SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XV. - broj 31. Utorak, 14. kolovoza 2007.
GRAD VRBOVSKO
24

24.

Na temelju članka 26b. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/ 00, 32/02 i 100/04), članka 185. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Vrbovskog (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 41/05), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Vrbovskog (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 16/07), članka 29. Statuta Grada Vrbovskog (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 26/01 i 22/06) i uz prethodnu suglasnost Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostave Vrbovsko, Klasa: 350-07/07-01/03, Ur. broj: 2170-87-07-5 od 13. lipnja 2007. godine, Gradsko vijeće Grada Vrbovskog na sjednici održanoj dana 30. srpnja 2007. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU-8
skijalište Bijela Kosa 1 - centar za zimske sportove

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU-8 Skijalište Bijela Kosa 1- Centar za zimske sportove (u daljnjem tekstu: Plan).

Članak 2.

Plan je sadržan u elaboratu koji je sastavni dio ove Odluke i sastoji se od:

I. OBRAZLOŽENJE

0. UVOD

1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI ZONE IZDVOJENE NAMJENE U PROSTORU

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.1.1.1. Geografska obilježja prostora obuhvata Plana

1.1.1.2. Površina obuhvata plana

1.1.1.3. Stanovništvo

1.1.1.4. Analiza postojeće prostorne strukture prostora obuhvata Plana

1.1.1.5. Prirodne osobitosti

1.1.1.6. Stanje okoliša

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.3.1. Promet

1.1.3.2. Vodoopskrba

1.1.3.3. Odvodnja otpadnih voda

1.1.3.4. Elektroopskrba

1.1.3.5. Telekomunikacije

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja

1.1.5.1. Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske

1.1.5.2. Prostorni plan Primorsko-goranske županije

1.1.5.3. Prostorni plan uređenja Grada Vrbovskog

1.1.6. Ocjene mogućnosti i ograničenja u odnosu na gospodarske podatke i prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA GRADSKOG ZNAČAJA

2.1.1. Odabir prostorne i gospodarske strukture

2.1.2. Prometna i komunalna infrastruktura

2.1.3. Očuvanje prostornih posebnosti zone posebne namjene

2.1.3.1. Negativni utjecaji tijekom izgradnje skijališta

2.1.3.2. Negativni utjecaji tijekom korištenja skijališta

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA ZONE IZDVOJENE NAMJENE

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeće i planirano obilježje izgrađene strukture, vrijednost i posebnost krajobraza te prirodnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja zone izdvojene namjene i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA

3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA

3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJE POVRŠINA

3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA

3.4.1. Prometna i ulična mreža

3.4.2. Javno parkiralište

3.4.3. Žičara

3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

3.5.1. Telekomunikacijska mreža

3.5.1.1. Telekomunikacije u fiksnoj mreži

3.5.1.2. Telekomunikacije u pokretnoj mreži

3.5.2. Vodnogospodarski sustav

3.5.2.1. Vodoopskrba

3.5.2.2. Akumulacijski bazeni i vodeni topovi za izradu snijega

3.5.2.3. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

3.5.3. Energetski sustav

3.5.3.1. TS 10(20)/0,42kV

3.5.3.2. Trasa srednjenaponskog (SN) kabela

3.5.3.3. Trasa niskonaponskog (NN) kabela

3.5.3.4. Javna rasvjeta

3.5.3.5. Rezervni izvor napajanja

3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

3.6.1.1. Uvjeti i način gradnje sportsko-rekreacijskih građevina na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R1, R2, R4)

3.6.1.2. Uvjeti i način gradnje pratećih građevina na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R3)

3.6.1.3. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

3.7.1. Zaštita voda

3.7.2. Zaštita tla

3.7.3. Zaštita zraka

3.7.4. Zaštita od buke

3.7.5. Zaštita šuma

3.7.6. Zaštita biljnog i životinjskog svijeta

3.7.7. Zaštita krajobraza

3.7.8. Postupanje s otpadom

3.7.9. Posebne mjere zaštite

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

2. Uvjeti smještaja sportsko-rekreacijskih građevina na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R1, R2, R4)

3. Uvjeti smještaja pratećih građevina na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R3)

3.1. Uvjeti formiranja građevne čestice

3.2. Uvjeti smještaja građevina na građevnoj čestici

3.3. Uvjeti oblikovanja građevina

3.4. Uvjeti uređenja građevnih čestica

3.5. Uvjeti smještaja vozila

4. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

4.1.1. Prometna i ulična mreža

4.1.2. Javno parkiralište

4.1.3. Žičara

4.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

4.2.1. Telekomunikacije u fiksnoj mreži

4.2.2. Telekomunikacije u pokretnoj mreži

4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

4.3.1. Vodnogospodarski sustav

4.3.1.1. Vodoopskrba

4.3.1.2. Akumulacijski bazeni i vodeni topovi za izradu snijega

4.3.1.3. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

4.3.2. Energetski sustav

5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

6. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

7. Postupanje s otpadom

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

8.1. Zaštita voda

8.2. Zaštita tla

8.3. Zaštita zraka

8.4. Zaštita od buke

8.5. Zaštita šuma

8.6. Zaštita biljnog i životinjskog svijeta

8.7. Zaštita krajobraza

8.8. Posebne mjere zaštite

9. Mjere provedbe plana

9.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

III. GRAFIČKI DIO

1. NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA M 1:5000

2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

PROMET I TELEKOMUNIKACIJE M 1:5000

2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

ENERGETSKI SUSTAV M 1:5000

2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV M 1:5000

3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA M 1:5000

4. NAČIN I UVJETI GRADNJE M 1:5000

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 3.

(1) Plan se provodi posredno.

(2) Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 183,25 ha.

Članak 4.

(1) Namjena prostora na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:

1. sportsko-rekreacijska - skijalište (R1)

2. sportsko-rekreacijska - skijalište za početnike (R2)

3. sportsko-rekreacijska - prateći sadržaji (R3)

4. sportsko-rekreacijska - širi prostor skijališta (R4)

5. vodne površine (V)

6. zelene površine - šuma(Z1)

7. zelene površine - park (Z2)

8. prometne površine

9. javno parkiralište (P)

10. infrastrukturne površine (IS)

(2) Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu 1. Namjena i korištenje površina.

Članak 5.

(1) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R1, R2, R3, R4) moguća je izgradnja skijaških staza s pripadajućom opremom, skijaških staza za početnike s pripadajućom opremom, pratećih površina i građevina, vučnica i stajališta žičara s pratećom opremom. Također je moguća gradnja kioska (tipski elementi, koji nisu čvrsto vezani za tlo, s ugostiteljskim i trgovačkim sadržajima) za čiji smještaj, u grafičkom dijelu Plana, nije posebno utvrđivana lokacija. U ciljnoj ravnini moguće je privremeno postavljanje pomičnog gledališta u slučaju održavanja natjecateljskih utrka i sličnih prigoda. Izvan skijaške sezone moguće je ove površine koristiti i za druge rekreativne aktivnosti.

(2) Vodne površine (V) su akumulacijski bazeni za potrebe izrade snijega, a smješteni su u prirodnim depresijama terena.

(3) Na javnim zelenim površinama - šuma (Z1) su površine prirodne šume kojima gospodare Hrvatske šume, Uprava šuma, podružnica Delnice; a na zelenim površinama - park (Z2) su uređene šumske i parkovne površine.

(4) Prometne površine namijenjene se izgradnji kolnih, kolno-pješačkih, pješačkih i servisnih prometnica, tunela , te komunalno-infrastrukturnih sustava.

(5) Javne parkirališne površine (P) namijenjene su parkiranju osobnih vozila i autobusa posjetitelja.

(6) Infrastrukturne površine (IS) obuhvaćaju koridor žičare i namijenjene su izgradnji žičara i njihovih pratećih sadržaja.

(7) Na površinama svih namjena mogu se graditi infrastrukturne građevine (trafostanice, vodospreme, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje...), te prometna, komunalna i telekomunikacijska infrastruktura.

2. Uvjeti smještaja sportsko-rekreacijskih građevina na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R1, R2, R4)

Članak 6.

(1) Planom je predviđena gradnja novih sportsko- rekreacijskih građevina na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R1, R2, R4).

(2) Sportsko-rekreacijske građevine predviđene ovim Planom su skijaške staze s pripadajućom opremom i fiksnim gledalištem, te skijaške staze za početnike s pripadajućom opremom.

Članak 7.

(1) Površine sportsko-rekreacijske namjene - skijalište (R1.1) namijenjene su izgradnji pet skijaških staza s pripadajućom opremom.

(2) Površina sportsko-rekreacijske namjene - skijalište (R1.2) namijenjena je izgradnji tribina na terenu ili izgrađenoj konstrukciji, bez zatvorenih dijelova, visine do 10,0 m.

(3) Površina sportsko-rekreacijske namjene - skijalište za početnike (R2) namijenjena je izgradnji skijaške staze za početnike (baby lift) s pripadajućom opremom.

(4) Sve skijaške staze su međusobno povezane osniježenim pojasevima.

(5) Površine sportsko-rekreacijske namjene - širi prostor skijališta (R4) predstavljaju površinu za moguće proširenje skijališta ovisno o tehničkim zahtjevima staza za pojedine skijaške discipline, a njime će biti provedena elektroopskrbna mreža, vodoopskrbna mreža i zasunska okna za potrebe topova za izradu snijega.

Članak 8.

(1) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R1, R2, R4) moguća je izgradnja vučnica i stajališta žičara s pratećom opremom.

(2) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R1, R2, R4) moguće je, u ciljnoj ravnini, privremeno postavljanje pomičnog gledališta u slučaju održavanja natjecateljskih utrka i sličnih prigoda.

(3) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R4) moguća je gradnja kioska (tipski elementi, koji nisu čvrsto vezani za tlo, s ugostiteljskim i trgovačkim sadržajima) za čiji smještaj, u grafičkom dijelu Plana, nije posebno utvrđivana lokacija.

(4) Maksimalna BRP i točne lokacije svih kioska na površinama sportsko-rekreacijske namjene bit će određena detaljnim planovima uređenja.

Članak 9.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija za gradnju na površinama sportsko- rekreacijske namjene (R1, R2, R4) osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.

3. Uvjeti smještaja pratećih građevina na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R3)

Članak 10.

(1) Planom je predviđena gradnja novih pratećih građevina na površinama sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3).

(2) Prateće građevine predviđene ovim Planom su građevine čija je namjena (ugostiteljsko-turistička, komunalno-servisna, trgovačka, uslužna i sl.) u funkciji osnovne (sportsko-rekreacijske) namjene skijališta.

Članak 11.

(1) Površine sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3.1) namijenjene su izgradnji pratećih građevina s ugostiteljsko-turističkim, trgovačkim, uslužnim, komunalno-servisnim i sl. sadržajima.

 (2) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3.1) potrebno je osigurati parkirališne površine za zaposlenike Centra za zimske sportove.

(3) U sklopu pratećih građevina moguća je izgradnja bazenskih i wellness sadržaja.

(4) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3.1) dozvoljena je izgradnja smještajnih kapaciteta (soba i apartmana) u pratećim građevinama. Smještajni kapaciteti iznose maksimalno 120 ležaja/ha građevne čestice.

Članak 12.

(1) Površina sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3.2) namijenjena je izgradnji pratećih građevina s ugostiteljsko-turističkim, trgovačkim, uslužnim i sl. sadržajima.

(2) U sklopu pratećih građevina moguća je izgradnja bazenskih i wellness sadržaja.

(3) Na površini sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3.2) dozvoljena je izgradnja smještajnih kapaciteta (soba i apartmana) u građevinama osnovne namjene. Smještajni kapaciteti iznose maksimalno 120 ležaja/ha građevne čestice.

Članak 13.

(1) Površina sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3.3) namijenjena je izgradnji prateće građevine s ugostiteljsko-turističkim sadržajima (restorana). U podrumu restorana moguće je smjestiti garažno mjesto za stroj za pripremu staze.

(2) Na površini sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3.3) nije dozvoljena izgradnja smještajnih kapaciteta.

Članak 14.

(1) Zatvorene građevine mogu se graditi na površinama sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3).

(2) Ukupna BRP zatvorenih građevina na površinama sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3) bit će određena detaljnim planovima uređenja.

Članak 15.

Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija za gradnju na površinama sportsko- rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3) osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.

3.1. Uvjeti formiranja građevne čestice

Članak 16.

(1) Najmanja dopuštena veličina građevne čestice je 1.000 m2, a najveća 3.000 m2.

(2) Najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20 m.

(3) Najveći dopušteni omjer širine i duljine građevne čestice je 1:5.

(4) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,6.

(5) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice je 1,0.

(6) Najmanje 20% građevne čestice mora biti uređena zelena površina bez namjene.

Članak 17.

(1) Građevne čestice na površinama sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3), osim na površini (R3.3), moraju imati osiguran neposredan kolni pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine od 5,5 m. Građevne čestice na površini (R3.3) imaju osiguran pristup zaposlenika, posjetitelja i opskrbe žičarom.

(2) Prilaz interventnih vozila treba omogućiti prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema važećim zakonima i propisima. Građevne čestice na površini (R3.3) imaju osiguran pristup interventnih vozila s kolno- pješačke prometnice udaljene od zone cca 20 m.

(3) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj cesta različitog značaja, pristup te građevne čestice na cestu ostvaruje se preko ceste nižeg značaja.

3.2. Uvjeti smještaja građevina na građevnoj čestici

Članak 18.

(1) Na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina u obliku pojedinačne građevine ili složene građevine (građevnog sklopa).

(2) Građevina se mora smjestiti unutar gradivog dijela čestice.

(3) Na dijelovima građevne čestice prema regulacijskom pravcu (granici građevne čestice prema prometnim i javnim parkirališnim površinama), granica gradivog dijela čestice udaljena je od regulacijskog pravca najmanje 6,0 m.

(4) Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 4,0 m, odnosno najmanje pola visine građevine za građevine više od 8,0 m.

3.3. Uvjeti oblikovanja građevina

Članak 19.

(1) Najveća dopuštena visina građevine je prizemlje s podrumom i potkrovljem, tj. 3 etaže.

(2) Gornja kota stropne konstrukcije podruma može se nalaziti na visini od 1,0 m od najniže kote okolnog uređenog terena.

(3) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,0 m od najniže kote uređenog terena do sljemena.

(4) Građevine se izvode na samostojeći način.

(5) Zabranjena je izgradnja međuetaža i galerija unutar visine etaže.

Članak 20.

(1) Građevine treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja takvih građevina, uz upotrebu postojanih materijala, te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima iz stavka 1. ovog članka.

(3) Krovište građevine može biti ravno ili koso, vrste pokrova i broja streha kojeg predviđaju projektno rješenje i usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

(4) Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje, te kolektore sunčeve energije.

(5) Maksimalni nagib krova je 40o.

(6) Arhitektonskim oblikovanjem građevina potrebno je po mogućnosti akceptirati prirodna obilježja zatečenog terena. Građevine planirane na padinama terena moguće je oblikovati kaskadno s ciljem što manje devastacije terena.

3.4. Uvjeti uređenja građevnih čestica

Članak 21.

(1) Najmanje 20% površine građevne čestice potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

(2) Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila iz stavka 1. ovog članka.

(3) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.

Članak 22.

(1) S obzirom na konfiguraciju terena moguće je oblikovanje terena i savladavanje razlike između različitih nivoa terena izvedbom nasipa i potpornih zidova najviše visine do 2,0 m. U slučaju potrebe izvedbe viših potpornih zidova, oni se izvode kaskadno na minimalnoj tlocrtnoj udaljenosti od 1,5 m i s najvišom visinom pojedinog zida od 2,0 m, a plohe između zidova se ozelenjavaju.

(2) Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled zone i ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.

(3) Kote prilaza pojedinim građevnim česticama poslovne namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste i koti okolnog terena.

Članak 23.

(1) Građevne čestice mogu se ograđivati ogradom.

(2) Ograde se grade od kamena, betona, opeke, metala, drveta ili zelenog nasada (živice), najveće dopuštene visine 2,0 m.

(3) Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od drveta, pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izveden kao zeleni nasad (živica).

(4) Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema unutrašnjoj strani (na građevnu česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.

3.5. Uvjeti smještaja vozila

Članak 24.

(1) Javne parkirališne površine (P) namijenjene su parkiranju osobnih vozila i autobusa posjetitelja.

(2) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3.1) potrebno je osigurati parkirališne površine za zaposlenike Centra za zimske sportove. Detaljnim planom uređenja potrebno je utvrditi potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta za osobna i teretna vozila.

(3) Ako se gradnji pratećih građevina pristupa prije nego su funkciji privedene parkirališne površine iz stavka 1. i 2. ovog članka, potreban broj PGM za zaposlenike i/ ili posjetitelje potrebno je osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.

(4) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama i određuje se prema sljedećoj tablici:

NAMJENA
GRAĐEVINE

BROJ MJESTA
NA:

POTREBAN BROJ
PGM

UGOSTITELJSTVO

30 - 50 m2 korisnog prostora
50 do 100 m2 korisnog prostora
1000 m2 korisnog
prostora
1 zaposlenik


7
9
10
0,5

TRGOVINA

50 - 100 m2 korisnog prostora
1000 m2 korisnog
prostora
1 zaposlenik


7
40
0,5

UREDSKI
PROSTORI

1000 m2 korisnog
prostora
10 zaposlenih

20
7

USLUGE

1000 m2 korisnog
prostora
1 zaposlenik

40
0,5

SERVISNE
GRAĐEVINE I SPREMIŠTA

1 zaposlenik

0,5

(5) Parkirališta treba izvesti u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05), tj. osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti potrebno je osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Članak 25.

Parkirališta se mogu uređivati na terenu ili na ravnim krovovima pratećih građevina.

Članak 26.

(1) Garaža se može graditi u podrumu, suterenu ili prizemlju prateće građevine.

(2) Visina garažne etaže ne smije biti manja od 2,2 m i mora zadovoljavati visinu potrebnu za smještaj vozila.

4. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

4.1.1. Prometna i ulična mreža

Članak 27.

U kartografskom prikazu 2.1. Promet, pošta i telekomunikacije utvrđene su trase postojećih i planiranih prometnica u obuhvatu Plana.

Članak 28.

(1) Prometna mreža u obuhvatu Plana sastoji se od dijela postojećih nerazvrstanih prometnica i novoplaniranih prometnica.

(2) Planom su definirane sljedeće vrste prometnica s navedenim koridorima:

- kolne prometnice - 10 m,

- kolno-pješačke prometnice - 8 m,

- pješačke prometnice (staze, rampe, stubišta) - 4 m.

(3) Kolno-pješačke prometnice unutar prostora skijališta tunelima se vode ispod površine skijališta. Iznimno se do izgradnje tunela omogućava zatvaranje tih prometnica za vrijeme trajanja skijaške sezone i korištenja skijališta.

Članak 29.

(1) Profili prometnica planiranih ovim Planom su:

- širina kolnika min 5,5 m,

- širina pješačkog nogostupa min 1,6 m, barem jednostrano,

- širina pješačkih staza, rampi i stubišta min. 2,4 m.

(2) Zadržane postojeće prometnice koje ne ispunjavaju navedene zahtjeve nužno je rekonstruirati u skladu s tim zahtjevima.

Članak 30.

(1) Prometna mreža na površinama sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3) bit će određena detaljnim planovima uređenja.

(2) Kolnik prometnice na površinama sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3) mora imati najmanju širinu 4,5 m za jednosmjerni promet, a 5,5 m za dvosmjerni promet.

(3) Samo jedna kolna traka može se izgraditi izuzetno na preglednom dijelu ulice, pod uvjetom da se na svakih 250 m uredi ugibalište ili u slijepim ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu, odnosno 50 m na nepreglednom dijelu.

(4) Uz prometnice predviđa se uređenje nogostupa za kretanje pješaka, u širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 1,0 m.

Članak 31.

Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja na koje postoji neposredan kolni pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica.

Članak 32.

(1) Najmanja udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne može biti manja od one određene zakonskim propisima.

(2) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.

(3) Ovisno o kategoriji prometnice, definiraju se pojedini elementi poprečnog presjeka ceste u skladu s važećim Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (»Narodne novine« broj 110/01).

(4) Poprečni presjek prometnice čine: kruna ceste, kolnik, prometni trakovi, rubni trakovi, razdjelni pojas, zaustavni trak, bankina, nogostup i vanjski pojas (nasip/ usjek, odvodnji jarci, uporni i potporni zidovi).

(5) Minimalna širina prometnog traka za motorni promet iznosi 2,75 m.

Članak 33.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05), tj. bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 34.

Građevne čestice moraju imati neposredan priključak na javnu prometnu površinu u skladu s člankom 17. ove Odluke.

4.1.2. Javno parkiralište

Članak 35.

(1) Javno parkiralište (P) koristit će isključivo posjetitelji Centra za zimske sportove, a bit će uređeno kao parkiralište na terenu.

(2) Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta definiran je PPUG-om Vrbovskog i iznosi 0,3 parkirališno-garažnih mjesta po posjetitelju za površine sportsko-rekreacijske namjene, odnosno minimalno 750 mjesta za predviđenih 2.500 posjetitelja.

(3) Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta za autobuse iznosi 5 mjesta za 250 posjetitelja ili 10% u odnosu na broj ostalih posjetitelja.

Članak 36.

(1) Kod projektiranja i gradnje parkirališta potrebno je predvidjeti njegovo ozelenjavanje.

(2) Ozelenjavanje visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta, zeleni pojas s drvoredom ili slično rješenje) je minimalno 1 stablo na 5 mjesta.

(3) Ozelenjavanje niskim zelenilom (travnjak, grmored, cvjetnjak...) je minimalno 5% površine parkirališta.

(4) Ozelenjavanje vršiti autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

Članak 37.

Javno parkiralište (P) treba izvesti u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05), tj. osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti potrebno je osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

4.1.3. Žičara

Članak 38.

(1) Za potrebe skijališta Bijela Kosa 1 planira se izgradnja ukupno dvije žičare (jednokabelske ski-sjedalice) i četiri jednokabelske fiksne vučnice.

(2) Iznimno od prethodnog stavka, moguća je izgradnja samo jedne žičare ukoliko se ona gradi prema alternativnoj trasi prikazanoj na kartografskom prikazu 2.1. Promet, pošta i telekomunikacije.

(3) Planom su utvrđeni infrastrukturni koridori za izgradnju, funkcioniranje i održavanje žičara širine 30 m. Koridori vučnica smješteni su unutar skijališta i šireg prostora skijališta.

(4) Stajališta žičara i vučnica s pripadajućom opremom i infrastrukturnim elementima moguće je smještati unutar skijališta i šireg prostora skijališta.

Članak 39.

(1) Unutar obuhvata Plana utvrđen je približan položaj i koridor dolaznog stajališta žičare iz smjera obližnje površine sportsko-rekreacijske namjene (Skijalište Bijela Kosa 2, Centar za zimske sportove) i Grada Vrbovskog.

(2) Točan položaj stajališta bit će utvrđen detaljnim planom uređenja, koji se mora usuglasiti i s UPU-9 (Skijalište Bijela Kosa 2, Centar za zimske sportove) unutar kojeg se nalazi polazna stanica žičare.

4.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

4.2.1. Telekomunikacije u fiksnoj mreži

Članak 40.

(1) Gradnja distributivne telekomunikacijske mreže vrši se sukladno kartografskom prikazu 2.1. Promet, pošta i telekomunikacije.

(2) Predviđa se postavljanje nove DTK uz planirane prometnice do niza planiranih površina poslovne namjene. Sukladno s time potrebno je ugraditi niz novih tipskih zdenaca na više mjesta na ulazu u građevine tipa MZD0 i u trasi MZD1, prema uvjetima i suglasnosti agencije za telekomunikacije.

(3) Mjesto priključka samog skijališta dogovara se s nadležnim koncesionarom.

(4) Na trasi priključka DTK za nove građevine sva križanja sa ostalim instalacijama izvode se prema tehničkim propisima.

4.2.2. Telekomunikacije u pokretnoj mreži

Članak 41.

(1) Na području obuhvata Plana planira se izgradnja bazne stanice pokretnih komunikacija (bazne radijske stanice) kojom bi se omogućilo pokrivanje prostora sustavom pokretne telekomunikacije. Detaljnim planom uređenja potrebno je utvrditi točnu lokaciju bazne stanice.

(2) U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija). U skladu s navedenim planovima razvoja, uz trenutno planiranu lokaciju bazne stanice, moguće je detaljnim planovima uređenja planirati izgradnju i postavljanje dodatnih baznih stanica pokretnih komunikacija smještanjem na samostojeće stupove i na krovne prihvate.

(3) Postava baznih stanica pokretnih komunikacija ne može se vršiti:

- na udaljenosti manjoj od 1.000 m od već izgrađene bazne stanice postavljene na samostojećem stupu,

- vrijednim točkama značajnim za panoramske vrijednosti krajobraza.

(4) Prilikom izgradnje baznih stanica pokretnih komunikacija potrebno je poštivati odredbe Zakona o zaštiti od ionizirajućih zračenja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja (»Narodne novine« broj 64/06), Zakona o gradnji (»Narodne novine« broj 175/03, 100/04), Zakona o telekomunikacijama (»Narodne novine« broj 122/03, 158/03, 177/ 03, 60/04, 70/05), Pravilnika o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži (»Narodne novine« broj 58/95), kao i ostale propisane uvjete za takvu vrstu građevina.

4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

4.3.1. Vodnogospodarski sustav

4.3.1.1. Vodoopskrba

Članak 42.

(1) Gradnja vodoopskrbnog sustava vrši se sukladno kartografskom prikazu 2.3. Vodnogospodarski sustav.

(2) Gradnji novih građevina ne može se pristupiti ukoliko nije osiguran odgovarajući priključak na vodovodnu mrežu.

(3) Izgradnja i funkcioniranje vodovoda »Skijalište Bijela Kosa - Pakal« planiraju se u dvije faze:

I. faza (početna) koja obuhvaća priključak na vodovod »Stara Sušica - Jablan - Senjsko« i izgradnju objekata za konačnu fazu, uz pokrivanje minimalne dnevne sanitarne potrebe na vodi i osiguranje protupožarne rezerve za zaštitu objekata korištenjem raspoloživog viška vode noću.

II. faza (konačna) koja obuhvaća priključenje na Regionalni vodovod, odnosno izvedbu prijelaza na opskrbu iz Regionalnog vodovoda po završetku izgradnje magistralnog cjevovoda Ravna Gora - Vrbovsko.

Članak 43.

(1) Cjelokupni vodoopskrbni sustav »Skijalište Bijela Kosa« obuhvaća sljedeće objekte:

1. Spojni gravitacijski cjevovod od nadvožnjaka »Jablan« do crpne stanice »Razdolje«,

2. Crpna stanica »Razdolje« sa sabirnim bazenom,

3. Tlačni cjevovod od crpne stanice »Razdolje« do vodospreme »Bijela Kosa I« (na cca 830 m.n.m.),

4. Vodosprema »Bijela Kosa I« (za nisku zonu), sa hidrostanicom za vodospremu »Bijela Kosa II«,

5. Gravitacijski cjevovod od vodospreme »Bijela Kosa I« do lovačke kuće i pratećih objekata,

6. Tlačni cjevovod od vodospreme »Bijela Kosa I« do vodospreme »Bijela Kosa II« (na cca 1145 m.n.m.),

7. Vodosprema »Bijela Kosa II« (za visoku zonu),

8. Gravitacijski cjevovod od vodospreme »Bijela Kosa II« do restorana i pratećih objekata.

(2) Izgradnja vodovoda »Skijalište Bijela Kosa« predviđa se u dvije etape pri čemu bi u prvoj etapi bila izvedena prva tri navedena, a u drugoj fazi preostali objekti.

Članak 44.

(1) Trase vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana će se konačno utvrditi detaljnim planovima uređenja, vodeći računa o potrebama razvoja Centra, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim uvjetima i drugim okolnostima.

(2) Planira se izvedba vodovodne mreže s ciljem priključivanja svih površina poslovne namjene u obuhvatu Plana na vodoopskrbni sustav.

(3) Građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu, graditi u koridorima prometnica i šireg prostora skijališta. Prije izgradnje novih ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodoopskrbne cjevovode.

(4) Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.

(5) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante.

4.3.1.2. Akumulacijski bazeni i vodeni topovi za izradu snijega

Članak 45.

(1) U svrhu produženja sezona skijanja i po potrebi upotpunjavanja količine prirodnog snijega, u sklopu Centra predviđa se postavljanje vodenih topova za izradu snijega.

(2) Za opskrbu topova vodom predviđa se izgradnja šest akumulacijskih bazena čime bi osnježenje staza bilo podijeljeno u šest dijelova ovisno o nadmorskoj visini.

(3) Smještaj akumulacijskih bazena predviđen je u prirodnim depresijama terena na mjestima gdje se prirodnim tokom može nesmetano vršiti prikupljanje oborinskih voda sa okolnih terena, a njihov kapacitet ovisi o njihovoj dubini (srednja dubina max. 10 m).

 (4) U slučaju iznimnih potreba potrebno je osigurati dodatni izvor opskrbe vodom za akumulacijski bazen AB1, odnosno priključak na javni vodoopskrbni sustav ili opskrbu vodom iz rijeke Dobre.

Članak 46.

(1) Uzduž skijaških staza izvodi se razvod hidroforske vodoopskrbne mreže povezan s akumulacijskim bazenima uz koje se grade hidroforska postrojenja za osiguranje radnog tlaka vodenih topova za izrađeni snijeg, te transport opskrbne vode do zasunskih okana s priključcima za topove.

(2) Budući da su predviđeni snježni topovi koji su mobilni, u zasunskom oknu smješta se fleksibilno crijevo za priključak topova na razvod vode.

(3) Zasunska okna smještaju se izvan skijališta, odnosno u širem prostoru skijališta, kako ne bi ugrožavala sigurnost skijaša.

4.3.1.3. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda

Članak 47.

(1) Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu 2.3. Vodnogospodarski sustav, izgradnjom lokalnog sustava odvodnje otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje. Ispust pročišćenih voda vršit će se u podzemlje. Uređajem za pročišćavanje otpadnih voda potrebno je potpunim čišćenjem - mehaničkim i biološkim - postići stupanj nitrifikacije, odnosno BPK 20 mg/lit. Točan položaj uređaja utvrdit će se detaljnim planom uređenja.

(2) Na navedeni sustav bit će priključene sve građevine, osim građevina na površini sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3.3) čija se odvodnja otpadnih voda rješava izvedbom sabirne jame.

(3) Prikupljanje sanitarnih otpadnih voda iz građevina vršit će se preko gravitacijskog kolektora, promjera minimalno 300 mm ili prema odgovarajućem proračunu, do uređaja za pročišćavanje.

Članak 48.

Gradnji novih građevina ne može se pristupiti ukoliko nije osiguran odgovarajući priključak na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, s iznimkom definiranom u stavku 2 prethodnog članka.

Članak 49.

Na svim priključcima objekata i lomovima trase kanalizacije izvest će se revizijska okna min. gabarita 1,0/1,0 m, sa poklopcem 0,6/0,6 mm.

Članak 50.

(1) Oborinske vode sa planiranih prometnica i operativnih platoa i parkirališta, prikupljat će se sustavom zatvorene odvodnje. Prije ispuštanja u teren će se oborinske vode sa zagađenih površina obraditi u uređaju za pročišćavanje oborinskih voda predviđenim unutar prostora obuhvata plana.

(2) Razvod mreže oborinske odvodnje uskladit će se sa nagibom cestovnih površina.

(3) Krovne oborinske vode upuštat će se u teren, s izvedbom upojnih bunara na mjestima gdje je veća koncentracija dotoka oborinskih voda.

4.3.2. Energetski sustav

Članak 51.

(1) Elektroopskrbni sustav potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu 2.2. Energetski sustav.

(2) Vršna snaga za prostor u obuhvatu Plana procijenjena je na cca. 5.000 kVA, pa je za njegovo napajanje električnom energijom potrebno izgraditi četiri kabelske trafostanice TS 10(20)/0,42 kV s transformatorom.

(3) Kupci električne energije, koji trebaju vršnu snagu koja se ne može osigurati iz trafostanica planiranih ovim Planom (TS 1, TS 2, TS 3 i TS4), trebaju osigurati lokaciju za novu trafostanicu na vlastitoj građevnoj čestici. Te trafostanice mogu se graditi kao samostojeći objekti ili ugraditi u građevinu osnovne namjene ili pomoćnu građevinu.

(4) Nove trafostanice TS 1, TS 2, TS 3 i TS4 treba izgraditi kao samostojeće objekte na vlastitoj građevnoj čestici minimalnih dimenzija 5,2x7,4m.

(5) Trafostanica mora biti udaljena od ruba građevne čestice minimalno 3 m.

(6) Nove trafostanice TS 2, TS 3 i TS4 treba locirati na zelenim površinama - šuma (Z1).

(7) Detaljnim planovima uređenja ili lokacijskim dozvolama potrebno je utvrditi točne lokacije trafostanica.

(8) Predviđa se ugradnja rezervnih izvora napajanja ukoliko se ne može osigurati dvostruko napajanje TS ili ako oprema žičara i vučnica ne uključuje agregate za njihovo napajanje u izvanrednim situacijama. Lokacija agregatskih stanica treba biti uz TS.

(9) Gradnji novih građevina ne može se pristupiti ukoliko nije osiguran odgovarajući priključak na elektroopskrbni sustav.

Članak 52.

(1) Prostor u obuhvatu Plana priključuje se na planirani podzemni elektroopskrbni srednjenaponski kabel u trasi planiranog vodoopskrbnog cjevovoda duž lokalne prometnice Jablan - Gluhe Drage - Mirkovica, na lokaciji novoplanirane TS1.

(2) Do izvedbe navedenog elektroopskrbnog kabela, planirane trafostanice i pojedine sadržaje sportsko-rekreacijskog centra moguće je, uz suglasnost HEP ODS d.o.o. DP Elektroprimorje Rijeka, priključiti na postojeći visokonaponski dalekovod 20 kV iz smjera Jablana.

(3) Nakon izvedbe navedenog elektroopskrbnog kabela postojeći visokonaponski dalekovod 20 kV ukida se punom dužinom do lokacije novoplanirane trafostanice TS3.

(4) Trasa planiranog srednjenaponskog kabela za planirane trafostanice ide od novoplaniranog srednjenaponskog kabela na lokaciji novoplanirane TS1 do ostalih novih trafostanica u obliku zatvorene petlje koridorima postojećih i planiranih prometnica, te širim prostorom skijališta (R4) unutar zajedničkog instalacionog kanala svih komunalnih infrastrukturnih mreža.

(5) Detaljnim planovima uređenja ili lokacijskim dozvolama potrebno je utvrditi točne trase srednjenaponskih kabela, koje, uz obrazloženje, mogu odstupati od planiranih trasa.

(6) Sva križanja sa drugim instalacijama i prometnicama izvode se prema tehničkim propisima.

Članak 53.

(1) Niskonaponski priključci iz trafostanica do budućih građevina izvode se ispod pješačke staze s jedne ili obje strane pristupne prometnice, gdje je to moguće.

(2) Javna rasvjeta prometnica izvodi se na vanjskom rubu pješačke staze s jedne ili obje strane prometnice. Razmještaj stupova uvjetovan je razmještajem parkirališta i prometnica.

 (3) Rasvjeta skijališta izvodi se unutar šireg prostora skijališta (R4), odnosno rubom skijališta na mjestima gdje širi prostor skijališta nije definiran, a vezana je na niskonaponsku mrežu.

(4) Sva križanja sa drugim instalacijama i prometnicama izvode se prema tehničkim propisima.

5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 54.

(1) Javne zelene površine (Z) definirane ovim Planom obuhvaćaju:

- šuma (Z1),

- park (Z2).

(2) Na javnim zelenim površinama - šuma (Z1) su površine prirodne šume, na kojemu se omogućuju zahvati održavanja i zaštite po potrebi.

(3) Na javnim zelenim površinama - park (Z2) su uređene šumske i parkovne površine.

(4) Unutar zelenih površina (Z) moguća je izgradnja infrastrukturnih građevina za potrebe funkcioniranja skijališta - trafostanica, crpnih stanica, vodosprema, hidroforskih postrojenja i zasunskih okana, te pripadajućih infrastrukturnih elemenata.

(5) Kod uređenja javnih zelenih površina potrebno je sačuvati postojeće vrijedno zelenilo, te ga nadopunjavati autohtonim raslinjem u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja i zaštite okoliša.

(6) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Planom.

6. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 55.

(1) U obuhvatu Plana nema dijelova kulturnih dobara zaštićenih prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99, 151/03, 157/03).

(2) Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo, u skladu s člankom 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Članak 56.

(1) U obuhvatu Plana nema dijelova prirode zaštićenih prema Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05).

(2) Prirodu treba štititi očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti, te zaštitom prirodnih vrijednosti; a to su zaštićena područja, zaštićene svojte, te zaštićeni minerali i fosili.

(3) Otkriće svakog minerala i/ili fosila koji bi mogao predstavljati zaštićenu prirodnu vrijednost Zakona o zaštiti prirode, obvezno prijaviti Upravi za zaštitu prirode Ministarstva kulture u roku 8 dana.

(4) Ekološki vrijedna područja treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te mjerama očuvanja stanišnih tipova (»Narodne novine« broj 7/06).

(5) U cilju očuvanja prirodne i biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine,

(6) U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti mora se izvršiti analiza krajobraza, istaknuti posebnosti krajobraza, utvrditi problemska područja i trendove koji ugrožavaju krajobrazne vrijednosti, te u skladu s tim planirati izgradnju koja neće narušiti izgled krajobraza, a osobito štititi od izgradnje panoramske točke.

(7) Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatražiti uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje nadležnog tijela državne uprave sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

(8) Trase infrastrukturnih objekata usmjeriti i voditi tako da se koriste zajednički koridori kojima se izbjegavaju veći prosjeci šuma te da se maksimalno isključe iz zona koje su osobito vrijedne.

(9) Pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, ta održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora.

7. Postupanje s otpadom

Članak 57.

(1) Gospodarenje otpadom razumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegovog štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po gospodarskim načelima.

(2) Postupanje s otpadom razumijeva: skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, uporabu, zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina, te nadzor.

(3) S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne: opasnost za ljudsko zdravlje; opasnost za biljni i životinjski svijet; onečišćenje okoliša (voda, mora, tla, zraka) iznad propisanih graničnih vrijednosti; nekontrolirano odlaganje i spaljivanje; nastajanje eksplozije i požara; stvaranje buke i neugodnih mirisa; pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka, te razvoj patogenih mikroorganizama; narušavanje javnog reda i mira.

Članak 58.

(1) Unutar obuhvata Plana predviđeno je organizirano prikupljanje otpada odvojeno po vrstama u odgovarajućim kontejnerima.

(2) Lokacije kontejnera za prikupljanje i sortiranje otpadaka trebaju imati direktni pristup s kolnih površina.

(3) Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Članak 59.

Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi zakona i propisa:

- Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/ 05),

- Zakon o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/05 i 111/06),

- Pravilnik o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/ 96),

- Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne novine« broj 123/97 i 112/01),

- Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (»Narodne novine« broj 32/98),

- Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (»Narodne novine« broj 50/05),

- Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (»Narodne novine« broj 97/05 i 115/05),

- Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (»Narodne novine« broj 155/05),

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (»Narodne novine« broj 40/06),

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (»Narodne novine« broj 124/06),

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (»Narodne novine« broj 133/06),

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (»Narodne novine« broj 136/06),

- Pravilnik o gospodarenju otpadom (»Narodne novine« broj 23/07) i drugi.

Članak 60.

(1) Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su se pridržavati principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom, a oni se svode na:

- izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja

- razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka

- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe

- sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom

- odlaganje otpada na postojeće odlagalište

- saniranje otpadom onečišćenih površina.

(2) Svi poslovne građevine moraju osigurati prostor za privremeno skladištenje vlastitog otpada koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija, te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.

(3) Prostori za privremeno skladištenje otpada moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada.

Članak 61.

(1) Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada.

(2) Županija je odgovorna za gospodarenje svim vrstama otpada (osim opasnog otpada).

(3) Grad je odgovoran za gospodarenje komunalnim otpadom.

Članak 62.

(1) Opasni otpad je propisan Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (»Narodne novine« broj 50/05).

(2) Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava.

(3) Posebna kategorija otpada je: ambalaža i ambalažni otpad, otpadni električki i elektronički uređaji i oprema, vozila kojima je istekao vijek trajanja, otpadne baterije i akumulatori koji sadrže određene opasne tvari, otpadne gume, infektivni otpad iz zdravstvenih ustanova, otpad iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina i otpadna ulja; te se gospodarenje njime propisuje posebnim propisima. Posebna kategorija otpada bit će evidentirana prema vrsti i mjestu nastanka.

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 63.

(1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.

(2) Ovim Planom, a temeljem Studije o utjecaju na okoliš Zimskog i planinskog centra Vrbovsko: ''Bijela Kosa - Pakal'' (prosinac 2003. godine; »Dvokut ecro« d.o.o., Zagreb), određuju se kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu vode, tla, zraka, šuma, biljnog i životinjskog svijeta, krajobraza, zaštitu od buke i posebne mjere zaštite.

(3) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Članak 64.

Unutar građevnog područja Grada Vrbovskog, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u naselju.

8.1. Zaštita voda

Članak 65.

(1) Zaštita voda na području obuhvata Plana ostvaruje se nadzorom nad stanjem kakvoće podzemnih i nadzorom nad površinskih voda i potencijalnim izvorima zagađenja kao što su: neprimjereno skladištenje građevinskog, komunalnog, opasnog i rezidualnog biljnog i zemljanog otpada, neprimjereno prikupljanje i zbrinjavanje sanitarno-fekalnih voda, neprimjereno riješenog problema odvodnje otpadnih voda i voda s prometnica i radnih površina, upotrebe neprikladnih sredstava za održavanje infrastrukturnih elemenata, akumulacijskih bazena, snijega i izrađenog snijega, skijaških staza van sezone skijanja, te uslijed soljenja prometnica protiv smrzavanja.

(2) Otpadne vode iz građevina, s iznimkom građevina na površini (R3.3), moraju se ispuštati u lokalni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda prema odredbama iz poglavlja 4.3.1.3. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda.

(3) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na području obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu s posebnim propisima.

(4) Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih površina moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na lokalni sustav odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.

(5) Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u recipijent moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju, a obradu i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda.

(6) Pri odabiru uređaja za pročišćavanje otpadnih voda mora se voditi računa da uređaj za pročišćavanje mora postići takve karakteristike pročišćavanja da efluent udovoljava vrijednostima propisanim Pravilnikom o graničnim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/99 i 06/01).

Članak 66.

(1) Zone vodozaštite prostora u obuhvatu Plana prikazane su na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.

(2) Zone vodozaštite određene su Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 23/04), a mjere zaštite u zonama sanitarne zaštite Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvorišta vode za piće.

Članak 67.

Opasnost od zagađenja prilikom topljenja izrađenog snijega na skijalištu rješava se upotrebom ekološki prihvatljivih sredstava za izradu i održavanje snijega.

8.2. Zaštita tla

Članak 68.

(1) Kako je tlo u prostoru obuhvata Plana utjecajem zahvata pri izgradnji - sječe šuma, uklanjanje vegetacije, izvedbe zemljanih radova, niveliranja terena i sličnog, podložnije ispiranju, eroziji i ljetnom pregrijavanju, nužne su mjere kojima bi se navedene promjene spriječile ili svele na prihvatljivu razinu.

(2) Tokom korištenja skijališta tlo je podložno pojavi erozije i deformiranja skijaških staza zbog zbijanja tla, te onečišćenjima uslijed povećanog broja automobila i neprikladno riješenog parkiranja, neprimjerenog prikupljanja i zbrinjavanja sanitarno-fekalnih voda, neprimjereno riješenog problema odvodnje otpadnih voda, voda s prometnica i radnih površina, upotrebe neprikladnih sredstava za održavanje infrastrukturnih elemenata, akumulacijskih bazena, snijega i izrađenog snijega, skijaške staze van sezone skijanja, te uslijed soljenja prometnica protiv smrzavanja, pa je potrebno provođenje mjera kojima bi se navedeni utjecaji spriječili ili sveli na prihvatljivu razinu.

Članak 69.

(1) Tlo u obuhvatu Plana je geotehničkim zoniranjem svrstano u tlo I. grupe - tlo krša, što je prikazano na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina).

(2) U toj zoni karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom. Teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima. Upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti je dobra, a mogućnost erozije vrlo mala. Teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleološke pojave i šire rasjedne zone te vrlo strme padine.

8.3. Zaštita zraka

Članak 70.

Zaštita zraka provodi se sukladno Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04), Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 21/07), Uredbi o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96 i 2/97) i prema mjerama propisanim u PPUG-u Vrbovskog.

Članak 71.

(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečiščujućih tvari u zrak. Suglasno zakonskoj regulativi potrebno je provoditi imisijski i emisijski monitoring zraka, te poduzimati potrebne mjere za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.

(2) Planirani sadržaji sportsko-rekreacijskog centra - skijališta moraju svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka.

(3) Uređaji za loženje unutar ugostiteljsko-trgovačkih, administrativnih i ostalih pratećih građevina, ovisno o toplinskom kapacitetu i vrsti goriva podliježu redovitom inspekcijskom nadzoru, a mjerenja trebaju biti u skladu s Uredbom o GVE onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

Članak 72.

(1) Predviđene su mjere zaštite tijekom izgradnje i korištenja skijališta.

(2) Tijekom izgradnje skijališta očekuje se onečišćenje zraka ispuštanjem plinova iz mehanizacije koja će se koristiti na gradilištu, te povećanim količinama prašine koja će se dizati u atmosferu tijekom kretanja mehanizacije i sl. S obzirom na izvedene proračune emisije i ograničeno vrijeme izvođenja radova ne očekuje se negativni utjecaj prašinom i plinovima na okoliš.

(3) Tijekom korištenja očekuje se onečišćenje zraka ispušnim plinovima automobila. Količina ispusnih plinova iz motornih vozila što će biti na području skijališta je zanemariva u usporedbi s emisijama ispušnih plinova s autoceste Zagreb-Rijeka.

8.4. Zaštita od buke

Članak 73.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) i Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (»Narodne novine« broj 145/04).

Članak 74.

(1) Na granici građevinske čestice, na površini poslovne namjene, buka ne smije prelaziti 80 dB.

(2) Na granici zone poslovne namjene buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči.

Članak 75.

(1) Temeljem odredbi Zakona o zaštiti od buke treba donijeti Odluku o zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke ovisno o namjeni prostora, ''Kartu buke'' i po potrebi ''Akcijski plan''.

(2) Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke ili se njena razina smanjiti na dopuštenu razinu. Pri planiranju građevina i sadržaja što predstavljaju potencijalan izvor buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni prostor (npr. promjena radnog vremena ugostiteljskih lokala i sl.).

(3) Mjere zaštite od buke obuhvaćaju:

- odabir i uporaba malobučnih strojeva, uređaja i sredstava za rad i transport,

- promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitanata) i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitanata),

- izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori,

- primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,

- akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,

- povremeno ograničenje emisije zvuka.

(4) Zaštita od buke provodi se danonoćno.

8.5. Zaštita šuma

Članak 76.

(1) Šumske površine pokrivaju 106,79ha ili 58,28% ukupne površine prostora obuhvata Plana.

 (2) Pravilnim održavanjem i gospodarenjem treba očuvati šume, odnosno gospodarenje šumom i njena eksploatacija moraju biti takvi da se bujicama ili na drugi način ne ugroze ljudi, vrijednosti krajobraza ili ekološka ravnoteža, a prema osnovi gospodarenja za gospodarske jedinice Gluhe Drage, Čarapine Drage i Ravna Gora.

(3) Šume i šumsko zemljište štite se, te mogu mijenjati svoju namjenu samo prema odredbama Zakona o šumama (»Narodne novine« broj 140/05 i 82/06).

Članak 77.

(1) Tijekom izgradnje Centra gubitak šumskih površina nastat će uslijed oslobađanja prostora za izgradnju skijališta, a bit će moguća oštećenja okolnih stabala i utjecaj onečišćenja prašinom. Prilikom korištenja Centra pojavit će se utjecaji uzrokovani velikim brojem ljudi i motornih vozila, te pratećim problemima (otpad, otpadna ulja, ispušni plinovi). Potrebno je provođenje mjera kojima bi se navedeni utjecaji spriječili ili sveli na prihvatljivu razinu.

(2) Prilikom izvođenja skijaških staza, žičara i sličnog potrebno je:

- sječu izvoditi pažljivo kako bi se što više sačuvao tanki površinski sloj zemlje,

- paralelno sa sječom zaravnati teren, uz nanošenje zemlje po potrebi,

- riješiti lateralnu odvodnju,

- posebnu pažnju u toku radova i poslije posvetiti rubnoj šumskoj vegetaciji, u toku sječe sačuvati postojeći pomladak, a nakon toga što prije sadnju stablašica s ciljem smanjenja negativnih utjecaja vjetra i zaštite skijaških staza,

- neophodna miniranja obavljati plitko i malim punjenjima, jer je obrušavanje, s obzirom na nagib terena, veliko,

- za tlo koje presijecaju skijaške staze primijeniti odgovarajuće mjere konzervacije.

8.6. Zaštita biljnog i životinjskog svijeta

Članak 78.

(1) S obzirom na karakteristike zahvata nije moguće mjerama zaštite sačuvati zaštićene biljne vrste koje su smještene direktno na području zahvata, no kako one nisu vezane samo uz taj prostor, nego mogu opstati u okolnom području, negativni utjecaj neće biti toliko značajan.

(2) Zbog male površine zahvata neće doći do većeg poremećaja u sastavu faune, te će svi predstavnici faune (uključujući i zaštićene vrste) moći opstati na staništima u blizini područja zahvata.

Članak 79.

U cilju unapređenja zaštite biljnog i životinjskog svijeta šire okolice predlaže se pokretanje posebnih programa i akcija kojima je cilj održati postojeće stanje šumskih ekosustava, te ga dalje unapređivati:

- gospodarenje šumama na načelu prirodnog sustava i prirodne obnove šumske biocenoze;

- uspostaviti promatračku mrežu radi uočavanja negativnih procesa, a naročitu pažnju posvetiti prorijeđenim vrstama (pitomi kesten, pojedine vrste voćki, grabežljive ptice i dr.).

8.7. Zaštita krajobraza

Članak 80.

(1) Vizualna kvaliteta krajobraza, očuvani okoliš i prirodne šume čine značajan resurs prostora Gorskog kotara unutar kojeg je smješten prostor obuhvata Plana. Prirodni krajobraz štitit će se tako da se sačuvaju prirodna slika prostora i estetske vrijednosti krajobraza.

(2) Provođenjem plana korištenja i namjene prostora, te mjerama očuvanja krajobraznih vrijednosti na području Plana racionalizirati će se korištenje građevnog zemljišta, sačuvati prirodne karakteristike prostora, te aktivirati dosad nekorišteni dio prostora Grada Vrbovskog.

(3) Infrastrukturne koridore (ceste, žičare itd.) treba projektirati i graditi na način da što manje oštećuju krajolik.

(4) U prostoru pretežito pod šumom treba održavati kao krajobrazne i ambijentalne vrijednosti: otvorene površine - polja i proplanke.

8.8. Posebne mjere zaštite

Članak 81.

(1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima. Zahtjev za zaštitu od požara moraju biti utvrđeni u Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama, uz kartografski prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrogasnih pojaseva na prostoru Grada Vrbovskog.

(2) Za zaštitu šuma od požara, područna šumarija donosi godišnje planove zaštite od požara, sa požarnim kartama i požarnim putovima, te je dužna po njima i postupati.

(3) Za preventivnu zaštitu od požara potrebno je stalno održavanje površina zone skijališta uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog raslinja, kresanjem i uklanjanjem suhog granja. Na svim površinama potrebno je osigurati dostupnost i prohodnost.

Članak 82.

(1) Građevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti posebne mjere zaštite od požara odredit će se na osnovi odgovarajuće procjene.

(2) Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležne Policijske uprave za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom dokumentacijom za zahvate u prostoru na građevinama, određenim prema tim popisima.

(3) Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja, prema posebnim propisima.

(4) Projektiranje građevina s aspekta zaštite od požara provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

Članak 83.

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na građevinama i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz određen po posebnom propisu.

Članak 84.

Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže obavezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno posebnim propisima.

Članak 85.

(1) U svrhu zaštite od potresa potrebno je, u suradnji sa nadležnim državnim tijelom, primjenjivati 'Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/83, 36/85 i 42/86), te osobito uvažavati činjenicu da se prostor obuhvata Plana nalazi u zoni VIIo seizmičnosti prema MCS skali (što se čita i iz kartografskog prikaza 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina).

(2) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

Članak 86.

(1) U svrhu zaštite od rušenja prilikom projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.

(2) Planirane prometnice moraju se projektirati u skladu s posebnim propisima i na način da ih eventualno rušenje građevina ne blokira, te da bude omogućena nesmetana evakuacija ljudi i pristup interventnih vozila.

9. Mjere provedbe plana

Članak 87.

(1) Gradnji građevina odnosno uređenju površina na građevnim česticama određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture, te uređenja javnih površina.

(2) Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je poštivati odredbe Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05).

9.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 88.

(1) Planom se određuje obaveza izrade detaljnih planova uređenja:

- DPU 1 »Skijalište Bijela Kosa 1« za zone R3.1, R3.2, P, Z2 i V.

- DPU 2 »Skijalište Bijela Kosa 1« za zone IS, R4, R3.3, R2, R1.1, R1.2, Z1 i V.

- DPU 3 »Skijalište Bijela Kosa 1« za zone R1, Z1 i V.

(2) Obuhvati detaljnih planova uređenja iz stavka 1. ovog članka prikazani na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje

(3) Do donošenja detaljnih planova uređenja iz stavka 1. ovog članka moguća je, neposrednom provedbom ovog Plana, izgradnja energetskog sustava.

Članak 89.

(1) Ukupna BRP zatvorenih građevina, u obuhvatu ovog Plana, može iznositi maksimalno 18.325,0 m2, a podijeljena je po detaljnim planovima uređenja na sljedeći način:

- DPU 1 »Skijalište Bijela Kosa 1« - maksimalno 16.925 m2,

- DPU 2 »Skijalište Bijela Kosa 1« - maksimalno 1.200 m2,

- DPU 3 »Skijalište Bijela Kosa 1« - maksimalno 200 m2.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 90.

Plan je ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Vrbovskog i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Vrbovskog.

Članak 91.

Plan je izrađen u četiri izvornika koji se dostavljaju i čuvaju u:

- Jedinstvenom upravnom odjelu - Odsjek za komunalni sustav i gospodarstvo Grada Vrbovskog,

- Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Vrbovsko,

- Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije,

- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

U dokumentaciju Plana svatko ima pravo uvida.

Članak 92.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-01/07-01-41

Ur. broj: 2193-01-03/07-01

Vrbovsko, 30. srpnja 2007.

GRADSKO VIJEĆE GRADA VRBOVSKOG

Predsjednik
Gradskog vijeća
Slavko Medved, ing., v.r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr