SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XV. - broj 31. Utorak, 14. kolovoza 2007.
GRAD VRBOVSKO
25

25.

Na temelju članka 26b. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/ 00, 32/02 i 100/04), članka 185. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenje Grada Vrbovskog (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 41/05), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Vrbovskog (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 16/07), članka 29. Statuta Grada Vrbovskog (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 26/01 i 22/06) i uz prethodnu suglasnost Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostave Vrbovsko, Klasa: 350-07/07-01/04, Ur. broj: 2170-87-07-4 od 6. srpnja 2007. godine, Gradsko vijeće Grada Vrbovskog na sjednici održanoj dana 30. srpnja 2007. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU-6
gospodarske zone poslovne namjene K1 - Vrbovsko

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU-6 Gospodarske zone poslovne namjene K1 - Vrbovsko (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Plan je sadržan u elaboratu koji je sastavni dio ove Odluke i sastoji se od:

I. OBRAZLOŽENJE

0. UVOD

1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI ZONE IZDVOJENE NAMJENE U PROSTORU

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Geografska obilježja prostora obuhvata Plana

1.1.1.2. Površina obuhvata plana

1.1.1.3. Stanovništvo

1.1.1.4. Analiza postojeće prostorne strukture prostora obuhvata Plana

1.1.1.5. Prirodne osobitosti

1.1.1.6. Stanje okoliša

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.3.1. Promet

1.1.3.2. Telekomunikacija

1.1.3.3. Vodoopskrba

1.1.3.4. Odvodnja otpadnih voda

1.1.3.5. Elektroopskrba

1.1.3.6. Opskrba plinom

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

1.1.5.1. Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske

1.1.5.2. Prostorni plan Primorsko-goranske županije

1.1.5.3. Prostorni plan uređenja grada Vrbovskog

1.1.6. Ocjene mogućnosti i ograničenja u odnosu na gospodarske podatke i prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA GRADSKOG ZNAČAJA

2.1.1. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.2. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.3. Očuvanje prostornih posebnosti zone posebne namjene

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA ZONE IZDVOJENE NAMJENE

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeće i planirano obilježje izgrađene strukture, vrijednost i posebnost krajobraza te prirodnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja zone izdvojene namjene i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA

3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA

3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJE POVRŠINA

3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA

3.4.1. Prometna i ulična mreža

3.4.2. Javna parkirališta

3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

3.5.1. Telekomunikacijska mreža

3.5.1.1. Telekomunikacije u fiksnoj mreži

3.5.1.2. Telekomunikacije u pokretnoj mreži

3.5.2. Vodnogospodarski sustav

3.5.2.1. Vodoopskrba

3.5.2.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

3.5.3. Energetski sustav

3.5.3.1. Elektroenergetska mreža

3.5.3.2. Opskrba plinom

3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.1.1. Uvjeti i način gradnje građevina gospodarskih - poslovnih djelatnosti

3.6.1.2. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

3.7.1. Zaštita voda

3.7.2. Zaštita tla

3.7.3. Zaštita zraka

3.7.5. Zaštita od buke

3.7.6. Zaštita krajobraza

3.7.7. Postupanje s otpadom

3.7.8. Posebne mjere zaštite

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih - poslovnih djelatnosti

2.1. Uvjeti formiranja građevinske čestice

2.2. Uvjeti smještaja građevina na građevinskoj čestici

2.3. Uvjeti oblikovanja građevina

2.4. Uvjeti oblikovanja pomoćnih građevina

2.5. Uvjeti uređenja građevinskih čestica

2.6. Uvjeti za smještaj vozila

3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

3.1.1. Prometna i ulična mreža

3.1.2. Javna parkirališta

3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

3.2.1. Telekomunikacije u fiksnoj mreži

3.2.2. Telekomunikacije u pokretnoj mreži

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

3.3.1. Vodnogospodarski sustav

3.3.1.1. Vodoopskrba

3.3.1.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

3.3.2. Energetski sustav

3.3.2.1. Elektroenergetska mreža

3.3.2.2. Opskrba plinom

4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

5. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

6. Postupanje s otpadom

7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

7.1. Zaštita voda

7.2. Zaštita tla

7.3. Zaštita zraka

7.4. Zaštita od buke

7.5. Zaštita krajobraza

7.6. Posebne mjere zaštite

8. Mjere provedbe plana

III. GRAFIČKI DIO

1. NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA M 1:2000

2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA M 1:2000

PROMET, POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE

2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA M 1:2000

ENERGETSKI SUSTAV

2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA M 1:2000

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA M 1:2000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE M 1:2000

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 3.

(1) Plan se provodi neposredno.

(2) Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 14,33 ha.

Članak 4.

(1) Namjena prostora na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:

1. gospodarska namjena - poslovna (K)

2. prometne površine

3. parkirališne površine (P)

4. zelene površine (Z)

(2) Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu 1. Namjena i korištenje površina.

Članak 5.

(1) Na površinama gospodarske namjene - poslovne (K) smještaju se sadržaji s poslovnim namjenama - pretežito trgovački, pretežito uslužni, komunalno servisni, te s manjim proizvodnim djelatnostima - obrtništvo, prema potrebi i prateći skladišni prostori. Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama poslovne namjene smjestiti i upravne, uredske i ugostiteljske građevine, prometne građevine - benzinske pumpe i ostale djelatnosti koje upotpunjuju osnovnu namjenu. Na površinama gospodarske - poslovne namjene moguća je izgradnja infrastrukturnih građevina (trafostanice, crpne stanice, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda...).

(2) Prometne površine namjenjuju se izgradnji internih prometnica zone i nogostupa, te komunalno-infrastrukturnih sustava.

(3) Javne parkirališne površine namijenjene su izgradnji javnih parkirališta za osobna vozila (P1) i teretna vozila (P2).

(4) Zelene površine (Z) namijenjene su zelenim pojasevima unutar i oko okretišta na slijepom završetku sabirne prometnice S2.

(5) Unutar svih površina može se graditi prometna, komunalna i telekomunikacijska infrastruktura.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih - poslovnih djelatnosti

Članak 6.

(1) Planom je predviđena gradnja novih građevina gospodarskih - poslovnih djelatnosti i njima pomoćnih građevina na površinama gospodarske namjene - poslovna (K).

(2) Građevine gospodarskih - poslovnih djelatnosti su pretežito trgovačke, pretežito uslužne, komunalno servisne i manje proizvodne (obrtništvo) građevine.

(3) Pomoćne građevine su upravne, uredske i ugostiteljske građevine, skladišta, prometne građevine - benzinske pumpe i ostale građevine koje s građevinom osnovne namjene čine funkcionalno-oblikovnu cjelinu.

Članak 7.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija za gradnju u zonama poslovne namjene osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.

2.1. Uvjeti formiranja građevinske čestice

Članak 8.

(1) Najmanja dopuštena veličina građevinske čestice gospodarske - poslovne namjene je 1.000 m2.

(2) Najmanja dopuštena širina građevinske čestice je 20 m.

(3) Najveći dopušteni omjer širine i duljine građevinske čestice je 1:5.

(4) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice je 0,6.

(5) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevinske čestice je 1,0.

Članak 9.

(1) Građevinske čestice moraju imati osiguran neposredan kolni pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine od 6,0 m.

(2) U slučaju kada se građevinska čestica nalazi uz spoj cesta različitog značaja, prilaz te građevinske čestice na cestu ostvaruje se preko ceste nižeg značaja.

(3) Građevinska čestica ne smije imati kolni pristup na državnu cestu ili glavnu mjesnu prometnicu.

Članak 10.

Prostor u obuhvatu UPU-6 graniči s prostorom u obuhvatu UPU-1, prema PPUG Vrbovskog (SN 41/05); stoga građevne čestice na površinama gospodarske namjene - poslovna (K) u obuhvatu ovog Plana moraju biti odijeljene, od građevinskih čestica stambene, javne i društvene djelatnosti u obuhvatu UPU-1, zelenim pojasom širine 5 m, javnom prometnom površinom, zaštitnim infrastrukturnim koridorom i sl.

2.2. Uvjeti smještaja građevina na građevinskoj čestici

Članak 11.

(1) Na građevinskoj čestici može se graditi jedna ili više građevina.

(2) Građevine se moraju smjestiti unutar gradivog dijela čestice.

(3) Na dijelovima građevinske čestice prema regulacijskom pravcu (granici građevinske čestice prema prometnim i javnim parkirališnim površinama), granica gradivog dijela čestice udaljena je od regulacijskog pravca najmanje 6 m.

(4) Na dijelovima građevinske čestice prema susjednim građevinskim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevinske čestice najmanje 4 m, odnosno najmanje pola visine građevine za građevine više od 8,0 m.

(5) Minimalna udaljenost između građevina na istoj građevnoj čestici je 4,0 m.

Članak 12.

Prostor u obuhvatu UPU-6 graniči s prostorom u obuhvatu UPU-1, prema PPUG Vrbovskog (SN 41/05); stoga građevine na površinama poslovne namjene (K) u obuhvatu ovog Plana moraju biti udaljene najmanje 20 m od građevnih čestica stambenih i javnih građevina u obuhvatu UPU-1.

2.3. Uvjeti oblikovanja građevina

Članak 13.

(1) Dozvoljena etažnost građevine je najviše 2 etaže.

(2) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12,0 metara.

(3) Građevine gospodarskih-poslovnih djelatnosti izvode se na samostojeći način.

Članak 14.

(1) Građevine gospodarske - poslovne namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja poslovnih građevina, uz upotrebu postojanih materijala, te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog članka.

(3) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

(4) Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja objekta.

(5) Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje, te kolektore sunčeve energije.

(6) Arhitektonskim oblikovanjem građevina potrebno je maksimalno akceptirati prirodna obilježja zatečenog terena. Građevine planirane na padinama terena i vrtača moguće je oblikovati kaskadno s ciljem što manje devastacije terena.

2.4. Uvjeti oblikovanja pomoćnih građevina

Članak 15.

(1) Za oblikovanje pomoćnih građevina vrijede isti uvjeti oblikovanja kao i za osnovne građevine.

(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, garaže se izvode prema članku 21. (stavak 3-6.) ove Odluke.

2.5. Uvjeti uređenja građevinskih čestica

Članak 16.

(1) Najmanje 20% površine građevinske čestice potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

(2) Rubne dijelove građevinskih čestica prema susjednim građevinskim česticama treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila iz stavka (1) ovog članka.

(3) Zelene površine na građevinskoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.

Članak 17.

(1) S obzirom na konfiguraciju terena moguće je oblikovanje terena i savladavanje razlike između različitih nivoa terena izvedbom nasipa i potpornih zidova najviše visine do 2 m. U slučaju potrebe izvedbe viših potpornih zidova, oni se izvode kaskadno na minimalnoj tlocrtnoj udaljenosti od 1,5 m i s najvišom visinom pojedinog zida od 2 m, a plohe između zidova se ozelenjavaju.

(2) Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled zone i ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.

(3) Kote prilaza pojedinim građevinskim česticama gospodarske - poslovne namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste i koti okolnog terena.

(4) Prilaz vatrogasnih vozila građevinama gospodarske - poslovne namjene treba omogućiti internom kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema važećim zakonima i propisima.

Članak 18.

(1) Građevne čestice mogu se ograđivati ogradom.

(2) Ograde se grade od kamena, betona, opeke, metala, drveta ili zelenog nasada (živice), najveće dopuštene visine 2,0 m.

(3) Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izveden kao zeleni nasad (živica).

(4) Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema unutrašnjoj strani (na građevinsku česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.

2.6. Uvjeti za smještaj vozila

Članak 19.

(1) Potreban broj parkirališta i garažnih mjesta za osobna i teretna vozila osigurava se na građevinskoj čestici pripadajuće građevine.

(2) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se prema sljedećoj tablici:

NAMJENA
GRAĐEVINE

BROJ MJESTA
NA:

POTREBAN BROJ
MJESTA

PGM

INDUSTRIJA I SKLADIŠTA

1 zaposlenik

0,5

PGM

UREDSKI
PROSTORI

1000 m2 korisnog prostora
10 zaposlenih

20
7

PGM
PGM

TRGOVINA

50 - 100 m2
korisnog prostora
1000 m2 korisnog prostora

7
40

PGM
PGM

BANKA, POŠTA, USLUGE

1000 m2 korisnog prostora

40

PGM

UGOSTITELJSTVO

30 - 50 m2 korisnog prostora
50 do 100 m2
korisnog prostora
1000 m2 korisnog prostora


7
9
10


PGM
PGM
PGM

(3) Parkirališta treba izvesti u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05), tj. osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti potrebno je osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Članak 20.

(1) Parkirališta se mogu uređivati na terenu ili na ravnim krovovima građevina.

(2) Kod projektiranja i gradnje parkirališta na terenu s 10 ili više mjesta potrebno je predvidjeti njihovo ozelenjavanje.

(3) Ozelenjivanje visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slično rješenje) je minimalno 1 stablo na 5 mjesta.

(4) Ozelenjivanje niskim zelenilom (travnjak, grmored, cvjetnjak...) je minimalno 5% površine parkirališta.

Članak 21.

(1) Garaža se može graditi u sklopu građevine osnovne namjene ili kao pomoćna građevina na istoj građevinskoj čestici.

(2) Garaža se može graditi u podrumu, suterenu ili prizemlju građevine osnovne namjene.

(3) Maksimalna visina garaže, kao samostalne građevine, je 1 etaža ili 5,0 m, ali ne smije biti viša od građevine s kojom se nalazi na istoj građevinskoj čestici i s kojom čini funkcionalnu cjelinu.

(4) Visina garažne etaže ne smije biti manja od 2,2 m i mora zadovoljavati visinu potrebnu za smještaj vozila.

(5) Minimalna udaljenost garaže, kao samostalne građevine, od regulacijske linije (granice građevinske čestice prema prometnim i javnim parkirališnim površinama) je 6,0 m.

(6) Minimalna udaljenost garaže, kao samostalne građevine, od susjedne međe je 4,0 m.

3. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

3.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

3.1.1. Prometna i ulična mreža

Članak 22.

U kartografskom prikazu 2.1. Promet pošta i telekomunikacije utvrđene su trase postojećih i planiranih prometnica u obuhvatu Plana.

Članak 23.

(1) Postojeće prometnice su: glavna mjesna prometnica (danas dionica državne ceste D 42), koja prolazi prostorom u obuhvatu Plana, i državna cesta D 42, koja tangira prostor u obuhvatu Plana.

(2) Zaštitni pojas državnih prometnica iznosi 25 m, prema Zakonu o javnim cestama (»Narodne novine« broj 180/04, 138/06).

(3) Zaštitni pojas, iz stavka (2) ovog članka, mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa.

(4) Zemljišni pojas, iz stavka (3) ovog članka, utvrđuje se s obje strane prometnice prema njenom projektu, a ne manje od 1 m od crte koja spaja krajnje točke poprečnog presjeka ceste. Zemljišni pojas služi nesmetanom održavanju prometnice.

(5) Unutar zemljišnog i zaštitnog pojasa javne ceste dozvoljena je izgradnja pješačkih staza, javne rasvjete i infrastrukturnih mreža, te pratećih objekata (moteli, benzinske crpke s pratećim sadržajima i sl.).

(6) Izmjena Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste, odnosno promjena kategorije i nivoa opremljenosti cesta ne smatra se izmjenom ovog Plana.

Članak 24.

Za ishođenje lokacijske dozvole potrebno je zatražiti uvijete tijela nadležnog za javnu cestu, u skladu sa Zakonom o javnim cestama (»Narodne novine« broj 180/04, 138/06), kojima je nužno utvrditi zemljišni i zaštitni pojas, te uvijete gradnje u njima.

Članak 25.

(1) Planirane prometnice su sabirne prometnice.

(2) Širine cestovnih koridora i ostalih elemenata planiranih prometnica su:

- širina kolnika je 6 m,

- širina nogostupa je 1,6 m obostrano (izuzetno uz kolnik slijepe prometnice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu),

- radijus zakretanja na križanjima prometnica je minimalno 12 m,

- radijus zakretanja na zavojima prometnica je minimalno 18 m.

Članak 26.

(1) Najmanja udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.

(2) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.

(3) Sve prometne površine trebaju biti izvedene u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05), tj. bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

(4) Ovisno o kategoriji prometnice, definiraju se pojedini elementi poprečnog presjeka ceste u skladu s važećim Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (»Narodne novine« broj 110/01).

(5) Poprečni presjek prometnice čine: kruna ceste, kolnik, prometni trakovi, rubni trakovi, razdjelni pojas, zaustavni trak, bankina, nogostup i vanjski pojas (nasip/ usjek, odvodnji jarci, uporni i potporni zidovi).

(6) Minimalna širina prometnog traka za motorni promet iznosi 3 m i omogućava kretanje teretnih vozila.

Članak 27.

(1) Sve javne prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevinskih čestica ili su uvjet za formiranje građevinske čestice (sabirne prometnice), moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica.

(2) Sabirne prometnice se ne smiju projektirati i graditi fazno, već obavezno u cijeloj dužini.

(3) Na površinama gospodarske namjene - poslovne (K) ne smiju se graditi nove prometnice.

Članak 28.

Svaka građevna čestica mora imati neposredan kolni priključak na javnu prometnu površinu u skladu s člankom 9. ove Odluke.

Članak 29.

(1) Spoj sabirnih prometnica S1 i S2 na glavnu mjesnu prometnicu treba izvesti kao križanje, a spoj sabirne prometnice S3 na državnu cestu D 42 treba izvesti kao priključak tipa »uljev-izljev«.

(2) Spoj sabirnih prometnica S1 i S2 na glavnu mjesnu prometnicu i spoj sabirne prometnice S3 na državnu cestu D 42 treba izvesti u skladu s 'Pravilnikom o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (»Narodne novine« broj 73/98). Oblikovanje i dimenzioniranje provesti prema važećoj normi HRN U.C4.050.

(3) Slijepi završetak prometnice S1 formirati kao okretište, a S2 formirati kao okretište u sklopu kojega se nalazi parkiralište teretnih i osobnih vozila (P2).

(4) Na prometnicu S1 priključit će se prometnica planirana u UPU-1.

Članak 30.

(1) Za izgradnju planiranih sabirnih prometnica predviđen je planski koridor od 30 m, prikazan u kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje, unutar kojeg se može definirati građevna čestica prometnice.

 (2) Unutar planskog koridora nije dozvoljena gradnja do utvrđenja građevne čestice prometnice.

Članak 31.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj okretljivosti 151/05), tj. bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

3.1.2. Javna parkirališta

Članak 32.

(1) Javnim parkiralištima za osobna i teretna vozila rješavaju se dodatne parkirališne potrebe koje nadilaze broj parkirališnih i garažnih mjesta u sklopu građevnih čestica.

(2) Parkirališta treba projektirati i izvoditi kao sastavni dio prometnice, ali preko njih nije moguće ostvariti pristup građevne čestice na kolnu površinu.

(3) Parkiralište za teretna i osobna vozila (P2) treba smjestiti u sklopu okretišta na slijepom završetku prometnice S2.

(4) Na parkiralištu (P2) potrebno je smjestiti minimalno 11 parkirališnih mjesta za teretna vozila i 8 parkirališnih mjesta za osobna vozila.

(5) Parkirališta za osobna vozila (P1) treba smjestiti unutar koridora planiranih sabirnih prometnica.

(6) Minimalan broj parkirališnih mjesta koje treba smjestiti na pojedinom parkiralištu (P1) iznosi:

- na P1.1 - 7 parkirališnih mjesta,

- na P1.2 - 7 parkirališnih mjesta,

- na P1.3 - 7 parkirališnih mjesta,

- na P1.4 - 6 parkirališnih mjesta.

(7) Parkirališta (P1) mogu se pomicati duž uzdužnog profila sabirnica zbog prilagodbe konfiguraciji terena, ali moraju zadržati minimalan broj parkirališnih mjesta iz prethodnog stavka.

Članak 33.

Javna parkirališta (P) treba izvesti u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05), tj. osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti potrebno je osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

3.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

3.2.1. Telekomunikacije u fiksnoj mreži

Članak 34.

(1) Gradnja distributivne telekomunikacijske mreže vrši se sukladno kartografskom prikazu broj 2.1. Promet, pošta i telekomunikacije.

(2) Priključak zone na javnu TK mrežu izvest će se izgradnjom DTK od postojećeg kabelskog zdenca na trasi magistralnog optičkog kabela na dionici Ravna Gora-Ogulin u Vrbovskom izvan probuhvata Plana, uz planirane prometnice, do niza novih budućih građevina. Sukladno s time ugrađuje se niz novih tipskih zdenaca na više mjesta na ulazu u građevine tipa MZD0 i u trasi MZD1, prema uvjetima i suglasnosti agencije za telekomunikacije.

(3) Od postojeće DTK zdenca do novih zdenca MZD1 polažu se 2 x PVC cijevi 1 110 mm. Priključak građevina od zdenca MZD0 do kućnih ormarića izvodi se 2xPEHD cijevi 1 50 mm.

(4) Kroz novu DTK uvući će se novi pretplatnički kabel za zonu.

(5) Na trasi priključka DTK za nove građevine sva križanja sa ostalim instalacijama izvode se prema tehničkim propisima.

3.2.2. Telekomunikacije u pokretnoj mreži

Članak 35.

(1) U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija). U skladu s navedenim planovima na području obuhvata Plana moguća je izgradnju i postavljanje baznih stanica (osnovnih postaja) pokretnih komunikacija smještanjem na samostojeće stupove i na krovne prihvate.

(2) Postava baznih stanica pokretnih komunikacija ne može se vršiti na udaljenosti manjoj od 1.000 m od već izgrađene bazne stanice postavljene na samostojećem stupu.

(3) Prilikom izgradnje baznih stanica pokretnih komunikacija potrebno je poštivati odredbe Zakona o zaštiti od ionizirajućih zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja (»Narodne novine« broj 64/06), Zakona o gradnji (»Narodne novine« broj 175/03,100/04), Zakona o telekomunikacijama (»Narodne novine« broj 122/03, 158/03, 177/03, 60/04, 70/05), Pravilnika o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži (»Narodne novine« broj 58/95), kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu građevina.

3.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

3.3.1. Vodnogospodarski sustav

3.3.1.1. Vodoopskrba

Članak 36.

(1) Gradnja vodoopskrbnog sustava vrši se sukladno kartografskom prikazu 2.3. Vodnogospodarski sustav.

(2) Priključak zone predviđen je na vodoopskrbni cjevovod koji prolazi koridorom glavne mjesne prometnice unutar prostora obuhvata Plana.

(3) Gradnji novih građevina ne može se pristupiti ukoliko nije osiguran odgovarajući priključak na vodovodnu mrežu.

Članak 37.

(1) Trase vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi lokacijskom dozvolom na temelju projektne dokumentacije, vodeći računa o postojećem sustavu vodoopskrbe, potrebama razvoja područja važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

(2) Planom se planira izvedba vodovodne mreže promjera cjevovoda 1 150 mm s ciljem priključivanja cijelog prostora obuhvata Plana na vodoopskrbni sustav.

(3) Građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica. Prije izgradnje novih prometnica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodoopskrbne cjevovode.

(4) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante na vanjskom rubu pješačke staze na razmaku od 80 m.

3.3.1.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Članak 38.

(1) Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu 2.3. Vodnogospodarski sustav.

(2) Planiran je razdjelni sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Članak 39.

(1) Prikupljanje sanitarnih otpadnih voda iz građevina vršit će se preko gravitacione mreže promjera 1 400 mm do crpne stanice, a tlačnom mrežom promjera 1 200 mm do spoja na planirani glavni kolektor koji prolazi koridorom glavne mjesne prometnice.

(2) U slučaju izgradnje novih građevina prije izvedbe planiranog kolektora, iznimno se do izgradnje planiranog kolektora dopušta privremeno rješavanje problema odvodnje otpadnih voda putem pojedinačnih sabirnih jama i po potrebi uređaja za pročišćavanje. Nakon izvedbe planiranog kolektora sve građevine moraju biti priključene na sustav odvodnje.

(3) Gradnji novih građevina nakon izvedbe planiranog kolektora ne može se pristupiti ukoliko nije osiguran odgovarajući priključak na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Članak 40.

(1) Krovne oborinske vode upuštat će se u teren, s izvedbom upojnih bunara na mjestima gdje je veća koncentracija dotoka oborinskih voda.

(2) Oborinske vode s glavne mjesne prometnice prikupljat će se sustavom zatvorene odvodnje, koji će se biti spojen na postojeći uređaj za pročišćavanje oborinskih voda državne prometnice POV 1. U uređaju POV 1 oborinske vode se pročišćavaju za ispuštanje u vode II. kategorije. Ispuštanje pročišćene vode vrši se preko postojećeg upojnog kanala (perforirana betonska cijev 1 1000 mm) i postojeće upojne građevine IOV 1, dimenzija 6x6x4 m.

(3) Građevine za pročišćavanje i ispuštanje oborinskih voda iz prethodnog Stavka, kao dio državne prometnice, trebaju biti obrađene uvjetima iz članka 24. ove Odluke.

(4) Oborinske vode sa sabirne prometnice S1, operativnih platoa i parkirališta sjeverno od glavne mjesne prometnice, prikupljat će se sustavom zatvorene odvodnje, koji će se biti spojen na planirani uređaj za pročišćavanje oborinskih voda POV 2. Oborinske vode, pročišćene za ispuštanje u vode II. kategorije, ispuštaju se u okolni teren preko planirane upojne građevine IOV 2.

(5) Građevine za pročišćavanje i ispuštanje oborinskih voda iz prethodnog Stavka trebaju biti obrađene uvjetima iz članka 24. ove Odluke.

(6) Oborinske vode sa sabirnih prometnica S2 i S3, operativnih platoa i parkirališta južno od glavne mjesne prometnice, prikupljat će se sustavom zatvorene odvodnje, koji će se biti spojen na planirani uređaj za pročišćavanje oborinskih voda POV 3. Oborinske vode, pročišćene za ispuštanje u vode II. kategorije, ispuštaju se u okolni teren preko planirane upojne građevine IOV 3.

(7) Razvod mreže oborinske odvodnje uskladit će se sa nagibom cestovnih površina.

Članak 41.

(1) Lokacijskim dozvolama potrebno je utvrditi točne trase i lokacije svih vodova, građevina i uređaja u sustavu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

(2) Sustav odvodnje otpadnih voda potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica. Prije izgradnje novih prometnica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi sustav odvodnje otpadnih voda.

(3) Na svim priključcima građevina i lomovima trase kanalizacije izvest će se revizijska okna min. gabarita 1,0/ 1,0 m, s poklopcem 0,6/0,6 mm.

3.3.2. Energetski sustav

3.3.2.1. Elektroenergetska mreža

Članak 42.

(1) Elektroopskrbni sustav potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu 2.2 Energetski sustav.

(2) Vršna snaga za prostor u obuhvatu Plana procijenjena je na cca. 2.000 kVA, pa je za njegovo napajanje električnom energijom potrebno izgraditi dvije kabelske trafostanice TS 10(20)/0,42 kV s transformatorom.

(3) Kupci električne energije, koji trebaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz trafostanica planiranih ovim Planom (TS 1 i TS 2), trebaju osigurati lokaciju za novu trafostanicu na vlastitoj građevnoj čestici. Te trafostanice mogu se graditi kao samostojeći objekti ili ugraditi u građevinu osnovne namjene ili pomoćnu građevinu.

(4) Nove trafostanice TS 1 i TS 2 treba izgraditi kao samostojeće objekte na vlastitoj građevnoj čestici minimalnih dimenzija 5,2x7,4m. Trafostanica mora biti udaljena od ruba građevne čestice minimalno 3 m.

(5) Lokacijskim dozvolama potrebno je utvrditi točne lokacije trafostanica.

(6) Gradnji novih građevina ne može se pristupiti ukoliko nije osiguran odgovarajući priključak na elektroopskrbni sustav.

Članak 43.

(1) Trasa srednjenaponskog kabela 10(20) kV za nove trafostanice ide od postojećih SN kabela za TS čvor Autoput do novih TS i od novih TS do postojećeg kabela za TS 10/20/0,4kV Vrbovsko, zatvorena petlja.

(2) Lokacijskim dozvolama potrebno je utvrditi točne trase srednjenaponskih kabela, koje mogu odstupati od planiranih trasa, uz obrazloženje kroz projektnu dokumentaciju.

(3) Niskonaponski priključci iz trafostanica do budućih građevina izvode se, gdje je to moguće, ispod pješačke staze s jedne ili obje strane pristupne prometnice.

(4) Javna rasvjeta prometnica izvodi se na vanjskom rubu pješačke staze sa jedne ili obje strane prometnice. Razmještaj stupova uvjetovan je razmještajem parkirališta i prometnica.

(5) Sva križanja s drugim instalacijama i prometnicama izvode se prema tehničkim propisima.

3.3.2.2. Opskrba plinom

Članak 44.

(1) Polaganje plinske distributivne mreže obavezno je u sustavu izgradnje novih prometnica obuhvaćenih ovim Planom.

(2) Ako se razvodna plinska mreža postavlja izvan javnih prometnih površina potrebno ju je zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda.

(3) Razmaci od podzemnih instalacija određuju se obzirom na promjer cijevi i važnost djelovanja.

 (4) Priključke do građevina budućih korisnika treba graditi podzemno.

(5) Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije može biti u samostojećim ili fasadnim ormarićima. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan građevina.

(6) Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na mjestu pogodnom za pristup ovlaštenim djelatnicima distributera plina.

Članak 45.

Do realizacije koncepta plinifikacije Primorsko-goranske županije prirodnim plinom, izgradnja plinske distributivne mreže mora podržati prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina. Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja, a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

4. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 46.

(1) Planom je predviđeno uređenje javnih zelenih površina oko okretišta na slijepom završetku sabirne prometnice S2.

(2) Kod uređenja javnih zelenih površina potrebno je sačuvati postojeće vrijedno zelenilo, te ga nadopunjavati autohtonim raslinjem u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja i zaštite okoliša.

5. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 47.

(1) U obuhvatu Plana nema dijelova kulturnih dobara zaštićenih prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99, 151/03, 157/03).

(2) Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo, u skladu s člankom 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 48.

(1) U obuhvatu Plana nema dijelova prirode zaštićenih prema Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05).

(2) Prirodu treba štititi očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitom prirodnih vrijednosti; a to su zaštićena područja, zaštićene svojte, te zaštićeni minerali i fosili.

(3) Otkriće svakog minerala i/ili fosila koji bi mogao predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost Zakona o zaštiti prirode, obvezno prijaviti Upravi za zaštitu prirode Ministarstva kulture u roku 8 dana.

(4) Ekološki vrijedna područja treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te mjerama očuvanja stanišnih tipova (»Narodne novine« broj 7/06).

(5) Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

(6) Pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, ta održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.

6. Postupanje s otpadom

Članak 49.

(1) Gospodarenje otpadom razumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovog štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po gospodarskim načelima.

(2) Postupanje s otpadom razumijeva: skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, uporabu, zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina, te nadzor.

(3) S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne: opasnost za ljudsko zdravlje; opasnost za biljni i životinjski svijet; onečišćenje okoliša (voda, mora, tla, zraka) iznad propisanih graničnih vrijednosti; nekontrolirano odlaganje i spaljivanje; nastajanje eksplozije i požara; stvaranje buke i neugodnih mirisa; pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka te razvoj patogenih mikroorganizama; narušavanje javnog reda i mira.

Članak 50.

(1) Unutar područja obuhvata plana predviđeno je organizirano prikupljanje otpada odvojeno po vrstama u odgovarajućim kontejnerima. Javno komunalno poduzeće »Komunalac« d.o.o. iz Vrbovskog vrši skupljanje, odvoz i odlaganje otpada.

(2) Lokacije kontejnera za prikupljanje i sortiranje otpadaka trebaju imati direktni pristup s kolnih površina.

(3) Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Članak 51.

Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi zakona i propisa:

- Zakon o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/05 i 111/06),

- Pravilnik o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/ 96),

- Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne novine« broj 123/97 i 112/01),

- Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (»Narodne novine« broj 32/98),

- Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (»Narodne novine« broj 50/05),

- Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (»Narodne novine« broj 97/05 i 115/05),

- Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (»Narodne novine« broj 155/05),

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (»Narodne novine« broj 40/06),

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (»Narodne novine« broj 124/06),

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (»Narodne novine« broj 133/06),

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (»Narodne novine« broj 136/06),

- Pravilnik o gospodarenju otpadom (»Narodne novine« broj 23/07) i drugi.

Članak 52.

(1) Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su se pridržavati principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom, a oni se svode na:

- izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja,

- razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka,

- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,

- sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom,

- odlaganje otpada na postojeće odlagalište,

- saniranje otpadom onečišćenih površina.

(2) Svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigurati prostor za privremeno skladištenje vlastitog otpada koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija, te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.

(3) Prostori za privremeno skladištenje otpada moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada.

Članak 53.

(1) Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada.

(2) Županija je odgovorna za gospodarenje svim vrstama otpada (osim opasnog otpada).

(3) Grad je odgovoran za gospodarenje komunalnim otpadom.

Članak 54.

(1) Opasni otpad je propisan Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (»Narodne novine« broj 50/05).

(2) Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava.

(3) Posebna kategorija otpada je: ambalaža i ambalažni otpad, otpadni električki i elektronički uređaji i oprema, vozila kojima je istekao vijek trajanja, otpadne baterije i akumulatori koji sadrže određene opasne tvari, otpadne gume, infektivni otpad iz zdravstvenih ustanova, otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina i otpadna ulja; te se gospodarenje njime propisuje posebnim propisima. Posebna kategorija otpada bit će evidentirana prema vrsti i mjestu nastanka.

7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 55.

(1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.

(2) Ovim Planom određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu vode, tla, zraka i krajobraza, zaštitu od buke i mjere posebne zaštite.

(3) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Članak 56.

Unutar građevinskog područja Grada Vrbovskog, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u naselju.

7.1. Zaštita voda

Članak 57.

(1) Zaštita voda na području obuhvata Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće podzemnih i površinskih voda i potencijalnim izvorima zagađenja kao što su: neprimjereno skladištenje građevinskog, komunalnog, opasnog i rezidualnog biljnog i zemljanog otpada, neprimjereno riješen problem odvodnje otpadnih voda i voda s prometnica i radnih površina, upotreba neprikladnih sredstava za održavanje infrastrukturnih elemenata, te soljenje prometnica protiv smrzavanja.

(2) Otpadne vode moraju se ispuštati u lokalni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda prema odredbama iz poglavlja 3.3.1.2. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda.

(3) Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju.

(4) Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih površina moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na sustav javne odvodnje ili nakon pročišćavanja ispustiti disperzno u podzemlje.

(5) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

(6) U slučaju izgradnje novih građevina prije izvedbe planiranog kolektora, iznimno se do izgradnje planiranog kolektora dopušta privremeno rješavanje problema odvodnje otpadnih voda putem pojedinačnih sabirnih jama i po potrebi uređaja za pročišćavanje. Položaj uređaja potrebno je utvrditi lokacijskim dozvolama pojedinih građevinskih čestica.

7.2. Zaštita tla

Članak 58.

(1) Kako je tlo u prostoru obuhvata Plana utjecajem zahvata pri izgradnji - sječe drveća, uklanjanja vegetacije, izvedbe zemljanih radova, niveliranja terena i sličnog, podložnije ispiranju, eroziji i ljetnom pregrijavanju, nužne su mjere kojima bi se navedene promjene spriječile ili svele na prihvatljivu razinu.

(2) Tokom korištenja gospodarske zone tlo je podložno pojavi erozije i onečišćenjima uslijed povećanog broja automobila, neprikladno riješenog parkiranja, neprimjereno riješenog problema odvodnje otpadnih voda, voda s prometnica i voda s radnih površina, upotrebe neprikladnih sredstava za održavanje infrastrukturnih elemenata, te uslijed soljenja prometnica protiv smrzavanja, pa je potrebno provođenje mjera kojima bi se navedeni utjecaji spriječili ili sveli na prihvatljivu razinu.

Članak 59.

(1) Tlo u obuhvatu Plana je geotehničkim zoniranjem svrstano u tlo I. grupe - tlo krša, što je prikazano na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

(2) U toj zoni karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom. Teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima. Upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti je dobra, a mogućnost erozije vrlo mala. Teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleološke pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine.

7.3. Zaštita zraka

Članak 60.

Zaštita zraka provodi se sukladno Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04), Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 21/07), Uredbi o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96 i 2/97) i prema mjerama propisanim u PPUG-u Vrbovskog.

Članak 61.

(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečiščujućih tvari u zrak. Suglasno zakonskoj regulativi potrebno je provoditi imisijski i emisijski monitoring zraka, te poduzimati potrebne mjere za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.

(2) Sadržaji planirani u obuhvatu Plana moraju svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka.

(3) Uređaji za loženje unutar poslovnih i ostalih pratećih građevina, ovisno o toplinskom kapacitetu i vrsti goriva, podliježu redovitom inspekcijskom nadzoru, a mjerenja trebaju biti u skladu s Uredbom o GVE onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

7.4. Zaštita od buke

Članak 62.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) i Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (»Narodne novine« broj 145/04).

Članak 63.

(1) Na granici građevinske čestice, na površini gospodarske namjene - poslovne, buka ne smije prelaziti 80 dB.

(2) Na granici zone poslovne namjene buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči.

Članak 64.

(1) Temeljem odredbi Zakona o zaštiti od buke treba donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljena razina buke, ovisno o namjeni prostora, ''Kartu buke'' i po potrebi ''Akcijski plan''.

(2) Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke ili se njena razina smanjiti na dopuštenu razinu. Pri planiranju građevina i sadržaja što predstavljaju potencijalan izvor buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor (npr. promjena radnog vremena ugostiteljskih lokala i sl.).

(3) Mjere zaštite od buke obuhvaćaju:

- odabir i uporaba malobučnih strojeva, uređaja i sredstava za rad i transport,

- promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitanata) i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitanata),

- izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori,

- primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,

- akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,

- povremeno ograničenje emisije zvuka.

(4) Zaštita od buke provodi se danonoćno.

7.5. Zaštita krajobraza

Članak 65.

(1) Vizualna kvaliteta krajobraza i očuvani okoliš čine značajan resurs prostora Gorskog kotara unutar kojeg je smješten prostor obuhvata Plana. Prirodni krajobraz štitit će se tako da se sačuvaju prirodna slika prostora i estetske vrijednosti krajobraza.

(2) Provođenjem plana korištenja i namjene prostora, te mjerama očuvanja krajobraznih vrijednosti na području Plana racionalizirati će se korištenje građevinskog zemljišta, sačuvati prirodne karakteristike prostora, te aktivirati dosad nekorišteni dio gradskog prostora.

(3) Planirane građevine i infrastrukturne koridore (ceste i sl.) treba projektirati i graditi na način da što manje oštećuju krajolik.

7.6. Posebne mjere zaštite

Članak 66.

(1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima. Zahtjev za zaštitu od požara moraju biti utvrđeni u Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama, uz kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrogasnih pojaseva na prostoru Grada Vrbovskog.

(2) Projektiranje građevina, s aspekta zaštite od požara, provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

Članak 67.

(1) Građevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti posebne mjere zaštite od požara odredit će se na osnovi procjene iz stavka (1) prethodnog članka.

(2) Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležne Policijske uprave za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u prostoru na građevinama, određenim prema tim popisima.

(3) Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, prema posebnim propisima.

Članak 68.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen po posebnom propisu.

Članak 69.

Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno posebnim propisima.

Članak 70.

(1) Prema procjeni ugroženosti civilne zaštite u Gradu Vrbovskom ne postoji obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske.

(2) Sklanjanje ljudi se osigurava privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Grad Vrbovskog.

(3) Zakloni se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od podruma zgrade niti u plavnim područjima.

Članak 71.

(1) U svrhu zaštite od potresa potrebno je, u suradnji sa nadležnim državnim tijelom, primjenjivati Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/83, 36/85 i 42/86), te osobito uvažavati činjenicu da se Grad Vrbovsko nalazi u zoni VIIo seizmičnosti prema MCS skali.

(2) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

Članak 72.

(1) U svrhu zaštite od rušenja prilikom projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.

(2) Planirane prometnice moraju se projektirati u skladu s posebnim propisima i na način da ih eventualno rušenje građevina ne blokira, te da bude omogućena nesmetana evakuacija ljudi i pristup interventnih vozila.

8. Mjere provedbe plana

Članak 73.

(1) Gradnji građevina odnosno uređenju površina na građevinskim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture, te uređenja javnih površina, uz izuzetke vezane uz izgradnju planiranog kolektora trasom glavne mjesne prometnice, a koji su obrađeni u članku 39. ove Odluke.

(2) Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je poštivati odredbe Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05).

(3) U obuhvatu Plana nema građevina čija namjena je protivna planiranoj.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 74.

Plan je ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Vrbovskog i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Vrbovskog.

Članak 75.

Plan je izrađen u četiri izvornika koji se dostavljaju i čuvaju u:

- Jedinstvenom upravnom odjelu - Odsjek za komunalni sustav i gospodarstvo Grada Vrbovskog,

- Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Vrbovsko,

- Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije,

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

U dokumentaciju Plana svatko ima pravo uvida.

Članak 76.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-01/07-01-40

Ur. broj: 2193-01-03/07-01

Vrbovsko, 30. srpnja 2007.

GRADSKO VIJEĆE GRADA VRBOVSKOG

Predsjednik
Gradskog vijeća
Slavko Medved, ing., v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr