44.
Na temelju odredbe članka 10. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«
broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), te članka 40. Statuta Grada Rijeke
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 23/01, 4/02, 13/02, 3/05,
9/06, 17/06 - pročišćeni tekst i 8/07), Gradsko vijeće Grada Rijeke na sjednici
19. travnja 2007. godine donijelo je
ZAKLJUČAK
o prihvaćanju Izvješća o stanju u prostoru za razdoblje 2004.-2006.
1. Prihvaća se Izvješće o stanju u prostoru za razdoblje 2004.-2006.
2. Ovaj zaključak objavit će se u »Službenim novinama« Primorsko-goranske
županije.
Klasa: 021-05/07-01/81
Ur. broj: 2170-01-10-07-2
Rijeka, 19. travnja 2007.
GRADSKO VIJEĆE GRADA RIJEKE
Predsjednica
Gradskog vijeća
Dorotea Pešić-Bukovac, v.r.
IZVJEŠĆE
o stanju u prostoru za razdoblje 2004.- 2006.
I. UVOD
Izvješće o stanju u prostoru za razdoblje od 2001.-2003. godine s Programom
mjera za unapređenje stanja u prostoru za razdoblje 2004.-2006. godine (u
daljnjem tekstu: Program mjera), Gradsko vijeće Grada Rijeke usvojilo je na
sjednici održanoj 26. veljače 2004. godine (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 7/04). Istekom dvogodišnjeg razdoblja, a
temeljem Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98,
61/00, 32/02 i 100/04), kao dokumente praćenja stanja u prostoru, potrebno je
usvojiti Izvješće za razdoblje primjene Programa mjera od ožujka 2004. godine
te donijeti Program mjera za unapređenje stanja u prostoru za četverogodišnje
razdoblje tj. od 2007.- 2011. godine.
II. POKRIVENOST PODRUČJA GRADA RIJEKE PROSTORNIM PLANOVIMA
1. Pregled važećih prostornih planova
Područje grada Rijeke pokriveno je sljedećim prostornim planovima:
* Površina PUP-a centra grada navedena je u apsolutnom iznosu, a u obračunu
je umanjena za površinu u međuvremenu donesenih planova užeg područja.
U odnosu na prethodno plansko razdoblje, donošenjem više novih planova,
površina građevinskog područja pokrivena prostornim planovima realno je
povećana za oko100 hektara, kako je navedeno u točci III ovog Izvješća.
2. Odnos površine građevinskog područja grada Rijeke i površine pokrivene
prostornim planovima
Odnos površine građevinskog područja, kako je ono određeno Postornim planom
uređenja grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 31/03
i 26/05), i površine obuhvaćene prostornim planovima, prikazan je u sljedećoj
tablici:
Prema Prostornom planu uređenja grada Rijeke, površina građevinskog područja
naselja iznosi oko 2090 ha. Prostornim planovima užeg područja pokriveno je oko
1300 ha, odnosno oko 57% ukupnog građevinskog područja naselja, što se može
ocijeniti visokom pokrivenošću s obzirom na stupanj izgrađenosti građevinskog
područja. Ipak, potrebno je upozoriti da će određen dio prostornih planova biti
potrebno staviti izvan snage i to iz više razloga: zastarjelosti i neažurnosti,
neusklađenosti s Generalnim urbanističkim planom kao i radi postupka izrade
novih prostornih planova.
Od približno 680 ha građevinskog područja za izdvojenu namjenu, prostornim
planom obuhvaćeno oko 17 % površine. Međutim, budući da se gradnja i uređenje
gotovo 340 ha građevinskog područja za izdvojenu namjenu, između kojih je
posebno važno lučko i područje brodogradilišta, može realizirati neposrednom
provedbom Prostornog plana uređenja grada Rijeke, preostaje izrada prostornih
planova užeg područja tek za trećinu planiranih površina.
III. IZRADA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
Sadržaj Programa mjera za proteklo dvogodišnje razdoblje, osim u procjeni
planerske i razvojne aktualnosti, u izboru područja, određivanju prostornog
obuhvata i vrsti plana koji se za pojedino područje ima izraditi, u cijelosti
je proizašao iz Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja grada Rijeke
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 31/03 i 26/05), kojim su
razgraničena građevinska područja naselja te građevinska područja za izdvojenu
namjenu (gospodarsku, sportsku i dr.), za koje je potrebno izraditi
urbanistički plan uređenja odnosno detaljni plan uređenja, te primijeniti uvjete
uređenja površina odnosno smjernice za planiranje gradnje građevina. Granica
građevinskog područja, u pravilu je postala i granicom obuhvata Plana, osim
kada se područje izrade detaljnog plana utvrđuje urbanističkim planom uređenja.
Programom mjera bila je predviđena izrada velikog broja prostornih planova:
Generalnog urbanističkog plana, urbanističkih planova uređenja (5), detaljnih
planova uređenja (njih 14), izmjena detaljnih planova uređenja (9), te
stavljanje van snage pojedinih prostornih planova razine detaljnog plana (3)
odnosno provedbenog urbanističkog plana (4), kao posljedicu izrade dijela
prethodno navedenih planova.
1. Prostorni planovi izrađeni i usvojeni temeljem Programa mjera za razdoblje
2004. - 2006.
U proteklom razdoblju donesena je Odluka o donošenju Generalnog
urbanističkog plana grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske županije
broj 7/07), 7 detaljnih planova uređenja, 2 izmjene detaljnih planova, a 3
plana stavljena su van snage, kako je prikazano u tablici.
Površina obuhvata Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke identična je
površini obuhvata Prostornog plana uređenja grada Rijeke, tj. približno 43.500
ha. U odnosu na Prostorni plan, donošenjem Generalnog plana bitno je povećano
područje neposredne provedbe unutar građevinskog područja naselja, posebno
njegovog izgrađenog dijela. U odnosu na prethodno plansko razdoblje, površina
građevinskog područja pokrivena detaljnim planovima uređenja realno je povećana
za oko 90 hektara.
* S površinom mora, obuhvat Plana iznosi 39,0 ha
2. Neizrađeni prostorni planovi, izrada i donošenje kojih je bilo predviđeno
Programom mjera 2004.-2006.
2.1. Prostorni planovi čija je izrada temeljem Programa mjera u tijeku
Temeljem Programa mjera pokrenuta je izrada sljedećih prostornih planova:
2.1.1. Izrada urbanističkih planova uređenja
UPU gradskog područja Lukovići-Brašćine-Pulac, kao i UPU komunalno-servisnog
područja Srdoči izrađeni su u cijelosti, te ih je Poglavarstvo Grada Rijeke
utvrdilo kao Konačni prijedlog UPU gradskog područja Lukovići-Brašćine- Pulac i
Konačni prijedlog UPU komunalno-servisnog područja Srdoči. Isti su upućeni u
proceduru izdavanja potrebnih suglasnosti kako bi mogli biti predloženi
Gradskom vijeću na donošenje.
UPU gradskog područja Gornja Drenova izrađen je na razini Prijedloga plana
za pokretanje javne rasprave te će po provedbi iste biti proslijeđen u daljnji
postupak donošenja.
2.1.2. Izrada detaljnih planova uređenja
- DPU trgovačkog područja »Torpedo« izrađen je na razini koncepcije Plana
temeljem koje se može pristupiti provedbi prethodne rasprave, te potom i drugim
fazama izrade i donošenja plana. Budući obuhvat Detaljnog plana uključuje
kulturno dobro pod preventivnom (hale) odnosno trajnom zaštitom (lansirna
rampa), te osnovni preduvjet daljnjih postupaka predstavlja upotpunjavanje
sustava mjera zaštite o kojima ovisi daljnje planiranje unutra područja.
- DPU zemaljskog putničkog terminala »Zapadna Žabica« u cijelosti je
izrađen. Naime, polovicom 2006. godine provedena je javna rasprava o Prijedlogu
Detaljnog plana, nakon koje su provedene potrebne dorade temeljem uvjeta
dobivenih od subjekata s pravnim ovlastima, te je dovršen elaborat Plana koji
će biti upućen na donošenje.
- DPU gradskog područja Martinkovac izrađen je na razini koncepcijskog
prijedloga o kojem je provedena prethodna rasprava. Međutim, u nastavku
aktivnosti bit će potrebno provesti određene korekcije u skladu sa sadržajem urbanih
pravila utvrđenih Generalnim urbanističkim planom, te provesti propisani
postupak havne rasprave i donošenja u cijelosti.
2.1.3. Izrada izmjena i dopuna detaljnih planova uređenja
- Izmjene i dopune DPU »Stari grad« izrađuju se u tijesnoj vezi s rješavanjem
područja Gomile i područja Klobučarićeva trga, kao posebno zahtjevnih
urbanističkih cjelina. Urbanistička cjelina Gomile razriješena je tijekom 2006.
godine u suradnji investitora i multdisciplinarne ekipe sastavljene od
predstavnika Grada Rijeke, predstavnika ustanova s područja zaštite i vanjskih
suradnika, te su tom prilikom detaljno proučene mogućnosti i obveze i utvrđena
polazišta i principi rekonstrukcije prostora i građevina u osnovi kojih leži
preklapanje povijesne matrice i očuvane dokumentacije građevnog fonda. Ovakvo
rješenje bit će ugrađeno i u prijedlog Plana.
Cjelina Klobučarićevog trga bitno je obilježena u međuvremenu dovršenjem
garaže i projektnim rješenjem Gradske knjižnice dobivenim putem javnog
natječaja, te će ove dvije činjenice biti valorizirane i kroz daljnje
prijedloge detaljnog plana za ovo područje.
S obzirom na važnost ovoga Plana, u daljnjem tijeku rada bit će neophodno
reaktivirati rad Savjeta izrade Plana koji čini sedam članova različitih
stručnih profila i razina kompetencije.
- Prijedlog Izmjena i dopuna DPU područja Pećine izrađen je na razini
rješenja o kojem je provedena prethodna rasprava. Po usvajanju Programa mjera
za unaprjeđenje stanja u prostoru za razdoblje 2007.-2011., bit će moguće
nastaviti proceduru donošenja provedbom javne rasprave i utvrđivanjem Konačnog
prijedloga plana.
2.2. Prostorni planovi čija izrada nije pokrenuta
Od planova čija je izrada bila predviđena Programom mjera, izostala je
izrada određenog broja prostornih planova. Razlozi radi kojih izrada nije
pokrenuta, obrazlažu se kako slijedi.
2.2.1. Urbanistički planovi uređenja
Izrada Urbanističkog plana uređenja komunalno-servisnog područja Pod
ohrušvom nije pokrenuta radi izostanka stvarnih programa ulaganja. Međutim,
otkupom značajne površine zemljišta unutar komunalno-servisnog područja
polovicom 2006. godine, Grad Rijeka stvorio je pretpostavke za planiranje
daljnje aktivnosti u prostoru.
Izrada Urbanističkog plana uređenja proizvodnog područja Svilno nije
pokrenuta radi izostanka interesa potencijalnih investitora za aktiviranjem tog
područja.
2.2.2. Detaljni planovi uređenja
2.2.2.1. Donošenje novih detaljnih planova
- Detaljni plan uređenja središta gradskog područja Gornja Vežica
Radi nepostojanja Generalnog plana uređenja koji je treba dati prostorni
obuhvat i prostorne pokazatelje potrebne za planiranje ovog mikrocentra,
ocijenjeno je neprimjerenim pristupiti izradi spomenutog plana.
- Detaljni plan uređenja središta gradskog područja Draga
Detaljni plan uređenja trebao je biti izrađen za dio gradskog područja
Draga, koji čine građevna čestica i građevina Hrvatskog doma u Dragi, građevna
čestica postojećeg igrališta, neke rubne čestice i kolno-pješačke prometnice,
ukupne površine obuhvata približno 0,6 ha. Iako su izradom Idejnog rješenja
sportske dvorane provjerene prostorne mogućnosti dijela opisanog područja, od
izrade Detaljnog plana odustalo se do donošenja Generalnog plana koji treba
dati prostorni obuhvat i prostorne pokazatelje potrebne za planiranje ovog
mikrocentra, kao i radi potrebe provjere drugih mogućnosti o kojima ovisi
realizacija Plana (imovinsko- pravne, financijske i dr.).
- Detaljni plan uređenja područja islamskog centra na Gornjem Zametu.
Urbanističkim planom uređenja područja Gornji Zamet (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 16/ 98 i 18/98), određena je površina za
izgradnju Islamskog
centra i propisana izrada detaljnog plana uređenja za šire
područje centra, ukupne površine obuhvata od približno 2,0 ha. Međutim, tijekom
izrade Generalnog urbanističkog plana, utvrđena je nova lokacija džamije s
pratećim sadržajima, te se od izrade detaljnog plana odustalo.
- Detaljni plan uređenja rekreacijskog područja Svilno
Za potrebe izrade istog provedena je tehnička priprema, tj. priprema
potrebne topografsko-katastarske i vlasničke podloge, kao osnove za nastavak
rada.
2.2.2.2. Izmjena detaljnih planova uređenja
- Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja dijela stambenog naselja Trsat,
- Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja područja Brajda,
- Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja Preluk,
- Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja područja Krimeja-Vojak,
- Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenjaradno-servisne zone na Rujevici.
Izrada izmjena i dopuna ovih detaljnih planova nije pokrenuta iz više
razloga: potrebe primarne regulacije područja Generalnim urbanističkim planom
(DPU stambenog naselja Trsat, DPU područja Krimeja-Vojak), rješavanja složenih
imovinsko-pravnih odnosa (DPU Brajda, DPU Preluk), promjene zakonske regulative
(Uredba o ZOP-u) i razrade konkretnog programa razvoja lokacije (Izmjena i
dopuna DPU Preluk).
3. Stavljanje izvan snage prostornih planova
U razdoblju primjene Programa mjera, provedbom zakonom utvrđene procedure,
stavljeni su van snage oni provedbeni urbanistički planovi odnosno detaljni
planovi uređenja koji su u neposrednoj prostornoj vezi s novoizrađenim i
donesenim detaljnim planovima: PUP gradskog naselja Zapadni Zamet, a u površini
DPU dijela stambenog područja Zamet uz Ulicu braće Fućak, PUP dijela gradskog
naselja Mario Gennari i DPU dijela radne zone Škurinje.
Stavljanje izvan snage Provedbenog urbanističkog plana naselja Gornja
Drenova, Provedbenog urbanističkog plana stambenog naselja Martinkovac te
Detaljnog plana uređenja stambenog naselja Trsat, vezano je primarno za
donošenje novih prostornih planova spomenutih područja, te će u postupku
donošenja novih planova istovremeno biti proveden zakonom utvrđen postupak
stavljanja izvan snage.
4. Stručne podloge i natječaji
4.1. Stručne podloge
Za izradu prostornih planova predviđenih Programom mjera, izrađeni su novi
ili ažurirani postojeći topografsko- katastarski planovi, te elaborati
vlasništva unutar područja obuhvata.
4.2. Studije utjecaja na okoliš
S izuzetkom Studije utjecaja na okoliš zemaljskog putničkog terminala
»Zapadna Žabica«, koja nije izrađena jer se u razdoblju primjene Programa mjera
za njezinu izradu nisu stvorile potrebne projektne i/ili planerske
pretpostavke, ostale studije utjecaja na okoliš, predviđene Programom mjera, u
cijelosti su izrađene te je proveden i dovršen postupak njihova prihvaćanja.
4.2.1. Studija utjecaja na okoliš nasipavanja dijela obalnog pojasa u sklopu
športsko-rekreacijskog područja Kantrida
Izrađivač: Institut građevinarstva Hrvatske - Poslovni centar Rijeka,
Sukladno odluci Komisije za ocjenu utjecaja na okoliš od 4. 7. 2005. godine,
javni uvid nije proveden.
Studija je prihvaćena.
4.2.2. Studija utjecaja na okoliš komunalno-servisnog područja Srdoči
Izrađivač: Institut građevinarstva Hrvatske- Poslovni centar Rijeka,
Javni uvid održan: 4.-27. 4. 2006.;
Studija je prihvaćena.
4.2.3. Druge studije utjecaja na okoliš
Osim navedenih, Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i
gospodarenje zemljištem bio je uključen u ocjenu odnosno provođenje postupka
javnog uvida za slijedeće studije odnosno procjene utjecaja na okoliš:
4.2.3.1. Studija o utjecaju na okoliš ciljanog sadržaja- uklanjanje
građevina u luci Rijeka
Izrađivač: Hidroelektra-projekt, d.o.o., Zagreb;
Javni uvid održan: 9.-22. 9. 2004.;
Studija je prihvaćena.
4.2.3.2. Studija o utjecaju na okoliš ciljanog sadržaja - II. faza izgradnje
kontejnerskog terminala Brajdica u luci Rijeka
Izrađivač: Rijekaprojekt, d.o.o., Rijeka;
Javni uvid održan: 14.-27. 9. 2005.;
Studija je prihvaćena.
4.2.3.3.Studija o utjecaju na okoliš Državne ceste D 403
Izrađivač: Rijekaprojekt, d.o.o., Rijeka;
Javni uvid održan: 16.-29. 11. 2005.
Studija je prihvaćena.
4.3. Urbanističko-arhitektonski natječaji
Raspis i provedba urbanističko-arhitektonskih natječaja, predviđenih
Programom mjera, u cijelosti su ostvareni, a rezultati istih postli osnovom za
nastavak planerskih i projektnih aktivnosti, kako slijedi:
4.3.1. Natječaj za izradu Idejnog arhitektonskog rješenja Gradske knjižnice
u Rijeci
U razdoblju od 28. svibnja do 20. rujna 2005. godine Grad Rijeka raspisao je
javni, državni, opći i pozivni natječaj za izradu Idejnog arhitektonskog
rješenja Gradske knjižnice u Rijeci. Natječajni program pripremili su Odjel
gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem i
Gradska knjižnica Rijeka u suradnji. Ocjenjivački sud dodijelio je prvu nagradu
radu prof. Hrvoja Njirića, čime je ovaj autor stekao i pravo na daljnje
projektiranje građevine, što je u tijeku.
4.3.2. Natječaj za izradu Urbanističko-arhitektonskog rješenja područja
Autobusnog kolodvora Zapadna Žabica u Rijeci
U razdoblju od 28. svibnja do 20. listopada 2005. godine Grad Rijeka
raspisao je javni, državni, opći i pozivni natječaj za izradu
Urbanističko-arhitektonskog rješenja područja Autobusnog kolodvora Zapadna
Žabica u Rijeci. Natječajni program pripremili su Odjel gradske uprave za
razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, Institut prometa i veza
iz Zagreba te Konzervatorski odjel u Rijeci, u suradnji. Ocjenjivački sud
dodijelio je prvu nagradu radu projekt
nog tima 3LHD, čime je ovaj studio stekao i pravo na daljnje
projektiranje građevine, što je u pripremi.
5. Postupci usklađenja prostornih planova
U srpnju 2004. godine stupila je na snagu Izmjena i dopuna Zakona o
prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 100/04) koja u svom članku 45.a, u
svrhu zaštite obalnog područja mora, utvrđuje i određuje zaštitno obalno
područje mora (u daljnjem tekstu ZOP) kao područje koje obuhvaća sve otoke,
pojas kopna u širini od 1000 metara od obalne crte i pojas mora u širini od 300
metara od obalne crte. Područje ZOP-a od posebnog je interesa za Republiku
Hrvatsku, te se unutar njega ne može graditi ako nije donesen urbanistički plan
uređenja ili generalni urbanistički plan, osim objekata infrastrukture izvan
građevinskog područja.
Prostorni planovi unutar ZOP-a donose se po pribavljenoj suglasnosti
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (u daljnjem
tekstu: Ministarstvo). Ministarstvo suglasnost mora dostaviti u roku od 60 dana
od dana dostave prijedloga prostornog plana, u protivnom predmnijeva se da je
protekom istog roka suglasnost izdana. Temeljem članka 39. istih Izmjena i
dopuna Zakona, gradovi i općine dužni su ishoditi suglasnost Ministarstva i za
planove donesene do stupanja na snagu novele Zakona, te se do izdavanja iste
prostorni planovi ne primjenjuju.
Dana 13. rujna 2004. godine stupila je na snagu Uredba o uređenju i zaštiti
zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04.) koja nalaže
usklađenje najprije prostornih planova županija, a po usklađenju istih, prema
Uputama o postupanju Ministarstva (od 27. rujna 2004.), s uredbom i usklađenim
prostornim planom županije usklađuju se prostorni planovi užeg područja, dakle
najprije Prostorni plan svake pojedine jedinice lokalne samouprave, a po
njegovom usklađenju i svi ostali prostorni planovi užeg područja unutar ZOP-a.
Usklađenje Prostornog plana uređenja Primorsko-goranske županije stupilo je
na snagu u mjesecu svibnju 2005., objavom Odluke o izmjenama i dopunama
Prostornog plana uređenja Primorsko-goranske županije u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije broj 10/05 i 12/05. Usklađenje Prostornog plana
uređenja grada Rijeke stupilo je na snagu u rujnu 2005. objavom Odluke o
izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja grada Rijeke
u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije broj 26/05.
Usklađenjem Prostornog plana uređenja grada Rijeke stekla se osnova za
provođenjem usklađenja važećih prostornih planova užeg područja unutar ZOP-a.
Tako je u proteklom razdoblju provedeno usklađenje sedam detaljnih planova
uređenja, za koje je procijenjena neophodnost postupka radi njihove daljnje
primjene.
U postupku usklađenja, temeljem zakonskih odredbi, ne provodi se javna
rasprava.
|
|
Vrsta prostornog
plana
|
Broj
|
Naziv plana
|
|
A.
|
Prostorni plan uređenja
|
|
Usklađenje Prostornog plana uređenja grada Rijeke
|
|
B.
|
Detaljni plan uređenja
|
B.1.
B.2.
B.3.
B.4.
B.5.
