najosjetljivija područja: šume, ponikve, lokve, morsku obalu, čime se neposredno negativno utječe na promjenu ekosustava i promjenu stanja okoliša,

- šumarstvo ima prvenstvenu funkciju čišćenja, njege i uzgoja, dok je sječa manje-više sanitarna i za vlastite potrebe u privatnim šumama,

- brinuti se za zaštitu kulturne i prirodne baštine, okoliša i krajolika na cijelom području Općine,

- cilj zaštite prirodne baštine je uspostaviti cjelovitu zaštitu prirodnih vrijednosti kroz istraživanje i sustavno vrednovanje. Dosljedno provoditi mjere na zaštiti već evidentiranih objekata prirode, te provesti proceduru zaštite planiranih objekata prirode,

- uspostava i provedba jedinstvene sustavne inventarizacije i valorizacije graditeljske baštine,

- sustavna provedba načela aktivne zaštite graditeljskog nasljeđa kroz izradu dokumenata prostornog uređenja, u smislu definiranja adekvatne namjene prostora, odnosno građevina. Adekvatnost namjene mora biti usuglašena sa stručnim valorizacijskim aspektom te prostorno-planskom politikom razvoja neposrednog i šireg okruženja,

- sustavno čuvanje i obnavljanje povijesne graditeljske cjeline te pojedinačnih građevina, osobito pri rekonstrukciji postojećih i izgradnji novih zona te infrastrukturnih građevina,

- sustavno istraživanje i prezentacija arheoloških lokaliteta, osobito pri rekonstrukciji postojećih i izgradnji novih zona te infrastrukturnih građevina,

- sustavno njegovanje i poticanje tradicionalne tipologije građevina, primjenu formi tradicionalnih arhitektonskih elemenata i principa građenja.

II.1. Razvoj gospodarstva i turizma

Gospodarstvo Općine Malinska-Dubašnica najvećim dijelom čine dvije djelatnosti: trgovina na veliko i malo te razni popravci, koja sudjeluje u ukupnom prihodu Općine

od djelatnosti registriranih na ovom području s oko 78% te ugostiteljstvo s udjelom od oko 17%, dok sve ostale djelatnosti sa sjedištem u Općini (ribarstvo, građevinarstvo, prijevoz, skladištenje i veze itd.) sudjeluju u ukupnom prihodu sa svega oko 5%.

Ugostiteljstvo zauzima značajno mjesto u gospodarstvu Općine, odnosno mnogo značajnije nego u županiji Primorsko-goranskoj u čijem sastavu se nalazi i općina Malinska- Dubašnica. Naime, u Županiji je ova djelatnost po ukupnom prihodu tek na šestom mjestu, dok je u općini Malinska-Dubašnica na drugom. Prihod od turizma u Općini, osim ugostiteljstva, ostvaruje u značajnoj mjeri i privatni smještaj te niz različitih drugih usluga koje pojedinci ili poduzeća pružaju turistima (trgovina, pošta, prijevoz, izleti itd.; bez obzira da li se taj prihod oficijelno evidentira). Realno je stoga pretpostaviti da je ukupni prihod od turizma ostvaren na ovom području značajno veći od iskazanog. Općina Malinska-Dubašnica raspolaže s 20% turističke ponude otoka Krka, jednom četvrtinom (26%) hotelskih kapaciteta i jednom trećinom (31%) privatnog smještaja. Za razliku od otočnog prosjeka (49%), turistička ponuda Malinske temelji se na najvećim dijelom na privatnom smještaju (75%), a manje na hotelskom smještaju koji sudjeluje u ukupnoj ponudi općine s jednom petinom (22%). Kapaciteti u odmaralištima i kampovima neznatni su (3%), te se i po tome općina Malinska razlikuje od otočnog prosjeka koju karakterizira veliki udio kampova (29%).

U ovom trenutku je zadatak pokretanje novog razvojnog ciklusa turističkog proizvoda Malinske. Pri tome se prvenstveno misli na donošenje odgovarajućih planskih dokumenata koji usmjeravaju taj razvoj te na ostvarenje potrebnih zahvata na infrastrukturnim objektima, ali i na čitav niz raznih poticajnih mjera prvenstveno za malo i srednje gospodarstvo.

