14.
Na temelju članka 11. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04) i članka 26. Statuta Općine
Malinska-Dubašnica (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 9/02 i
46/
04), Općinsko vijeće Općine Malinska-Dubašnica, na 21.
sjednici održanoj dana 18. rujna 2007. godine, donosi
PROGRAM
mjera za unapređenje stanja u prostoru
Općine Malinska-Dubašnica
za razdoblje od 2007. do 2011. godine
I. UVOD
II. PROCJENA POTREBE IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ZA PODRUČJE
OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA
II.1. Razvoj gospodarstva i turizma
II.2. Značaj poljoprivrednih površina
II.3. Izrada dokumenata prostornog uređenja
III.3.1. Izrada izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine
Malinska-Dubašnica
III.3.2. Izrada detaljnijih dokumenata prostornog uređenja
II.4. Arhitektonsko-urbanistički natječaji
II.5. Studije i pribavljanje katastarskih podloga
II.6. Način financiranja izrade prostorno planske dokumentacije
III. MJERE ZA PROVOĐENJE POLITIKE UREĐENJA PROSTORA I DOKUMENATA PROSTORNOG
UREĐENJA
III.1. Mjere zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine
III.2. Mjere zemljišne politike i osiguravanje sredstava za provođenje ovog
programa mjera
III.3. Mjere za sanaciju bespravne izgradnje
III.4. Razvoj infrastrukturnih sustava
III.4.1. Cestovni promet
III.4.2. Pomorski promet
III.4.3. Odvodnja otpadnih voda
III.4.4. Izgradnja vodoopskrbnog sustava
III.4.5. Izgradnja elektroopskrbnog sustava i plinifikacija
III.4.6. Izgradnja telekomunikacijskog sustava
III.5. Izgradnja građevina javne namjene i uređenje javnih prostora
I. UVOD
Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00,
32/02 i 100/04) propisana je obveza predstavničkim tijelima jedinica lokalne
samouprave i uprave da gospodarenjem, zaštitom i upravljanjem prostorom
ostvaruju uvjete za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša, racionalno
korištenje prirodnih i povijesnih dobara na načelima integralnog pristupa u
planiranju prostora.
Odredbama članaka 10. i 11. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«
broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) propisana je obveza da općine i
gradovi izrađuju i donose slijedeće dokumente praćenja stanja u prostoru:
- Izvješće o stanju u prostoru,
- Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.
Na temelju četverogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru općine donose
četverogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.
U četverogodišnjem razdoblju od 2003. do 2007. godine koje je promatrano
kroz Izvješće o stanju u prostoru za prostor Općine Malinska-Dubašnica donijet
je Dvogodišnji program mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene
novine« broj 22/04) usvojen na sjednici Općinskog vijeća održanoj 8. lipnja
2004. godine.
Program mjera je izrađen na temelju Izvješća kojim je dana analiza
provođenja postojeće dokumentacije prostornog uređenja, ocjena provedenih mjera
i njihove učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom, na zaštitu
vrijednih prostora i okoliša, te druge elemente od važnosti za prostor.
Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuju se mjere koje je
potrebno provesti u narednom četverogodišnjem razdoblju. Te mjere obuhvaćaju;
procjenu, pripremu, izradu i donošenje novih prostornih planova ili izmjene
postojećih, kao i druge aktivnosti kojima se osigurava zaštita vrijednosti i
obilježja prostora, uključujući i sanaciju, a sve u cilju unapređenja kvalitete
življenja. Programom mjera utvrđuje se potreba uređenja zemljišta, razina
uređenja zemljišta, izvori za financiranje njegovog uređenja, te rok u kojem je
potrebno određeno zemljište urediti za planiranu namjenu.
Izrada i donošenje dokumenata praćenja stanja u prostoru je i preduvjet za
zakonitu izradu svih dokumenta prostornog uređenja za prostor Općine
Malinska-Dubašnica.
II. PROCJENA POTREBE IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ZA PODRUČJE
OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA
Proteklo razdoblje obilježeno je bitnim aktivnostima i promjenama u domeni
prostornog uređenja, koje su bitno utjecale na gospodarenje prostorom i na
primjenjivost i provođenje postojećih planskih mjera odnosno prostornih
planova, kao i na realizaciju pa čak i svrhovitost pojedinih mjera utvrđenih
važećom prostorno planskom dokumentacijom.
Za općine i gradove unutar zaštićenog obalnog pojasa koji predstavlja 1000
metara od obalne linije u kopno, odnosno 300 metara od obalne linije u more, te
cjeloviti prostor otoka važna promjena Zakona je bila 2004. godine (»Narodne
novine« broj 100/04) kada se utvrdilo navedeno zaštićeno obalno područje, a
glede njegovog svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja, te je
slijedom predmetne izmjene Zakona donijeta Uredba o uređenju i zaštiti
zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04).
Posljednjom Izmjenom i dopunom Zakona o prostornom uređenju (»Narodne
novine« broj 100/04) utvrđena je obveza da općine i gradovi koji to još nisu
učinili da donesu prostorni plan uređenja grada najkasnije do 31. prosinca
2005. Donijeto je Usklađenje Prostornog plan uređenja Općine Malinska-Dubašnica
(»Službene novine« broj 13/04) i objavljeno u »Službenim novinama« broj 14/ 06,
a po prethodno pribavljenoj suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o
prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/
04) o usklađenosti istog sa odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog
područja mora (»Narodne novine« broj 128/04).
Osnovne postavke utvrđene Prostornim planom uređenja Općine Malinska
Dubašnica (»Službene novine« broj13/04 i 14/06) koje je potrebno uvažavati kod
daljnje realizacije važne za razvoj Općine Malinska Dubašnica su:
- stvoriti jedinstvenu upravnu i »urbanu« cjelinu, unutar koje se ujednačuju
uvjeti razvitka i urbanog opremanja. Unutar tog sustava a na području cijele
općine potrebno je osiguravati dnevne migracije ljudi i dobara, dnevnu opskrbu
i zaštitu ljudi s gledišta ljudskih potreba,
- osiguranje preduvjeta za uravnoteženje demografske strukture na cjelovitom
području općine,
- podizanje standarda usluga za korisnike prostora uz vrednovanje prostornih
i drugih resursa,
- mjerama ekonomske politike i aktivnostima općine stvarati pogodnosti za
razvoj navedenih djelatnosti i stvarati preduvjete za veći angažman radno
sposobnog stanovništva,
- uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih
prostornih mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora
javnog interesa i opremanja infrastrukturom (javne površine i komunikacije,
javne funkcije, prometna i komunalna infrastruktura),
- isključiti izgradnju osobito u zaštićenim dijelovima prirode, na
kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, u vodozaštitnim zonama, u koridorima
prometnica, prirodnog oticanja oborinskih voda i infrastrukture,
- zaštititi obalno područje mora provođenjem odredbi Uredbe o uređenju i
zaštiti zaštićenog obalnog područja mora,
- prostore za izgradnju određivati na način da se ne smanjuju šumske i
kvalitetne poljoprivredne površine, da se omogući uređenje, korištenje i
zaštita voda (podzemnih i nadzemnih) te da se tako poveća zaštita osobitih vrijednosti
prostora i gospodarenje resursima na održiv-štedljiv način,
- veličinu građevinskog područja, odnosno rast građevinskih područja naselja
potrebno je strogo ograničiti i nadzirati svim dostupnim mjerama, a sukladno
projekcijama demografskog rasta,
- spriječiti linearni rast naselja duž županijskih i državnih cesta, te
poticati razvoj naselja u dubinu prostora,
- posebnu pažnju treba posvetiti uređenju zelenih i rekreacijskih površina
naselja,
- razvijati prateće uslužne djelatnosti na prostoru naselja i u izdvojenim
zonama za gospodarske namjene,
- zaštititi poljoprivredno tlo, a tlo I kategorije (IV. - V. bonitetne
klase) obavezno namijeniti primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Poljoprivredno tlo, izrazit je element krajolika i daje obilježje prostoru, a
time podiže i kvalitetu življenja na promatranom području,
- razvijati poljoprivredu u granicama raspoloživih poljoprivrednih površina
i njena implementacija u turistički proizvod,
- poticanje obiteljskog gospodarstva,
- održati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja, te održati
i povećati pošumljena područja,
- osigurati zaštitu vrijednih dijelova okoliša: prirodne i
kulturno-povijesne baštine, kao jednog od osnovnih sastavnica identiteta kraja,
- trajno čuvanje biološke izvornosti i raznolikosti te održavanje ekološke
stabilnosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i unapređenje stanja
okoliša i životnih uvjeta,
- redefiniranje strategije turističkog razvoja i shodno tome
restrukturiranje turističkih kapaciteta,
- uvođenje suvremenih metoda upravljanja i operativnog poslovanja, optimalno
valoriziranje postojeće ponude i stvaranje kvalitetnije strukture turističkog
proizvoda,
- zbog utjecaja na prostor potrebno je utvrditi odnos turizma i kulturne i
prirodne baštine s gledišta očuvanja, ali i aktiviranja u funkciji turizma,
- razvijati turističke sadržaje na prostoru Općine u naseljima i u zonama za
izdvojene namjene,
- modernizacija postojeće i izgradnja prometne i komunalne infrastrukture
kao jednog od nosioca gospodarskog razvoja i kvalitete života,
- razvoj prometnog sustava na način koji osigurava funkcioniranje naselja u
uvjetima učetvorostručenja populacije prisutne na području u vrijeme turističke
sezone,
- omogućiti razvoj unutarnjih plovnih putova na moru (lokalnu mrežu plovnih
putova), te ih povezati sa cestovnim sustavima na kopnu,
- podizanje kvalitativne komunalnog sustava, te potpuno uklanjanje
ugroženosti mora od otpadnih voda izgradnjom cjelovitog sustava odvodnje,
- stvoriti preduvjete za plinifikaciju područja Općine,
- otvarati mogućnosti za uporabu nekonvencionalnih obnovljivih izvora
energije, te racionalizirati uporabu energije,
- bolja i svestranija suradnja sa susjednim općinama otoka Krka, Rijekom i
drugim prostorima te inozemnim gradovima, trgovačkim društvima i ustanovama
radi većeg korištenja tuđih iskustava.
Općina Malinska-Dubašnica ima površinu 76,68 km2 ili 7668 ha, od
čega 3920 ha otočkog dijela otoka Krka, a 3748 ha pripadajućeg morskog
akvatorija. Dakle, teritorijalna površina općine tvori cca 9,2 % površine otoka
Krka.
Ukupna dužina obale je 14,0 km što iznosi 1,29% ukupne dužine obale
Primorsko-goranske županije. Dužina obale izvan granica građevinskog područja
je 7,9 km, a unutar građevinskog područja 6,1 km. Proporcijski odnos dužina
obale: 56% izvan građevinskog područja i 44% unutar građevinskog područja,
ukazuje na nepovoljno stanje tog obalnog resursa.
Na prostoru općine stanovanje se primarno razvija u granicama slijedećih
naselja: Barušići, Bogovići, Kremenići, Ljutići, Malinska, Maršići, Milčetići,
Milovčići, Oštrobradić, Porat, Radići, Sabljići, Sveti Ivan, Sveti
Vid-Miholjice, Sveti Anton, Turčić, Vantačići, Zidarići, Žgombići.
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Općine
Malinska-Dubašnica je ukupno 2.726 osoba. Opća gustoća naseljenosti iznosi
69,54 stanovnika na km2, što je manja gustoća naseljenosti od
prosječne gustoće naseljenosti Hrvatske (84 stanovnika na km2) kao i
od Primorsko- goranske županije (87 stanovnika/km2).
Evidentiran je kontinuiran rast broja stanovnika općine. On je rezultat
naseljavanja, a ne prirodnog demografskog povećanja kao demografske politike.
Naselje Malinska je okarakterizirano kao naselje s urbanom strukturom. Sva
ostala naselja spadaju u skupinu seoskih struktura.
