24.
Na temelju članka 26b. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne
novine« broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/ 00, 32/02 i 100/04), članka 185. Odluke o
donošenju Prostornog plana uređenja Grada Vrbovskog (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 41/05), Programa mjera za unapređenje stanja u
prostoru Grada Vrbovskog (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj
16/07), članka 29. Statuta Grada Vrbovskog (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 26/01 i 22/06) i uz prethodnu suglasnost Ureda
državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje,
zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostave Vrbovsko,
Klasa: 350-07/07-01/03, Ur. broj: 2170-87-07-5 od 13. lipnja 2007. godine,
Gradsko vijeće Grada Vrbovskog na sjednici održanoj dana 30. srpnja 2007.
godine, donijelo je
ODLUKU
o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU-8
skijalište Bijela Kosa 1 - centar za zimske sportove
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Urbanistički plan uređenja UPU-8 Skijalište Bijela Kosa 1- Centar
za zimske sportove (u daljnjem tekstu: Plan).
Članak 2.
Plan je sadržan u elaboratu koji je sastavni dio ove Odluke i sastoji se od:
I. OBRAZLOŽENJE
0. UVOD
1. POLAZIŠTA
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI ZONE IZDVOJENE NAMJENE U PROSTORU
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Geografska obilježja prostora obuhvata Plana
1.1.1.2. Površina obuhvata plana
1.1.1.3. Stanovništvo
1.1.1.4. Analiza postojeće prostorne strukture prostora obuhvata Plana
1.1.1.5. Prirodne osobitosti
1.1.1.6. Stanje okoliša
1.1.2. Prostorno razvojne značajke
1.1.3. Infrastrukturna opremljenost
1.1.3.1. Promet
1.1.3.2. Vodoopskrba
1.1.3.3. Odvodnja otpadnih voda
1.1.3.4. Elektroopskrba
1.1.3.5. Telekomunikacije
1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne
vrijednosti i posebnosti
1.1.5. Obveze iz planova šireg područja
1.1.5.1. Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske
1.1.5.2. Prostorni plan Primorsko-goranske županije
1.1.5.3. Prostorni plan uređenja Grada Vrbovskog
1.1.6. Ocjene mogućnosti i ograničenja u odnosu na gospodarske podatke i
prostorne pokazatelje
2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA GRADSKOG ZNAČAJA
2.1.1. Odabir prostorne i gospodarske strukture
2.1.2. Prometna i komunalna infrastruktura
2.1.3. Očuvanje prostornih posebnosti zone posebne namjene
2.1.3.1. Negativni utjecaji tijekom izgradnje skijališta
2.1.3.2. Negativni utjecaji tijekom korištenja skijališta
2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA ZONE IZDVOJENE NAMJENE
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeće i
planirano obilježje izgrađene strukture, vrijednost i posebnost krajobraza te
prirodnih cjelina
2.2.2. Unapređenje uređenja zone izdvojene namjene i komunalne
infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA
3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA
3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJE
POVRŠINA
3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA
3.4.1. Prometna i ulična mreža
3.4.2. Javno parkiralište
3.4.3. Žičara
3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
3.5.1. Telekomunikacijska mreža
3.5.1.1. Telekomunikacije u fiksnoj mreži
3.5.1.2. Telekomunikacije u pokretnoj mreži
3.5.2. Vodnogospodarski sustav
3.5.2.1. Vodoopskrba
3.5.2.2. Akumulacijski bazeni i vodeni topovi za izradu snijega
3.5.2.3. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
3.5.3. Energetski sustav
3.5.3.1. TS 10(20)/0,42kV
3.5.3.2. Trasa srednjenaponskog (SN) kabela
3.5.3.3. Trasa niskonaponskog (NN) kabela
3.5.3.4. Javna rasvjeta
3.5.3.5. Rezervni izvor napajanja
3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA
3.6.1. Uvjeti i način gradnje
3.6.1.1. Uvjeti i način gradnje sportsko-rekreacijskih građevina na
površinama sportsko-rekreacijske namjene (R1, R2, R4)
3.6.1.2. Uvjeti i način gradnje pratećih građevina na površinama
sportsko-rekreacijske namjene (R3)
3.6.1.3. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i
kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina
3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ
3.7.1. Zaštita voda
3.7.2. Zaštita tla
3.7.3. Zaštita zraka
3.7.4. Zaštita od buke
3.7.5. Zaštita šuma
3.7.6. Zaštita biljnog i životinjskog svijeta
3.7.7. Zaštita krajobraza
3.7.8. Postupanje s otpadom
3.7.9. Posebne mjere zaštite
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
2. Uvjeti smještaja sportsko-rekreacijskih građevina na površinama
sportsko-rekreacijske namjene (R1, R2, R4)
3. Uvjeti smještaja pratećih građevina na površinama sportsko-rekreacijske
namjene (R3)
3.1. Uvjeti formiranja građevne čestice
3.2. Uvjeti smještaja građevina na građevnoj čestici
3.3. Uvjeti oblikovanja građevina
3.4. Uvjeti uređenja građevnih čestica
3.5. Uvjeti smještaja vozila
4. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
4.1.1. Prometna i ulična mreža
4.1.2. Javno parkiralište
4.1.3. Žičara
4.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
4.2.1. Telekomunikacije u fiksnoj mreži
4.2.2. Telekomunikacije u pokretnoj mreži
4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
4.3.1. Vodnogospodarski sustav
4.3.1.1. Vodoopskrba
4.3.1.2. Akumulacijski bazeni i vodeni topovi za izradu snijega
4.3.1.3. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
4.3.2. Energetski sustav
5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
6. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
7. Postupanje s otpadom
8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
8.1. Zaštita voda
8.2. Zaštita tla
8.3. Zaštita zraka
8.4. Zaštita od buke
8.5. Zaštita šuma
8.6. Zaštita biljnog i životinjskog svijeta
8.7. Zaštita krajobraza
8.8. Posebne mjere zaštite
9. Mjere provedbe plana
9.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja
III. GRAFIČKI DIO
1. NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA M 1:5000
2.1. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
PROMET I TELEKOMUNIKACIJE M 1:5000
2.2. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
ENERGETSKI SUSTAV M 1:5000
2.3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA
VODNOGOSPODARSKI SUSTAV M 1:5000
3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA M 1:5000
4. NAČIN I UVJETI GRADNJE M 1:5000
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
Članak 3.
(1) Plan se provodi posredno.
(2) Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 183,25 ha.
Članak 4.
(1) Namjena prostora na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:
1. sportsko-rekreacijska - skijalište (R1)
2. sportsko-rekreacijska - skijalište za početnike (R2)
3. sportsko-rekreacijska - prateći sadržaji (R3)
4. sportsko-rekreacijska - širi prostor skijališta (R4)
5. vodne površine (V)
6. zelene površine - šuma(Z1)
7. zelene površine - park (Z2)
8. prometne površine
9. javno parkiralište (P)
10. infrastrukturne površine (IS)
(2) Namjena površina prikazana je u kartografskom prikazu 1. Namjena i
korištenje površina.
Članak 5.
(1) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R1, R2, R3, R4) moguća je
izgradnja skijaških staza s pripadajućom opremom, skijaških staza za početnike
s pripadajućom opremom, pratećih površina i građevina, vučnica i stajališta
žičara s pratećom opremom. Također je moguća gradnja kioska (tipski elementi, koji
nisu čvrsto vezani za tlo, s ugostiteljskim i trgovačkim sadržajima) za čiji
smještaj, u grafičkom dijelu Plana, nije posebno utvrđivana lokacija. U ciljnoj
ravnini moguće je privremeno postavljanje pomičnog gledališta u slučaju
održavanja natjecateljskih utrka i sličnih prigoda. Izvan skijaške sezone
moguće je ove površine koristiti i za druge rekreativne aktivnosti.
(2) Vodne površine (V) su akumulacijski bazeni za potrebe izrade snijega, a
smješteni su u prirodnim depresijama terena.
(3) Na javnim zelenim površinama - šuma (Z1) su površine prirodne šume
kojima gospodare Hrvatske šume, Uprava šuma, podružnica Delnice; a na zelenim
površinama - park (Z2) su uređene šumske i parkovne površine.