Strateški resurs turizma je visoko vrijedan prostor, čija će vrijednost dugoročno rasti. Potrebno je stvoriti turistički identitet ovog prostora, s osnovnim ciljevima:

- produljiti turističku sezonu povećanjem trajanja boravka gostiju,

- poboljšati kvalitetu turističkog proizvoda,

- racionalnije koristiti obalni prostor u korist kvalitetnog turizma, dajući prednost gradnji hotelskih i drugih objekata više kategorije,

- uspješnije usklađivati interese između organiziranih i neorganiziranih oblika turističke ponude, između hotelskih društava i privatnih iznajmljivača, između registriranih i neregistriranih davatelja turističkih usluga te uvođenje zdravog konkurentnog natjecanja nositelja turističke ponude u što kvalitetnijem zadovoljavanju potreba i zahtjeva turista,

- sprečavati nepovoljne utjecaje turizma na okoliš boljom regulacijom prometa, zaštitom prirodnih i kulturno-povijesne vrijednosti.

U cilju odabira optimalne prostorne i gospodarske strukture potrebno je predložiti pravce gospodarskog razvitka u odnosu na prirodne uvjete i komparativne prednosti pojedinih područja tako da se prilagodi razvitak proizvodnih procesa novonastalim uvjetima. Aktiviranjem planiranih površina za poslovnu namjenu izvan granica građevinskih područja naselja stvoriti će se preduvjeti za dinamičniji razvoj posebno proizvodnog obrta.

II.2. Značaj poljoprivrednih površina

Vrijedno tlo na području općine pokriva površinu od cca 406,00 ha, a ostala obradiva tla cca 353,00 ha. Neovisno o svojoj pedološkoj vrijednosti zone za poljoprivredu na području Općine Malinska-Dubašnica pretežito su neobrađena i zapuštena. Poljoprivredne površine, neovisno o njihovoj veličini treba staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje.

Stanovništva koja se bave isključivo poljoprivredom gotovo nema, ali se mnoga domaćinstva bave vrtlarstvom, vinogradarstvom, maslinarstvom, te naročito ovčarstvom za vlastite potrebe ili kao dopunskom djelatnošću.

Poljoprivredna gospodarstva će se razvijati kao jedna od osnovnih bazičnih gospodarskih djelatnosti specijalizirana za mediteranske kulture i vezana za turističku djelatnost kao značajno receptivno tržište. Lov, ribolov i uzgoj stoke imaju značajan udjel u razvoju poljoprivrede na području općine.

Na području Općine Malinska-Dubašnica pod šumama gospodarske namjene je površina od 324 ha. Pod šumama je na području općine još 307 ha.

II.3. Izrada dokumenata prostornog uređenja: - usklađenje, izrada novih planova

II.3.1. Usklađenje

S odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04) i s odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije potrebno je uskladiti:

Detaljni plan uređenja »Dobrinčevo« (»Službene novine« broj 10/04) i na isti ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04).

Naime, područje obuhvata navedenog plana Ispravkom usklađenja Prostornog plana Primorsko-goranske županije (»Službene novine Primorsko-goranske županije broj 50/ 06) utvrđeno je ne više kao zona za izdvojene namjene izvan naselja (ugostiteljsko - turističke) nego kao građevinsko područje naselja.

II.3.2. Izrada novih dokumenata prostornog uređenja

Osnovne postavke uređenje i razvoja Općine Malinska- Dubašnica utvrđene su Prostornim planom uređenja Općine Malinska Dubašnica (»Službene novine« broj 13/ 04 i 14/06) kojim su određeni uvjeti za uređenje općinskog područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode u općini, te koji ima snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.

Cilj izrade detaljne planske dokumentacije je priprema dokumenta prostornog uređenja kojim će se odrediti detaljna namjena površina i uvjeta gradnje na slobodnim površinama, režimi uređenja prostora, te način opremanja zemljišta komunalnom infrastrukturom kao i uvjete za izgradnju građevina i uređaja iste.

II.3.2.1. Izrada Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica

Donesen je Ispravak usklađenja Prostornog plana Primorsko-goranske županije (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 50/06) kojom su određena za prostor Općine Malinska-Dubašnica:

građevinska područja ugostiteljsko - turističke namjene izvan naselja i to:

- Haludovo (Malinska) - T1 i/ili T2, površine 19,00 ha, max. kapaciteta 2200 postelja, pretežito izgrađena,

- Haludovo II (Malinska/Sv. Vid-Miholjice) - T1 i/ili T2, površine 17,0 ha, max. kapaciteta 1100 postelja, neizgrađena.

Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko - turističke namjene uz naselja i to:

- Malin (Malinska) - T1, površine 9,0 ha, max. kapaciteta 600 postelja, izgrađena,

- Hrusta (Malinska) T1, površine 7,0 ha, max. kapaciteta 500 postelja, neizgrađena,

- Porat - ZAPAD (Porat) T1, površine 1,0 ha, max. kapaciteta 90 postelja, izgrađena.

Dakle, došlo je do promjena u odnosu na građevinska područja ugostiteljsko - turističke namjene izvan naselja i izdvojena građevinska područja ugostiteljsko - turističke namjene uz naselja, što je potrebno dosljedno poštivati, te u odnosu na navedeno provesti postupak Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Malinska- Dubašnica (»Službene novine« broj 13/04 i 14/06).

Osim navedenog Izmjene i dopune potrebno je provesti iz slijedećih razloga:

- provesti usklađenje grafičkih i tekstualnih dijelova plana,

- provesti izmjene i dopune provedbenih odredbi kako bi se uklonile iskazane nedorečenosti i nejasnoće, odnosno omogućila međusobna usklađenost istih i olakšala njihova primjena,

- jasno definirati građevinska područja sa jasno utvrđenim kriterijima i uvjetima razvoja istih,

- u odnosu na detaljnije planove potrebno je redefinirati obvezu donošenja ovolikog broja detaljnijih planova, kroz grafičke dijelove utvrditi točan obuhvat istih (UPU-a), a kroz Odredbe za provođenje odrediti jasne ciljeve izrade detaljnijih planova.

II.3.2.2. Izrada detaljnijih dokumenata prostornog uređenja

Nakon što se donese Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Malinska-Dubašnica (»Službene novine« broj 13/04 i 14/06) pristupit će se izradi i donošenju detaljnijih dokumenata prostornog uređenja detaljnijih planova sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i građenju (»Narodne novine« broj 76/07), a koji stupa na snagu 1. listopada 2007.

Izradu planova užih područja treba temeljiti na:

- optimalizaciji gustoća naseljenosti i diferencijaciji između građenja u naseljima i na građevinskim područjima izvan njih,

- osiguranju prostora javnih sadržaja

- prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja Dokumentima prostornog uređenja osigurati i izdvojiti prostor javnog interesa (komunikacije, javne površine, parkovne i rekreativne površine, zone središnjih funkcija),

- prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja Dokumentima prostornog uređenja osigurati preduvjete za opremanje zemljišta komunalnom infrastrukturom,

- osiguranje vodoopskrbe i odvodnje u svim građevinskim područjima Općine Malinska-Dubašnica,

- lociranje građevina i trasa infrastrukture treba pri izradi dokumenata prostornog uređenja koji će se izrađivati temeljem ovog Plana osigurati u suradnji sa javnim poduzećima koja su nositelji djelatnosti i gospodare infrastrukturnim sustavima.

II.4. Arhitektonsko-urbanistički natječaji

Arhitektonsko-urbanistički natječaji se u pravilu provode za veće prostorne obuhvate, ali i za pojedinačne zahvate u prostoru. Obveza raspisivanja arhitektonsko- urbanističkog natječaja je sa ciljem dobivanja što kvalitetnijeg arhitektonsko-urbanističkog rješenja. Natječaji se provode kao javni i pozivni, a sukladno propisima.

II.5. Studije i pribavljanje katastarskih podloga

Polazeći od opredjeljenja Općine Malinska-Dubašnica svoj daljnji razvoj usmjeriti na:

- turizam,

- razvoj poljoprivrede,

- zaštiti graditeljske baštine,

u narednom četverogodišnjem razdoblju trebati će izradi studije, odnosno analize, kao podlogu za donošenje bitnih odluka o gospodarskom i prostornom razvoju Općine Malinska-Dubašnica.

Za donošenje daljnjih odluka, ali i kao podloga za izradu razvojnih dokumenata prostornog uređenja za prostor Općine Malinska-Dubašnica, ali i za izradu detaljnijih dokumenata prostornog uređenja treba izraditi zakonom predviđene potrebne studije.

Navedene studije će izrađivati pojedine stručnjaci iz navedenih oblasti, a donositi će ih Općinsko vijeće Općine Malinska-Dubašnica.

Potrebno je što hitnije u suradnji sa Državnim geodetskim zavodom dovršiti realizaciju izrade reambulirane i digitalizirane katastarske podloge u MJ 1:1000 što je osnovni preduvjet za uvođenje Geografsko Informatičkog Sustava u Općini Malinska Dubašnica i kvalitetne inventarizacije svih vrsta podataka.

II.6. Način financiranja izrade prostorno planske dokumentacije

Način financiranja izrade prostornih planova definiran je Zakonom na sljedeći način:

- obaveza jedinice lokalne samouprave i uprave je financirati izradu Zakonom propisanih dokumenata prostornog uređenja Prostornog plana uređenja Općine Malinska- Dubašnica (PPUO),

- ostali prostorni planovi urbanistički planovi uređenja i detaljni planovi uređenja mogu se djelomično ili potpuno financirati iz drugih izvora.

Potrebna financijska sredstva za izradu Prostornog plana uređenja općine određuje se temeljem Pravilnika o cijenama usluga (»Narodne novine« broj 85/99) i osiguravaju se u proračunu Općine Malinska-Dubašnica.

Iz Proračuna Općine Malinska-Dubašnica se financira Prostorni plan uređenja Općine Malinska-Dubašnica, kao i sve izmjene i dopune istog.

III. MJERE ZA PROVOĐENJE POLITIKE UREĐENJA PROSTORA I DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

Ovim Programom do sada je obuhvaćen onaj dio mjera u okviru priprema za uređenje građevinskog zemljišta za izgradnju koji se odnosi na pripremu i izradu prostornih planova. Zakon o prostornom uređenju daje mogućnost ovom programu i utvrđivanje ostalih mjera i aktivnosti kojima se utvrđuje potreba uređenja zemljišta, razina uređenja, izvor financiranja, te rok u kojem je određeno zemljište potrebno urediti za planiranu namjenu (uređivanje imovinsko-pravnih odnosa, komunalno opremanje i dr.)

III.1. Mjere zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine

Suvremena zamisao očuvanja prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih (graditeljskih) vrijednosti polazi od pretpostavke sveobuhvatne (cjelovite, integralne) zaštite pri čemu je nemoguće utvrditi njihovu međusobnu granicu.

Prirodne, krajobrazne i graditeljske vrijednosti međusobno se isprepleću, često i međusobno uvjetuju. Iako se zaštita provodi po posebnim (različitim) zakonima, prostorni plan je prilika za sveobuhvatno sagledavanje i cjelovitu zaštitu.

Potrebno je stalnim praćenjem i znanstvenim istraživanjem odgovarajućih pojava i procesa u prostoru pridonijeti uspostavi uravnoteženog odnosa osnovnih funkcija izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih pojava, osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi njihovog korištenja za stambenu i turističko- rekreacijsku, znanstveno-istraživačku, kulturnu i odgojno- obrazovnu djelatnost, u cilju očuvanja njihovih izvornih povijesnih vrijednosti. Očuvati mediteransku fizionomiju starih naselja, kako pažljivim smještanjem novih objekata, tako i poštivanjem lokalne tradicijske arhitekture.

Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se sljedećim mjerama:

- pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvat izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća,

- očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe,

- povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara,

- predviđeni dijelovi za pošumljavanje u područjima zaštite Jezera Ponikve i Jezera kraj Njivica, kao zaštita od erozije.

Zaštita poljoprivrednih površina odrediti će se slijedećim mjerama:

- veće površine ostalih poljoprivrednih površina (P2 i P3) zaštićene su izdvajanjem iz građevinskog područja. Izdvajanjem iz građevinskog područja ispunjen je primarni zadatak gubitka poljoprivrednog tla na račun građevinskih područja,

- zabranjuje se korištenje poljoprivrednog tla u nepoljoprivredne svrhe,

- fiskalnim i drugim mjerama na području općine poticati proizvodnju tradicionalnih poljoprivrednih kultura na ekološki zadovoljavajući način, te zaštiti tla namijenjena za poljoprivredu od zapuštanja i pošumljavanja.

Mjere zaštite kvalitete zraka pogotovo na prostorima za stambenu izgradnju su:

- treba nastojati da zrak bude što čišći, kako se preporučene i granične vrijednosti ne bi nikada dosegle,

- potrebno je ciljanim istraživanjima i primjenom spoznaja i tehnika utvrditi mogućnost smanjenja emisija svih izvora onečišćenja zraka,

- radi praćenja stanja i cjelovite kategorizacije zraka za Općinu Malinska-Dubašnica potrebno je osigurati mjerna mjesta za kontrolu kakvoće zraka i uspostaviti monitoring zraka u sustavu županijske mreža.