U ostvarivanju zadaće gospodarenja prostorom, unapređenje stanja u prostoru
određuju se osnovne težnje i ciljevi ovim Programom mjera i to naročito kao:
- uravnotežiti razvoj naselja s ciljevima zadovoljavanja raznolikih potreba
stanovništva i poboljšanja svakodnevne kvalitete življenja,
- obzirom da osobitosti obalnog pojasa neposredno ovise o međuodnosu
prirodne strukture, dinamike ekosustava i ljudskih aktivnosti, te na veliku
dužinu obale neposredno izloženu ljudskim aktivnostima, jasno je da je obalni
pojas općine Malinska-Dubašnica ugrožen. Stoga u daljnjem razvoju potrebno je
imati naročitu osjetljivost prema obali i izgradnji na istoj,
- razlika između potreba stanovnika i stvarne izgrađenosti je rezultat
eskalacije izgradnje stambeno-turističkih- vikend građevina u proteklih
trideset godina na području svih naselja unutar Općine. Imajući na umu navedeno
neophodno je potrebno zaustaviti svim mjerama daljnju vikend izgradnju,
- razvijati centre GP-1 Područje naselja: Malinska, Radići, Bogovići,
Zidarići, Milčetići koji su namijenjeni pored stanovanja, za sve funkcije
sukladne namjeni, rangu i značenju naselja (školstvo, zdravstvo, kultura,
šport, trgovina, ugostiteljstvo, turizam, servisi, manje radne zone,
infrastruktura i sl.),
- razvijati podcentre GP-4 Područje naselja: Sveti Vid- Miholjice, Maršići,
u kojima postoje i planiraju se, pored
stambenih i pratećih funkcija i neke javne funkcije
(kultura, zdravstvo, predškolski odgoj, socijalna skrb i sl.),
- neobnovljivi prirodni resursi more, poljoprivredne, pašnjačke i šumske
površine moraju se strogo štititi i čuvati, a taj imperativ potrebno je
uskladiti s potrebnim razvojem naselja. Stoga se pri planiranju građevinskih
područja naselja mora poštivati zatečena slika prostora, a okolina naselja
treba se sačuvati u autentičnom obliku, samo iznimno dopuštajući novu izgradnju
na obodu zatečene. Prvenstveni cilj jest obnova postojećeg građevinskog fonda,
odnosno popunjavanje neizgrađenih dijelova unutar pojedinog naselja,
- smjernice za uređenje naselja trebaju se prvenstveno oslanjati na očuvanju
identiteta i granica naselja, a interpolacije unutar već izgrađenog dijela
naselja potrebno je uvjetovati poštivanjem tradicionalnih građevinskih elemenata,
- održavati čistoću obalnog mora namijenjenog kupanju i rekreaciji kao jedan
je od bitnih činilaca kvalitete života ljudi, te opstanka i razvoja turizma kao
jedne od prevladavajućih gospodarskih grana Općine Malinska-Dubašnica,
- izgradnju novih turističkih kapaciteta planirati prije svega u izgrađenom
dijelu građevinskog područja (ili unutar granica proširenja naselja), a veće
komplekse u manje vrijedne prirodne sredine koje bi se na taj način oplemenile,
- na području Općine Malinska-Dubašnica površine izgrađenih struktura izvan
naselja planirane su za: gospodarsku namjena - poslovna,
ugostiteljsko-turističku namjena: hoteli s pratećim sadržajima i turistička
naselja, športsko-rekreacijsku namjena: športski centri i rekreacijska područja
i groblja,
- kapaciteti i veličine sustava javnih funkcija nisu dostatni što je
posljedica kratkog razdoblja razvoja Općine Malinska-Dubašnica kao samostalne
jedinice lokalne samouprave, stoga treba razvijati sustav javnih funkcija i
djelatnosti,
- objekte primarne zdravstvene zaštite razvijati u sjedištu općine, a objekt
sekundarne zdravstvene zaštite u podcentrima,
- razvijati standard osnovnog obrazovanja. Za područje Općine
Malinska-Dubašnica, u skladu s projekcijom školsko obvezatne populacije za
period do 2015. godine, određena je jedna osnovna škola. Lokacija osnovne škole
je u građevinskom području GP-1,
- na području Općine planirana je ustanova predškolskog odgoja koja je
locirana u građevinskom području naselja Malinska (GP-1),
- predviđaju, pored postojećih, nove otvorene i zatvorene površine za sport
i rekreaciju u svim naseljima kao prateći sadržaji uz stanovanje. Površine za
športsko rekreacijske zone su kapacitirane iznad razine potreba stanovništva i
prilagođene trostruko većem broju korisnika, kao dio ponude u turističkom
gospodarstvu u zasebno izdvojenim zonama. Planom predviđene površine za sport i
rekreaciju moraju biti sastavni dio površina naselja, intenzivirati ulaganja u
održavanje cestovne infrastrukture,
- u svrhu još boljeg povezivanja sa svijetom, treba pojačati
telekomunikacijsku mrežu prema zapadnoj Europi,
- modernizirati sustav uvođenjem novih tehnologija i time biti osnovna
infrastrukturna podrška razvoju gospodarstva, uprave, obrazovanja, kulture,
zdravstva, turizma i svakako vojne i policijske zaštite,
- razvijati mrežu opskrbe električnom i drugom energijom (plin) koja će se
uklopiti u cjeloviti energetski sustav šireg područja,
- intervencije na postojećim energetskim prijenosnim postrojenjima treba
provoditi tako da se zadrže postojeće građevine i sustavi u već izgrađenim
koridorima, a kod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate
izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima (npr.
zamjena vodiča boljih svojstava kako ne bi treba proširivati koridor i drugo),
- opskrba vodom treba zadovoljiti planske potrebe svih korisnika
(stanovnika, turista i drugih),
- kod rješavanja odvodnje treba voditi računa o zaštiti okoliša, izgraditi
odgovarajuće uređaje za pročišćavanje otpadnih voda (sustavi za sakupljanje,
pročišćavanje, odgovarajuća dispozicija u recipijent),
- racionalno koristiti poljoprivredna tla da se ista ne iscrpljuju, već da
se obogaćuju. Potrebno je spriječiti nekontroliranu uporabu zaštitnih sredstava
u poljoprivrednoj proizvodnji i pridavati veći značaj tzv. organskoj
poljoprivredi koja poštuje prirodu biljaka, životinja i krajobraza u cjelini,
- sprječavanje usitnjavanja poljoprivrednog zemljišta i smanjenja biološke
raznolikosti uništenjem niže šumske vegetacije (šumarci, šibljaci, živice) na
rubnim i manjim površinama unutar korištene zemljišne plohe,
- osnovni cilj politike u poljodjelstvu je razvijanje suvremenog,
djelotvornog, konkurentnog i ekološki čistog poljodjelstva, te ostvarivanje
poljodjelskih proizvoda na način da se u najvećoj mjeri zaštite prirodni
potencijali zemlje,
- uključivati poljoprivrednu proizvodnju u budući razvoj turističkog
gospodarstva u neposrednoj blizini kroz koji bi trebalo osigurati plasman
poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na ovom području,
- poticati poljoprivrednu proizvodnju i to: ovčarstvo, kozarstvo,
pčelarstvo, ribarstvo, mediteransko voćarstvo (maslinarstvo), vinogradarstvo,
povrtlarstvo i uzgoj mediteranskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja,
- spriječiti odlaganje otpada na najosjetljivija područja: šume, ponikve,
lokve, morsku obalu, čime se neposredno negativno utječe na promjenu ekosustava
i promjenu stanja okoliša,
- šumarstvo ima prvenstvenu funkciju čišćenja, njege i uzgoja, dok je sječa
manje-više sanitarna i za vlastite potrebe u privatnim šumama,
- brinuti se za zaštitu kulturne i prirodne baštine, okoliša i krajolika na
cijelom području Općine,
- cilj zaštite prirodne baštine je uspostaviti cjelovitu zaštitu prirodnih
vrijednosti kroz istraživanje i sustavno vrednovanje. Dosljedno provoditi mjere
na zaštiti već evidentiranih objekata prirode, te provesti proceduru zaštite
planiranih objekata prirode,
- uspostava i provedba jedinstvene sustavne inventarizacije i valorizacije
graditeljske baštine,
- sustavna provedba načela aktivne zaštite graditeljskog nasljeđa kroz
izradu dokumenata prostornog uređenja, u smislu definiranja adekvatne namjene
prostora, odnosno građevina. Adekvatnost namjene mora biti usuglašena sa
stručnim valorizacijskim aspektom te prostorno-planskom politikom razvoja
neposrednog i šireg okruženja,
- sustavno čuvanje i obnavljanje povijesne graditeljske cjeline te
pojedinačnih građevina, osobito pri rekonstrukciji postojećih i izgradnji novih
zona te infrastrukturnih građevina,
- sustavno istraživanje i prezentacija arheoloških lokaliteta, osobito pri
rekonstrukciji postojećih i izgradnji novih zona te infrastrukturnih građevina,
- sustavno njegovanje i poticanje tradicionalne tipologije građevina,
primjenu formi tradicionalnih arhitektonskih elemenata i principa građenja.