(4) Prometne površine namijenjene se izgradnji kolnih, kolno-pješačkih,
pješačkih i servisnih prometnica, tunela , te komunalno-infrastrukturnih
sustava.
(5) Javne parkirališne površine (P) namijenjene su parkiranju osobnih vozila
i autobusa posjetitelja.
(6) Infrastrukturne površine (IS) obuhvaćaju koridor žičare i namijenjene su
izgradnji žičara i njihovih pratećih sadržaja.
(7) Na površinama svih namjena mogu se graditi infrastrukturne građevine
(trafostanice, vodospreme, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje...), te
prometna, komunalna i telekomunikacijska infrastruktura.
2. Uvjeti smještaja sportsko-rekreacijskih građevina na površinama
sportsko-rekreacijske namjene (R1, R2, R4)
Članak 6.
(1) Planom je predviđena gradnja novih sportsko- rekreacijskih građevina na
površinama sportsko-rekreacijske namjene (R1, R2, R4).
(2) Sportsko-rekreacijske građevine predviđene ovim Planom su skijaške staze
s pripadajućom opremom i fiksnim gledalištem, te skijaške staze za početnike s
pripadajućom opremom.
Članak 7.
(1) Površine sportsko-rekreacijske namjene - skijalište (R1.1) namijenjene
su izgradnji pet skijaških staza s pripadajućom opremom.
(2) Površina sportsko-rekreacijske namjene - skijalište (R1.2) namijenjena
je izgradnji tribina na terenu ili izgrađenoj konstrukciji, bez zatvorenih
dijelova, visine do 10,0 m.
(3) Površina sportsko-rekreacijske namjene - skijalište za početnike (R2)
namijenjena je izgradnji skijaške staze za početnike (baby lift) s pripadajućom
opremom.
(4) Sve skijaške staze su međusobno povezane osniježenim pojasevima.
(5) Površine sportsko-rekreacijske namjene - širi prostor skijališta (R4)
predstavljaju površinu za moguće proširenje skijališta ovisno o tehničkim
zahtjevima staza za pojedine skijaške discipline, a njime će biti provedena
elektroopskrbna mreža, vodoopskrbna mreža i zasunska okna za potrebe topova za
izradu snijega.
Članak 8.
(1) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R1, R2, R4) moguća je
izgradnja vučnica i stajališta žičara s pratećom opremom.
(2) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R1, R2, R4) moguće je, u
ciljnoj ravnini, privremeno postavljanje pomičnog gledališta u slučaju
održavanja natjecateljskih utrka i sličnih prigoda.
(3) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene (R4) moguća je gradnja
kioska (tipski elementi, koji nisu čvrsto vezani za tlo, s ugostiteljskim i
trgovačkim sadržajima) za čiji smještaj, u grafičkom dijelu Plana, nije posebno
utvrđivana lokacija.
(4) Maksimalna BRP i točne lokacije svih kioska na površinama
sportsko-rekreacijske namjene bit će određena detaljnim planovima uređenja.
Članak 9.
Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i
tehnologija za gradnju na površinama sportsko- rekreacijske namjene (R1, R2,
R4) osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada,
onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se
isključiti one tehnologije koje svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno
ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad
dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša.
3. Uvjeti smještaja pratećih građevina na površinama sportsko-rekreacijske
namjene (R3)
Članak 10.
(1) Planom je predviđena gradnja novih pratećih građevina na površinama
sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3).
(2) Prateće građevine predviđene ovim Planom su građevine čija je namjena
(ugostiteljsko-turistička, komunalno-servisna, trgovačka, uslužna i sl.) u
funkciji osnovne (sportsko-rekreacijske) namjene skijališta.
Članak 11.
(1) Površine sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3.1)
namijenjene su izgradnji pratećih građevina s ugostiteljsko-turističkim,
trgovačkim, uslužnim, komunalno-servisnim i sl. sadržajima.
(2) Na površinama sportsko-rekreacijske
namjene - prateći sadržaji (R3.1) potrebno je osigurati parkirališne površine
za zaposlenike Centra za zimske sportove.
(3) U sklopu pratećih građevina moguća je izgradnja bazenskih i wellness
sadržaja.
(4) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3.1)
dozvoljena je izgradnja smještajnih kapaciteta (soba i apartmana) u pratećim
građevinama. Smještajni kapaciteti iznose maksimalno 120 ležaja/ha građevne
čestice.
Članak 12.
(1) Površina sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3.2)
namijenjena je izgradnji pratećih građevina s ugostiteljsko-turističkim,
trgovačkim, uslužnim i sl. sadržajima.
(2) U sklopu pratećih građevina moguća je izgradnja bazenskih i wellness
sadržaja.
(3) Na površini sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3.2)
dozvoljena je izgradnja smještajnih kapaciteta (soba i apartmana) u građevinama
osnovne namjene. Smještajni kapaciteti iznose maksimalno 120 ležaja/ha građevne
čestice.
Članak 13.
(1) Površina sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3.3)
namijenjena je izgradnji prateće građevine s ugostiteljsko-turističkim
sadržajima (restorana). U podrumu restorana moguće je smjestiti garažno mjesto
za stroj za pripremu staze.
(2) Na površini sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3.3) nije
dozvoljena izgradnja smještajnih kapaciteta.
Članak 14.
(1) Zatvorene građevine mogu se graditi na površinama sportsko-rekreacijske
namjene - prateći sadržaji (R3).
(2) Ukupna BRP zatvorenih građevina na površinama sportsko-rekreacijske
namjene - prateći sadržaji (R3) bit će određena detaljnim planovima uređenja.
Članak 15.
Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i
tehnologija za gradnju na površinama sportsko- rekreacijske namjene - prateći
sadržaji (R3) osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke,
smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.),
te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje svojim postojanjem ili
upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno
vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite
okoliša.
3.1. Uvjeti formiranja građevne čestice
Članak 16.
(1) Najmanja dopuštena veličina građevne čestice je 1.000 m2, a
najveća 3.000 m2.
(2) Najmanja dopuštena širina građevne čestice je 20 m.
(3) Najveći dopušteni omjer širine i duljine građevne čestice je 1:5.
(4) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,6.
(5) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti građevne čestice je 1,0.
(6) Najmanje 20% građevne čestice mora biti uređena zelena površina bez
namjene.
Članak 17.
(1) Građevne čestice na površinama sportsko-rekreacijske namjene - prateći
sadržaji (R3), osim na površini (R3.3), moraju imati osiguran neposredan kolni
pristup na javnu prometnu površinu najmanje širine od 5,5 m. Građevne čestice
na površini (R3.3) imaju osiguran pristup zaposlenika, posjetitelja i opskrbe
žičarom.
(2) Prilaz interventnih vozila treba omogućiti prometnicom dimenzioniranom
za interventna vozila, prema važećim zakonima i propisima. Građevne čestice na
površini (R3.3) imaju osiguran pristup interventnih vozila s kolno- pješačke
prometnice udaljene od zone cca 20 m.
(3) U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj cesta različitog
značaja, pristup te građevne čestice na cestu ostvaruje se preko ceste nižeg
značaja.
3.2. Uvjeti smještaja građevina na građevnoj čestici
Članak 18.
(1) Na građevnoj čestici može se graditi jedna građevina u obliku pojedinačne
građevine ili složene građevine (građevnog sklopa).
(2) Građevina se mora smjestiti unutar gradivog dijela čestice.
(3) Na dijelovima građevne čestice prema regulacijskom pravcu (granici
građevne čestice prema prometnim i javnim parkirališnim površinama), granica
gradivog dijela čestice udaljena je od regulacijskog pravca najmanje 6,0 m.
(4) Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama,
granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice
najmanje 4,0 m, odnosno najmanje pola visine građevine za građevine više od 8,0
m.
3.3. Uvjeti oblikovanja građevina
Članak 19.
(1) Najveća dopuštena visina građevine je prizemlje s podrumom i
potkrovljem, tj. 3 etaže.
(2) Gornja kota stropne konstrukcije podruma može se nalaziti na visini od
1,0 m od najniže kote okolnog uređenog terena.
(3) Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10,0 m od najniže kote
uređenog terena do sljemena.
(4) Građevine se izvode na samostojeći način.
(5) Zabranjena je izgradnja međuetaža i galerija unutar visine etaže.
Članak 20.
(1) Građevine treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog
oblikovanja takvih građevina, uz upotrebu postojanih materijala, te primjenu
suvremenih tehnologija građenja.
(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima iz stavka 1.
ovog članka.
(3) Krovište građevine može biti ravno ili koso, vrste pokrova i broja
streha kojeg predviđaju projektno rješenje i usvojena tehnologija građenja
pojedine građevine.
(4) Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje, te
kolektore sunčeve energije.
(5) Maksimalni nagib krova je 40o.
(6) Arhitektonskim oblikovanjem građevina potrebno je po mogućnosti
akceptirati prirodna obilježja zatečenog terena. Građevine planirane na
padinama terena moguće je oblikovati kaskadno s ciljem što manje devastacije
terena.
3.4. Uvjeti uređenja građevnih čestica
Članak 21.
(1) Najmanje 20% površine građevne čestice potrebno je urediti kao parkovne
ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama
ukrasnog grmlja i visokog zelenila.
(2) Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama
treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila iz stavka 1. ovog članka.
(3) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim
elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i
drugim elementima.
Članak 22.
(1) S obzirom na konfiguraciju terena moguće je oblikovanje terena i
savladavanje razlike između različitih nivoa terena izvedbom nasipa i potpornih
zidova najviše visine do 2,0 m. U slučaju potrebe izvedbe viših potpornih
zidova, oni se izvode kaskadno na minimalnoj tlocrtnoj udaljenosti od 1,5 m i s
najvišom visinom pojedinog zida od 2,0 m, a plohe između zidova se
ozelenjavaju.
(2) Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na
način da se ne narušava izgled zone i ne promijeni prirodno otjecanje vode na
štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.
(3) Kote prilaza pojedinim građevnim česticama poslovne namjene potrebno je
prilagoditi niveleti prilazne ceste i koti okolnog terena.
Članak 23.
(1) Građevne čestice mogu se ograđivati ogradom.
(2) Ograde se grade od kamena, betona, opeke, metala, drveta ili zelenog
nasada (živice), najveće dopuštene visine 2,0 m.
(3) Kameno ili betonsko podnožje ulične ograde ne može biti više od 50 cm.
Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti prozračan, izveden od drveta,
pocinčane žice ili drugog materijala sličnih karakteristika ili izveden kao
zeleni nasad (živica).
(4) Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati prema unutrašnjoj
strani (na građevnu česticu), tako da ne ugrožavaju promet na javnoj površini.
3.5. Uvjeti smještaja vozila
Članak 24.
(1) Javne parkirališne površine (P) namijenjene su parkiranju osobnih vozila
i autobusa posjetitelja.
(2) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3.1)
potrebno je osigurati parkirališne površine za zaposlenike Centra za zimske
sportove. Detaljnim planom uređenja potrebno je utvrditi potreban broj
parkirališnih i garažnih mjesta za osobna i teretna vozila.
(3) Ako se gradnji pratećih građevina pristupa prije nego su funkciji
privedene parkirališne površine iz stavka 1. i 2. ovog članka, potreban broj
PGM za zaposlenike i/ ili posjetitelje potrebno je osigurati na vlastitoj
građevnoj čestici.
(4) Potreban broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni
prostora u građevinama i određuje se prema sljedećoj tablici:
|
NAMJENA
GRAĐEVINE
|
BROJ MJESTA
NA:
|
POTREBAN BROJ
PGM
|
|
UGOSTITELJSTVO
|
30 - 50 m2 korisnog
prostora
50 do 100 m2 korisnog prostora
1000 m2 korisnog
prostora
1 zaposlenik
|
7
9
10
0,5
|
|
TRGOVINA
|
50 - 100 m2 korisnog
prostora
1000 m2 korisnog
prostora
1 zaposlenik
|
7
40
0,5
|
|
UREDSKI
PROSTORI
|
1000 m2 korisnog
prostora
10 zaposlenih
|
20
7
|
|
USLUGE
|
1000 m2 korisnog
prostora
1 zaposlenik
|
40
0,5
|
|
SERVISNE
GRAĐEVINE I SPREMIŠTA
|
1 zaposlenik
|
0,5
|
(5) Parkirališta treba izvesti u skladu s Pravilnikom o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
(»Narodne novine« broj 151/05), tj. osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti potrebno je osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od
ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s
manje od 20 mjesta.
Članak 25.
Parkirališta se mogu uređivati na terenu ili na ravnim krovovima pratećih
građevina.
Članak 26.
(1) Garaža se može graditi u podrumu, suterenu ili prizemlju prateće
građevine.
(2) Visina garažne etaže ne smije biti manja od 2,2 m i mora zadovoljavati
visinu potrebnu za smještaj vozila.
4. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,
telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama
4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže
4.1.1. Prometna i ulična mreža
Članak 27.
U kartografskom prikazu 2.1. Promet, pošta i telekomunikacije utvrđene su
trase postojećih i planiranih prometnica u obuhvatu Plana.
Članak 28.
(1) Prometna mreža u obuhvatu Plana sastoji se od dijela postojećih
nerazvrstanih prometnica i novoplaniranih prometnica.
(2) Planom su definirane sljedeće vrste prometnica s navedenim koridorima:
- kolne prometnice - 10 m,
- kolno-pješačke prometnice - 8 m,
- pješačke prometnice (staze, rampe, stubišta) - 4 m.
(3) Kolno-pješačke prometnice unutar prostora skijališta tunelima se vode
ispod površine skijališta. Iznimno se do izgradnje tunela omogućava zatvaranje
tih prometnica za vrijeme trajanja skijaške sezone i korištenja skijališta.
Članak 29.
(1) Profili prometnica planiranih ovim Planom su:
- širina kolnika min 5,5 m,
- širina pješačkog nogostupa min 1,6 m, barem jednostrano,
- širina pješačkih staza, rampi i stubišta min. 2,4 m.
(2) Zadržane postojeće prometnice koje ne ispunjavaju navedene zahtjeve
nužno je rekonstruirati u skladu s tim zahtjevima.
Članak 30.
(1) Prometna mreža na površinama sportsko-rekreacijske namjene - prateći
sadržaji (R3) bit će određena detaljnim planovima uređenja.
(2) Kolnik prometnice na površinama sportsko-rekreacijske namjene - prateći
sadržaji (R3) mora imati najmanju širinu 4,5 m za jednosmjerni promet, a 5,5 m
za dvosmjerni promet.
(3) Samo jedna kolna traka može se izgraditi izuzetno na preglednom dijelu
ulice, pod uvjetom da se na svakih 250 m uredi ugibalište ili u slijepim
ulicama čija dužina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu, odnosno 50 m na
nepreglednom dijelu.
(4) Uz prometnice predviđa se uređenje nogostupa za kretanje pješaka, u
širini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 1,0 m.
Članak 31.
Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja na koje postoji
neposredan kolni pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje
građevne čestice, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se
omogućuje vođenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav
javnih prometnica.
Članak 32.
(1) Najmanja udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati
mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa, a ne
može biti manja od one određene zakonskim propisima.
(2) Ne dozvoljava se izgradnja građevina, zidova i ograda, te podizanje
nasada koji zatvaraju vidno polje vozača i time ometaju promet.
(3) Ovisno o kategoriji prometnice, definiraju se pojedini elementi
poprečnog presjeka ceste u skladu s važećim Pravilnikom o osnovnim uvjetima
kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa
stajališta sigurnosti prometa (»Narodne novine« broj 110/01).
(4) Poprečni presjek prometnice čine: kruna ceste, kolnik, prometni trakovi,
rubni trakovi, razdjelni pojas, zaustavni trak, bankina, nogostup i vanjski
pojas (nasip/ usjek, odvodnji jarci, uporni i potporni zidovi).
(5) Minimalna širina prometnog traka za motorni promet iznosi 2,75 m.
Članak 33.
Sve prometne površine trebaju biti izvedene u skladu s Pravilnikom o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
(»Narodne novine« broj 151/05), tj. bez arhitektonskih barijera tako da na
njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.
Članak 34.
Građevne čestice moraju imati neposredan priključak na javnu prometnu
površinu u skladu s člankom 17. ove Odluke.
4.1.2. Javno parkiralište
Članak 35.
(1) Javno parkiralište (P) koristit će isključivo posjetitelji Centra za
zimske sportove, a bit će uređeno kao parkiralište na terenu.
(2) Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta definiran je PPUG-om
Vrbovskog i iznosi 0,3 parkirališno-garažnih mjesta po posjetitelju za površine
sportsko-rekreacijske namjene, odnosno minimalno 750 mjesta za predviđenih
2.500 posjetitelja.
(3) Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta za autobuse iznosi 5 mjesta
za 250 posjetitelja ili 10% u odnosu na broj ostalih posjetitelja.
Članak 36.
(1) Kod projektiranja i gradnje parkirališta potrebno je predvidjeti njegovo
ozelenjavanje.
(2) Ozelenjavanje visokim zelenilom (drvored u rasteru parkirališnih mjesta,
zeleni pojas s drvoredom ili slično rješenje) je minimalno 1 stablo na 5
mjesta.
(3) Ozelenjavanje niskim zelenilom (travnjak, grmored, cvjetnjak...) je
minimalno 5% površine parkirališta.
(4) Ozelenjavanje vršiti autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog
zelenila.
Članak 37.
Javno parkiralište (P) treba izvesti u skladu s Pravilnikom o osiguranju
pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti
(»Narodne novine« broj 151/05), tj. osobama s invaliditetom i smanjene
pokretljivosti potrebno je osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od
ukupnog broja, odnosno najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s
manje od 20 mjesta.
4.1.3. Žičara
Članak 38.
(1) Za potrebe skijališta Bijela Kosa 1 planira se izgradnja ukupno dvije
žičare (jednokabelske ski-sjedalice) i četiri jednokabelske fiksne vučnice.
(2) Iznimno od prethodnog stavka, moguća je izgradnja samo jedne žičare
ukoliko se ona gradi prema alternativnoj trasi prikazanoj na kartografskom
prikazu 2.1. Promet, pošta i telekomunikacije.
(3) Planom su utvrđeni infrastrukturni koridori za izgradnju, funkcioniranje
i održavanje žičara širine 30 m. Koridori vučnica smješteni su unutar
skijališta i šireg prostora skijališta.
(4) Stajališta žičara i vučnica s pripadajućom opremom i infrastrukturnim
elementima moguće je smještati unutar skijališta i šireg prostora skijališta.
Članak 39.
(1) Unutar obuhvata Plana utvrđen je približan položaj i koridor dolaznog stajališta
žičare iz smjera obližnje površine sportsko-rekreacijske namjene (Skijalište
Bijela Kosa 2, Centar za zimske sportove) i Grada Vrbovskog.
(2) Točan položaj stajališta bit će utvrđen detaljnim planom uređenja, koji
se mora usuglasiti i s UPU-9 (Skijalište Bijela Kosa 2, Centar za zimske
sportove) unutar kojeg se nalazi polazna stanica žičare.
4.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže
4.2.1. Telekomunikacije u fiksnoj mreži
Članak 40.
(1) Gradnja distributivne telekomunikacijske mreže vrši se sukladno
kartografskom prikazu 2.1. Promet, pošta i telekomunikacije.
(2) Predviđa se postavljanje nove DTK uz planirane prometnice do niza
planiranih površina poslovne namjene. Sukladno s time potrebno je ugraditi niz
novih tipskih zdenaca na više mjesta na ulazu u građevine tipa MZD0 i u trasi
MZD1, prema uvjetima i suglasnosti agencije za telekomunikacije.
(3) Mjesto priključka samog skijališta dogovara se s nadležnim
koncesionarom.
(4) Na trasi priključka DTK za nove građevine sva križanja sa ostalim
instalacijama izvode se prema tehničkim propisima.
4.2.2. Telekomunikacije u pokretnoj mreži
Članak 41.
(1) Na području obuhvata Plana planira se izgradnja bazne stanice pokretnih
komunikacija (bazne radijske stanice) kojom bi se omogućilo pokrivanje prostora
sustavom pokretne telekomunikacije. Detaljnim planom uređenja potrebno je
utvrditi točnu lokaciju bazne stanice.
(2) U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se
daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih
usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija). U skladu s
navedenim planovima razvoja, uz trenutno planiranu lokaciju bazne stanice,
moguće je detaljnim planovima uređenja planirati izgradnju i postavljanje
dodatnih baznih stanica pokretnih komunikacija smještanjem na samostojeće
stupove i na krovne prihvate.
(3) Postava baznih stanica pokretnih komunikacija ne može se vršiti:
- na udaljenosti manjoj od 1.000 m od već izgrađene bazne stanice
postavljene na samostojećem stupu,
- vrijednim točkama značajnim za panoramske vrijednosti krajobraza.
(4) Prilikom izgradnje baznih stanica pokretnih komunikacija potrebno je
poštivati odredbe Zakona o zaštiti od ionizirajućih zračenja i sigurnosti
izvora ionizirajućeg zračenja (»Narodne novine« broj 64/06), Zakona o gradnji
(»Narodne novine« broj 175/03, 100/04), Zakona o telekomunikacijama (»Narodne
novine« broj 122/03, 158/03, 177/ 03, 60/04, 70/05), Pravilnika o javnim
telekomunikacijama u pokretnoj mreži (»Narodne novine« broj 58/95), kao i
ostale propisane uvjete za takvu vrstu građevina.
4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže
4.3.1. Vodnogospodarski sustav
4.3.1.1. Vodoopskrba
Članak 42.
(1) Gradnja vodoopskrbnog sustava vrši se sukladno kartografskom prikazu
2.3. Vodnogospodarski sustav.
(2) Gradnji novih građevina ne može se pristupiti ukoliko nije osiguran
odgovarajući priključak na vodovodnu mrežu.
(3) Izgradnja i funkcioniranje vodovoda »Skijalište Bijela Kosa - Pakal«
planiraju se u dvije faze:
I. faza (početna) koja obuhvaća priključak na vodovod »Stara Sušica - Jablan
- Senjsko« i izgradnju objekata za konačnu fazu, uz pokrivanje minimalne dnevne
sanitarne potrebe na vodi i osiguranje protupožarne rezerve za zaštitu objekata
korištenjem raspoloživog viška vode noću.
II. faza (konačna) koja obuhvaća priključenje na Regionalni vodovod, odnosno
izvedbu prijelaza na opskrbu iz Regionalnog vodovoda po završetku izgradnje
magistralnog cjevovoda Ravna Gora - Vrbovsko.
Članak 43.
(1) Cjelokupni vodoopskrbni sustav »Skijalište Bijela Kosa« obuhvaća
sljedeće objekte:
1. Spojni gravitacijski cjevovod od nadvožnjaka »Jablan« do crpne stanice
»Razdolje«,
2. Crpna stanica »Razdolje« sa sabirnim bazenom,
3. Tlačni cjevovod od crpne stanice »Razdolje« do vodospreme »Bijela Kosa I«
(na cca 830 m.n.m.),
4. Vodosprema »Bijela Kosa I« (za nisku zonu), sa hidrostanicom za
vodospremu »Bijela Kosa II«,
5. Gravitacijski cjevovod od vodospreme »Bijela Kosa I« do lovačke kuće i
pratećih objekata,
6. Tlačni cjevovod od vodospreme »Bijela Kosa I« do vodospreme »Bijela Kosa
II« (na cca 1145 m.n.m.),
7. Vodosprema »Bijela Kosa II« (za visoku zonu),
8. Gravitacijski cjevovod od vodospreme »Bijela Kosa II« do restorana i
pratećih objekata.
(2) Izgradnja vodovoda »Skijalište Bijela Kosa« predviđa se u dvije etape
pri čemu bi u prvoj etapi bila izvedena prva tri navedena, a u drugoj fazi
preostali objekti.
Članak 44.
(1) Trase vodoopskrbnih građevina i uređaja na području obuhvata Plana će se
konačno utvrditi detaljnim planovima uređenja, vodeći računa o potrebama
razvoja Centra, važećim propisima, konfiguraciji tla, zaštiti okoliša, posebnim
uvjetima i drugim okolnostima.
(2) Planira se izvedba vodovodne mreže s ciljem priključivanja svih površina
poslovne namjene u obuhvatu Plana na vodoopskrbni sustav.
(3) Građevine i uređaje vodoopskrbnog sustava potrebno je, u pravilu,
graditi u koridorima prometnica i šireg prostora skijališta. Prije izgradnje
novih ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku,
potrebno je izgraditi vodoopskrbne cjevovode.
(4) Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih
građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s
uvjetima lokalnih distributera i koncesionara.
(5) Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti
vanjske nadzemne hidrante.
4.3.1.2. Akumulacijski bazeni i vodeni topovi za izradu snijega
Članak 45.
(1) U svrhu produženja sezona skijanja i po potrebi upotpunjavanja količine
prirodnog snijega, u sklopu Centra predviđa se postavljanje vodenih topova za
izradu snijega.
(2) Za opskrbu topova vodom predviđa se izgradnja šest akumulacijskih bazena
čime bi osnježenje staza bilo podijeljeno u šest dijelova ovisno o nadmorskoj
visini.
(3) Smještaj akumulacijskih bazena predviđen je u prirodnim depresijama
terena na mjestima gdje se prirodnim tokom može nesmetano vršiti prikupljanje
oborinskih voda sa okolnih terena, a njihov kapacitet ovisi o njihovoj dubini
(srednja dubina max. 10 m).
(4) U slučaju iznimnih potreba
potrebno je osigurati dodatni izvor opskrbe vodom za akumulacijski bazen AB1,
odnosno priključak na javni vodoopskrbni sustav ili opskrbu vodom iz rijeke
Dobre.
Članak 46.
(1) Uzduž skijaških staza izvodi se razvod hidroforske vodoopskrbne mreže
povezan s akumulacijskim bazenima uz koje se grade hidroforska postrojenja za
osiguranje radnog tlaka vodenih topova za izrađeni snijeg, te transport
opskrbne vode do zasunskih okana s priključcima za topove.
(2) Budući da su predviđeni snježni topovi koji su mobilni, u zasunskom oknu
smješta se fleksibilno crijevo za priključak topova na razvod vode.
(3) Zasunska okna smještaju se izvan skijališta, odnosno u širem prostoru
skijališta, kako ne bi ugrožavala sigurnost skijaša.
4.3.1.3. Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Članak 47.
(1) Odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda potrebno je izvesti sukladno
kartografskom prikazu 2.3. Vodnogospodarski sustav, izgradnjom lokalnog sustava
odvodnje otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje. Ispust pročišćenih voda
vršit će se u podzemlje. Uređajem za pročišćavanje otpadnih voda potrebno je
potpunim čišćenjem - mehaničkim i biološkim - postići stupanj nitrifikacije,
odnosno BPK 20 mg/lit. Točan položaj uređaja utvrdit će se detaljnim planom
uređenja.
(2) Na navedeni sustav bit će priključene sve građevine, osim građevina na
površini sportsko-rekreacijske namjene - prateći sadržaji (R3.3) čija se
odvodnja otpadnih voda rješava izvedbom sabirne jame.
(3) Prikupljanje sanitarnih otpadnih voda iz građevina vršit će se preko
gravitacijskog kolektora, promjera minimalno 300 mm ili prema odgovarajućem
proračunu, do uređaja za pročišćavanje.
Članak 48.
Gradnji novih građevina ne može se pristupiti ukoliko nije osiguran
odgovarajući priključak na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, s
iznimkom definiranom u stavku 2 prethodnog članka.
Članak 49.
Na svim priključcima objekata i lomovima trase kanalizacije izvest će se
revizijska okna min. gabarita 1,0/1,0 m, sa poklopcem 0,6/0,6 mm.
Članak 50.
(1) Oborinske vode sa planiranih prometnica i operativnih platoa i
parkirališta, prikupljat će se sustavom zatvorene odvodnje. Prije ispuštanja u
teren će se oborinske vode sa zagađenih površina obraditi u uređaju za
pročišćavanje oborinskih voda predviđenim unutar prostora obuhvata plana.
(2) Razvod mreže oborinske odvodnje uskladit će se sa nagibom cestovnih
površina.
(3) Krovne oborinske vode upuštat će se u teren, s izvedbom upojnih bunara
na mjestima gdje je veća koncentracija dotoka oborinskih voda.
4.3.2. Energetski sustav
Članak 51.
(1) Elektroopskrbni sustav potrebno je izvesti sukladno kartografskom
prikazu 2.2. Energetski sustav.
(2) Vršna snaga za prostor u obuhvatu Plana procijenjena je na cca. 5.000
kVA, pa je za njegovo napajanje električnom energijom potrebno izgraditi četiri
kabelske trafostanice TS 10(20)/0,42 kV s transformatorom.
(3) Kupci električne energije, koji trebaju vršnu snagu koja se ne može osigurati
iz trafostanica planiranih ovim Planom (TS 1, TS 2, TS 3 i TS4), trebaju
osigurati lokaciju za novu trafostanicu na vlastitoj građevnoj čestici. Te
trafostanice mogu se graditi kao samostojeći objekti ili ugraditi u građevinu
osnovne namjene ili pomoćnu građevinu.
(4) Nove trafostanice TS 1, TS 2, TS 3 i TS4 treba izgraditi kao samostojeće
objekte na vlastitoj građevnoj čestici minimalnih dimenzija 5,2x7,4m.
(5) Trafostanica mora biti udaljena od ruba građevne čestice minimalno 3 m.
(6) Nove trafostanice TS 2, TS 3 i TS4 treba locirati na zelenim površinama
- šuma (Z1).
(7) Detaljnim planovima uređenja ili lokacijskim dozvolama potrebno je
utvrditi točne lokacije trafostanica.
(8) Predviđa se ugradnja rezervnih izvora napajanja ukoliko se ne može
osigurati dvostruko napajanje TS ili ako oprema žičara i vučnica ne uključuje
agregate za njihovo napajanje u izvanrednim situacijama. Lokacija agregatskih
stanica treba biti uz TS.
(9) Gradnji novih građevina ne može se pristupiti ukoliko nije osiguran
odgovarajući priključak na elektroopskrbni sustav.
Članak 52.
(1) Prostor u obuhvatu Plana priključuje se na planirani podzemni
elektroopskrbni srednjenaponski kabel u trasi planiranog vodoopskrbnog
cjevovoda duž lokalne prometnice Jablan - Gluhe Drage - Mirkovica, na lokaciji
novoplanirane TS1.
(2) Do izvedbe navedenog elektroopskrbnog kabela, planirane trafostanice i
pojedine sadržaje sportsko-rekreacijskog centra moguće je, uz suglasnost HEP
ODS d.o.o. DP Elektroprimorje Rijeka, priključiti na postojeći visokonaponski
dalekovod 20 kV iz smjera Jablana.
(3) Nakon izvedbe navedenog elektroopskrbnog kabela postojeći visokonaponski
dalekovod 20 kV ukida se punom dužinom do lokacije novoplanirane trafostanice
TS3.
(4) Trasa planiranog srednjenaponskog kabela za planirane trafostanice ide
od novoplaniranog srednjenaponskog kabela na lokaciji novoplanirane TS1 do
ostalih novih trafostanica u obliku zatvorene petlje koridorima postojećih i
planiranih prometnica, te širim prostorom skijališta (R4) unutar zajedničkog
instalacionog kanala svih komunalnih infrastrukturnih mreža.
(5) Detaljnim planovima uređenja ili lokacijskim dozvolama potrebno je
utvrditi točne trase srednjenaponskih kabela, koje, uz obrazloženje, mogu
odstupati od planiranih trasa.
(6) Sva križanja sa drugim instalacijama i prometnicama izvode se prema
tehničkim propisima.
Članak 53.
(1) Niskonaponski priključci iz trafostanica do budućih građevina izvode se
ispod pješačke staze s jedne ili obje strane pristupne prometnice, gdje je to
moguće.
(2) Javna rasvjeta prometnica izvodi se na vanjskom rubu pješačke staze s
jedne ili obje strane prometnice. Razmještaj stupova uvjetovan je razmještajem
parkirališta i prometnica.
(3) Rasvjeta skijališta izvodi se
unutar šireg prostora skijališta (R4), odnosno rubom skijališta na mjestima
gdje širi prostor skijališta nije definiran, a vezana je na niskonaponsku
mrežu.
(4) Sva križanja sa drugim instalacijama i prometnicama izvode se prema tehničkim
propisima.
5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina
Članak 54.
(1) Javne zelene površine (Z) definirane ovim Planom obuhvaćaju:
- šuma (Z1),
- park (Z2).
(2) Na javnim zelenim površinama - šuma (Z1) su površine prirodne šume, na
kojemu se omogućuju zahvati održavanja i zaštite po potrebi.
(3) Na javnim zelenim površinama - park (Z2) su uređene šumske i parkovne
površine.
(4) Unutar zelenih površina (Z) moguća je izgradnja infrastrukturnih
građevina za potrebe funkcioniranja skijališta - trafostanica, crpnih stanica,
vodosprema, hidroforskih postrojenja i zasunskih okana, te pripadajućih
infrastrukturnih elemenata.
(5) Kod uređenja javnih zelenih površina potrebno je sačuvati postojeće
vrijedno zelenilo, te ga nadopunjavati autohtonim raslinjem u skladu s
prirodnim osobitostima prostora i u svrhu uređenja i zaštite okoliša.
(6) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama
gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne
iskazuje ovim Planom.
6. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
Članak 55.
(1) U obuhvatu Plana nema dijelova kulturnih dobara zaštićenih prema Zakonu
o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine« broj 69/99, 151/03,
157/03).
(2) Ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se
obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe na arheološko nalazište ili
nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez
odgađanja obavijestiti nadležno tijelo, u skladu s člankom 45. Zakona o zaštiti
i očuvanju kulturnih dobara.
Članak 56.
(1) U obuhvatu Plana nema dijelova prirode zaštićenih prema Zakonu o zaštiti
prirode (»Narodne novine« broj 70/05).
(2) Prirodu treba štititi očuvanjem biološke i krajobrazne raznolikosti, te
zaštitom prirodnih vrijednosti; a to su zaštićena područja, zaštićene svojte,
te zaštićeni minerali i fosili.
(3) Otkriće svakog minerala i/ili fosila koji bi mogao predstavljati
zaštićenu prirodnu vrijednost Zakona o zaštiti prirode, obvezno prijaviti
Upravi za zaštitu prirode Ministarstva kulture u roku 8 dana.
(4) Ekološki vrijedna područja treba sačuvati i vrednovati u skladu sa
Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti
staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te mjerama očuvanja
stanišnih tipova (»Narodne novine« broj 7/06).
(5) U cilju očuvanja prirodne i biološke raznolikosti treba očuvati
postojeće šumske površine,
(6) U cilju očuvanja krajobraznih vrijednosti mora se izvršiti analiza
krajobraza, istaknuti posebnosti krajobraza, utvrditi problemska područja i
trendove koji ugrožavaju krajobrazne vrijednosti, te u skladu s tim planirati
izgradnju koja neće narušiti izgled krajobraza, a osobito štititi od izgradnje
panoramske točke.
(7) Za građenje i izvođenje radova, zahvata i radnji potrebno je zatražiti
uvjete zaštite prirode i/ili dopuštenje nadležnog tijela državne uprave
sukladno Zakonu o zaštiti prirode.
(8) Trase infrastrukturnih objekata usmjeriti i voditi tako da se koriste
zajednički koridori kojima se izbjegavaju veći prosjeci šuma te da se
maksimalno isključe iz zona koje su osobito vrijedne.
(9) Pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno
korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, ta održivo korištenje obnovljivih
prirodnih izvora.
7. Postupanje s otpadom
Članak 57.
(1) Gospodarenje otpadom razumijeva sprječavanje i smanjivanje nastajanja
otpada i njegovog štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom po
gospodarskim načelima.
(2) Postupanje s otpadom razumijeva: skupljanje, prijevoz, privremeno
skladištenje, uporabu, zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada,
zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom
onečišćenih površina, te nadzor.
(3) S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne: opasnost za ljudsko
zdravlje; opasnost za biljni i životinjski svijet; onečišćenje okoliša (voda,
mora, tla, zraka) iznad propisanih graničnih vrijednosti; nekontrolirano
odlaganje i spaljivanje; nastajanje eksplozije i požara; stvaranje buke i
neugodnih mirisa; pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka, te
razvoj patogenih mikroorganizama; narušavanje javnog reda i mira.
Članak 58.
(1) Unutar obuhvata Plana predviđeno je organizirano prikupljanje otpada
odvojeno po vrstama u odgovarajućim kontejnerima.
(2) Lokacije kontejnera za prikupljanje i sortiranje otpadaka trebaju imati
direktni pristup s kolnih površina.
(3) Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju
biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje
prašine, buke i mirisa.
Članak 59.
Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač,
obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi zakona i propisa:
- Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/ 05),
- Zakon o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/05 i 111/06),
- Pravilnik o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/ 96),
- Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne novine« broj 123/97
i 112/01),
- Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (»Narodne novine« broj
32/98),
- Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i
listom opasnog otpada (»Narodne novine« broj 50/05),
- Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (»Narodne novine« broj 97/05 i
115/05),
- Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (»Narodne novine« broj 155/05),
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (»Narodne novine« broj 40/06),
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (»Narodne novine« broj 124/06),
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (»Narodne
novine« broj 133/06),
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (»Narodne novine« broj 136/06),
- Pravilnik o gospodarenju otpadom (»Narodne novine« broj 23/07) i drugi.
Članak 60.
(1) Svi proizvođači otpada na području obuhvata Plana dužni su se
pridržavati principa ekološkog i ekonomskog postupanja s otpadom, a oni se
svode na:
- izbjegavanje ili smanjenje količina otpada na mjestu nastajanja
- razvrstavanje otpada po vrstama na mjestu nastanka
- iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe
- sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom
- odlaganje otpada na postojeće odlagalište
- saniranje otpadom onečišćenih površina.
(2) Svi poslovne građevine moraju osigurati prostor za privremeno
skladištenje vlastitog otpada koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija,
te bez mogućnosti utjecaja na podzemne i površinske vode.
(3) Prostori za privremeno skladištenje otpada moraju biti jasno obilježeni,
a korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno
uskladištenog otpada.
Članak 61.
(1) Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje
otpada.
(2) Županija je odgovorna za gospodarenje svim vrstama otpada (osim opasnog
otpada).
(3) Grad je odgovoran za gospodarenje komunalnim otpadom.
Članak 62.
(1) Opasni otpad je propisan Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji
otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (»Narodne novine« broj
50/05).
(2) Komunalni otpad je otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i uslužne
djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava.
(3) Posebna kategorija otpada je: ambalaža i ambalažni otpad, otpadni
električki i elektronički uređaji i oprema, vozila kojima je istekao vijek
trajanja, otpadne baterije i akumulatori koji sadrže određene opasne tvari,
otpadne gume, infektivni otpad iz zdravstvenih ustanova, otpad iz rudarstva i
eksploatacije mineralnih sirovina i otpadna ulja; te se gospodarenje njime
propisuje posebnim propisima. Posebna kategorija otpada bit će evidentirana
prema vrsti i mjestu nastanka.
8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Članak 63.
(1) Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup
aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.
(2) Ovim Planom, a temeljem Studije o utjecaju na okoliš Zimskog i
planinskog centra Vrbovsko: ''Bijela Kosa - Pakal'' (prosinac 2003. godine;
»Dvokut ecro« d.o.o., Zagreb), određuju se kriteriji zaštite okoliša koji
obuhvaćaju zaštitu vode, tla, zraka, šuma, biljnog i životinjskog svijeta,
krajobraza, zaštitu od buke i posebne mjere zaštite.
(3) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih
dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštita od buke i vibracija) potrebno
je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su
relevantni za ovu problematiku.
Članak 64.
Unutar građevnog područja Grada Vrbovskog, odnosno u njegovoj neposrednoj
blizini, ne mogu se graditi građevine koje svojim postojanjem ili upotrebom,
neposredno ili potencijalno, ugrožavaju život i rad ljudi, odnosno vrijednosti
iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite okoliša u
naselju.
8.1. Zaštita voda
Članak 65.
(1) Zaštita voda na području obuhvata Plana ostvaruje se nadzorom nad
stanjem kakvoće podzemnih i nadzorom nad površinskih voda i potencijalnim
izvorima zagađenja kao što su: neprimjereno skladištenje građevinskog,
komunalnog, opasnog i rezidualnog biljnog i zemljanog otpada, neprimjereno
prikupljanje i zbrinjavanje sanitarno-fekalnih voda, neprimjereno riješenog
problema odvodnje otpadnih voda i voda s prometnica i radnih površina, upotrebe
neprikladnih sredstava za održavanje infrastrukturnih elemenata, akumulacijskih
bazena, snijega i izrađenog snijega, skijaških staza van sezone skijanja, te
uslijed soljenja prometnica protiv smrzavanja.
(2) Otpadne vode iz građevina, s iznimkom građevina na površini (R3.3),
moraju se ispuštati u lokalni odvodni sustav s uređajem za pročišćavanje
otpadnih voda prema odredbama iz poglavlja 4.3.1.3. Odvodnja i pročišćavanje
otpadnih voda.
(3) Prije izrade tehničke dokumentacije za gradnju pojedinih građevina na
području obuhvata Plana investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete u skladu
s posebnim propisima.
(4) Oborinske vode zagađene naftnim derivatima s radnih i manipulativnih
površina moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i priključiti na
lokalni sustav odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.
(5) Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda,
prije upuštanja u recipijent moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja
da ne budu štetne po odvodni sustav i recipijente u koje se upuštaju, a obradu
i zbrinjavanje mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda treba rješavati
u sklopu sustava za pročišćavanje otpadnih voda.
(6) Pri odabiru uređaja za pročišćavanje otpadnih voda mora se voditi računa
da uređaj za pročišćavanje mora postići takve karakteristike pročišćavanja da
efluent udovoljava vrijednostima propisanim Pravilnikom o graničnim
vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne
novine« broj 40/99 i 06/01).
Članak 66.
(1) Zone vodozaštite prostora u obuhvatu Plana prikazane su na kartografskom
prikazu 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina.
(2) Zone vodozaštite određene su Odlukom o zonama sanitarne zaštite
izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije, broj 23/04), a mjere zaštite u zonama sanitarne
zaštite Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvorišta vode za piće.
Članak 67.
Opasnost od zagađenja prilikom topljenja izrađenog snijega na skijalištu
rješava se upotrebom ekološki prihvatljivih sredstava za izradu i održavanje
snijega.
8.2. Zaštita tla
Članak 68.
(1) Kako je tlo u prostoru obuhvata Plana utjecajem zahvata pri izgradnji -
sječe šuma, uklanjanje vegetacije, izvedbe zemljanih radova, niveliranja terena
i sličnog, podložnije ispiranju, eroziji i ljetnom pregrijavanju, nužne su
mjere kojima bi se navedene promjene spriječile ili svele na prihvatljivu
razinu.
(2) Tokom korištenja skijališta tlo je podložno pojavi erozije i
deformiranja skijaških staza zbog zbijanja tla, te onečišćenjima uslijed
povećanog broja automobila i neprikladno riješenog parkiranja, neprimjerenog
prikupljanja i zbrinjavanja sanitarno-fekalnih voda, neprimjereno riješenog
problema odvodnje otpadnih voda, voda s prometnica i radnih površina, upotrebe
neprikladnih sredstava za održavanje infrastrukturnih elemenata, akumulacijskih
bazena, snijega i izrađenog snijega, skijaške staze van sezone skijanja, te uslijed
soljenja prometnica protiv smrzavanja, pa je potrebno provođenje mjera kojima
bi se navedeni utjecaji spriječili ili sveli na prihvatljivu razinu.
Članak 69.
(1) Tlo u obuhvatu Plana je geotehničkim zoniranjem svrstano u tlo I. grupe
- tlo krša, što je prikazano na kartografskom prikazu 3. Uvjeti korištenja,
uređenja i zaštite površina).
(2) U toj zoni karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena,
mjestimično je pokrivena crvenicom. Teren nije deformabilan pod dodatnim
opterećenjem građevina. Nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo
strmih padina pokrivenih aktivnim siparima. Upojnost terena i vodopropusnost u
cijelosti je dobra, a mogućnost erozije vrlo mala. Teren je u cijelosti pogodan
za građenje, manje pogodna mjesta su speleološke pojave i šire rasjedne zone te
vrlo strme padine.
8.3. Zaštita zraka
Članak 70.
Zaštita zraka provodi se sukladno Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine«
broj 178/04), Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečiščujućih tvari u
zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 21/07), Uredbi o
preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj
101/96 i 2/97) i prema mjerama propisanim u PPUG-u Vrbovskog.
Članak 71.
(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje
emisije onečiščujućih tvari u zrak. Suglasno zakonskoj regulativi potrebno je
provoditi imisijski i emisijski monitoring zraka, te poduzimati potrebne mjere
za smanjenje štetnih i prekomjernih emisija u smislu važećih propisa.
(2) Planirani sadržaji sportsko-rekreacijskog centra - skijališta moraju
svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka.
(3) Uređaji za loženje unutar ugostiteljsko-trgovačkih, administrativnih i
ostalih pratećih građevina, ovisno o toplinskom kapacitetu i vrsti goriva
podliježu redovitom inspekcijskom nadzoru, a mjerenja trebaju biti u skladu s
Uredbom o GVE onečiščujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.
Članak 72.
(1) Predviđene su mjere zaštite tijekom izgradnje i korištenja skijališta.
(2) Tijekom izgradnje skijališta očekuje se onečišćenje zraka ispuštanjem
plinova iz mehanizacije koja će se koristiti na gradilištu, te povećanim
količinama prašine koja će se dizati u atmosferu tijekom kretanja mehanizacije
i sl. S obzirom na izvedene proračune emisije i ograničeno vrijeme izvođenja
radova ne očekuje se negativni utjecaj prašinom i plinovima na okoliš.
(3) Tijekom korištenja očekuje se onečišćenje zraka ispušnim plinovima
automobila. Količina ispusnih plinova iz motornih vozila što će biti na
području skijališta je zanemariva u usporedbi s emisijama ispušnih plinova s
autoceste Zagreb-Rijeka.
8.4. Zaštita od buke
Članak 73.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o
zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) i Pravilnika o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (»Narodne
novine« broj 145/04).
Članak 74.
(1) Na granici građevinske čestice, na površini poslovne namjene, buka ne
smije prelaziti 80 dB.
(2) Na granici zone poslovne namjene buka ne smije prelaziti dopuštene
razine zone s kojom graniči.
Članak 75.
(1) Temeljem odredbi Zakona o zaštiti od buke treba donijeti Odluku o
zaštiti od buke kojom se regulira dozvoljeni nivo buke ovisno o namjeni
prostora, ''Kartu buke'' i po potrebi ''Akcijski plan''.
(2) Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke ili se njena
razina smanjiti na dopuštenu razinu. Pri planiranju građevina i sadržaja što
predstavljaju potencijalan izvor buke predvidjet će se moguće učinkovite mjere
sprečavanja nastanka ili otklanjanja negativnog djelovanja buke na okolni
prostor (npr. promjena radnog vremena ugostiteljskih lokala i sl.).
(3) Mjere zaštite od buke obuhvaćaju:
- odabir i uporaba malobučnih strojeva, uređaja i sredstava za rad i
transport,
- promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke
(emitanata) i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke
(imitanata),
- izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke
radni i boravišni prostori,
- primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke
na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,
- akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,
- povremeno ograničenje emisije zvuka.
(4) Zaštita od buke provodi se danonoćno.
8.5. Zaštita šuma
Članak 76.
(1) Šumske površine pokrivaju 106,79ha ili 58,28% ukupne površine prostora
obuhvata Plana.
(2) Pravilnim održavanjem i
gospodarenjem treba očuvati šume, odnosno gospodarenje šumom i njena
eksploatacija moraju biti takvi da se bujicama ili na drugi način ne ugroze
ljudi, vrijednosti krajobraza ili ekološka ravnoteža, a prema osnovi gospodarenja
za gospodarske jedinice Gluhe Drage, Čarapine Drage i Ravna Gora.
(3) Šume i šumsko zemljište štite se, te mogu mijenjati svoju namjenu samo
prema odredbama Zakona o šumama (»Narodne novine« broj 140/05 i 82/06).
Članak 77.
(1) Tijekom izgradnje Centra gubitak šumskih površina nastat će uslijed
oslobađanja prostora za izgradnju skijališta, a bit će moguća oštećenja okolnih
stabala i utjecaj onečišćenja prašinom. Prilikom korištenja Centra pojavit će
se utjecaji uzrokovani velikim brojem ljudi i motornih vozila, te pratećim
problemima (otpad, otpadna ulja, ispušni plinovi). Potrebno je provođenje mjera
kojima bi se navedeni utjecaji spriječili ili sveli na prihvatljivu razinu.
(2) Prilikom izvođenja skijaških staza, žičara i sličnog potrebno je:
- sječu izvoditi pažljivo kako bi se što više sačuvao tanki površinski sloj
zemlje,
- paralelno sa sječom zaravnati teren, uz nanošenje zemlje po potrebi,
- riješiti lateralnu odvodnju,
- posebnu pažnju u toku radova i poslije posvetiti rubnoj šumskoj
vegetaciji, u toku sječe sačuvati postojeći pomladak, a nakon toga što prije
sadnju stablašica s ciljem smanjenja negativnih utjecaja vjetra i zaštite
skijaških staza,
- neophodna miniranja obavljati plitko i malim punjenjima, jer je
obrušavanje, s obzirom na nagib terena, veliko,
- za tlo koje presijecaju skijaške staze primijeniti odgovarajuće mjere
konzervacije.
8.6. Zaštita biljnog i životinjskog svijeta
Članak 78.
(1) S obzirom na karakteristike zahvata nije moguće mjerama zaštite sačuvati
zaštićene biljne vrste koje su smještene direktno na području zahvata, no kako
one nisu vezane samo uz taj prostor, nego mogu opstati u okolnom području,
negativni utjecaj neće biti toliko značajan.
(2) Zbog male površine zahvata neće doći do većeg poremećaja u sastavu
faune, te će svi predstavnici faune (uključujući i zaštićene vrste) moći
opstati na staništima u blizini područja zahvata.
Članak 79.
U cilju unapređenja zaštite biljnog i životinjskog svijeta šire okolice
predlaže se pokretanje posebnih programa i akcija kojima je cilj održati
postojeće stanje šumskih ekosustava, te ga dalje unapređivati:
- gospodarenje šumama na načelu prirodnog sustava i prirodne obnove šumske
biocenoze;
- uspostaviti promatračku mrežu radi uočavanja negativnih procesa, a
naročitu pažnju posvetiti prorijeđenim vrstama (pitomi kesten, pojedine vrste
voćki, grabežljive ptice i dr.).
8.7. Zaštita krajobraza
Članak 80.
(1) Vizualna kvaliteta krajobraza, očuvani okoliš i prirodne šume čine
značajan resurs prostora Gorskog kotara unutar kojeg je smješten prostor
obuhvata Plana. Prirodni krajobraz štitit će se tako da se sačuvaju prirodna
slika prostora i estetske vrijednosti krajobraza.
(2) Provođenjem plana korištenja i namjene prostora, te mjerama očuvanja
krajobraznih vrijednosti na području Plana racionalizirati će se korištenje
građevnog zemljišta, sačuvati prirodne karakteristike prostora, te aktivirati
dosad nekorišteni dio prostora Grada Vrbovskog.
(3) Infrastrukturne koridore (ceste, žičare itd.) treba projektirati i
graditi na način da što manje oštećuju krajolik.
(4) U prostoru pretežito pod šumom treba održavati kao krajobrazne i
ambijentalne vrijednosti: otvorene površine - polja i proplanke.
8.8. Posebne mjere zaštite
Članak 81.
(1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju
ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim
sektorima i vatrobranim pojasevima. Zahtjev za zaštitu od požara moraju biti
utvrđeni u Procjeni ugroženosti od požara i tehnološkim eksplozijama, uz kartografski
prikaz vatrogasnih sektora, zona i vatrogasnih pojaseva na prostoru Grada
Vrbovskog.
(2) Za zaštitu šuma od požara, područna šumarija donosi godišnje planove
zaštite od požara, sa požarnim kartama i požarnim putovima, te je dužna po
njima i postupati.
(3) Za preventivnu zaštitu od požara potrebno je stalno održavanje površina
zone skijališta uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog raslinja,
kresanjem i uklanjanjem suhog granja. Na svim površinama potrebno je osigurati
dostupnost i prohodnost.
Članak 82.
(1) Građevine i zahvati za koje je potrebno predvidjeti posebne mjere
zaštite od požara odredit će se na osnovi odgovarajuće procjene.
(2) Sukladno posebnim propisima potrebno je ishoditi suglasnost nadležne
Policijske uprave za mjere zaštite od požara primijenjene projektnom
dokumentacijom za zahvate u prostoru na građevinama, određenim prema tim
popisima.
(3) Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive
tekućine ili plinovi moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih
građevina i komunalnih uređaja, prema posebnim propisima.
(4) Projektiranje građevina s aspekta zaštite od požara provodi se po
pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim
normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.
Članak 83.
Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina i gašenja požara na
građevinama i otvorenom prostoru, građevine moraju imati vatrogasni prilaz
određen po posebnom propisu.
Članak 84.
Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže obavezno je planiranje izgradnje
hidrantske mreže sukladno posebnim propisima.
Članak 85.
(1) U svrhu zaštite od potresa potrebno je, u suradnji sa nadležnim državnim
tijelom, primjenjivati 'Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i
ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine«
broj 29/83, 36/85 i 42/86), te osobito uvažavati činjenicu da se prostor
obuhvata Plana nalazi u zoni VIIo seizmičnosti prema MCS skali (što
se čita i iz kartografskog prikaza 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
površina).
(2) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi
sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.
Članak 86.
(1) U svrhu zaštite od rušenja prilikom projektiranja građevina mora se
koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih
potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji
Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni
period za 500 godina.
(2) Planirane prometnice moraju se projektirati u skladu s posebnim
propisima i na način da ih eventualno rušenje građevina ne blokira, te da bude
omogućena nesmetana evakuacija ljudi i pristup interventnih vozila.
9. Mjere provedbe plana
Članak 87.
(1) Gradnji građevina odnosno uređenju površina na građevnim česticama
određenim Planom može se pristupiti nakon gradnje pripadajućih građevina i
uređaja komunalne infrastrukture, te uređenja javnih površina.
(2) Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je
poštivati odredbe Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s
invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05).
9.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja
Članak 88.
(1) Planom se određuje obaveza izrade detaljnih planova uređenja:
- DPU 1 »Skijalište Bijela Kosa 1« za zone R3.1, R3.2, P, Z2 i V.
- DPU 2 »Skijalište Bijela Kosa 1« za zone IS, R4, R3.3, R2, R1.1, R1.2, Z1
i V.
- DPU 3 »Skijalište Bijela Kosa 1« za zone R1, Z1 i V.
(2) Obuhvati detaljnih planova uređenja iz stavka 1. ovog članka prikazani
na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje
(3) Do donošenja detaljnih planova uređenja iz stavka 1. ovog članka moguća
je, neposrednom provedbom ovog Plana, izgradnja energetskog sustava.
Članak 89.
(1) Ukupna BRP zatvorenih građevina, u obuhvatu ovog Plana, može iznositi
maksimalno 18.325,0 m2, a podijeljena je po detaljnim planovima
uređenja na sljedeći način:
- DPU 1 »Skijalište Bijela Kosa 1« - maksimalno 16.925 m2,
- DPU 2 »Skijalište Bijela Kosa 1« - maksimalno 1.200 m2,
- DPU 3 »Skijalište Bijela Kosa 1« - maksimalno 200 m2.
III. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 90.
Plan je ovjeren pečatom Gradskog vijeća Grada Vrbovskog i potpisom
predsjednika Gradskog vijeća Grada Vrbovskog.
Članak 91.
Plan je izrađen u četiri izvornika koji se dostavljaju i čuvaju u:
- Jedinstvenom upravnom odjelu - Odsjek za komunalni sustav i gospodarstvo
Grada Vrbovskog,
- Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Služba za prostorno
uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava
Vrbovsko,
- Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje
Primorsko-goranske županije,
- Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
U dokumentaciju Plana svatko ima pravo uvida.
Članak 92.
Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije.
Klasa: 350-01/07-01-41
Ur. broj: 2193-01-03/07-01
Vrbovsko, 30. srpnja 2007.
GRADSKO VIJEĆE GRADA VRBOVSKOG
Predsjednik
Gradskog vijeća
Slavko Medved, ing., v.r.