Zaštita podzemnih i površinskih voda

Vodni resursi za potrebe javne vodoopskrbe na području Općine Malinska-Dubašnica su Jezero kod Njivica i Ponikve. Potrebno je smanjiti mogućnost lokalnih onečišćenje:

- izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda,

- smanjiti mogućnost zagađenja na prometnicama na području općine Malinska-Dubašnica,

- obaveza pročišćavanja otpadnih voda, a odnosi se na vode što protiču iz zanatskih radionica, mehaničkih i bravarskih radionica, pogona što u tehnološkom procesu upotrebljavaju masti, ulja, boje, lakove, tekuće gorivo, otpada i druge tvari specifički lakše od vode, pogona što stvaraju otpatke krutih i ljepljivih tvari koje bi se mogle taložiti u sakupljačima, restorana i kuhinje / masnoća i ulje / te toksične i agresivne vode koje zahtijevaju adekvatne uređaje za pročišćavanje,

- prioritetnim saniranjem neuređenih odlagališta.

Mjere za zaštitu mora temelje se na:

- postojeća razina kakvoće mora u svim dijelovima akvatorija moraju udovoljavati prvoj, odnosno drugoj kategoriji kvalitete,

- podizanju kakvoće mora na područjima zatvorenog mora, uvala, zaljeva, i luka sa slabom izmjenom vodene mase,

- ograničenje razvoja naselja uz obalu,

- osiguranje sredstava za priključenje svih građevina na području Općine na sustav odvodnje,

- obradi i zbrinjavanju otpadnih voda iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, planirati postavljanje uređaja za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnera za odlaganje istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

Cijelo područje Općine Malinska-Dubašnica i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom i od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku Vrijedno područje čuva se u svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja.

Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

Mjere za zbrinjavanje otpada

Komunalni otpad na području Općine Malinska-Dubašnica će se do realizacije Centralne zone za gospodarenjem otpadom temeljem Prostornog plana Primorko-goranske županije odlagati na odlagalište »Treskavac« na području općine Vrbnik.

Sustav skupljanja komunalnog otpada na prostoru će se poboljšati na slijedećim mjerama:

- sakupljanjem komunalnog otpada treba biti pokriveno 100% stanovništva,

- otpad se treba pri prikupljanju i odlaganju obavezno razvrstavati po vrstama otpada u zato određene i postavljene posude,

- na javnim pješačkim i zelenim površinama potrebno je osigurati posude za odlaganje otpada i njihovo pravovremeno pražnjenje.

Komunalni otpad iz domaćinstava na području Općine Malinska-Dubašnica prikuplja se u kontejnere i odvozi ga ovlaštena pravna osoba na komunalno odlagalište. Za odvoz otpada potrebno je osigurati mogućnost pristupa vozila do posuda za prikupljanje otpada.

Otpad koji se odlaže na površini koja nije određena kao odlagalište otpada potrebno je ukloniti, onečišćenu površinu dovesti u stanje u kakvom je bila prije odlaganja otpada, te je nadzirati kako bi se spriječilo ponovno odlaganje otpada. Zabranjuje se odlaganje otpada na najosjetljivija područja: šume, ponikve, lokve, morsku obalu.

III.2. Mjere zemljišne politike i osiguravanje sredstava za provođenje ovog programa mjera

Svaku eventualnu promjenu namjene površina (pa čak i režima korištenja) mora se provoditi planski, a nakon detaljnog preispitivanja utjecaja na ukupno stanje u prostoru.

Potrebno je utvrditi realne troškove uređivanja građevinskog zemljišta, osobito u naseljima, i ostvarivati objektivnu ekonomsku naknadu za uređeno zemljište i položajnu rentu. Intenzivirati sređivanje i ažuriranje evidencija o zemljištu, osobito u građevinskim područjima, s ciljem omogućavanja izrade detaljnijih dokumenata prostornog uređenja. Mjera fiskalne politike za građenje građevina koje se grade temeljem detaljnih planova uređenja na osnovu procjene stvarnih troškova uređenja zemljišta i ocjene atraktivnosti područja temeljene na ponderiranju područja koja mora biti sadržana u izdvojenoj Odluci općinskog vijeća kojim se uređuju fiskalne obaveze komunalnog doprinosa i komunalne naknade.

Za realizaciju Programa mjera sredstva se osiguravaju iz proračuna Općine Malinska-Dubašnica, temeljem kredita, te realizacijom investicija stranih i domaćih investitora i drugih izvora.

III.3. Mjere za sanaciju bespravne izgradnje

Problem bespravne gradnje potrebno je sustavno otklanjati postupanjem po njezinim osnovnim segmentima prema:

- sanaciji postojeće bespravne gradnje,

- suzbijanju i sprečavanju nove bespravne gradnje.