B.6.
|
Usklađenje DPU povijesne jezgre Trsat
Usklađenje DPU područja »Zagrad«
Usklađenje DPU područja poslovno-trgovačkog centra na Pećinama
Usklađenje DPU pomorskog putničkog terminala
Usklađenje DPU područja Potok
Usklađenje DPU zone ulaza u groblje Kozala
|
|
|
Usklađenja, ukupno:
|
7
|
|
Osim navedenih, s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja
mora, tijekom izrade i donošenja proveden je postupak usklađenja sljedećih
detaljnih planova uređenja: DPU dijela športsko-rekreacijskog područja
Kantrida, DPU područja Sveučilišnog kampusa i Kliničkog bolničkog centra na
Trsatu, DPU područja »Benčić«, DPU dijela stambenog područja Zamet uz Ulicu
braće Fućak te DPU poslovnog bloka u Zvonimirovoj ulici.
IV. OSNOVNA OBILJEŽJA PROSTORNOG PLANIRANJA, PROSTORNIH PLANOVA I RAZVITKA
a/ Osnovna obilježja prostornog planiranja
Razdoblje primjene Programa mjera od 2004. do 2006. godine prvo je vremensko
razdoblje pune primjene Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja grada
Rijeke (»Službene novine Primorsko-goranske županije broj 31/03 i 26/ 05.), tj.
urbanističke koncepcije, uvjeta gradnje i uređenja te prostornih pokazatelja
koje ovaj Prostorni plan uređenja sadrži kako neposrednom tako i posrednom
provedbom tj. izradom i donošenjem prostornih planova izrađenih i donesenih
temeljem Prostornog plana uređenja grada Rijeke. Ovo je posebno važno stoga jer
su Prostornim planom uređenja grada Rijeke, u odnosu na prethodni, u cijelosti
sistematizirana područja i zahvati neposredne i posredne provedbe Prostornog
plana. Tako je, primjerice, rekonstrukcija dimenzionirana kao zahvat neposredne
provedbe kojim se, ujedno, može povećati bruto razvijena površina građevine i
do 15% (ukoliko su zadovoljeni prostorni pokazatelji I drugi uvjeti), a
mogućnost neposredne provedbe određena je i za zahvate u segmentu prometne i
komunalne infrastrukture, posebno one od interesa za Državu i Županiju.
Posredna provedba bitno je obilježena granicom građevinskog područja (naselja
odnosno građevinskih područja za izdvojenu namjenu) jer ona, u pravilu, postaje
granicom obuhvata prostornog plana užeg područja.
Donošenjem Prostornog plana uređenja grada Rijeke 2003. godine, neposredno
uoči primjene Programa mjera, postavljena je nova prostorno-razvojna koncepcija
uređenja i provedbe koja je usvajanjem Generalnog urbanističkog plana grada
Rijeke potvrđena i profilirana na razini prostornih i urbanističkih rješenja,
urbanih pravila i detalja (namjene površina, uvjeta gradnje i uređenja, mjera
zaštite i procedure provedbe) neophodnih za daljnju neposrednu provedbu ili
posrednu provedbu izradom prostornog plana užeg područja.
Razdoblje primjene Programa mjera obilježeno je izradom i dovršenjem
Prijedloga Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke (2005.), njegovim
stavljanjem na ponovni javni uvid (2005.), obradom primjedaba i izradom
elaborata Konačnog prijedloga Generalnog urbanističkog plana grada Rijeke
(2006.) kao dokumenta koji je, nakon izdavanja potrebnih suglasnosti, donesen u
veljači 2007. Istovremeno, cjelokupni tijek izrade predstavljao je priliku za
interaktivni pristup analizi sadržaja i rješenja važećih plano
va kao i prostornih planova u izradi, jer je rad na svakoj
od navedenih planskih razina predstavljao provjeru polazišta i rezultata što je
pomoglo u kreiranju jedinstvenog pristupa organizaciji i uređenju prostora te
omogućilo selekciju prostornih planova, ili njihovih dijelova, za daljnju
primjenu, odnosno izbora prostornih planov aza koje je potrebno provesti
postupak stavljanja izvan snage.
Na koncepcijskoj razini, Prostorni plan uređenja grada Rijeke, a nastavno na
njega i Generalni urbanistički plan grada Rijeke, razvoj grada temelji na
suženoj proizvodnoj osnovici, ali i na revitalizaciji geo-prometnog položaja
grada i njegovog gravitacijskog područja, razvoju sektora usluga i funkcija
koje iz njega proizlaze posebno razvoja tercijarnog i kvartarnog sektora usluga
kao novih temeljnih razvojnih polazišta. U tom se kontekstu kroz navedene
prostorne planove kao i prostorne planove užeg područja, (re)konstruira namjena
površina, (re)dimenzionira niz sadržaja i funkcija, (re)organiziraju prometni i
infrastrukturni sustavi, rezerviraju površine novog razvoja i štite kulturne,
priordne i ambijentalne vrijednosti grada. S druge strane, kao ravnopravni
ciljevi postavljeni su razvoj novog mjerila grada te postizanje kreativnih
urbanističkih rješenja koja potiču novu arhitektonsku i oblikovnu kvalitetu kao
i stvaranje kvalitetnih javnih prostora neophodnih za zdrav gradski život.
b) Konceptualna obilježja planova donosenih tijekom primjene Programa mjera
Oslanjajući se na Prostorni plan uređenja grada Rijeke i Generalni
urbanistički plan grada Rijeke, koji su dali temeljnu prostornu koncepciju
cjelokupnog područja grada, doneseni prostorni planovi užih područja (usp.
Pogl. III), obradili su različite tematske i prostorne cjeline: dominantno
stambeno područje (3), zaštićenu povijesnu cjelinu (1), područje dominantne
javne i društvene namjene (1), sportsko područje (1) i područja poslovnog
sadržaja (3). Između donesenih, čak dva detaljna plana nastala su kao rezultat
razrade prvonagrađenih natječajnih radova (Kampus i Benčić)
Planovi u izradi tretiraju sličan opseg tema: dominantno stambeno područje
(4), zaštićenu povijesnu cjelinu (1), područja poslovnog sadržaja (2), te
područje prometnog terminala (1). I u ovom slučaju, jedan detaljni plan nastaje
kao rezultat razrade prvonagrađenog natječajnoga rada (terminal Zapadna
Žabica), dak se unutar drugog (Stari grad) prihvaćaju prvonagrađeni natječajni
rad Gradske knjižnice, te rješenje Gomile, nastalo kao rezultat specifičnog
interdisciplinarnog rada po ovoj temi.
Presjek i rezultati planerskih tema u razdoblju primjene Programa mjera, u
uskoj su vezi s koncepcijskim usmjerenjem i rješenjima Prostornog plana
uređenja grada Rijeke. Prostorno rješavanje pojedinih građevinskih područja
naselja u kojima Prostorni plan prepoznaje prostorne i razvojne potencijale,
rezultiralo je pokretanjem izrade urbanističkih planova uređenja područja
Brašćine-Lukovići-Pulac te Gornja Drenova, kojima je obuhvaćeno ne samo oko 270
ha gradskog područja, nego i izuzetno kompleksni zadaci stvaranja prostornog
profila daljnjeg razvoja svih planiranih funkcija novih gradskih četvrti unutar
kojih je dosadašnja urbanizacija ostavila rezultate dvojbene kvalitete.
Štoviše, provedba narečenih urbanističkih planova uređenja pretpostavlja izradu
detaljnih planova uređenja pojedinih istaknutih prostornih cjelina namijenih
stanovanju, društvenim sadržajima i sl., kao i provedbu
urbanističko-arhitektonskih natječaja, pri čemu je kvaliteta konačnog
urbanističkog i arhitektonskog rješenja tih cjelina presudni motiv za
određivanje ovakvog načina provedbe.
Istovremeno, dio detaljnih planova bio je usmjeren na kreiranje
urbanističkih rješenja interpoliranja stambenog sadržaja različitog
graditeljskog opsega unutar već izgrađenih stambenih područja poput Škurinjskog
plasa, Rujevice i Zameta, rezultat čega je kontekstualna arhitektonska
interpolacija pojedinačne građevine ili sklopa (Zamet, Rujevica) ili
arhitektonsko rješenje koje se tek mora dobiti natječajnim putem (Škurinjsko
plase). Možda najoriginalnije urbanističko rješenje, interpolacija
višestambenih građevina duž sjevernog oboda povijesnog centra Drenove, svoju
kontekstualnost temelji na odnosu višestambene građevine izrazito izdužene
tlocrtne forme i prirodnog ambijenta s kojim se lokacija prožima, oponirajući
tako naslijeđenoj, a recentnoj urbanoj matrici koja je takav odnos izrazito
negirala.
Prema tipologiji, dominiralo je planiranje višestambenih građevina
značajnijih kapaciteta: središte Drenove (do 100 stanova), stambeni blok
Rujevica (do 200), Škurinjsko plase (do 300 stanova), s pretećim sadržajima.
Potrebno je uzeti u obzir i niz lokacija određenih za druge oblike izgradnje
poput obiteljske i višeobiteljske, što je posebno izraženo u planiranju
područja Brašćine-Pulac-Lukovići i Gornje Drenove, od kojih će mnoge tvoriti
aktualnu tržišnu ponudu.
Kontinuitet planiranja šireg gradskog središta obuhvatio je kapitalne
prostore bloka Benčić, područje Staroga grada kao i područje budućeg terminala
na Zapadnoj Žabici. Planersku podlogu gotovo svih područja predstavljaju
rezultati javnih natječaja, te je time zajamčena stručnost planerskog pristupa
i njegova rezultatska neovisnost kao i proceduralna ispravnost i otvorenost
stručnoj i općoj javnosti.
Za razliku od prethodnih, ovo je razdoblje primjene Programa mjera bitno
obilježeno dvama detaljnim planovima uređenja kojima su obrađena kapitalna
područja izrazito javne i društvene namjene (Kampus i budući Klinički bolnički
centar) odnosno sportske namjene kompleks bazena Kantrida. Za oba područja i
namjene značajno je ne samo da nadilaze gradske okvire i značaj, nego i
činjenica da se oba realiziraju istom po donošenju prostornog plana. Naime,
područje Sveučilišnog kampusa i Kliničkog bolničkog centra na Trsatu ima ulogu
specifičnog prostora centralnih sadržaja Grada Rijeke u segmentu visokog
obrazovanja, znanosti i medicine, smještenog na sušačkom području grada u
arealu neposrednih veza na sustav brzih cesta, na bliskoj udaljenosti gradskom
središtu ali i postojećim i novim istočnim rezidencijalnim područjima, te tako
čini svojevrstan antipod planiranom Sekundarnom gradskom središtu Rujevica, kao
budućem (dominantno) komercijalnom gradskom središtu sličnih lokacijskih
osobina. S druge strane, sportsko-rekreacijsko područje Kantrida treba svojim
sadržajem udahnuti novu kvalitetu sportskoj komponenti ukupnog zapadnog gradskog
obalnog pojasa te utjecati i na njegovo daljnje sportsko-rekreacijsko
profiliranje i razvoj.
Vrlo slično stanje odnosi se i na područja poslovne namjene koja su
razvijana prema ranijim detaljnim planovima (s izuzetkom područja Zvonimirove
ulice za koje se temeljem postojećeg plana provodila imovinsko-pravna
priprema), ali je inoviranje planskih rješenja bilo neophodno kako bi se
uskladilo s dinamikom i rezultatima stavljanja područja u funkciju (Škurinjsko
plase, Pećine).
Ono što je zajediničko svim opisanim planovima jest planiranje
transformacije fizionomske slike naselja i traganje za novom kvalitetom
prostornih i urbanističkih rješenja unutar područja obuhvata, tj. podizanje
atraktivnosti, uređenosti i osmišljenosti te stvaranju urbanog ambijenta u
mikro i makro mjerilu, primjerenoj gustoći, orijentaciji građevina, njihovoj
visini, međusobnim udaljenostima, korespodenciji s izgrađenim i prirodnim
prostorima i sl. U tom cilju, osim kroz pažljivu koordinaciju i kreiranje
rješenja sadržanih u prostornim planovima, provedene je i nekoliko javnih
urbanističko-arhitektonskih natječaja čime su urbanističke i arhitektonske teme
zadobile pažnju javnosti.
c/ Površina područja obuhvaćena izradom prostornih planova
Površina područja obuhvaćena izradom prostornih planova, prema razdobljima
primjene Programa mjera, prikazana je u sljedećoj tablici:
* odnosi se na Prostorni plan uređenja grada Rijeke/ bez površine Prostornog
plana uređenja,
** odnosi se na stavljanje izvan snage Prostornog plana uređenja Općine
Rijeka,
*** odnosi se na Generalni urbanistički plan/bez površine Generalnog
urbanističkog plana.
Iz prethodno izloženog i podataka sistematiziranih u tablici, vidljivo je da
je u razdoblju primjene Programa mjera donesen sličan broj prostornih planova,
slične sadržajne strukture i gotovo jednake površine obuhvata kao i vremenu
primjene Programa mjera za razdoblje od 2001. do 2003. Naime, u oba razdoblja
donesen je jedan plan šireg područja razine Prostornog plana uređenja (2003.),
odnosno Generalni urbanistički plan (2007.), te 11 (2001.-2003.) odnosno 9
(2004.-2006.) prostornih planova užeg područja, pri čemu je u proteklom
razdoblju ponešto povećana prosječna površina obuhvata. Slični odnosi vidljivi su
i u segmentu prostornih planova stavljenih izvan snage.
Dublja analiza pokazuje da su u protekla dva razdoblja doneseni upravo oni
prostorni planovi tj. Prostorni plan uređenja grada Rijeke i Generalni
urbanistički plan grada Rijeke čijim će se prostornim rješenjima morati
prilagođavati izradom novih prostornih planova, dijelom i za ona područja za
koja je već izrađen urbanistički ili detaljni plan uređenja već donesen, ali je
isti u većem ili manjem nesuglasju s planovima šireg područja. Na taj će način
niz prostornih planova, posebno onih izrađenih prije 1994. godine, ali i dio
kasnije donesenih, biti neophodno staviti van snage. Ipak, dio ranijih
prostornih planova bit će potrebno staviti izvan snage i zbog njihove
konzumiranosti u prostoru, kao i radi drugačije određenih područja posredne i
neposredne provedbe utvrđenih Generalnim urbanističkim planom uređenja.
Međutim, upravo na tragu prostornih rješenja i plana procedura utvrđenih
Prostornim planom uređenja i Generalnim urbansitičkim planom, sljedeće
četverogodišnje razdoblje bit će u značajnoj mjeri obilježeno donošenjem
ponajprije urbanističkih planova uređenja velikih, pretežito stambenih,
građevinskih područja poput područja Brašćine-Lukovići-Pulac i Gornja Drenova,
izradom detaljnih planova kojima će se revidirati prostorna rješenja većih
stambenih područja poput Trsata i Martinkovca, ali i traženjem optimalnog
urbanističkog rješenja za nove prostorne cjeline stanovanja s pratećim
sadržajima poput Rujevice, dijelova područja Brašćine-Pulac i dr.
Osim navedenih, i druge manje i/ili namjenom i sadržajem specifične
prostorne cjeline namijenjene poslovnim, javnim i društvenim i drugim
sadržajima, također će predstavljati izrazito zanimljive planerske teme, jer će
njihovo uklapanje i doprinos općoj urbanoj slici grada, ekonomija zahvata te
usmjerenost prema kvaliteti urbanističkog i arhitektonskog rješenja
predstavljati veliki izazov za stručnu i opću javnost.
d) Provedba prostornih planova tijekom razdoblja primjene Programa mjera
Osnovno obilježje i ovog razdoblja primjene Programa mjera ogleda se u
kontinuitetu provedbe prostornih planova, posebno onih donesenih temeljem
Programa mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru za razdoblje 2001-2003, te
2004.-2006. U razdoblju od 2004. godine, u odnosu na proteklo razdoblje
(2001.-2003.), u provedbi prostornih planova, sudjeluje značajno veći i
raznovrsniji broj investitora u rasponu od Grada Rijeke, preko komunalnih
društava (plinifikacija) i javnih poduzeća, dioničkih društava i fizičkih
osoba, ali i ustanova poput Sveučilišta koje u ovom razdoblju pokreće izgradnju
Kampusa i njemu pratećih investicija, što je pokazatelj buđenja tržišnih
odnosa. U značajnoj mjeri (vlasnička priprema, i/ili komunalno opremanje
zamljišta i sl.), u najvećem broju zahvata, samostalno ili zajedno s drugim
investitorima, što je češći slučaj, sudjelovao je i Grad Rijeka.
d.1. Provedba prostornih planova užeg područja
Najistaknutiji primjeri provedbe detaljnih planova uređenja u proteklom
razdoblju jesu:
- Detaljni plan uređenja »Zagrad« provedba plana nastavljena je izgradnjom
(i skorim dovršenjem) poslovno- stambenog kompleksa iznad garaže »Zagrad«,
potpunom rekonstrukcijom Samostana Srca Isusova te dovršetkom izgradnje
stepenišne komunikacije s liftom na spoju ulice Dolac i Ulice Ivana Pavla II.,
- Detaljni plan uređenja »Stari grad« izgrađen stambeno- poslovni blok
Medulićeva ulica-Grivica, dovršena i puštena u rad garaža Klobučarićev trg,
proveden natječaj za Gradsku knjižnicu na Klobučarićevom trgu, uređeni trgovi
Šišmiš i Matije Vlačića Ilirika s rekonstrukcijom infrastrukture i novom javnom
rasvjetom, te u cijelosti pripremljena dokumentacija i izdana građevna dozvola
za uređenje Trga svete Barbare, Medulićeve ulice i Ul. P. R. Vitezovića. U
Agatićevoj ulici dovršene pripreme za izgradnju završne građevine bloka (ex
salona »Drvo«);
- Detaljni plan uređenja pomorskog putničkog terminala uz postojeći,
izgrađen je novi cestovni most na spoju Rive boduli i Riječkog lukobrana, a u
funkciji građevine novog pomorskog putničkog terminala izgradnja koje je u
tijeku;
- Detaljni plan uređenja dijela naselja Srdoči realiziran program POS-a
izgradnjom triju (3) višestambenih građevina, u tijeku je izgradnja još jedne
višestambene građevine u nastavku novoplanirane ulice (izvan progama POS-a),
sve s pripadajućim prometnim i javnim površinama;
- Detaljni plan uređenja centra Gornji Zamet - dovršetak izgradnje građevina
s oko 110 stanova za stradalnike domovinskog rata bio je očit poticaj daljnjoj
urbanizaciji koja je obuhvatila gradnju najprije višestambenih građevina (i za
tržište i za stradalnike domovinskog rata) planiranih duž zapadne strane Primorske
ulice, kao i novoplaniranih ulica, koja je upravo u tijeku. Također, dovršena
je izgradnja proširenja zametskog groblja, a pred dovršetkom je i izgradnja
Baptističke crkve te priprema za izgradnju planiranih prometnica i uređenja
javnih površina;
- Detaljni plan uređenja središta područja Drenova u cijelosti proveden
program izgradnje višestambenih građevina (4) s 80-ak stanova za potrebe
Sveučilišta u Rijeci, s potpuno novom komunalnom infrastrukturom i dijelom
planiranih prometnica, te tako oživotvoreno vrlo specifično i kvalitetno
urbanističko rješenje nove gradnje u zaleđu povijesnog središta Drenove, a na
spoju s prirodnim ambijentom;
- Detaljni plan uređenja dijela športsko-rekreacijskog područja Kantrida
izgradnja planiranog bazenskog kompleksa, prometnica i plažnog pojasa u tijeku;
- Detaljni plan uređenja područja poslovno-trgovačkog centra na Pećinama
dovršen i u stavljen u funkciju »Rijeka trgovački centar«, poslovni centar s
garažom, te glavnina pripadajućih prometnica. Opsežniji prometni zahvat svakako
je bio izgradnja novog kružnog raskrižja rotora koji se, nakon što su prošle
gužve vezane uz početak funkcioniranja ove građevine, pokazao dobrim rješenjem,
te su njegovi učinci putokaz za prometno rješenje sličnih lokacija.
- Detaljni plan uređenja područja Sveučilišnog kampusa i Kliničkog bolničkog
centra na Trsatu obnovljena ex centralna zgrada vojarne i stavljena u funkciju
Akademije primijenjenih umjetnosti, te izrađena projektna dokumentacija za
građevine 1. faze Kampusa: zgrade Filozofskog i Učiteljskog fakulteta,
Građevinskog fakulteta, Sveučilišnih odjela, zgrada studentske prehrane, uprave
i paviljona studentskog smještaja kapaciteta približno 800 ležaja, energane i
prometnica.
Osim navedenog, tijekom izrade Detaljnog urbanističkog plana, polovicom
2004. godine proveden je javni natječaj za izradu Idejnog arhitektonskog
rješenja studentskog smještaja i prehrane unutar Kampusa Sveučilišta, a
polovicom 2006. godine, temeljem važećeg Detaljnog plana uređenja, proveden je
javni natječaj za izradu Idejnog arhitektonskog rješenja društveno-kulturnog
centra Kampusa Sveučilišta, temeljem kojih je izrađena odnosno pokrenuta izrada
projektne dokumentacije za navedene građevine Kampusa.
- Detaljni plan uređenja stambenog bloka Rujevica pokrenuta izgradnja dviju
građevina s oko 120 stanova i pripadajućom komunalnom i prometnom
infrastrukturom, a pred okončanjem imovinsko-pravna priprema za preostale 4
građevine s oko 80 stanova;
- Detaljni plan uređenja zone ulaza u groblje Kozala pokrenuta izgradnja planirane
uglovne građevine u funkciji smještaja novog ulaza i upravno-uslužnog sadržaja;
- Detaljni plan uređenja dijela radne zone R-9 u Škurinjama dovršena
rekonstrukcija Osječke ulice na tri traka kao i dijela Škurinjske ceste u
dijelu planiranog raskižja u funkciji pristupa novoj garažnoj i upravnoj zgradi
»Autotransa« izgradnja koje je pred dovršetkom, izgrađen planirani pješački
most u zoni raskrižja te uklonjena građevina ex ekonomije radi rekonstrukcije
raskrižja Osječka - I. L. Ribara - Škurinjska cesta. Od preostalih planiranih
zahvata, u tijeku je izgradnja trgovačkog centra »Mercator«, a pred početkom
radovi na izgradnji rotora s dijelom pripadajućih prometnica.
- Izmjena i dopuna PUP-a Škurinjska draga dovršena gradnja i stavljene u
funkciju građevine pastoralnog centra te sjedište Caritasa Riječke
nadbiskupije, uređenje trga i stepeništa u tijeku;
- Detaljni plan uređenja dijela komunalno-servisne zone Škurinje izgrađena
baždarnica;
- Detaljni plan uređenja povijesne jezgre Trsata uz trsatsko svetište
započela izgradnja Aule Ivana Pavla II.
Osim navedenog, temeljem Prostornog plana uređenja grada Rijeke i drugih
prostornih planova užeg područja realiziran je niz drugih zahvata u prostoru
poput rekonstrukcija komunalne i prometne infrastrukture, rekonstrukcija
građevina različitih namjena, izgradnja obiteljskih i višeobiteljskih građevina
i dr.
d.2. Provedba prostornih planova šireg područja
Polovicom 2006. godine konačno je dovršena istočna dionica tkzv.
zaobilaznice od čvora Orehovice do čvora Sveti Kuzam, a u prosincu je otvorena
i prva dionica ceste D- 404 od čvora Draga do čvora Vežica tj. do spoja sa
Ulicom Zdravka Kučića. U sklopu ovog zahvata izvedena je rekonstrukcija čvora
Orehovica kao interregionalnog čvora čime su, protivno dokumentima prostornog
uređenja (Prostorni plan uređenja Općine Rijeka, Prostorni plan uređenja grada
Rijeke), ukinuti dotadašnji priključci na mrežu gradskih prometnica. Zatvaranje
čvora Orehovica izravno je utjecalo na preraspodjelu prometnih tokova i
povećanje prometnih volumena unutar dijelova lokalne prometne mreže, primarno
ionako vrlo opterećenog čvora Škurinje, Osječkoj ulici i Ulici 1. maja, ali i
kroz izrazito povećanje prometa na dva uzdužna prometna koridora koji prolaze
gradskim središtem. Primjerice, na Strossmayerovoj ulici, Krešimirovoj ulici i
Ulici 1. maja povećanje broja vozila iznosi i do 20 %(!), a u vršnim periodima
grad je na rubu zagušenja.
Povećanje prometa unutar gradskog središta - usporedba travanj-listopad
2006. godine.
Izrazita prometna opterećenja u promatranom razdoblju 2004. 2006. g. bilježe
se i na prostoru gradskog središta. Automatski brojači prometa, postavljeni na
šest strateških pozicija u gradu, pokazuju da tijekom dana u centar grada ulazi
oko 70.000 (i do 73.000!) radnim danom, a do 55.000 neradnim danom. Tako su
djelomično poništeni pozitivni učinci uvođenja sustava automatskog upravljanja
prometom koji je realiziran u gradu u nekoliko posljednjih godina, čime je bilo
postignuto da u gradskom središtu i prilazima gradu promet ipak kontinuirano
teče, bez izrazitih zastoja.
U posljednje dvije godine izvedeno je na gradskoj cestovnoj mreži nekoliko
značajnijih zahvata koji su imali za cilj poboljšanje odvijanja prometa u pojedinim
dijelovima grada, primjerice rekonstrukcija Osječke ulice na tri prometna traka
na dionici od čvora Škurinje do raskrižja za trgovačke sadržaje »Konzum« i
»Parkovi«, izvedena 2005. godine. Ovim zahvatom smanjene su gužve na ovom
potezu, a pravi efekti očekuju se po izgradnji planiranog rotora.
Također je izvršena opsežna rekonstrukcija raskrižja dijela Škurinjske ceste
u funkciji pristupa novoj garaži Autotransa te osnovnoj školi, u sklopu čega je
izgrađen i nathodnik za sigurno odvijanje pješačkog prometa prema osnovnoj
školi »Ivana pl. Zajca«.
Iako utvrđeni detaljnim planovima uređenja, navedeni zahvati proizlaze iz
prometne koncepcije Prostornog plana uređenja koja predviđa prostorno
razdvajanje prometnih tokova u funkciji stambenih tokova od onih usmjerenih
prema sadržajima unutar građevinskih područja za izdvojenu namjenu,
rekonstrukciju svih značajnih prometnica širenjem istih na barem tri prometna
traka, kao i rekonstrukciju pripadajućih raskrižja radi povećanja propusnih
moći.
V. PRAĆENJE STANJA U PROSTORU
a) Propisi koji utječu na prostorno planiranje
Proteklo razdoblje primjene Programa mjera bilo je obilježeno promjenom
temeljnog zakonskog akta donošenjem Izmjena i dopuna Zakona o prostornom
uređenju (»Narodne novine« broj 100/04) u srpnju 2004. godine. Osnovni cilj
izmjena i dopuna zakona bio je zaštita obalnog područja koje je, kao područje
koje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 metara od obalne crte i
pojas mora u širini od 300 metara od obalne crte, utvrđeno i određeno kao zaštitno
obalno područje mora (ZOP), od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
U rujnu 2004. godine stupila je na snagu Uredba o uređenju i zaštiti
zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04.) koja nalaže
usklađenje prostornih planova, kako je prethodno opisano.
Osim navedenih, značajan utjecaj u prostoru izazvalo je donošenje Pravilnika
o ambalaži i ambalažnom otpadu (»Narodne novine« broj 97/05 i 115/05), a
temeljem Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04). Naime, njegova
primjena od 1.1.2006. godine značajno je utjecala na redukciju sastava i broja
eko-otoka postavljenih na području grada jer je napušteno dragovoljno, a
uvedeno prikupljanje staklene, PET i aluminijske ambalaže s novčanom nakandom.
Određen utjecaj u prostoru imat će i primjena Strategije gospodarenja
otpadom Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 130/05), donesene u listopadu
2005., temeljem koje se trebaju izraditi nacionalni Plan gospodarenja otpadom,
potom Plan gospodarenja otpadom županija (za Primorsko-
goransku u izradi), gradova i općina.
Iako nemaju prioritetan utjecaj na prostorno odnosno urbanističko
planiranje, neki od akata koje je u proteklom razdoblju donio Grad Rijeke imaju
izravan utjecaj na izgled i uređenje grada, te u tom smislu daju izravan
doprinos i provedbi prostornih planova šireg i užeg područja.
U tom smislu potrebno je navesti donošenje:
- Odluke o visini spomeničke rente (»Službene novine« Primorsko-goranske
županije broj 51/06),
Odluka ima uporište u Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne
novine« broj 69/99, 151/03 i 157/03), a donesena je s ciljem trajnog ulaganja u
održavanje i obnovu građevina i cjelina koje imaju svojstvo kulturnog dobra.
- Pravilnika o uvjetima za postavljanje predmeta i privremenih objekata
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 1/07.), koji je u siječnju
2007. godine donijelo Poglavarstvo grada Rijeke temeljem Odluke o davanju u
zakup javnih površina i drugih nekretnina u vlasništvu Grada Rijeke za
postavljanje privremenih objekata te reklamnih i oglasnih predmeta (Službene
novine 51/06.) te u sklopu realizacije Odluke o donošenju Prostornog plana
uređenja grada Rijeke (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 31/03,
26/05).
Donošenjem Pravilnika utvrđeni su uvjeti za smještaj (bez obzira na
vlasnički status nekretnine) i oblikovanje, zone i postupak za postavljanje
privremenih objekata (kiosk, montažni objekt, pokretna naprava, ugostiteljska
terasa, predmeti za sakupljanje otpada i dr.), različitih predmeta (uglavnom
namijenjenih reklamiranju i oglašavanju), ali i čekaonica, opreme dječjih
igrališta te predmeta spomeničkog karaktera, čime se u znatnoj mjeri utječe ne
samo na oblikovanje gradskog ambijenta, nego i daje potpora provedbi prostornih
planova u segmentu detalja koje nije moguće parcijalno sagledavati i rješavati.
b) Vlasnički odnosi na nekretninama i tendencije
Razdoblje primjene Programa mjera u proteklom razdoblju s jedne je strane
obilježeno doprinosom grada Rijeke da se usklade katastarski i gruntovni podaci
o nekretninama, a s druge strane trajnim naporom Grada Rijeke u rješavanju
imovinsko-pravnih odnosa kao preduvjeta realizacije gradskih projekata te
prometne i komunalne infrastrukture.
U tom smislu, a temeljem Sporazuma o provođenju tehničke reambulacije i
katastarske izmjere u svrhu izrade katastra nekretnina na području grada
Rijeke, koji su 2002. godine sklopili Grad Rijeka i Državna geodetska uprava,
2005. godine Grad Rijeka i Državna geodetska uprava potpisali su s tvrtkom
Geoprojekt ugovor o za obavljanje geodetsko-katastarskih usluga u svrhu izrade
katastra nekretnina za područje katastarskih općina Stari grad i Sušak. Dosad
izveden opseg radova uključio je obilježavanje međa i drugih granica vidljivim
oznakama, izmjeru međa, čestica zgrada i drugih građevina, ažuriranje i
dopunjavanje digitalnog katastarskog plana, numeraciju čestica, izračun
površina katastarskih čestica, izradu popisnih listova te određivanje granice
pomorskog dobra.
U cilju realizacije kapitalnih gradskih projekata, kao i niza drugih
komunalnih zahvata, Grad Rijeka je u razdoblju primjene Programa mjera
pokrenuo, provodio i/ili dovršio imovinsko-pravnu pripremu niza lokacija.
Primjerice, programi izgradnje višestambenih građevina na Srdočima, Drenovi,
Rujevici, Gornjem Zametu, kao i izgradnja kompleksa bazena Kantrida, u
cijelosti su popraćeni izgradnjom prometne i komunalne infrastrukture za koju
je, temeljem prethodno izrađenih prostornih planova, provedena imovinsko-
pravna priprema temeljena, uglavnom, na otkupu zemljišta od fizičkih osoba.
Otkupom nekretnina Hrvatskih željeznica, Grad Rijeka stvorio je vlasnički
preduvjet za realizaciju autobusnog terminala Zapadna Žabica, jednako kao i za
izgradnju nove zgrade Gradske knjižnice Rijeka za koju je krajem 2004. godine
otkupljeno pravo građenja na Klobučarićevom trgu. Za neke kapitalne
infrastrukturne projekte, poput kružnog raskrižja u Osječkoj ulici ili ceste
oznake 233, također je otkupom nekretnina u vlasništvu niza pravnih i fizičkih
osoba dovršena imovinsko-pravna priprema, dok je u tijeku imovinsko-pravna
priprema za izgradnju prometne i komunalne infrastrukture koja će podržavati
realizaciju projekta kao što je Sveučilišni kampus.
Opći rast vrijednosti nekretnina, koji ima izraženu tendenciju jačanja,
prouzročio je i sve veće troškove imovinsko-pravne pripreme, pa u konačnici i
realizacije svih planiranih građevina. S tim u vezi, u postupku pripreme česta
su bila i vještačenja vrijednosti nekretnina, posebno na predjelima izloženim
jačoj urbanizaciji.
c) Suradnja s mjesnom samoupravom
Suradnja s mjesnom samoupravom tj. mjesnim odborima i njihovim stanovnicima
odvija se poglavito tijekom izrade i donošenja prostornih planova, što je
posebno bilo izraženo u razdoblju dodatnog javnog uvida u Konačni prijedlog
Generalnog urbanističkog plana, 2005. godine, a i izvan tog postupka, uočen je
interes šire javnosti tijekom trajanja javne rasprave za dio prostornih planova
(primjerice DPU Sveučilišnog kampusa i Kliničkog bolničkog centra na Trsatu,
UPU područja Brašćine-Lukovići-Pulac, UPU komunalno- servisnog područja Srdoči
i dr.), realizacija kojih temeljito zahvaća i mijenja prostor. Međutim i izvan
opisanih postupaka, dio mjesnih odbora njeguje tematsku ili periodičnu
komunikaciju sa strulnim službama grada Rijeke.
d) Kvantificirani pokazatelji provedbe prostornih planova
1. Izdane lokacijske dozvole
Pregled izdanih lokacijskih dozvola dan je temeljem podataka Ureda državne
uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu
okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, a odnosi se na razdoblje
primjene prethodnog Programa mjera.
Potrebno je naglasiti da se lokacijska dozvola za zahvat u prostoru izdaje,
osim u posebnim slučajevima određenim zakonom, na onim područjima koja nemaju
donesen detaljni ili urbanistički plan uređenja, pa su uvjeti zahvata određeni
Prostornim planom uređenja grada Rijeke (»Službene novine« 31/03, 26/05) ili u
situaciji neusklađenosti prostornog plana užeg područja s Prostornim planom
uređenja grada Rijeke.
Prikaz broja i strukture izdanih lokacijskih dozvola u razdoblju primjene
Programa mjera
Struktura podataka dobivenih iz Ureda državne uprave usporediva je
strukturom podataka sadržanih u Izvješću o stanju u prostoru za razdoblje
2001.-2003., što nam omogućuje donošenje određenih zaključaka.
Ponajprije, iako je u razdoblju primjene Programa mjera izdano 456
lokacijskih dozvola, što je za oko 13,5 % manje u odnosu na razdoblje 2001.-
2003, potrebno je uočiti da je u tom razdoblju bilo izdano čak 120 lokacijskih
dozvola s pravom građenja po posebnom propisu, čime su donekle sanirane
posljedice uglavnom bespravne gradnje ranijih razdoblja. Bez razmatranja te
kategorije, može se zaključiti da je broj izdanih lokacijskih dozvola u
proteklom razdoblju zapravo veći (za oko 50). U strukturi izdanih dozvola,
također su ponešto izmijenjeni globalni odnosi. Naime, povećan je broj izdanih
lokacijskih dozvola po gotovo svim kategorijama zahvata u prostoru, osim za
gradnju i rekonstrukciju infrastrukture, gdje je ostao isti, te za gradnju i
rekonstrukciju građevina javne i društvene namjene, gdje je bitno smanjen.
2. Izdani izvodi
Na područjima za koje je donesen detaljni ili urbanistički plan uređenja,
nadležni ured državne uprave izdao je i izvode iz tih planova kako slijedi:
Prikaz broja i strukture izdanih izvoda u razdoblju primjene Programa mjera
|
|
Vrsta izvoda
|
Izdano
|
Učešće (%)
|
|
1.
|
Izvod iz detaljnog plana uređenja
|
821
|
86,9
|
|
2.
|
Izvod iz urbanističkog ili prostornog plana uređenja
|
124
|
13,1
|
|
|
Ukupno 1.-2.
|
945
|
100,0
|
U odnosu na razdoblje primjene prethodnog Programa mjera, izuzetno je
povećan (preko 60 %) broj izvoda iz detaljnog plana uređenja (821/503), te
smanjen broj izvoda (za 2/3) iz urbanističkog odnosno prostornog plana
(124/384). Ovakve promjene morale su nastupiti s obzirom na povećan opseg
izrade detaljnih planova, kao i zbog donošenja Prostornog plana uređenja grada
Rijeke temeljem kojeg nije bilo moguće izdati izvod za mnoge zahvate u prostoru
(s izuzetkom prometnica, javnih površina i infrastrukture te određenih oblika
rekonstrukcije) na područjima čije je uređenje trebalo sadržajno urediti
urbanim pravilima i drugim odredbama Generalnog urbanističkog plana.
3. Izdane građevinske dozvole
Pregled izdanih građevnih dozvola dan je temeljem podataka Ureda državne
uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu
okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove za razdoblje primjene
prethodnog Programa mjera. Doduše, riječ je o zbirnim podacima iz kojih se
moglo selektirati određene, ali ipak ne sve skupine zahvata u prostoru i ne na način
kako je to prikazano u Izvješću o stanju u prostoru za razdoblje od 2001.-2003.
Tako, primjerice, nije moguće razlučiti građevne dozvole uzdane za poslovne
građevine od stambenih i stambeno-poslovnih građevina, niti razlučiti da li je
dozvola izdana za zahvat gradnje i/ili rekonstrukcije.
Prikaz broja i strukture izdanih građevinskih dozvola u razdoblju primjene
Programa mjera:
U razdoblju primjene Programa mjera izdano je 510 građevinskih dozvola, što
je za 11,8% manje u odnosu na razdoblje 2001.-2003, kada je izdano 578
građevinskih dozvola. U strukturi izdanih dozvola, ponešto su izmijenjeni
odnosi po kategorijama zahvata u prostoru. Naime, osim gotovo jednakog broja
izdanih građevinskih dozvola za industrijske građevine, u odnosu na prethodno
razdoblje, izdano je oko 11 % manje građevinskih dozvola za gradnju i
rekonstrukciju steambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih građevina, ali i
preko 30 % više građevinskih dozvola za gradnju i rekonstrukciju cesta
infrastrukture, parkova i zelenih površina.
Smanjenje broja građevinskih dozvola, posebno u kategoriji gradnje i
rekonstrukcije stambenih, poslovnih i stambeno-poslovnih građevina, ne stoji u
skladu s izrazito povećanim brojem izdanih izvoda iz urbanističkih i detaljnih
planova uređenja, a za istu kategoriju namjene, pa je opravdano očekivati da će
se u sljedećem razdoblju ovi odnosi izbalansirati. Ipak, osim razloga koji se
mogu naći u primjeni zakonskih propisa u segmentu prostornog planiranja (Uredba
o ZOP-u) i s tim u vezi zastoja u izradi prostornih planova za vitalno obalno
područje (a u primjeru grada Rijeke unutar zaštićenog obalnog pojasa nalaze se
sv agrađevinska područja do tkzv. zaobilaznice) uzrokovanog potrebom usklađenja
prostornih dokumenata šireg i užeg područja obuhvata (kako je prethodno
obrazloženo), dio razloga valja tražiti i postupnoj saturaciji prometno i
infrastrukturno opremljenog gradskog područja, odnosno potrebi da se otvaraju
postupci pripreme i opremanja novih prostora gradnje.
Povećan broj izdanih građevinskih dozvola za infrastrukturu, osim povećanom
opsegu aktivnosti, držimo da se može pripisati i mogućnosti neposredne provedbe
Prostornog plana uređenja grada Rijeke u ovom segmentu zahvata.
Usporedni prikaz broja i strukture izdanih izvoda i dozvola tijekom primjene
Programa mjera za razdoblje 2001.- 2003. i 2004.-2006.
4. Gradnja bez zakonske osnove
Temeljem podataka dostavljenih od Uprave za inspekcijske poslove
Ministarstva zaštite okoliša, prostornog urređenja i graditeljstva, razvidno je
da su u razdoblju primjene Programa mjera, na području grada Rijeke evidentiran
sljedeći opseg bespravne izgradnje:
- rješenja o uklanjanju bespravno izgrađenih
građevina ili građevina u izgradnji, 147,
- prekršajne prijave, 19,
- zaključak o dozvoli izvršenja rješenja, 101,
- zaključak o obustavi postupka, 98,
- zaključak o obustavi administrativnog
izvršenja rješenja, 46,
- zaključak o odgodi administrativnog izvršenja
rješenja, 17,
- ostali zaključci, 123,
- ostala pismena 1676.
e) Drugi čimbenici od značaja za stanje u prostoru
e.1. Stanje prometnog sustava
U razdoblju od 2004. do 2006. g. još se uvijek bilježe jaka prometna
opterećenja kako na tkzv. zaobilaznici grada, tako i u gradskom središtu, a zamjetno
je i ujednačenje prometnog opterećenja kroz dulje satne periode i prepoznavanje
vršnih perioda u danu, umjesto vršnih sati.
Promet na najznačajnijoj gradskoj prometnici, tkzv. zaobilaznici, odnosno
gradskoj autocesti, nastavlja rasti, te u ljetnom razdoblju dostiže veličinu od
gotovo 37.000 vozila u prosječnom ljetnom dnevnom prometu te je drugi kolnik
prioritetna potreba na koju se, nažalost, ukazuje već gotovo
čitavo desetljeće!
Izrazito jaki prometni volumeni na gradskim prometnicama i tkzv.
zaobilaznici predstavljaju izvor neželjenih učinaka na prostor i ljude poput
onečišćenja okoliša imisijama, bukom, zazuzećem svih raspoloživih površina
prometom u mirovanju i dr. Osim neophodne sanacije stanja, posebno dijelova
ugroženih bukom, neophodno je jačanje javnog prijevoza, decentralizacija
sadržaja unutar gradskog područja, trajna edukacija građana ali i uređenje
javnih, prometnih i drugih površina na način da se stimulira pješačenje i korištenje
alternativnih oblika prijevoza gdje je to moguće.
Brojenje prometa od 2003. do 2005. g. - brojačka mjesta automatskog brojenja
prometa na gradskoj obilaznici (izvor: publikacije Hrvatskih cesta, brojenje
prometa)
e.2. Javni gradski prijevoz
Prema podacima koje o broju prevezenih putnika vodi KD Autotrolej, godišnje
se u gradskim javnim prijevozom koristi više od trideset i pet milijuna
putnika. Značajno je uočiti da nakon određenog pada broja putnika u 2002.
godini, od 2003. godine broj putnika počinje rasti. Unutar strukture prevezenih
putnika, najveći je udio pokaznih karata (oko 84%), dok na karte kupljene izvan
vozila otpada tek oko 14%.
Od značajnijih zahvata u segmentu javnog prijevoza treba istaknuti izgradnju
okretišta s pratećim parkiralištem na lokaciji Pehlin, na prostoru koje je za
to predvidio važeći urbanistički plan. Gradska autobusna linija »produžena« je
do ove točke, gdje se realizirala svojevrsna park&ride lokacija javnog
prijevoza do koje putnici mogu doći vlastitim vozilom, parkirati te nastaviti
put prema gradu autobusom, što su korisnici vrlo dobro prihvatili, te tako
potvrdili da treba nastaviti s realizacijom ovakvih objekata i u drugim
dijelovima grada te širiti park&ride mrežu.
Rast putnika/korisnika javnog prijevoza ukazuje na povratak povjerenja i
značaja ovog oblika prijevoza, te tako opravdava ne samo tekuća nego i
zahtijeva planiranje razvoja sustava i ulaganja u razvoj. Dugoročno, jačanje
javnog prijevoza smanjuje prometni volumen na prometnicama. Unutar strukture
korisnika, potrebno je zapaziti rast studentskih karata što neizravno ukazuje
na rekonstrukciju gospodarstva i jačanje obrazovne i sveučilišne profilacije
grada.
Broj i struktura putnika prevezenih u javnom gradskom autobusnom prijevozu,
2004.- 2006.
(Izvor: KD Autotrolej)
e.3. Parkirališta i garaže
Trend povećanja stupnja motorizacije nastavlja se i dalje što dodatno
povećava potrebu za parkirnim mjestima, posebno u gradskom središtu. U protekle
4 godine u gradu Rijeci je registrirano 10% više vozila. Trend rasta broja
vozila u razdoblju od 1997 2000. iznosio je od 1-3% godišnje. Skokovit porast
od 9% zabilježen je 2001. godine, da bi u posljednje dvije godine iznosio oko
3%.
Na prostoru šireg gradskog središta 2004. godine bilo je oko 5400 označenih
parkirnih mjesta, da bi se taj broj 2006. godine povećao na 5800, zahvaljujući
izgradnji nove garaže na Klobučarićevom trgu. Nove parkirališne kapacitete bit
će i nadalje potrebno realizirati gradnjom garaža, budući su ulične i druge
površine iscrpljene. Štoviše, s većeg dijela postojećih površina bit će
potrebno postupno ukloniti parkiranje (npr. gatovi i obale u putničkoj luci,
sjeverna Delta), te ih provesti planiranoj namjeni, što će također nametnuti
potrebu gradnje garažnih građevina.
Sustavno rješavanje ovog problema pridonosi podizanju kvalitete javnog
prostora, potiče pješačenje i uređenje pješačkih površina, a time i kvaliteti
urbanog ambijenta uopće. Međutim, osim gradskog središta, programom gradnje
garažnih građevina bit će potrebno obuhvatiti i stambena i druga područja i
izvan gradskog središta.
Broj parkirnih/garažnih mjesta gradskog središta i broj registriranih
vozila, od 2004. - 2006. godine.
e.4. Daljinski putnički promet
U daljinskom putničkom prometu, autobusnom, željezničkom i pomorskom,
bilježe se pozitivni trendovi. Posebno je to vidljivo u dijelu pomorskog
putničkog prijevoza u prometu brzobrodskih linija unutar riječkog plovnog
područja. Porast putnika vrlo je značajan, u nekoliko godina gotovo je
udvostručen.
Zračna luka Rijeka također bilježi značajan porast prometa, te je 2006.
godine preko nje prevezeno166.000 putnika, što povećanje u odnosu na 2005.
godinu za više od 40%.
Opisani trendovi višestruko su značajni. S jedne strane ukazuju na doseg
gradskih funkcija i njihov značaj u gravitacijskom području, a s druge strane
ukazuju i na obvezu pružanja kvalitetne usluge korisnicima (terminal koji je u
gradnji), jer je i ona temelj daljnjeg razvoja.
Prevezni putnici na brzobrodskim linijama unutar riječkog plovnog područja
e.5. Gospodarenje otpadom
Temeljem podataka o količinama otpada koje se dovoze na odlagalište
komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada Viševac, procjenjuje se da na
području grada Rijeke godišnje nastaje oko 45.000 tona komunalnog otpada (oko
300 kg/stanovniku/godišnje), približno ista količina proizvodnog otpada te oko
20.000 tona opasnog otpada. Kapacitet odlagališta je iscrpljen i slijedi
njegovo skoro zatvaranje.
Odvojenim sakupljanjem otpadne primarne ambalaže do 2006. godine kroz mrežu
ekootoka bili su obuhvaćeni papir, kartonska ambalaža, staklena ambalaža, PET
ambalaža i aluminijska ambalaža. Uvođenjem sustava odvojenog skupljanja
ambalažnog otpada uz naknadu, primjenom Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu
(»Narodne novine« broj 97/05 i 115/05), od 1.1.2006. godine, ovaj način je
napušten.
Prema podacima KD Čistoća iz 2005. godine, za odvojeno skupljanje komunalnog
otpada na javnim površinama na području grada Rijeke postavljeno je:
- oko 7.000 spremnika za skupljanje ostatka otpada s do 10 spremnika od 1100
l na lokaciji jednog skupljališta,
- oko 200 »eko-otoka« za odvojeno skupljanje vrijednih i opasnih sastojaka
komunalnog otpada (papir, staklo, pet- ambalaža, aluminijska ambalaža, baterije
električnih uređaja i lijekovi),
- oko 130 višekomornih (trodijelnih) spremnika za staklo,
- 3 pres-kontejnera za odvojeno skupljanje otpada koji nastaje na tržnici,
- 7 pres kontejnera u trgovačkim centrima,
- 2 reciklažna dvorišta s otkupnim stanicama u Ulici Milutina Barača i
Ružićevoj ulici.
Količine komunalnog otpada koje KD Čistoća prikuplja na području grada
Rijeke
Izvor: Katastar emisija u okoliš (KEO) komunalni otpad
Postojeća tehnika i organizacija skupljanja komunalnog otpada nisu u
dovoljnoj mjeri prilagođeni posebnostima područja skupljanja otpada. Spremnici
su često barijera za promet vozila i pješaka, «troše značajne gradske površine,
narušavaju izgled i smanjuju vrijednost prostora u njihovom okruženju. Dio
skupljališta otpada teško je dostupan vozilima za skupljanje otpada.
Postojeće ekootoke treba staviti u funkciju daljnjeg iskorištenja vrijednih
svojstva komunalnog otpada i smanjenja količine ostatka komunalnog otpada za
daljnju obradu ili odlaganje.
Provedbeni propisi kojima su uže uređena pitanja gospodarenja posebnim
kategorijama otpada doneseni su tek 2005. (Uredba o tvarima koje oštećuju
ozonski sloj, »Narodne novine« broj 120/05) i 2006. godine (Pravilnik o
gospodarenju otpadnim gumama, »Narodne novine« broj 40/06; Pravilnik o
gospodarenju otpadnim uljima, »Narodne novine« broj 124/06; Pravilnik o
gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, »Narodne novine« broj
133/06.; Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima, »Narodne novine« broj
136/06) te ove sustave tek treba uspostaviti, odnosno postojeće transformirati
u sustave određene tim propisima.
S druge strane sustav gospodarenja otpadnim električkim i elektroničkim
uređajima i opremom, kao i građevinskim otpadom i otpadom od rušenja objekata
još nije uređen posebnim propisom. Ovaj potonji proizvodi vrlo specifičan
utjecaj na prostor kako kroz oporabu tako i korištenjem za nasipavanja
(ravnanje zemljišta, nasipavanje mora) kao
prekrivni materijal za odlagalište otpada i sl. Ili se
oporaba provodi na mjestu nastajanja kamena i plodne zemlje od građevinskih
iskopa.
Odvojeno skupljanje industrijskog metalnog otpada i papira u gradu provodi
se u sklopu sustava oporabe i trgovine otpadom. Reciklažno dvorište za
skupljanje i predobradu ovog otpada (rastavljanje, rezanje, presanje) nalazi se
u ulici M. Barača i u Ružićevoj ulici. Proizvodni otpad do predaje ovlaštenom
skupljaču skuplja se i privremeno skladišti unutar poslovnog prostora
proizvođača otpada. Proizvođač otpada koji godišnje proizvodi više od 150 tona
neopasnog otpada i/ili više od 200 kilograma opasnog otpada, dužan je u skladu
s članakom 12. stavak 1. Zakona o otpadu, planirati gospodarenje otpadom za
razdoblje od četiri godine. Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša (AZO),
iz grada Rijeka ovaj plan izradio je za sada jedino Kaufland Hrvatska k.d., PJ
Rijeka, Zametska 44.
Na području grada Rijeke registriran je jedan Centar za prikupljanje, obnavljanje
i oporabu kontroliranih i zamjenskih tvari (Elektrolux d.o.o., Osječka 39a) te
jedan Centar za izobrazbu (Tehnički fakultet u Rijeci).
Iz navedenih razloga, iako Prostornim planom uređenja grada Rijeke
(»Službene novine« PGŽ broj 31/03, 26/05.) na području grada nije dopušten
smještaj građevina za skladištenje i zbrinjavanje otpada, utvrđeno je 12
preferentnih lokacija za uređenje komunalnih reciklažnih dvorišta.
Na području grada uočeno je oko četrdeset lokacija otpadom onečišćenog tla
od kojih se najveće količine otpada nalaze se uz Grohovsku cestu (2800 m3),
na Bodulovu (3000 m3) i uz Drenovski put Mihačeva Draga (120 m3).
Ocjenjuje se da na ostalim lokacijama odložene količine otpada ne ugrožavaju
okoliš već se mogu kategorizirati kao komunalni nered.
e.6. Upravljanje kakvoćom zraka
Upravljanje kakvoćom zraka regulirano je Zakonom o zaštiti zraka (»Narodne
novine« broj 178/04) te važećim podzakonskim propisima, značajan dio kojih je
donesen 2005. i 2006. godine, a između kojih je značajna Uredba o graničnim
vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (»Narodne novine« broj 133/05) koja
je stupila na snagu od 1. 1. 2006.
Mjerenje razine onečišćenosti zraka provodi se na državnoj i lokalnoj
razini.
Lokacije mjernih postaja državne mreže za trajno praćenje kakvoće zraka
odredila je Vlada RH Uredbom o utvrđivanju lokacija postaja u državnoj mreži za
trajno praćenje kakvoće zraka. Programom mjerenja kakvoće zraka, Ministarstvo
zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva utvrđuje koje se onečišćujuće
tvari u zraku trebaju ispitivati na pojedinim postajama, a podaci o kakvoći
zraka objavljuju se na web stranicama Ministarstva: http://zrak.mzopu.hr.
Od siječnja 2006. godine na području Grada Rijeke započele su s radom mjerne
postaje državne mreže za trajno praćenje kakvoće zraka. Mjerna postaja
Rijeka-1, u Ulici žrtava fašizma, namijenjena je praćenju razine onečišćenja
koje je posljedica prometa, ali to ne isključuje praćenja iz ostalih izvora
onečišćenja. Mjerna postaja Rijeka-2, u Ulici Franje Belulovića, prvenstveno je
namijenjena praćenju razina onečišćenja u naseljima i industrijskim područjima.
U okviru lokalne lokalne (županijske) mreže za trajno ispitivanje kakvoće
zraka, na području grada Rijeke kakvoća zraka kontinuirano se ispituje na 6 postaja:
Čandekova, F. La Guardia, Krešimirova (2), I. Sušnja (iznad pogona INE-Mlaka) i
Draga-Brig. Program mjerenja godišnje određuje županijska skupština.
Prikaz kakvoće zraka prema vrijednostima pojedinih parametera, razdoblje
2004-2005.
Izvor:
1. Elaborat za potrebe izrade GUP-a grada Rijeke Stanje zraka, voda imora na
području grada Rijeke, Zavod za javno zdravstvo Primorsko goranske županije,
lipanj 2004.
2. Izvještaj o praćenju onečišćenja zraka na području Primorsko goranske
županije za razdoblje 1. 1. 2004. - 31. 12. 2004., Nastavni zavod za javno
zdravstvo Primorsko goranske županije, travanj 2005.
3. Izvještaj o praćenju onečišćenja zraka na području Primorsko goranske
županije za razdoblje 1. 1. 2005. - 31. 12. 2005., Nastavni zavod za javno zdravstvo
Primorsko-goranske županije, travanj 2006.
Kritične točke glede kakvoće zraka na području grada Rijeke su:
- Utjecajno područje rafinerije INA MAZIVA, zbog povišenih koncentracija
SO2, NO2 i H2S što su posljedica emisija iz pogona rafinerije,
- Čandekova ul., zbog povišenih koncentracija SO2 i dima, što je posljedica
emisija iz pogona INE Mlaka, kućnih ložišta i prometa,
- Ul. F. La Guardia, zbog povišenih koncentracija dima i SO2, što je u prvom
redu posljedica gustog pometa, ali i slabe mogućnosti provjetravanja te
prometnice,
- Krešimirova ul., zbog povišenih koncentracija NO2 koje su posljedica
emisija iz industrije, ali i iz prometa. Do sanacije postrojenja lučkog silosa
na toj su postaji dobivane visoke vrijednosti koncentracija ukupnih lebdećih
čestica kao posljedice pretovara žitarica. Na istoj se postaji konstantno
dobivaju i povišene koncentracije benzo(a)pirena što je posljedica
sagorijevanja fosilnog goriva. Iako se taj polutant tijekom ljeta razgrađuje u
fotokemijskim reakcijama, s obzirom na naše klimatske uvjete teško da se može
zadovoljiti sada važeću preporučenu vrijednost.
Glede emisije iz rafinerijskih pogona, potrebno je naglasiti da je u travnju
2001. Poglavarstvo Grada Rijeke donijelo Odluku o posebnim mjerenjima
onečišćenja zraka na utjecajnom području rafinerije INA d.d. Maziva (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije broj 10/01), a Gradsko vijeće Grada Rijeke
donijelo Program mjera za smanjivanje onečišćavanja zraka na utjecajnom
području rafinerije INA d.d. Maziva Rijeka (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 10/01), koji, između ostalog, sadrži popis
tehničkih zahvata (na pr. obvezna zamjena procesne peći na vakuumdestilacijskom
postrojenju), obvezu potrošnje plinskog goriva u godišnjoj kvoti od najmanje
8.5 milijuna m3, obvezu neprekidne potrošnje plinskog goriva u
lipnju, srpnju i kolovozu te obvezu osiguranja rezervi plina za rad u
nepovoljnim atmosferskim uvjetima tijekom ostalog razdoblja godine. U ostalom
dijelu godine, osim u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, rafinerija može
ložiti ulje za loženje sa prosječnim sadržajem sumpora do 2,5%, ali ne većim od
3%. Iako vremenski ranija, ova je mjera u skladu s Uredbom o graničnim
vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora
(»Narodne novine« broj 21/07), kojom se rafinerijama dozvoljava loženje tekućeg
goriva sa sadržajem do 3% sumpora do kraja 2009. godine.
Tehnički zahvati sadržani u Programu mjera, dovršeni su krajem 2005.
U listopadu 2002., INA d.d. Maziva Rijeka postavila je automatsku postaju za
kontinuirana posebna mjerenja kakvoće zraka u Trogirskoj ulici, koja je
temeljem Odluke Županijskog poglavarstva od 4.12.2003., u rujnu 2004. povezana
na centralni sistem za prikupljanje i obradu podataka u Nastavnom zavodu za
javno zdravstvo PGŽ.
Postaja daje podatke o trenutnim koncentracijama slijedećih onečišćujućih
tvari: sumpor dioksid, dušikovi oksidi, BTX (benzen, toluen, p-ksilen), vodik
sulfid, ugljikovodici te meteorološki podaci (temperatura, vlažnost, smjer i
brzina vjetra te insolacija).
Zbirni rezultati ispitivanja vodikova sulfida i sumporova dioksida, na
mjernoj postaji Trogirskoj ulici, u 2006. godini:
N - broj podataka
Pokrivenost (%) razdoblje ispitivanja pokriveno izmjerenim pouzdanim
podacima,
Csr prosječna mjesečna vrijednost,
CM maksimalna dnevna koncentracija,
n › GV - broj uzoraka čija je koncentracija iznad odgovarajuće granične
vrijednosti (GV),
n › TV - broj uzoraka čija je koncentracija iznad odgovarajuće granične
vrijednosti (TV).
Izvor: Informacija zavoda za javno zdravstvo Primorsko- goranske županije od
14. 3. 2007.
Prema rezultatima ispitivanja područje Trogirske ul. u 2006. godini svrstava
se u prekomjerno onečišćeno, odnosno kakvoća zraka je na tom području III.
kategorije. Najviše koncentracije vodikova sulfida i sumporova dioksida
izmjerene su u razdobljima veljača - travanj i studeni - prosinac, kao
najvjerojatnije posljedice korištenja loše kakvoće ulja za loženje i sirovine,
a veliki broj prekoračenja graničnih i tolerantnih vrijednosti uzrokovan je
nepoštivanjem Programa mjera.
Trend pada prosječnih godišnjih koncentracija pokazuju amonijak i dušikov
dioksid, dok koncentracije vodikova sulfida pokazuju periodično povećanje iznad
graničnih vrijednosti, te se ne može govoriti o nekom izrazitom trendu.
e.7. Upravljanje bukom okoliša
Zakon o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) i Pravilnik o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (»Narodne
novine« broj 145/04) temeljni su propisi za provedbu zaštite od buke.
Iako bez provedenih mjerenja in situ, usporedbom s rezultatima pilot
mjerenja buke provedenom 1997. godine u zoni KBC-lokalitet Rijeka, kada je
izmjerena razina buke,
u odnosu na dozvoljenu, za razdoblje dana prekoračena za 15
dB(A), a za razdoblje noći za 19 dB(A), može se zaključiti da je unutar
gradskog središta došlo do povećanja razine buke od stacionarnih izvora u
posljednjih 7 godina, jer se ni jedan od izvora buke nije u međuvremenu ugasio.
Štoviše, u tom razdoblju porastao je lučki promet, posebno na kontejnerskom
terminalu Brajdica, kao i prometni volumen.
Buka uzrokovana nestacionarnim izvorima, posebice buka koju producira
cestovni promet analizirana je u «Projektu zaštite od buke - I faza: Katastar
izvora buke s analizom postojećeg stanja, a prema elaboratu »Brojanje prometa
na raskrižjima i presjecima prometnica Grada Rijeke« iz 1994. g. Prema podacima
o cestovnom prometu 2003. godine, provedena je analiza u međuvremenu nastalih
promjena, proračunom ekvivalentne razine buke, i to odvojeno za razdoblje dana
i noći, a prema njemačkom standardu DIN 18005. Vrijednosti imisije buke
izračunate su na udaljenosti 10 m i 25 m od osi prometnice.Točka imisije za
ažuriranje podataka iznosi 4 m iznad tla.
Proračun buke uz prometnice; usporedni prikaz razine buke iz 1997. (staro) i
stanja iz 2003. (novo)
Izvor: GUP grada Rijeke
Proračuni pokazuju da je povećanje cestovnog prometa razinu buke povećalo za
2-3 dB(A), dok se udvostručenjem prometa (dvostruki PGDP) razina buke povećava
do 4 dB(A).
Ugroženost od buke od stacionarnih i nestacionarnih izvora pogoršalo za
promatrano razdoblje, i to izrazito u segmentu cestovnog prometa. Osnovi
problem je nepovoljna dispozicija tj. kolizija u prostoru područja različitih
namjena, bez dovoljne prostorne međuudaljenosti ili zaštitnih međuprostora radi
čega se svako povećanje razine buke u industrijskom području ili prometnom
segmentu izravno odražava i na područja stanovanja i rada.
U cilju izrade meritornih mjerenja i zaključaka, krajem 2006. Grad Rijeka
pripremio je javnu nabavu za izradu Strateške karte buke za cestovni promet.
i. Korištenje voda za sport, kupanje i rekreaciju
Za sport, kupanje i rekreaciju namijenjene su vode mora na područjima plaža.
U plažni pojas pripada oko 5.800 m morske obale ili oko 20 % ukupne dužine
morske obale Grada.
Kakvoća mora na plažama na području grada Rijeke do 2006.
Izvor: GUP grada Rijeke
Propisanim uvjetima kakvoće mora za kupanje odnosno rekreaciju, udovoljavaju
plaže zapadnog obalnog pojasa od bazena do Preluke, dok na području Pećina
kakvoća mora kontinuirano udovoljava samo more na plaži Grčevo. Na ostalim
potezima, kakvoća mora ne udovoljava u propisanoj zbog bakteriološkog
onečišćenja koje je posljedica nepriključivanja svih objekata na izgrađeni
komunalni sustav odvodnje otpadnih voda te zasićenost krškog podzemlja dijelova
obalnog područja otpadnim vodama. Naime, zgradnjom sustava odvodnje za zapadni
dio grada (u funkciji od 2002. godine) bitno se utjecalo na poboljšanje kakvoće
mora.
U 2006. vidljivo je poboljšanje kakvoće mora na ostalim plažama na plažnom
pojasu Pećine. To poboljšanje uzrokovano je poglavito zahvatima na sanaciji sustava
javne odvodnje na području Sušaka i Pećina.
VI. INFRASTRUKTURNI ZAHVATI
U razdoblju primjene Programa mjera proveden je niz zahvata u prostoru
usmjernih na pripremu i opremanje te razvoj i izgradnju infrastrukturnih
sustava. Umjesto nabrajanja pojedinačnih zahvata, u ovom Izvješću upozorit ćemo
samo na problemske odnosno tematske razine aktivnosti:
- sanacija odlagališta komunalnog otpada Viševac,
- izgradnja nove centralne zone za gospodarenje otpadom Marišćina,
- rekonstrukcija i izgradnja plinske mreže u dužini od oko 45 km,
- rekonstrukcija toplana radi prijelaza na plinsko gorivo,
- izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda za otok Krk razvoj regionalnog
vodoopskrbnog sustava,
- pokrenuta izgradnja kanalizacijskog sustava Grobnik,
- izgrađena VS i CS Kozala,
- izgrađena baždarnica u Osječkoj ulici,
- izgradnja kolektora u zoni Mlake, Torpeda, Pavlovca i dr.,
- izgradnja centralne građevine na Gradskom groblju Drenova,
- obnova voznog parka javnog prijevoznika,
- potpuno infrastrukturno opremanje svih novoizgrađenih i novouređenih
prometnih i javnih površina,
te brojni drugi provedeni zahvati, dokumentirani u godišnjim izvješćima
rada.
VII. OBJAVA
Ovo Izvješće objavit će se u »Službenim novinama« Primorsko-goranske
županije.