II.1. Razvoj gospodarstva i turizma
Gospodarstvo Općine Malinska-Dubašnica najvećim dijelom čine dvije
djelatnosti: trgovina na veliko i malo te razni popravci, koja sudjeluje u
ukupnom prihodu Općine
od djelatnosti registriranih na ovom području s oko 78% te
ugostiteljstvo s udjelom od oko 17%, dok sve ostale djelatnosti sa sjedištem u
Općini (ribarstvo, građevinarstvo, prijevoz, skladištenje i veze itd.)
sudjeluju u ukupnom prihodu sa svega oko 5%.
Ugostiteljstvo zauzima značajno mjesto u gospodarstvu Općine, odnosno mnogo
značajnije nego u županiji Primorsko-goranskoj u čijem sastavu se nalazi i
općina Malinska- Dubašnica. Naime, u Županiji je ova djelatnost po ukupnom
prihodu tek na šestom mjestu, dok je u općini Malinska-Dubašnica na drugom.
Prihod od turizma u Općini, osim ugostiteljstva, ostvaruje u značajnoj mjeri i
privatni smještaj te niz različitih drugih usluga koje pojedinci ili poduzeća
pružaju turistima (trgovina, pošta, prijevoz, izleti itd.; bez obzira da li se
taj prihod oficijelno evidentira). Realno je stoga pretpostaviti da je ukupni
prihod od turizma ostvaren na ovom području značajno veći od iskazanog. Općina
Malinska-Dubašnica raspolaže s 20% turističke ponude otoka Krka, jednom
četvrtinom (26%) hotelskih kapaciteta i jednom trećinom (31%) privatnog
smještaja. Za razliku od otočnog prosjeka (49%), turistička ponuda Malinske
temelji se na najvećim dijelom na privatnom smještaju (75%), a manje na
hotelskom smještaju koji sudjeluje u ukupnoj ponudi općine s jednom petinom
(22%). Kapaciteti u odmaralištima i kampovima neznatni su (3%), te se i po tome
općina Malinska razlikuje od otočnog prosjeka koju karakterizira veliki udio
kampova (29%).
U ovom trenutku je zadatak pokretanje novog razvojnog ciklusa turističkog
proizvoda Malinske. Pri tome se prvenstveno misli na donošenje odgovarajućih
planskih dokumenata koji usmjeravaju taj razvoj te na ostvarenje potrebnih zahvata
na infrastrukturnim objektima, ali i na čitav niz raznih poticajnih mjera
prvenstveno za malo i srednje gospodarstvo.
Strateški resurs turizma je visoko vrijedan prostor, čija će vrijednost
dugoročno rasti. Potrebno je stvoriti turistički identitet ovog prostora, s
osnovnim ciljevima:
- produljiti turističku sezonu povećanjem trajanja boravka gostiju,
- poboljšati kvalitetu turističkog proizvoda,
- racionalnije koristiti obalni prostor u korist kvalitetnog turizma, dajući
prednost gradnji hotelskih i drugih objekata više kategorije,
- uspješnije usklađivati interese između organiziranih i neorganiziranih
oblika turističke ponude, između hotelskih društava i privatnih iznajmljivača,
između registriranih i neregistriranih davatelja turističkih usluga te uvođenje
zdravog konkurentnog natjecanja nositelja turističke ponude u što kvalitetnijem
zadovoljavanju potreba i zahtjeva turista,
- sprečavati nepovoljne utjecaje turizma na okoliš boljom regulacijom
prometa, zaštitom prirodnih i kulturno-povijesne vrijednosti.
U cilju odabira optimalne prostorne i gospodarske strukture potrebno je
predložiti pravce gospodarskog razvitka u odnosu na prirodne uvjete i
komparativne prednosti pojedinih područja tako da se prilagodi razvitak
proizvodnih procesa novonastalim uvjetima. Aktiviranjem planiranih površina za
poslovnu namjenu izvan granica građevinskih područja naselja stvoriti će se
preduvjeti za dinamičniji razvoj posebno proizvodnog obrta.
II.2. Značaj poljoprivrednih površina
Vrijedno tlo na području općine pokriva površinu od cca 406,00 ha, a ostala
obradiva tla cca 353,00 ha. Neovisno o svojoj pedološkoj vrijednosti zone za
poljoprivredu na području Općine Malinska-Dubašnica pretežito su neobrađena i
zapuštena. Poljoprivredne površine, neovisno o njihovoj veličini treba staviti
u funkciju poljoprivredne proizvodnje.
Stanovništva koja se bave isključivo poljoprivredom gotovo nema, ali se
mnoga domaćinstva bave vrtlarstvom, vinogradarstvom, maslinarstvom, te naročito
ovčarstvom za vlastite potrebe ili kao dopunskom djelatnošću.
Poljoprivredna gospodarstva će se razvijati kao jedna od osnovnih bazičnih
gospodarskih djelatnosti specijalizirana za mediteranske kulture i vezana za
turističku djelatnost kao značajno receptivno tržište. Lov, ribolov i uzgoj
stoke imaju značajan udjel u razvoju poljoprivrede na području općine.
Na području Općine Malinska-Dubašnica pod šumama gospodarske namjene je
površina od 324 ha. Pod šumama je na području općine još 307 ha.
II.3. Izrada dokumenata prostornog uređenja: - usklađenje, izrada novih
planova
II.3.1. Usklađenje
S odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne
novine« broj 128/04) i s odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije
potrebno je uskladiti:
Detaljni plan uređenja »Dobrinčevo« (»Službene novine« broj 10/04) i na isti
ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju
(»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04).
Naime, područje obuhvata navedenog plana Ispravkom usklađenja Prostornog
plana Primorsko-goranske županije (»Službene novine Primorsko-goranske županije
broj 50/ 06) utvrđeno je ne više kao zona za izdvojene namjene izvan naselja
(ugostiteljsko - turističke) nego kao građevinsko područje naselja.
II.3.2. Izrada novih dokumenata prostornog uređenja
Osnovne postavke uređenje i razvoja Općine Malinska- Dubašnica utvrđene su
Prostornim planom uređenja Općine Malinska Dubašnica (»Službene novine« broj
13/ 04 i 14/06) kojim su određeni uvjeti za uređenje općinskog područja,
određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju
građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, te zaštitu spomenika kulture
i osobito vrijednih dijelova prirode u općini, te koji ima snagu i pravnu
prirodu podzakonskog propisa.
Cilj izrade detaljne planske dokumentacije je priprema dokumenta prostornog
uređenja kojim će se odrediti detaljna namjena površina i uvjeta gradnje na
slobodnim površinama, režimi uređenja prostora, te način opremanja zemljišta
komunalnom infrastrukturom kao i uvjete za izgradnju građevina i uređaja iste.
II.3.2.1. Izrada Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine
Malinska-Dubašnica
Donesen je Ispravak usklađenja Prostornog plana Primorsko-goranske županije (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije broj 50/06) kojom su određena za prostor
Općine Malinska-Dubašnica:
građevinska područja ugostiteljsko - turističke namjene izvan naselja i to:
- Haludovo (Malinska) - T1 i/ili T2, površine 19,00 ha, max. kapaciteta 2200
postelja, pretežito izgrađena,
- Haludovo II (Malinska/Sv. Vid-Miholjice) - T1 i/ili T2, površine 17,0 ha,
max. kapaciteta 1100 postelja, neizgrađena.
Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko - turističke namjene uz naselja
i to:
- Malin (Malinska) - T1, površine 9,0 ha, max. kapaciteta 600 postelja,
izgrađena,
- Hrusta (Malinska) T1, površine 7,0 ha, max. kapaciteta 500 postelja,
neizgrađena,
- Porat - ZAPAD (Porat) T1, površine 1,0 ha, max. kapaciteta 90 postelja,
izgrađena.
Dakle, došlo je do promjena u odnosu na građevinska područja ugostiteljsko -
turističke namjene izvan naselja i izdvojena građevinska područja ugostiteljsko
- turističke namjene uz naselja, što je potrebno dosljedno poštivati, te u
odnosu na navedeno provesti postupak Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja
Općine Malinska- Dubašnica (»Službene novine« broj 13/04 i 14/06).
Osim navedenog Izmjene i dopune potrebno je provesti iz slijedećih razloga:
- provesti usklađenje grafičkih i tekstualnih dijelova plana,
- provesti izmjene i dopune provedbenih odredbi kako bi se uklonile iskazane
nedorečenosti i nejasnoće, odnosno omogućila međusobna usklađenost istih i
olakšala njihova primjena,
- jasno definirati građevinska područja sa jasno utvrđenim kriterijima i
uvjetima razvoja istih,
- u odnosu na detaljnije planove potrebno je redefinirati obvezu donošenja
ovolikog broja detaljnijih planova, kroz grafičke dijelove utvrditi točan obuhvat
istih (UPU-a), a kroz Odredbe za provođenje odrediti jasne ciljeve izrade
detaljnijih planova.
II.3.2.2. Izrada detaljnijih dokumenata prostornog uređenja
Nakon što se donese Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine
Malinska-Dubašnica (»Službene novine« broj 13/04 i 14/06) pristupit će se
izradi i donošenju detaljnijih dokumenata prostornog uređenja detaljnijih
planova sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i građenju (»Narodne
novine« broj 76/07), a koji stupa na snagu 1. listopada 2007.
Izradu planova užih područja treba temeljiti na:
- optimalizaciji gustoća naseljenosti i diferencijaciji između građenja u
naseljima i na građevinskim područjima izvan njih,
- osiguranju prostora javnih sadržaja
- prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja Dokumentima
prostornog uređenja osigurati i izdvojiti prostor javnog interesa
(komunikacije, javne površine, parkovne i rekreativne površine, zone središnjih
funkcija),
- prije izgradnje neizgrađenih dijelova građevinskih područja Dokumentima
prostornog uređenja osigurati preduvjete za opremanje zemljišta komunalnom
infrastrukturom,
- osiguranje vodoopskrbe i odvodnje u svim građevinskim područjima Općine
Malinska-Dubašnica,
- lociranje građevina i trasa infrastrukture treba pri izradi dokumenata
prostornog uređenja koji će se izrađivati temeljem ovog Plana osigurati u
suradnji sa javnim poduzećima koja su nositelji djelatnosti i gospodare
infrastrukturnim sustavima.
II.4. Arhitektonsko-urbanistički natječaji
Arhitektonsko-urbanistički natječaji se u pravilu provode za veće prostorne
obuhvate, ali i za pojedinačne zahvate u prostoru. Obveza raspisivanja
arhitektonsko- urbanističkog natječaja je sa ciljem dobivanja što kvalitetnijeg
arhitektonsko-urbanističkog rješenja. Natječaji se provode kao javni i pozivni,
a sukladno propisima.
II.5. Studije i pribavljanje katastarskih podloga
Polazeći od opredjeljenja Općine Malinska-Dubašnica svoj daljnji razvoj
usmjeriti na:
- turizam,
- razvoj poljoprivrede,
- zaštiti graditeljske baštine,
u narednom četverogodišnjem razdoblju trebati će izradi studije, odnosno
analize, kao podlogu za donošenje bitnih odluka o gospodarskom i prostornom
razvoju Općine Malinska-Dubašnica.
Za donošenje daljnjih odluka, ali i kao podloga za izradu razvojnih dokumenata
prostornog uređenja za prostor Općine Malinska-Dubašnica, ali i za izradu
detaljnijih dokumenata prostornog uređenja treba izraditi zakonom predviđene
potrebne studije.
Navedene studije će izrađivati pojedine stručnjaci iz navedenih oblasti, a
donositi će ih Općinsko vijeće Općine Malinska-Dubašnica.
Potrebno je što hitnije u suradnji sa Državnim geodetskim zavodom dovršiti
realizaciju izrade reambulirane i digitalizirane katastarske podloge u MJ
1:1000 što je osnovni preduvjet za uvođenje Geografsko Informatičkog Sustava u
Općini Malinska Dubašnica i kvalitetne inventarizacije svih vrsta podataka.
II.6. Način financiranja izrade prostorno planske dokumentacije
Način financiranja izrade prostornih planova definiran je Zakonom na
sljedeći način:
- obaveza jedinice lokalne samouprave i uprave je financirati izradu Zakonom
propisanih dokumenata prostornog uređenja Prostornog plana uređenja Općine
Malinska- Dubašnica (PPUO),
- ostali prostorni planovi urbanistički planovi uređenja i detaljni planovi
uređenja mogu se djelomično ili potpuno financirati iz drugih izvora.
Potrebna financijska sredstva za izradu Prostornog plana uređenja općine
određuje se temeljem Pravilnika o cijenama usluga (»Narodne novine« broj 85/99)
i osiguravaju se u proračunu Općine Malinska-Dubašnica.
Iz Proračuna Općine Malinska-Dubašnica se financira Prostorni plan uređenja
Općine Malinska-Dubašnica, kao i sve izmjene i dopune istog.
III. MJERE ZA PROVOĐENJE POLITIKE UREĐENJA PROSTORA I DOKUMENATA PROSTORNOG
UREĐENJA
Ovim Programom do sada je obuhvaćen onaj dio mjera u okviru priprema za
uređenje građevinskog zemljišta za izgradnju koji se odnosi na pripremu i
izradu prostornih planova. Zakon o prostornom uređenju daje mogućnost ovom
programu i utvrđivanje ostalih mjera i aktivnosti kojima se utvrđuje potreba
uređenja zemljišta, razina uređenja, izvor financiranja, te rok u kojem je
određeno zemljište potrebno urediti za planiranu namjenu (uređivanje
imovinsko-pravnih odnosa, komunalno opremanje i dr.)
III.1. Mjere zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine
Suvremena zamisao očuvanja prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih
(graditeljskih) vrijednosti polazi od pretpostavke sveobuhvatne (cjelovite,
integralne) zaštite pri čemu je nemoguće utvrditi njihovu međusobnu granicu.
Prirodne, krajobrazne i graditeljske vrijednosti međusobno
se isprepleću, često i međusobno uvjetuju. Iako se zaštita provodi po posebnim
(različitim) zakonima, prostorni plan je prilika za sveobuhvatno sagledavanje i
cjelovitu zaštitu.
Potrebno je stalnim praćenjem i znanstvenim istraživanjem odgovarajućih
pojava i procesa u prostoru pridonijeti uspostavi uravnoteženog odnosa osnovnih
funkcija izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih pojava,
osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi njihovog
korištenja za stambenu i turističko- rekreacijsku, znanstveno-istraživačku,
kulturnu i odgojno- obrazovnu djelatnost, u cilju očuvanja njihovih izvornih
povijesnih vrijednosti. Očuvati mediteransku fizionomiju starih naselja, kako
pažljivim smještanjem novih objekata, tako i poštivanjem lokalne tradicijske
arhitekture.
Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se sljedećim mjerama:
- pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine,
a sve zahvat izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća,
- očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe,
- povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti
zaštiti od požara,
- predviđeni dijelovi za pošumljavanje u područjima zaštite Jezera Ponikve i
Jezera kraj Njivica, kao zaštita od erozije.
Zaštita poljoprivrednih površina odrediti će se slijedećim mjerama:
- veće površine ostalih poljoprivrednih površina (P2 i P3) zaštićene su
izdvajanjem iz građevinskog područja. Izdvajanjem iz građevinskog područja
ispunjen je primarni zadatak gubitka poljoprivrednog tla na račun građevinskih
područja,
- zabranjuje se korištenje poljoprivrednog tla u nepoljoprivredne svrhe,
- fiskalnim i drugim mjerama na području općine poticati proizvodnju
tradicionalnih poljoprivrednih kultura na ekološki zadovoljavajući način, te
zaštiti tla namijenjena za poljoprivredu od zapuštanja i pošumljavanja.
Mjere zaštite kvalitete zraka pogotovo na prostorima za stambenu izgradnju
su:
- treba nastojati da zrak bude što čišći, kako se preporučene i granične
vrijednosti ne bi nikada dosegle,
- potrebno je ciljanim istraživanjima i primjenom spoznaja i tehnika
utvrditi mogućnost smanjenja emisija svih izvora onečišćenja zraka,
- radi praćenja stanja i cjelovite kategorizacije zraka za Općinu
Malinska-Dubašnica potrebno je osigurati mjerna mjesta za kontrolu kakvoće
zraka i uspostaviti monitoring zraka u sustavu županijske mreža.
Zaštita podzemnih i površinskih voda
Vodni resursi za potrebe javne vodoopskrbe na području Općine
Malinska-Dubašnica su Jezero kod Njivica i Ponikve. Potrebno je smanjiti
mogućnost lokalnih onečišćenje:
- izgradnjom sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda,
- smanjiti mogućnost zagađenja na prometnicama na području općine
Malinska-Dubašnica,
- obaveza pročišćavanja otpadnih voda, a odnosi se na vode što protiču iz
zanatskih radionica, mehaničkih i bravarskih radionica, pogona što u
tehnološkom procesu upotrebljavaju masti, ulja, boje, lakove, tekuće gorivo,
otpada i druge tvari specifički lakše od vode, pogona što stvaraju otpatke
krutih i ljepljivih tvari koje bi se mogle taložiti u sakupljačima, restorana i
kuhinje / masnoća i ulje / te toksične i agresivne vode koje zahtijevaju
adekvatne uređaje za pročišćavanje,
- prioritetnim saniranjem neuređenih odlagališta.
Mjere za zaštitu mora temelje se na:
- postojeća razina kakvoće mora u svim dijelovima akvatorija moraju
udovoljavati prvoj, odnosno drugoj kategoriji kvalitete,
- podizanju kakvoće mora na područjima zatvorenog mora, uvala, zaljeva, i
luka sa slabom izmjenom vodene mase,
- ograničenje razvoja naselja uz obalu,
- osiguranje sredstava za priključenje svih građevina na području Općine na
sustav odvodnje,
- obradi i zbrinjavanju otpadnih voda iz uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda,
- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja, planirati
postavljanje uređaja za prihvat i obradu sanitarnih voda s brodica, kontejnera
za odlaganje istrošenog ulja, ostatka goriva i zauljenih voda,
- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.
Cijelo područje Općine Malinska-Dubašnica i pojas mora u širini od 300 m od
obalne crte, određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom i od
posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku Vrijedno područje čuva se u svrhu
zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitog, održivog i gospodarski
učinkovitog korištenja.
Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih,
gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim
zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti
zaštite od požara, te pravilima struke.
Mjere za zbrinjavanje otpada
Komunalni otpad na području Općine Malinska-Dubašnica će se do realizacije
Centralne zone za gospodarenjem otpadom temeljem Prostornog plana
Primorko-goranske županije odlagati na odlagalište »Treskavac« na području
općine Vrbnik.
Sustav skupljanja komunalnog otpada na prostoru će se poboljšati na
slijedećim mjerama:
- sakupljanjem komunalnog otpada treba biti pokriveno 100% stanovništva,
- otpad se treba pri prikupljanju i odlaganju obavezno razvrstavati po
vrstama otpada u zato određene i postavljene posude,
- na javnim pješačkim i zelenim površinama potrebno je osigurati posude za
odlaganje otpada i njihovo pravovremeno pražnjenje.
Komunalni otpad iz domaćinstava na području Općine Malinska-Dubašnica
prikuplja se u kontejnere i odvozi ga ovlaštena pravna osoba na komunalno
odlagalište. Za odvoz otpada potrebno je osigurati mogućnost pristupa vozila do
posuda za prikupljanje otpada.
Otpad koji se odlaže na površini koja nije određena kao odlagalište otpada
potrebno je ukloniti, onečišćenu površinu dovesti u stanje u kakvom je bila
prije odlaganja otpada, te je nadzirati kako bi se spriječilo ponovno odlaganje
otpada. Zabranjuje se odlaganje otpada na najosjetljivija područja: šume,
ponikve, lokve, morsku obalu.
III.2. Mjere zemljišne politike i osiguravanje sredstava za provođenje ovog
programa mjera
Svaku eventualnu promjenu namjene površina (pa čak i režima korištenja) mora
se provoditi planski, a nakon detaljnog preispitivanja utjecaja na ukupno
stanje u prostoru.
Potrebno je utvrditi realne troškove uređivanja građevinskog zemljišta, osobito
u naseljima, i ostvarivati objektivnu ekonomsku naknadu za uređeno zemljište i
položajnu rentu. Intenzivirati sređivanje i ažuriranje evidencija o zemljištu,
osobito u građevinskim područjima, s ciljem omogućavanja izrade detaljnijih
dokumenata prostornog uređenja. Mjera fiskalne politike za građenje građevina
koje se grade temeljem detaljnih planova uređenja na osnovu procjene stvarnih
troškova uređenja zemljišta i ocjene atraktivnosti područja temeljene na
ponderiranju područja koja mora biti sadržana u izdvojenoj Odluci općinskog
vijeća kojim se uređuju fiskalne obaveze komunalnog doprinosa i komunalne
naknade.
Za realizaciju Programa mjera sredstva se osiguravaju iz proračuna Općine
Malinska-Dubašnica, temeljem kredita, te realizacijom investicija stranih i
domaćih investitora i drugih izvora.
III.3. Mjere za sanaciju bespravne izgradnje
Problem bespravne gradnje potrebno je sustavno otklanjati postupanjem po
njezinim osnovnim segmentima prema:
- sanaciji postojeće bespravne gradnje,
- suzbijanju i sprečavanju nove bespravne gradnje.
Kroz naredno razdoblje potrebno je planirati otkup i uređenje zemljišta za
gradnju čime će se otkloniti jedan od najvažnijih razloga nastajanja bespravne
gradnje u interesu zaštite okoliša i prirodnih vrijednosti kao obavezu
gospodarenja prostorom, što će uz jednostavnija, učinkovita urbanistička
rješenja u takvim područjima omogućiti racionalnu individualnu stambenu
izgradnju, te na taj način otkloniti veći dio opasnosti daljnje devastacije
prostora bespravnom gradnjom.
III.4. Razvoj infrastrukturnih sustava
Planiranje infrastrukturnih koridora uz prethodno ispitivanje kapaciteta i
funkcionalnosti postojećih, s ciljem da se oni maksimalno iskoriste i
poboljšaju. U slučaju odabira novih, potrebno je izbjegavati zauzimanja
površina vrjednijih resursa.
III.4.1. Cestovni promet
Modernizirati i korigirati loše tehničke elemente na postojećim cestama, te
intenzivirati ulaganja u održavanje cestovne infrastrukture.
Potrebno je:
- povećati sigurnost na svim cestama, a naročito na onim s većim
intenzitetom prometa. Postojeće državne i županijske koje prolaze kroz naselja
treba opremiti pločnicima, autobusnim stajalištima i kvalitetnom
signalizacijom,
- poboljšati kvalitetu (nosivost, sigurnost, brzina) lokalnih i
nerazvrstanih cesta za odvijanje autobusnog i drugog cestovnog prometa, vodeći
brigu o pješacima u prolasku kroz naselja,
- sustavno rješavati nedostatak javnih parkirališnih površina.
Do svih planiranih građevinskih područja izdvojene namjene planirane su
prometnice. Paralelno sa izgradnjom zona privođenja istih namjeni potrebno je
izvesti i prometnice.
III.4.2. Pomorski promet
Luke Malinska, Porat i Vantačići su morske luke za javni promet lokalnog
značaja. Cilj je:
- uspostaviti preduvjete za realizaciju sustava javnog pomorskog prometa
između naselja Malinska i drugih destinacija, te sustav javnog morskog prometa
unutar priobalnog akvatorija općine za potrebe dnevne migracije stanovništva i
turista,
- osigurati daljnji razvoj nautičkog turizma.
Predviđa se uređenje svih luka u skladu s urbanističkim planovima uređenja u
kojima će se detaljno razgraničiti površine kopna i mora za pojedine
djelatnosti. Kroz navedene planove potrebno je prioritetno riješiti potrebe
domicilnog stanovništva.
Luke lokalnog značaja:
- Porat (L-1)
- Vantačići (L-2)
- Malinska, (L-3)
- Ribarsko selo (L-4)
- Malin (L-5)
- Rova (L 6)
Luke posebne namjene - luke nautičkog turizma unutar izdvojenog građevinskog
područja ugostiteljsko - turističke namjene (do 400 vezova) određene su na sljedećim
lokacijama:
- Ribarsko selo (do 200 vezova)
- Malin (do 50 vezova).
III.4.3. Odvodnja otpadnih voda
Osnovni cilj je izgradnja cjelovitog sustava odvodnje otpadnih voda na
području Općine Malinska-Dubašnica uz maksimalno pokrivanje struktura naselja.
Na području Općine Malinska-Dubašnica, kao i na cijelom području otoka Krka
primjenjuje se razdjelni kanalizacijski sustav. Odvodnja otpadnih voda vrši se
putem javnog sustava odvodnje, a oborinske vode zasebno prema lokalnim
uvjetima. Sustav odvodnje treba biti u ravnomjernom odnosu s sustavom
vodoopskrbe. Postavljanje kriterija međuovisnosti odražava i ima za svrhu brigu
o zaštiti voda za piće, i zaštiti mora. Značenje sustava odvodnje u kontroli
razine onečišćenja i primjeni principa održivog razvitka za društvenu zajednicu
odražava i činjenica da su građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima,
uređajima i instalacijama, građevine od Županijskog značaja.
Sve otpadne vode bit će odvođene do postojećeg ispusta na rtu Ćuf. Sustav
odvodnje i pročišćavanja je kapacitiran za pročišćavanje otpadnih voda od 10000
do 50000 ES.
Temeljni elaborat za planiranje razvoja sustava fekalne kanalizacije na
području cijele Općine Malinska i mjesta Njivice, je Idejno rješenje fekalne
kanalizacije područja Malinska - Njivice (Rijekaprojekt - Vodogradnja, Rijeka,
1997. godine).
Izgradnja središnjeg uređaja u priobalju nedjeljiv je dio sustava odvodnje
pa se njihova izgradnja predviđa fazno (prema definiciji iz dijela zaštite
mora):
I. faza - mehaničko pročišćavanje u kombinaciji s podmorskim ispustom na
dovoljnoj dubini,
II. faza - je kompletiranje mehaničkog stupnja pročišćavanja uključujući i
izvedbu odgovarajućih objekata za taloženje,
III. faza - ili viši stupanj pročišćavanja izgradit će se kada na to ukažu
službe koje prate i kontroliraju otpadne vode, rad podmorskih ispusta i kakvoću
mora.
Do sada je završena gradnje dijela podsustava triju crpnih postaja.
Novoizgrađeni dio kanalizacijskog sustava zajedno sa postojećim, odvodi otpadnu
vodu Malinske do taložnice na rtu Ćuf odakle se zajedno sa otpadnom vodom
naselja Kijac putem podmorskog ispusta ispušta u more.
Na gravitacijski kolektor od prekidnog okna iznad Haludova do rta Ćuf, gdje
je spojen na postojeću taložnicu. Na
prethodno navedeni kolektor putem vlastite crpne postaje i
tlačnog voda priključeno je turističko naselja Haludovo.
Turističko naselja Haludovo ima izgrađenu mrežu mješovite kanalizacije sa novom
crpnom postajom koja služi za podizanje otpadnih voda do kote odakle
gravitacijski dotječe do taložnice na rtu Ćuf.
Gravitacijski kolektor iz smjera uvale Draga, dio kolektora iz smjera luke
Malinska, gravitacijski kolektor za priključenje depadanse »Draga« te hotela
»Malin« na crpnu postaju izveden je kanalizacijskim cijevima od noduralnog
lijeva (ductile).
U planu je gradnja crpnih postaja i dijelova pojedinih podsustava crpnih
postaja. Izgradnjom glavnog obalnog kolektora omogućiti će se priključivanje
svih objekata lociranih uz njegovu trasu.
Nakon izgradnje opisane faze kanalizacijskog sustava Malinska planira se
izgradnja uličnih gravitacijskih kanalizacijskih kolektora razdjelnog sustava,
koji se spajaju na glavni obalni kolektor.
Potrebno je stalno pratiti te prema potrebi predvidjeti novelaciju rješenja
odvodnje koja je u izgradnji i djelomično u funkciji, te je u tom smislu
verificirati ili postupno mijenjati.
Neprekidno graditi, dograđivati i sanirati mrežu kanalizacije prema
prioritetu zaštite izvorišta pitkih voda, zaštite obalnog mora i tla.
Područja naselja s izravnim ispuštanjem onečišćenih voda u more spojiti na
središnji uređaj i ukinuti nekontrolirane ispuste na obali.
III.4.4. Izgradnja vodoopskrbnog sustava
Poboljšanje vodoopskrbnog sustava povećavanjem kapaciteta te proširenjem
osnovne mreže radi praćenja razvoja. Potrebe otoka Krka, pa tako i Općine
Malinska, radi ograničenja prirodnih otočkih resursa, morati će se rješavati
spajanjem na kopneni vodoopskrbni sustav. Na području Općine
Malinska-Dubašnica, kao i na cijelom području otoka Krka dugoročno rješenje
vodoopskrbe je dovođenje (nove količine) kvalitetnije podzemne vode s kopna.
Područjem Općine Malinska-Dubašnica prolazi koridor regionalnog
vodoopskrbnog sustava. Koridor je dio podsustava vodoopskrbe »Rijeka« koji će
spajanjem sa podsustavima »Novi Vinodolski« i »Lokve« činiti jedinstveni
regionalni vodoopskrbni sustav.
Vodozahvati jezera Njivice i jezero Ponikve će biti dio sustava zajedno sa
svim vodozahvatima podsustava »Rijeka« kapaciteta većih od 50 l/s. Sve
vodospreme, prijenosni cjevovodi, crpne stanice i instalacije za kontrolu i
upravljanje sustavom biti će integrirane u regionalni vodoopskrbni sustav.
Do realizacije regionalnog vodoopskrbnog sustava općina Malinska-Dubašnica
će se opskrbljivati kao i do sada sa vodom iz akumulacije Ponikve i akumulacije
Jezero. Prema postojećem stanju već danas je evidentiran nedostatak količine
vode, pa se koristi dovod s kopna (iz akumulacije Tribalj). Količina vode koja
se zahvaća iz akumulacija na otoku i iz akumulacije s kopna, ne zadovoljava u
smislu potrebe krajnjeg potrošača.
Temeljni elaborat za planiranje razvoja vodoopskrbnog sustava na području
cijelog otoka Krka je Vodoopskrbni plan otoka Krka - novelacija 1994.g. (»I G H
- P C Rijeka«, Rijeka, 1994. g.). Navedena dokumentacija je bila osnova za
realizaciju sustava vodoopskrbe, te osnova za njeno daljnje širenje na području
općine. Ona je u svim elementima preuzeta kao osnova za daljnji razvoj sustava dokumentima
prostornog uređenja nižeg reda.
Poboljšanje se može postići boljim povezivanjem akumulacijama Ponikve i
Jezera, gradnjom crpne stanice Ponikva i rekonstrukcija i dogradnjom uređaja za
kondicioniranje vode u izvorištu Jezero.
Smanjiti značajne gubitke u cijevnoj mreži rekonstrukcijom dijela
najstarijih opskrbnih i magistralnih vodova. U rekonstrukcijama i novoj
izgradnji osigurati kvalitetnu protupožarnu zaštitu ugradnjom dovoljnih profila
cjevovoda i hidranata.
III.4.5. Izgradnja elektroopskrbnog sustava i plinifikacija
Na prostoru Općine Malinska-Dubašnica nije planirana proizvodnja i cijevni
transport nafte i plina. Planom je dozvoljeno korištenje plina kao energenta,
te obzirom na nedostatak mreže plinoopskrbe omogućiti postavu odgovarajućih rezervoara
ukapljenog plina. Sukladno dinamici realizacije sustava plinifikacije područja
Županije primorsko goranske moguće je spajanje na njega.
Općina Malinska-Dubašnica je povezana sa sustavom elektroopskrbe otoka Krka,
županije i Republike Hrvatske. Na području općine nije predviđena izgradnja
novih dalekovoda naponskog nivoa 110 kV i 35 (20) kV. Elektroenergetske potrebe
korisnika i dalje će se zadovoljavati preko postojećeg sustava.
Unutar ovog sustava, kao okosnice razvijena, je postojeća mreža sustava
niskog i visokog napona sa pripadajućim trafo stanicama 10(20)/0,4 kV koji
osigurava opskrbu električne energije konačnim korisnicima u naseljima.
Obzirom da se u budućnosti prognozira daljnji porast potrebe za električnom
energijom, biti će potrebno i nadalje ulagati u dogradnju i izgradnju temeljne
energetske infrastrukture.
Unutar ovog sustava kao okosnice nužno je detaljnijim planovima planirati
daljnje razvijanje mreža sustava niskog i visokog napona sa pripadajućim
trafostanicama koji osigurava opskrbu električne energije konačnim korisnicima
u naseljima.
Postojeće energetske i prijenosne sustave treba osuvremeniti i proširiti.
Drugi alternativni izvori energije:
Drugi konvencionalni energetski resursi na području općine
Malinska-Dubašnica se ne koriste sustavno. Potrebno je stimulirati korištenje
alternativnih izvora energije. Posebno je nužno stimulirati korištenje solarne
energije.
III.4.6. Izgradnja telekomunikacijskog sustava
U svrhu još boljeg povezivanja sa svijetom, treba pojačati telekomunikacijsku
mrežu prema zapadnoj Europi. Osigurati kapacitete veza i uređaja u skladu sa
predvidivim višegodišnjim potrebama. Osigurati sigurnost uspostave, trajanja i
privatnosti na telekomunikacijskim vezama. Modernizirati sustav uvođenjem novih
tehnologija i time biti osnovna infrastrukturna podrška razvoju gospodarstva,
uprave, obrazovanja, kulture, zdravstva, turizma i svakako vojne i policijske
zaštite.
Razvoj tehnologija prijenosa uvjetuje stvaranje mogućnosti za postavu novih
baznih stanica. Nove bazne stanice se mogu postavljati u zonama koje nisu
označene kao:
- područja posebnih rezervata,
- područja zaštićenog krajolika,
- građevinama i područjima zaštićenim kao graditeljska baština.
III.5. Izgradnja građevina javne namjene i uređenje javnih prostora
Sukladno mogućnostima potrebno je graditi objekte javne namjene, kao i
uređivanje javnih prostora kao što su:
- dječja igrališta,
- parkovi,
- zelene površine.
Klasa: 350-04/06-04/1
Ur. broj: 2142/05-01-07-15
Malinska, 18. rujna 2007.
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA
Predsjednik
Josip Sormilić, v.r.