Kroz naredno razdoblje potrebno je planirati otkup i uređenje zemljišta za gradnju čime će se otkloniti jedan od najvažnijih razloga nastajanja bespravne gradnje u interesu zaštite okoliša i prirodnih vrijednosti kao obavezu gospodarenja prostorom, što će uz jednostavnija, učinkovita urbanistička rješenja u takvim područjima omogućiti racionalnu individualnu stambenu izgradnju, te na taj način otkloniti veći dio opasnosti daljnje devastacije prostora bespravnom gradnjom.

III.4. Razvoj infrastrukturnih sustava

Planiranje infrastrukturnih koridora uz prethodno ispitivanje kapaciteta i funkcionalnosti postojećih, s ciljem da se oni maksimalno iskoriste i poboljšaju. U slučaju odabira novih, potrebno je izbjegavati zauzimanja površina vrjednijih resursa.

III.4.1. Cestovni promet

Modernizirati i korigirati loše tehničke elemente na postojećim cestama, te intenzivirati ulaganja u održavanje cestovne infrastrukture.

Potrebno je:

- povećati sigurnost na svim cestama, a naročito na onim s većim intenzitetom prometa. Postojeće državne i županijske koje prolaze kroz naselja treba opremiti pločnicima, autobusnim stajalištima i kvalitetnom signalizacijom,

- poboljšati kvalitetu (nosivost, sigurnost, brzina) lokalnih i nerazvrstanih cesta za odvijanje autobusnog i drugog cestovnog prometa, vodeći brigu o pješacima u prolasku kroz naselja,

- sustavno rješavati nedostatak javnih parkirališnih površina.

Do svih planiranih građevinskih područja izdvojene namjene planirane su prometnice. Paralelno sa izgradnjom zona privođenja istih namjeni potrebno je izvesti i prometnice.

III.4.2. Pomorski promet

Luke Malinska, Porat i Vantačići su morske luke za javni promet lokalnog značaja. Cilj je:

- uspostaviti preduvjete za realizaciju sustava javnog pomorskog prometa između naselja Malinska i drugih destinacija, te sustav javnog morskog prometa unutar priobalnog akvatorija općine za potrebe dnevne migracije stanovništva i turista,

- osigurati daljnji razvoj nautičkog turizma.

Predviđa se uređenje svih luka u skladu s urbanističkim planovima uređenja u kojima će se detaljno razgraničiti površine kopna i mora za pojedine djelatnosti. Kroz navedene planove potrebno je prioritetno riješiti potrebe domicilnog stanovništva.

Luke lokalnog značaja:

- Porat (L-1)

- Vantačići (L-2)

- Malinska, (L-3)

- Ribarsko selo (L-4)

- Malin (L-5)

- Rova (L 6)

Luke posebne namjene - luke nautičkog turizma unutar izdvojenog građevinskog područja ugostiteljsko - turističke namjene (do 400 vezova) određene su na sljedećim lokacijama:

- Ribarsko selo (do 200 vezova)

- Malin (do 50 vezova).

III.4.3. Odvodnja otpadnih voda

Osnovni cilj je izgradnja cjelovitog sustava odvodnje otpadnih voda na području Općine Malinska-Dubašnica uz maksimalno pokrivanje struktura naselja.

Na području Općine Malinska-Dubašnica, kao i na cijelom području otoka Krka primjenjuje se razdjelni kanalizacijski sustav. Odvodnja otpadnih voda vrši se putem javnog sustava odvodnje, a oborinske vode zasebno prema lokalnim uvjetima. Sustav odvodnje treba biti u ravnomjernom odnosu s sustavom vodoopskrbe. Postavljanje kriterija međuovisnosti odražava i ima za svrhu brigu o zaštiti voda za piće, i zaštiti mora. Značenje sustava odvodnje u kontroli razine onečišćenja i primjeni principa održivog razvitka za društvenu zajednicu odražava i činjenica da su građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama, građevine od Županijskog značaja.

Sve otpadne vode bit će odvođene do postojećeg ispusta na rtu Ćuf. Sustav odvodnje i pročišćavanja je kapacitiran za pročišćavanje otpadnih voda od 10000 do 50000 ES.

Temeljni elaborat za planiranje razvoja sustava fekalne kanalizacije na području cijele Općine Malinska i mjesta Njivice, je Idejno rješenje fekalne kanalizacije područja Malinska - Njivice (Rijekaprojekt - Vodogradnja, Rijeka, 1997. godine).

Izgradnja središnjeg uređaja u priobalju nedjeljiv je dio sustava odvodnje pa se njihova izgradnja predviđa fazno (prema definiciji iz dijela zaštite mora):

I. faza - mehaničko pročišćavanje u kombinaciji s podmorskim ispustom na dovoljnoj dubini,

II. faza - je kompletiranje mehaničkog stupnja pročišćavanja uključujući i izvedbu odgovarajućih objekata za taloženje,

III. faza - ili viši stupanj pročišćavanja izgradit će se kada na to ukažu službe koje prate i kontroliraju otpadne vode, rad podmorskih ispusta i kakvoću mora.

Do sada je završena gradnje dijela podsustava triju crpnih postaja. Novoizgrađeni dio kanalizacijskog sustava zajedno sa postojećim, odvodi otpadnu vodu Malinske do taložnice na rtu Ćuf odakle se zajedno sa otpadnom vodom naselja Kijac putem podmorskog ispusta ispušta u more.

Na gravitacijski kolektor od prekidnog okna iznad Haludova do rta Ćuf, gdje je spojen na postojeću taložnicu. Na

prethodno navedeni kolektor putem vlastite crpne postaje i tlačnog voda priključeno je turističko naselja Haludovo.

Turističko naselja Haludovo ima izgrađenu mrežu mješovite kanalizacije sa novom crpnom postajom koja služi za podizanje otpadnih voda do kote odakle gravitacijski dotječe do taložnice na rtu Ćuf.

Gravitacijski kolektor iz smjera uvale Draga, dio kolektora iz smjera luke Malinska, gravitacijski kolektor za priključenje depadanse »Draga« te hotela »Malin« na crpnu postaju izveden je kanalizacijskim cijevima od noduralnog lijeva (ductile).

U planu je gradnja crpnih postaja i dijelova pojedinih podsustava crpnih postaja. Izgradnjom glavnog obalnog kolektora omogućiti će se priključivanje svih objekata lociranih uz njegovu trasu.

Nakon izgradnje opisane faze kanalizacijskog sustava Malinska planira se izgradnja uličnih gravitacijskih kanalizacijskih kolektora razdjelnog sustava, koji se spajaju na glavni obalni kolektor.

Potrebno je stalno pratiti te prema potrebi predvidjeti novelaciju rješenja odvodnje koja je u izgradnji i djelomično u funkciji, te je u tom smislu verificirati ili postupno mijenjati.

Neprekidno graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije prema prioritetu zaštite izvorišta pitkih voda, zaštite obalnog mora i tla.

Područja naselja s izravnim ispuštanjem onečišćenih voda u more spojiti na središnji uređaj i ukinuti nekontrolirane ispuste na obali.

III.4.4. Izgradnja vodoopskrbnog sustava

Poboljšanje vodoopskrbnog sustava povećavanjem kapaciteta te proširenjem osnovne mreže radi praćenja razvoja. Potrebe otoka Krka, pa tako i Općine Malinska, radi ograničenja prirodnih otočkih resursa, morati će se rješavati spajanjem na kopneni vodoopskrbni sustav. Na području Općine Malinska-Dubašnica, kao i na cijelom području otoka Krka dugoročno rješenje vodoopskrbe je dovođenje (nove količine) kvalitetnije podzemne vode s kopna.

Područjem Općine Malinska-Dubašnica prolazi koridor regionalnog vodoopskrbnog sustava. Koridor je dio podsustava vodoopskrbe »Rijeka« koji će spajanjem sa podsustavima »Novi Vinodolski« i »Lokve« činiti jedinstveni regionalni vodoopskrbni sustav.

Vodozahvati jezera Njivice i jezero Ponikve će biti dio sustava zajedno sa svim vodozahvatima podsustava »Rijeka« kapaciteta većih od 50 l/s. Sve vodospreme, prijenosni cjevovodi, crpne stanice i instalacije za kontrolu i upravljanje sustavom biti će integrirane u regionalni vodoopskrbni sustav.

Do realizacije regionalnog vodoopskrbnog sustava općina Malinska-Dubašnica će se opskrbljivati kao i do sada sa vodom iz akumulacije Ponikve i akumulacije Jezero. Prema postojećem stanju već danas je evidentiran nedostatak količine vode, pa se koristi dovod s kopna (iz akumulacije Tribalj). Količina vode koja se zahvaća iz akumulacija na otoku i iz akumulacije s kopna, ne zadovoljava u smislu potrebe krajnjeg potrošača.

Temeljni elaborat za planiranje razvoja vodoopskrbnog sustava na području cijelog otoka Krka je Vodoopskrbni plan otoka Krka - novelacija 1994.g. (»I G H - P C Rijeka«, Rijeka, 1994. g.). Navedena dokumentacija je bila osnova za realizaciju sustava vodoopskrbe, te osnova za njeno daljnje širenje na području općine. Ona je u svim elementima preuzeta kao osnova za daljnji razvoj sustava dokumentima prostornog uređenja nižeg reda.

Poboljšanje se može postići boljim povezivanjem akumulacijama Ponikve i Jezera, gradnjom crpne stanice Ponikva i rekonstrukcija i dogradnjom uređaja za kondicioniranje vode u izvorištu Jezero.

Smanjiti značajne gubitke u cijevnoj mreži rekonstrukcijom dijela najstarijih opskrbnih i magistralnih vodova. U rekonstrukcijama i novoj izgradnji osigurati kvalitetnu protupožarnu zaštitu ugradnjom dovoljnih profila cjevovoda i hidranata.

III.4.5. Izgradnja elektroopskrbnog sustava i plinifikacija

Na prostoru Općine Malinska-Dubašnica nije planirana proizvodnja i cijevni transport nafte i plina. Planom je dozvoljeno korištenje plina kao energenta, te obzirom na nedostatak mreže plinoopskrbe omogućiti postavu odgovarajućih rezervoara ukapljenog plina. Sukladno dinamici realizacije sustava plinifikacije područja Županije primorsko goranske moguće je spajanje na njega.

Općina Malinska-Dubašnica je povezana sa sustavom elektroopskrbe otoka Krka, županije i Republike Hrvatske. Na području općine nije predviđena izgradnja novih dalekovoda naponskog nivoa 110 kV i 35 (20) kV. Elektroenergetske potrebe korisnika i dalje će se zadovoljavati preko postojećeg sustava.

Unutar ovog sustava, kao okosnice razvijena, je postojeća mreža sustava niskog i visokog napona sa pripadajućim trafo stanicama 10(20)/0,4 kV koji osigurava opskrbu električne energije konačnim korisnicima u naseljima.

Obzirom da se u budućnosti prognozira daljnji porast potrebe za električnom energijom, biti će potrebno i nadalje ulagati u dogradnju i izgradnju temeljne energetske infrastrukture.

Unutar ovog sustava kao okosnice nužno je detaljnijim planovima planirati daljnje razvijanje mreža sustava niskog i visokog napona sa pripadajućim trafostanicama koji osigurava opskrbu električne energije konačnim korisnicima u naseljima.

Postojeće energetske i prijenosne sustave treba osuvremeniti i proširiti.

Drugi alternativni izvori energije:

Drugi konvencionalni energetski resursi na području općine Malinska-Dubašnica se ne koriste sustavno. Potrebno je stimulirati korištenje alternativnih izvora energije. Posebno je nužno stimulirati korištenje solarne energije.

III.4.6. Izgradnja telekomunikacijskog sustava

U svrhu još boljeg povezivanja sa svijetom, treba pojačati telekomunikacijsku mrežu prema zapadnoj Europi. Osigurati kapacitete veza i uređaja u skladu sa predvidivim višegodišnjim potrebama. Osigurati sigurnost uspostave, trajanja i privatnosti na telekomunikacijskim vezama. Modernizirati sustav uvođenjem novih tehnologija i time biti osnovna infrastrukturna podrška razvoju gospodarstva, uprave, obrazovanja, kulture, zdravstva, turizma i svakako vojne i policijske zaštite.

Razvoj tehnologija prijenosa uvjetuje stvaranje mogućnosti za postavu novih baznih stanica. Nove bazne stanice se mogu postavljati u zonama koje nisu označene kao:

- područja posebnih rezervata,

- područja zaštićenog krajolika,

- građevinama i područjima zaštićenim kao graditeljska baština.

III.5. Izgradnja građevina javne namjene i uređenje javnih prostora

Sukladno mogućnostima potrebno je graditi objekte javne namjene, kao i uređivanje javnih prostora kao što su:

- dječja igrališta,

- parkovi,

- zelene površine.

Klasa: 350-04/06-04/1

Ur. broj: 2142/05-01-07-15

Malinska, 18. rujna 2007.

OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

Predsjednik
Josip Sormilić, v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr