5.
Na temelju članka 10. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 21. Statuta Grada Krka (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije, broj 19/01), Gradsko vijeće Grada Krka, na
sjednici održanoj dana 29. ožujka 2007. godine, donosi
IZVJEŠĆE
o stanju u prostoru za Grad Krk
za razdoblje od 2003. do 2007. godine
I. UVOD
II. OSVRT NA SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJA DRŽAVE, ŽUPANIJE I GRADA
II.1. Zakon o prostornom uređenju
II.2. Dokumenti prostornog uređenja
II.3. Prostorni plan uređenja grada
II.4. Detaljniji dokumenti prostornog uređenja
III. OSNOVNI PODACI O PROSTORU GRADA KRKA
III.1. Položaj Grada Krka unutar Primorsko-goranske županije
III.2. Prostorni obuhvat Grada Krka
III.3. Stanovništvo Grada Krka
IV. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
IV.1. Važeći dokumenti prostornog uređenja koji se primjenjuju na prostoru
Grada Krka
IV.2. Obilježja prostornog razvitka na temelju Strategije i programa
prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Prostornog plana Primorsko-goranske
županije
IV.3. Obilježja prostornog razvitka na temelju Prostornog plana uređenja
Grada Krka
IV.4. Obilježja prostornog razvitka na temelju detaljnijih dokumenata
prostornog uređenja
V. OPĆA OCJENA STANJA U PROSTORU I ANALIZA REALIZACIJE PROGRAMA MJERA ZA
UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU ZA RAZDOBLJE OD 2003. DO 2005. GODINE
V.1. Analiza realizacije programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za
razdoblje od 2003. do 2005. godine
V.2. Prostorno planska dokumentacija i bespravna gradnja
V.3. Stanje katastarskih podloga
V.4. Imovinsko pravna priprema
V.5. Komunalna opremljenost Grada Krka
V.5.1. Cestovni promet
V.5.2. Pomorski promet
V.5.3. Odvodnja otpadnih voda
V.5.4. Izgradnja vodoopskrbnog sustava
V.5.5. Izgradnja elektroopskrbnog sustava i plinifikacija
V.5.6. Izgradnja telekomunikacijskog sustava
V.5.7. Zbrinjavanje komunalnog otpada
V.6. Zaštita prirodne i kulturne baštine
V.6.1. Zaštita prirodne baštine
V.6.2. Zaštita kulturne baštine
VI. ZAKLJUČAK
VII. ZAVRŠNE ODREDBE
I. UVOD
Zakonom o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00,
32/02 i 100/04) propisana je obveza predstavničkim tijelima jedinica lokalne
samouprave i uprave da gospodarenjem, zaštitom i upravljanjem prostorom
ostvaruju uvjete za društveni i gospodarski razvoj, zaštitu okoliša, racionalno
korištenje prirodnih i povijesnih dobara na načelima integralnog pristupa u
planiranju prostora.
Odredbom članka 2. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) određeno je da integralni pristup u
planiranju prostora obuhvaća naročito:
- poznavanje, provjeru i ocjenu mogućnosti razvoja u prostoru,
- izradu dokumenata prostornog uređenja,
- praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja.
Nadalje, odredbama članka 10. i 11. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne
novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) propisana je obveza da općine
i gradovi izrađuju i donose slijedeće dokumente praćenja stanja u prostoru:
- Izvješće o stanju u prostoru,
- Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.
Izvješćem o stanju u prostoru se osigurava kontinuitet praćenja stanja u
prostoru, definiraju se nedostaci i primjenjivost postojećih prostornih
planova, ističu uočene negativnosti postojećih planskih mjera po kojima se
određuje način korištenja i zaštite prostora. Isto tako sadrži ocjenu
provedenih mjera i njihove učinkovitosti na svrhovito gospodarenje prostorom,
na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša, te druge
elemente od važnosti za prostor. O stanju u prostoru grada
izrađuje se četverogodišnje izvješće.
Na temelju četverogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru grada donosi se
četverogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u prostoru.
Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru utvrđuju se mjere koje je
potrebno provesti u narednom četverogodišnjem razdoblju. Te mjere obuhvaćaju
procjenu, pripremu, izradu i donošenje novih prostornih planova ili izmjene
postojećih, kao i druge aktivnosti kojima se osigurava zaštita vrijednosti i
obilježja prostora, uključujući i sanaciju, a sve u cilju unapređenja kvalitete
življenja. Programom mjera utvrđuje se potreba uređenja zemljišta, razina
uređenja zemljišta, izvori za financiranje njegovog uređenja, te rok u kojem je
potrebno određeno zemljište urediti za planiranu namjenu.
Za prostor Grada Krka do sada je donešeno Izvješće o stanju u prostoru i to:
Izvješće o stanju u prostoru Grada Krka (2000.-2002.) usvojeno na sjednici
Gradskog vijeća održanoj 11. ožujka 2003. godine (»Službene novine« broj
6/2003). Imajući na umu navedene činjenice, odnosno da je u promatranom razdoblju
doneseno jedno Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje
stanja u prostoru za razdoblje 2003.-2005. godina, ovim Izvješćem o stanju u
prostoru Grada Krka će se dati cjelovita slika stanja u prostoru s detaljnom
analizom važeće prostorno planske dokumentacije, u odnosu na obveze iz
navedenog Programa mjera.
Ovim Izvješćem će se izvršiti sve potrebne analize i ocjene koje će biti
polazišta za utvrđivanje novog Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru
za četverogodišnje razdoblje od 2007. do 2011. godine.
Izrada i donošenje dokumenata praćenja stanja u prostoru je i preduvjet za
zakonitu izradu svih dokumenta prostornog uređenja na području Grada Krka.
II. OSVRT NA SUSTAV PROSTORNOG UREĐENJA DRŽAVE, ŽUPANIJE I GRADA
II.1. Zakon o prostornom uređenju
1994. godine donesen je Zakon o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj
30/94) kojim se uređuje sustav prostornog uređenja, uvjeti i način izrade,
donošenja i provođenja dokumenata prostornog uređenja, te nadležnost tijela
državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i
uprave u provedni mjera i aktivnosti kojima se osigurava planiranje i
uređivanje prostora Republike Hrvatske.
Nakon četverogodišnje primjene Zakona 1998. godine uslijedila je prva velika
izmjena Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 68/98) koja je
donijela značajne promjene u odnosu na prostorne planove:
- promjene u strukturi prostornih planova,
- uvođenje instituta javne rasprave,
- obveza sudjelovanja određenih subjekata u postupku izrade i donošenja
dokumenata prostornog uređenja.
Aktivno prateći sve promjene koje se dešavaju na našim prostorima, a vodeći
računa o osiguravanju održivog razvoja, racionalnog korištenja i zaštite prostora,
ravnomjernog gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja prostora Republike
Hrvatske uslijedilo je nekoliko izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju i
to godine 2000., 2002., i 2004. (»Narodne novine« broj 61/00, 32/02 i 100/04).
Za općine i gradove unutar zaštićenog obalnog pojasa koji predstavlja 1000
metara od obalne linije u kopno, odnosno 300 metara od obalne linije u more, te
cjeloviti prostor otoka važna promjena Zakona je bila 2004. godine (»Narodne
novine« broj 100/04) kada se utvrdilo navedeno zaštićeno obalno područje, a
glede njegovog svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja, te je
slijedom predmetne izmjene Zakona donesena Uredba o uređenju i zaštiti
zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04).
U proteklom razdoblju doneseni su važni propisi iz oblasti prostornog
uređenja i to:
- Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim
pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj
101/98, 39/04, 45/04 - ispravak i 163/04),
- Uredba o javnoj raspravi u postupku donošenja prostornih planova (»Narodne
novine« broj 101/98),
- Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne
novine« broj 128/04).
II.2. Dokumenti prostornog uređenja
Dokumentima prostornog uređenja određuje se svrhovita organizacija,
korištenje i namjena prostora, te mjerila i smjernice za uređenje i zaštitu
prostora Države, županije, Grada Zagreba, općina i gradova.
Dokumenti prostornog uređenja imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog
propisa.
Dokumenti prostornog uređenja jesu:
- Strategija i Program prostornog uređenja Države,
prostorni planovi:
- Prostorni plan županije i Grada Zagreba,
- Prostorni plan područja posebnih obilježja,
- Prostorni plan uređenja općine i grada,
- Generalni urbanistički plan,
- Urbanistički plan uređenja,
- Detaljni plan uređenja.
Strategijom prostornog uređenja Države (donesena u Zastupničkom domu Sabora
Republike Hrvatske 27. lipnja 1997.) utvrđuju se dugoročni ciljevi prostornog
razvitka, identificiraju područja i oblici pojavnosti vezani uz ta načela,
odnosno ciljeve, te daju usmjerenja kao što su:
- osnaživanje prostorno razvojne strukure Države,
- racionalna potrošnja prostora za izgradnju,
- očuvanje vrijednih resursa,
- primjena različitih kategorija zaštite vrijednih dijelova prostora,
- prioritet djelatnosti u odnosu na prirodnu preodređenost područja,
prilagodba općih razvojnih modela značajkama prostora.
Razvoj i uređenje prostora jadranskih otoka treba provoditi uvažavanjem zajedničkih
obilježja svih otoka, obuhvatom problematike grupe otoka (naseljeni,
nenaseljeni) i obradom specifičnih uvjeta razvoja za pojedine otoke.
Programom prostornog uređenja Države (»Narodne novine« 50/99) utvrđuju se
mjere i aktivnosti za provođenje Strategije prostornog uređenja Države.
Prostornim planovima županija (PPŽ) prenose se odredbe Strategije i Programa
prostornog uređenja Države na planski jezik i prostorno ograničava i
konkretizira opće i posebne strateške postavke.
II.3. Prostorni plan uređenja grada
Prostorni plan uređenja grada (PPUG) utvrđuje uvjete za uređenje gradskog
područja, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i
sanaciju građevinskog i dru
gog zemljišta, zaštitu okoliša, te zaštitu spomenika kulture
i osobito vrijednih dijelova prirode.
Prostorni planovi uređenja grada trebaju se temeljiti na analizi postojećeg
stanja u odnosu na postojeći broj stanovnika, planirani demografski rast,
ostvarenu izgrađenost područja, ili na realnim novim programima gospodarskog
rasta.
Grafički dio PPUG-a sadrži tri kartografska prikaza na topografskoj karti u
mjerilu 1:25000, kao i građevinska područja utvrđena na katastarskom planu u
mjerilu 1:5000. gdje se obvezno prikazuju izgrađeni i neizgrađeni dio tog
područja, što bi trebalo odgovarajuće primjeniti i u odredbama za provođenje
plana, te do donošenja odgovarajućeg propisa regulirati sva danas još neuređena
pitanja u svezi s građevinskim zemljištem.
Proteklo razdoblje obilježeno je bitnim aktivnostima i promjenama u domeni
prostornog uređenja koje su bitno utjecale na gospodarenje prostorom i na
primjenjivost i provođenje postojećih planskih mjera odnosno prostornih
planova, kao i na realizaciju pa čak i svrhovitost pojedinih mjera utvrđenih
važećom prostorno planskom dokumentacijom.
Posljednjom Izmjenom i dopunom Zakona o prostornom uređenju (»Narodne
novine« broj 100/04) utvrđena je obveza da gradovi koji to još nisu učinili
donesu prostorni plan uređenja grada najkasnije do 31. prosinca 2005. Gradsko
vijeće Grada Krka je na sjednici održanoj dana 16. veljače 2007. godine
donijelo Prostorni plan uređenja Grada Krka, a po prethodno pribavljenoj
suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva
temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«
broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) o usklađenosti istoga sa odredbama
Uredbe o uređenju i zaštiti obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04).
II.4. Detaljniji dokumenti prostornog uređenja
Detaljniji dokumenti prostornog uređenja su Urbanistički plan uređenja i
Detaljni plan uređenja.
Urbanistički plan uređenja se donosi za :
1. naselja i dijelove naselja koja su sjedišta gradova,
2. naselja i dijelove naselja koja su registrirana kao povijesne
urbanističke cjeline,
3. naselja i dijelove naselja određena prostornim planom županije i Grada
Zagreba.
1. Kada se govori o naselju i dijelu naselja koja su sjedišta gradova valja
reći da su to ona naselja u kojima su sjedišta gradova, ali u kojima nisu
sjedišta tijela županija, te koja imaju manje od 15.000 stanovnika;
2. Kada se govori o naselju i dijelovima naselja koja su registrirana kao
povijesne urbanističke cjeline, valja naglasiti da su to naselja i dijelovi
naselja registrirani kao povijesne urbanističke cjeline temeljem Zakona o
zaštiti spomenika;
3. Kada se govori o naselju i dijelovima naselja odredena prostornim planom
županije i Grada Zagreba, valja reći da se prostornim planom županije i Grada
Zagreba mogu temeljem odabranih kriterija, a u odnosu na prostorne
specifičnosti, odrediti naselja i dijelovi naselja za koje će se izrađivati
urbanistički plan uređenja.
Urbanistički plan uređenja određuje načine i oblike korištenja i uređenja
javnih i drugih prostora. Pri tome valja voditi računa da treba razgraničiti
javno od privatnog. Potrebno je označiti područja posebnih ograničenja u načinu
korištenja kao što su na primjer sačuvanje oblikovnih vrijednosti područja
naselja, zaštićena područja ili posebno vrijedne ili osjetljive gradske i
seoske sredine.
Detaljni plan uređenja je plan kojim se utvrđuje:
- detaljna namjena prostora,
- režimi uređivanja prostora,
- opremanje prostora komunalnom infrastrukturom,
- uvjeti za izgradnju građevina,
- uvjeti za ostale aktivnosti u prostoru.
Detaljni plan uređenja zamjenjuje lokacijsku dozvolu, tako da kartografski
prikazi koji čine grafički dio plana trebaju biti napravljeni na način da budu
jasno i nedvojbeno određeni svi elementi koji se određuju lokacijskom dozvolom.
III. OSNOVNI PODACI O PROSTORU GRADA KRKA
III.1. Položaj Grada Krka unutar Primorsko-goranske županije
Prometno-geografski položaj Krka i Kvarnera je povoljan, jer je to prostor
Mediterana i Gornjeg Jadrana, to su tzv. »jadranska vrata« i prirodni koridor
pomorskih putova prema središnjim dijelovima europskog kopna. Njemu gravitira
razvijeni dio europskog kopna, a na udaljenosti od 500 km nalaze se južna
Njemačka, jugozapadni dio Češke i Slovačke, Austrija, Slovenija, zapadna
Mađarska, veliki dio Švicarske i Italije. Izgradnjom aerodroma otok Krk je
povezan sa širim zaleđem i Europom, a izgradnjom mosta dobio je čvrstu vezu sa
kopnom čime je postao naglašeno tranzitno područje za trajektni promet sa
susjednim otocima i polazna točka tzv. »Plave magistrale«. Od Rijeke je povezan
željezničkom prugom i cestama preko Slovenije na koridore zapadne Europe te od
Rijeke preko Zagreba prema Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj i cestovnim pravcem
prema Dubrovniku i Grčkoj.
Prostor Grada Krka je kulturno-povijesno integralni dio otoka Krka. Prometne
značajke područja i blizina grada Rijeke značajno utječu na razvoj prostora.
Rezultat je dinamičan gospodarski razvoj uzrokovan blizinom centralnog tržišta
regije, blizinom najrazvijenijih Europskih regija, blizinom prometnih pravaca,
te razvojem turizma.
III.2. Prostorni obuhvat Grada Krka
Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj
(»Narodne novine« broj 10/97, 124/97, 68/98 i 128/99) Grad Krk je dio
Primorsko-goranske županije. Grad Krk je jedna od 35 jedinica lokalne
samouprave u Županiji Primorsko-goranskoj (14 Gradova i 21 općine). Granica
Grada Krka duga je 82.345 m. Grad graniči sa šest (6) Gradova/općina. Na kopnu
graniči sa Općinom Punat, Općinom Vrbnik, Općinom Dobrinj, Općinom Malinska -
Dubašnica, a na moru graniči sa Gradom Cresom i Gradom Rabom.
Područje Grada Krka obuhvaća prostor od 110,41 km2 na kopnu (oko
3,07%) ukupne površine teritorija Primorsko- goranske županije (3.595,35 km2)
i površinu od 152,27 km2 na moru. Duljina obalne linije Grada Krka
je 62.5 km.
U sastavu Grada Krka nalazi se petnaest naselja: Bajčići, Brusići, Brzac,
Kornić, Krk, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići, Pinezići,
Poljica, Skrbčići, Vrh i Žgaljići.
III.3. Stanovništvo Grada Krka
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Grada živi ukupno
5.491 osoba, odnosno 1,8% stanovništva Županije. Opća gustoća naseljenosti
devedesetih godina iznosila je 49,73 stanovnika na km2, što je
znatno manja gustoća naseljenosti od prosječne gustoće naseljenosti Hrvatske
(84 stanovnika na km2) kao i od Primorsko-goranske županije (87
stanovnika/km2).
Područje Grada Krka ima relativno povoljnu demografsku sliku. Na nepovoljnu
ocjenu najviše utječu manja naselja. Ipak, od 15 naselja unutar Grada Krka samo
četiri (Bru
sići, Linardići, Nenadići i Poljica) imaju pad stanovnika
(popis 1991. i 2001. g.). U ostalim mjestima ostvaren je porast, a relativno i
apsolutno najveći u samom gradu Krku. Relativno visok rast ostvaren je i u
mjestu Pinezići.
Specifičnost područja Grada Krka je u velikom broju manjih i malih naselja s
jednim većim urbanim središtem - Krkom. Prema smještaju samo je jedno naselje
smješteno na obali - Krk. Broj stanovnika u obalnom naselju (Krku) iznosi 3364
ili čak 61% ukupnog broja stanovnika. U obalnom pojasu (od obalne linije do
1000 m) smješteno je svega 4 naselja od 15: Brzac, Pinezići, Krk i Kornić.
Prema broju stanova za stalno i povremeno stanovanje 2001. godine na području
Grada Krka naselja u kojima ima više stanova za povremeno stanovanje su Kornić,
Krk, Lakmartin, Muraj i Pinezići.
IV. ANALIZA PROVOĐENJA DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA
Analiza provođenja dokumenata prostornog uređenja daje podatke kojima se
prikazuje dinamika izrade i pokrivenost područja Grada Krka prostornim
planovima, zatim koncepcijska obilježja postojećih prostornih planova s
tematskim osvrtima na stanovništvo, gospodarske i društvene djelatnosti,
infrastrukturu, promet te zaštitu prostora i okoliša, primjenjivost tih
planskih mjera i provođenje planova. Temeljem takve analize određuju se
potrebne aktivnosti koje će se utvrditi u Programu mjera za unapređenje stanja
u prostoru za slijedeće četverogodišnje razdoblje, a u prvom redu to je procjena
izrade novih dokumenata prostornog uređenja.
IV.1. Važeći dokumenti prostornog uređenja koji se primjenjuju na prostoru
Grada Krka
- Strategija prostornog uređenja Države (donesena u Zastupničkom domu Sabora
Republike Hrvatske 27. lipnja 1997.) kojom se utvrđuju dugoročni ciljevi
prostornog razvitka, identificiraju područja i oblici pojavnosti vezani uz ta
načela, odnosno ciljeve,
- Program prostornog uređenja Države (»Narodne novine« 50/99) kojom se
utvrđuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije prostornog uređenja
Države,
- Prostorni plan Primorsko-goranske županije (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 14/00, 12/05, 50/ 06). Prostornim planom
Županije definirani su elementi prostornog uređenja regionalnog značaja, te
dani uvjeti i smjernice za izradu i donošenje planova užih područja (neki
segmenti su utvrđeni uvjetno, a neki i nedvojbeno),
- Prostorni plan uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske
županije broj 07/07),
- Urbanistički plan uređenja naselja Krk (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 17/00, 18/00, 27/03, 17/04),
- Detaljni plan uređenja Turči - visoka zona u Gradu Krku (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 8/01, 3/02),
- Detaljni plan uređenja zone groblja u gradu Krku (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije 31/01),
- Detaljni plan uređenja areala Svečenićkog doma k.č.3228 u Zoni 23 u Gradu
Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije 31/01),
- Detaljni plan uređenja areala Jurina k.č.2588 u Zoni 3 i 9 na području Portapižana
u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije 31/01),
- Detaljni plan uređenja areala Toljanić - Karabaić - Grdinić u Zoni 34 na
području Garbecaj u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije
33/01),
- Detaljni plan uređenja areala Pahlić - Marušić u zoni 21 na području
Kartec u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije 33/01,
6/03),
- Detaljni plan uređenja areala Mrakovčić k.č.3564 i 3558/ 3 k.o.Krk-grad
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije 12/03),
- Detaljni plan uređenja areala Cro Futura k.č.2116/1 k.o.Krk-grad
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije 12/03),
- Detaljni plan uređenja areala k.č.3658 Brusić u Gradu Krku (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije 27/ 03),
- Detaljni plan uređenja areala Skomeršić u Zoni 32 i 33 na području
Garbecaj u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije 27/03),
- Detaljni plan uređenja dijela područja Radićeve ulice u Gradu Krku
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije 23/05),
- Detaljni plan uređenja zone 26 u gradu Krku (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije 32/06),
- Detaljni plan uređenja »Galija« u gradu Krku (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije 50/06).
IV.2. Obilježja prostornog razvitka na temelju Strategije i programa
prostornog uređenja Republike Hrvatske, te Prostornog plana Primorsko-goranske
županije
Prostorni razvoj Grada Krka dijelom ovisi o stupnju postojećeg odnosno
planiranog gospodarskog razvoja samog Grada i njemu uže i šire regije, ali
dobrim dijelom ovisi i o stupnju svijesti njegovih stanovnika odnosno političke
sredine koja neposredno vrši utjecaj na kvalitetu prostora svojim ambicijama i
intervencijama u cilju podizanja općeg standarda življenja. Da bi kvaliteta
prostora ostala sačuvana sve što se gradi u prostoru trebalo bi planski
osmisliti i povezati u jednu cjelinu, poštujući znanja svih struka koje u tome
sudjeluju jer je osnovno obilježje prostornog planiranja multidisciplinarnost.
Međutim, iako je važno biti svjestan problema na lokalnoj razini, njih nije
moguće riješiti bez usklađivanja sa prioritetima razvoja na županijskoj odnosno
državnoj razini. Dakle, drugo obilježje prostornog planiranja je aktivno
sudjelovanje u stvaranju, a kasnije i provođenju prostorno planskih smjernica u
okviru planova višeg reda koji se odnose na razvoj države odnosno županije.
Ovim izvješćem valja istaknuti smjernice razvoja iz planova višeg reda koje
se neposredno odnose na Grad Krk i koje treba ugraditi u sve dokumente prostornog
uređenja koji se donose za prostor Grada Krka, ali i otoka, jer Grad i otok
čine jedinstvenu i nedjeljivu cijelinu.
Strategija i program prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne
novine« broj 50/99)
Ovim prostorno planskim dokumentom najviše razine utvrđena su strateška
opredjeljenja i područja djelovanja u smislu razvoja Republike Hrvatske, a koja
se provedbeno ugrađuju u sve planove nižeg reda. Osnovno načelo koje proizlazi
iz Strategije odnosno Programa prostornog uređenja države je postizanje
održivog (trajnog) razvoja uz pažljivo korištenje prirodnih izvora, kako bi se
isti sačuvali za buduće generacije. Uvažavajući smjernice Strategije, treba
omogućiti slijedeće postavke:
- težiti sprječavanju prevelike koncentracije stanovništva, odnosno
ravnomjernijem razmještaju stanovništva uz korištenje, zaštitu i obnovu
ruralnog i graničnog područja u svrhu demografske obnove,
- poboljšati postojeću urbanu mrežu i postići skladni regionalni razvoj,
- osigurati investicije u proizvodne i infrastrukturne objekte,
- optimalno koristiti postojeća građevinska područja, a proširivati ih samo
uz opravdanje održivog razvoja,
- obnavljati ruralna naselja gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti,
uključujući u to stvarno poboljšanje standarda i kvalitete življenja
stanovništva,
- izgradnju izvan utvrđenih građevinskih područja, na poljoprivrednom
zemljištu dozvoliti samo u slučajevima kada zbog reorganizacije i
racionalizacije poljodjelske proizvodnje postoji potreba za izgradnjom novih
ekonomskih dvorišta,
- za naselja koja se nalaze na područjima visoko pogodnog poljodjelskog
zemljišta obvezno pokrenuti postupak za određivanje novih građevinskih područja
i njihovo smanjivanje ili usklađivanje sa stvarnim potrebama,
- spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskih područja naselja
i stimulirati optimalno korištenje postojećih. Ova smjernica je samo prvi korak
u novom procesu redefiniranja građevinskih područja i njihovog drastičnog
smanjivanja na dimenzije primjerene potrebama,
- usmjeravati novu stambenu i drugu izgradnju u prostorne cjeline naselja
koje su već opremljene komunalnom infrastrukturom (a imaju pričuve u
instaliranim objektima) i objektima društvenog standarda, kao i u povijesnu
graditeljsku cjelinu (radi njezine obnove i zaštite), uz osiguravanje
prostornih preduvjeta za izgradnju pretežito obiteljskih kuća, s racionalnim
gustoćama naseljenosti i primjerene tipovima naselja i regionalnim značajkama,
a u skladu s psihološkim, sociološkim, ekološkim i ekonomskim zakonitostima i
činiocima.
Uređenje i razvoj naseljenih otoka odnosi se posebno na stvaranje uvjeta za:
- zadržavanje stanovništva i kvalitetniji život (sigurnost, promet, usluge,
obrazovanje, zdravstvo),
- specifični razvoj turizma na strogo kontrolirani način radi osjetljivosti
i ograničenog kapaciteta otoka,
- razvoj pomorskih djelatnosti i osiguranje uvjeta za tradicionalne
djelatnosti stanovništva uz strogo očuvanje (isključivanje od izgradnje)
otočkih polja i šuma te uspostavu poticajnih mjera za razvoj specifične otočne
poljoprivrede snažnog ekološkog usmjerenja,
- povezivanje otoka infrastrukturom u šire sustave i primjena specifičnih
rješenja komunalne infrastrukture s naglaskom na štednju i zaštitu resursa,
- maksimalno očuvanje prirodnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti.
Svaki otok mora se tretirati kao jedinstvena planska cjelina sa zajedničkim
kriterijima korištenja i zaštite prostora (u prostornim planovima županija),
bez obzira na podijeljenost otoka na gradove i općine. Na većim otocima koji
predstavljaju dostupna središta grupe otoka treba urediti pristaništa i zračne
luke odgovarajuće kategorije, a posebnu pažnju treba posvetiti zbrinjavanju
otpada i zaštiti od požara.
Turizam predstavlja jednu od glavnih gospodarskih okosnica razvitka države,
pa je njegov ukupni razvitak potrebno pratiti i ocjenjivati kroz sve njegove
neposredne i posredne učinke na pojedine djelatnosti i gospodarstvo u cjelini.
Neke od bitnih prioritetnih aktivnosti su :
- modernizacija cjelokupne turističke ponude,
- selektivnost u poticanju razvoja po kriteriju raspoloživosti i kvalitete
turističkog prostora,
- uvođenje evropskih standarda i kvalitete turističke ponude,
- utvrditi prostorne i funkcionalne norme i standarde obiteljskih
turističkih zajednica,
- utvrditi odnos turizma i kulturne i prirodne baštine s gledišta očuvanja,
ali i aktiviranja u funkciji turizma.
Prostorni plan Primorsko-goranske županije (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 14/00) i njegovo Usklađenje s Uredbom o
uređenju i zaštiti zaštiććenog obalnog područja mora (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 10/05), te Ispravak Usklađenja Prostornog
plana Primorsko-goranske županije (»Službene novine« Primorsko-goranske
županije broj 50/06).
Prostornim planom Županije definirani su elementi prostornog uređenja
regionalnog značaja, te dani uvjeti i smjernice za izradu i donošenje planova
užih područja (neki segmenti su utvrđeni uvjetno, a neki i nedvojbeno).
Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje otoka Krka
navedene su Prostornim planom Primorsko-goranske županije :
- očuvati naselja u unutrašnjosti otoka Krka,
- provesti disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i planiranim
područjima stanovanja,
- obalne prostore planirati isključivo za litoralne sadržaje,
- poticati prometnu povezanost s kopnom i otocima trajektnim i brodskim
vezama,
- uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru,
integrirajući sve prometne kapacitete.
S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti
funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, određuju se slijedeće
mjere razvoja:
- razviti mrežu područnih osnovnih škola,
- objekte primarne zdravstvene zaštite smjestiti u sjedištu općina,
- locirati barem jedan objekt sekundarne zdravstvene zaštite,
- izgradnju novih turističkih kapaciteta planirati prije svega u izgrađenom
dijelu građevinskog područja (ili unutar granica proširenja naselja ), a veće
komplekse u manje vrijedne prirodne sredine koje bi se na taj način oplemenile,
- neprekidno ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe (uz dovođenje vode s
kopna) i odvodnje,
- poticati poljoprivredne djelatnosti - ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo,
ribarstvo, marikultura, mediteransko voćarstvo - posebice maslinarstvo,
vinogradarstvo, povrćarstvo i uzgoj mediteranskih vrsta ljekovitog i začinskog
bilja,
- posebno odrediti i sačuvati prostore za stočarsku djelatnost.
Polazišta izmjene Prostornog plana županije bila su:
- isključivo usklađenje s Uredbom o uređenju i zaštiti ZOP - a,
- usklađenjem mijenjati PPŽ samo prema odredbama Uredbe (tehnički i
normativno).
U nastavku dan je pregled građevina koje imaju poseban status s obzirom na
državni odnosno županijski značaj.
Građevine od državnog, odnosno županijskog značaja na području Grada Krka
su:
Građevine, odnosno zahvati od značaja za Državu, su:
1. Poštanske i telekomunikacijske građevine:
- radio relejna postaja Krk (Zidine),
- čvor u sustavu prijenosa Krk,
- radijski koridor Učka-Krk, Krk-Rab,
- međunarodni TK kabel I. razine: Rijeka-Krk-Senj.
2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
- Građevine sustava vodoopskrbe:
- regionalni vodoopskrbni sustav.
Temeljem Prostornog plana Primorsko-goranske županije na području Grada Krka
mogu se identificirati postojeći i budući zahvati u prostoru od važnosti za
Primorsko-goransku županiju:
1. Građevine društvenih djelatnosti:
- Srednja škola: Krk,
- Građevina sekundarne zdravstvene zaštite: Krk.
2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) luke otvorene za javni promet:
- Krk,
- Valbiska - trajektna luka,
b) luka nautičkog turizma Krk.
3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:
a) Ostale državne ceste:
- Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag,
- Omišalj - Vrbnik - Stara Baška (trajekt),
b) Osnovne županijske ceste:
- Krk - Dobrinj - Šilo,
- državna cesta (Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag) - Krk - Baška,
4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima,
uređajima i instalacijama:
a) telekomunikacijske građevine:
- magistralni TK kabeli II razine: Rijeka-Krk-Rab-Pag, alternativni pravac:
Mali Lošinj-Krk-Senj,
- mjesna pristupna centrala: Krk,
b) poštanske građevine:
- postojeći poštanski ured u Krku,
5. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama:
- sustav Krk.
6. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i
instalacijama:
a) transformatorske stanice
- Krk (110/35 kV),
- Dunat (planirana 110/20 kV),
b) distribucijski dalekovod 110 kV-postojeći:
- Crikvenica-Krk,
- Krk-Lošinj,
- Krk-Rab.
IV.3. Obilježja prostornog razvitka na temelju Prostornog plana uređenja
Grada Krka (»Službene novine« Primorsko- goranske županije, broj 07/07)
Gradsko vijeće Grada Krka je na sjednici održanoj dana 16. veljače 2007.
godine donijelo Prostorni plan uređenja Grada Krka.
Osnovne postavke utvrđene Prostornim planom uređenja Grada Krka koje je
potrebno uvažavati kod daljnje realizacije važne za razvoj Grada Krka su:
- racionalnim korištenjem prostora postići učinkovitiju funkcionalnu organizaciju
i štednju resursa. To se prioritetno odnosi na zaustavljanje nepotrebnog
zauzimanja prostora za izgradnju naselja te na gradnju obnovu, rekonstrukciju i
modernizaciju infrastrukturnih mreža,
- prostore za izgradnju određivati na način da se ne smanjuju šumske i
kvalitetne poljoprivredne površine, da se omogući uređenje, korištenje i
zaštita voda (podzemnih i nadzemnih) te da se tako poveća zaštita osobitih
vrijednosti prostora i gospodarenje resursima na održiv-štedljiv način,
- ograničiti izgradnju na poljodjelskim površinama visoke kvalitete tla te
prostor osjetljive geološke, hidrološke, geomorfološke i biološke strukture,
- isključiti izgradnju osobito u zaštićenim dijelovima prirode, na
kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, u vodozaštitnim zonama, u koridorima
prometnica i infrastrukture,
- koncepcija razvoja temelji se na principima policentričnog razvitka, gdje
su dostupno locirane nove izgradnje (stanovanje, gospodarske djelatnosti) i u
novim žarištima razvoja ili u postojećim koja još nemaju samostalnu snagu
razvitka,
- na području Grada Krka težište razvitka je na lokalnom središtu - naselju
Krk koji osigurava u sustavu s okolnim naseljima (Kornićem i Vrhom)
uravnoteženi prostorno-strukturni model razvitka,
- površine gospodarskih djelatnosti premještene su izvan naselja. Okosnica
razvitka su državne ceste Krčki most- Krk i Valbiska, te županijska cesta koja
Krk spaja s ostalim naseljima,
- grad Krk treba ponuditi usluge javnih funkcija u skladu s potrebama svog
stanovništva i gostujućih turista te poboljšati njihovu razinu,
- poboljšati razinu usluga i uvjeta rada javnih službi, osnivanjem jedinica
državne uprave i ureda, sudbene vlasti te javnih ustanova za objekte u
društvenim djelatnostima,
- zadržati i obogatiti dostignuti standard društvenih djelatnosti,
- veličinu građevinskog područja, odnosno rast građevinskih područja naselja
potrebno je strogo ograničiti i nadzirati svim dostupnim mjerama, a sukladno
projekcijama demografskog rasta,
- spriječiti linearni rast naselja duž županijskih i državnih cesta, te
poticati razvoj naselja u dubinu prostora,
- uređenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrđenih
prostornih mogućnosti i optimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora
javnog interesa i opremanja infrastrukturom (javne površine i komunikacije,
javne funkcije, prometna i komunalna infrastruktura),
- omogućiti razvoj unutarnjih plovnih puteva na moru (lokalnu mrežu plovnih
puteva), te ih povezati sa cestovnim sustavima na kopnu,
- rekonstrukcijom mreže postojećih prometnica postići max. sigurnost,
ekonomičnost i funkcionalnost prometnog sustava,
- izgradnjom i organizacijom novih prometnica omogućiti razvoj
funkcionalnosti i razvoj gospodarskih (ugostiteljsko- turističkih) djelatnosti,
- povećanje vrste usluga u suvremenoj telekomunikacijskoj mreži (ISDN
priključci, ADSL priključci i dr.),
- osigurati dovoljnu količinu kvalitetne vode za sve korisnike,
- izgraditi kanalizacijski sustav i dovesti ga u ravnotežu sa sustavom
vodoopskrbe.
- stvoriti preduvjete za plinifikaciju područja Grada,
- obzirom na malu zastupljenost potrošnje energije u industriji, kao i na
području Grada Krk cilj je korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP),
- ukapljeni naftni plin se može koristiti i kao umreženi energent za opskrbu
određenog broja potrošača,
- otvarati mogućnosti za uporabu nekonvencionalnih obnovljivih izvora
energije, te racionalizirati uporabu energije,
- posebnu pažnju treba posvetiti uređenju zelenih i rekreacijskih površina
naselja,
- održati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja
- važan bi cilj u budućnosti trebao biti očuvanje i korištenje zemljišta za
poljodjelsku svrhu, usklađivanjem svih interesa u prostoru,
- jače afirmirati vinogradarsku, voćarsku i povrtlarsku proizvodnju u ponudi
poljodjelske proizvodnje,
- jače afirmirati stočarsku proizvodnju (posebno ovčarstvo i kozarstvo, te
peradarstvo),
- zaštititi gromače, gomile i poljoprivredne parcele kao etno baštinu,
- stvoriti preduvjete za skladniji odnos maslinara, ovčara i lovaca,
- stvaranje preduvjete za brži razvoj novih djelatnosti kao što su
proizvodnja i plasiranje zdrave hrane, eko i gastro turizam, ljekovito bilje
itd.),
- trajno čuvanje biološke izvornosti i raznolikosti te održavanje ekološke
stabilnosti, racionalno korištenje prirodnih dobara i unapređenje stanja
okoliša i životnih uvjeta,
- razvoj agroturizma i revitalizacija starih kuća i dijelova naselja;
gradnja novih smještajnih kapaciteta samo kao hoteli iz skupine hotela u
izdvojenim namjenama za ugostiteljsko-turističku namjenu i unutar građevinskih
područja naselja; ograničenje apartmana za iznajmljivanje unutar građevinskih
područja naselja na tri jedinice unutar jedne stambene građevine,
- stimuliranje povezanosti otočkog turizma s autohtonim proizvodima, a
pogotovo proizvodnjom zdrave hrane,
- uvođenje suvremenih metoda upravljanja i operativnog poslovanja, optimalno
valoriziranje postojeće ponude i stvaranje kvalitetnije strukture turističkog
proizvoda,
- zbog utjecaja na prostor potrebno je utvrditi odnos turizma i kulturne i
prirodne baštine s gledišta očuvanja, ali i aktiviranja u funkciji turizma,
- bolja i svestranija suradnja sa susjednim općinama otoka Krka, Rijekom i
drugim prostorima te inozemnim gradovima, trgovačkim društvima i ustanovama
radi većeg korištenja tuđih iskustava.
IV.4. Obilježja prostornog razvitka na temelju detaljnijih dokumenata
prostornog uređenje
Važeći dokumenti prostornog uređenja koji se primjenjuju na području Grada
Krka su:
- Prostorni plan uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske
županije, broj 07/07),
- Urbanistički plan uređenja naselja Krk (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije, broj 17/00, 18/00, 27/03, 17/04),
- Detaljni plan uređenja Turči-visoka zona u Gradu Krku (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije, broj 8/01, 3/02),
- Detaljni plan uređenja zone groblja u gradu Krku (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije, broj 31/01),
- Detaljni plan uređenja areala Svečenićkog doma k.č.3228 u Zoni 23 u Gradu
Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 31/01),
- Detaljni plan uređenja areala Jurina k.č.2588 u Zoni 3 i 9 na području
Portapižana u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj
31/01),
- Detaljni plan uređenja areala Toljanić - Karabaić - Grdinić u Zoni 34 na
području Garbecaj u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije,
broj 33/01),
- Detaljni plan uređenja areala Pahlić - Marušić u zoni 21 na području
Kartec u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 33/01,
6/03),
- Detaljni plan uređenja areala Mrakovčić k.č.3564 i 3558/ 3 k.o. Krk-grad
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 12/03),
- Detaljni plan uređenja areala Cro Futura k.č.2116/1 k.o.Krk-grad
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 12/03),
- Detaljni plan uređenja areala k.č.3658 Brusić u Gradu Krku (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije, broj 27/03),
- Detaljni plan uređenja areala Skomeršić u Zoni 32 i 33 na području
Garbecaj u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj
27/03),
- Detaljni plan uređenja dijela područja Radićeve ulice u Gradu Krku
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 23/05),
- Detaljni plan uređenja zone 26 u gradu Krku (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije, broj 32/06),
- Detaljni plan uređenja »Galija« u gradu Krku (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije, broj 50/06).
Velika uloga detaljnijih dokumenata prostornog uređenja je u definiranju
prometne i komunalne infrastrukture. Nadalje, istima se određuju načini i
oblici korištenja, uvjeti uređenja javnih i drugih prostora. Isti tako
detaljnijim prostornim planovima razgraničuje se javno od privatnog, kako kroz
namjenu, tako i kroz načine korištenja.
V. OPĆA OCJENA STANJA U PROSTORU I ANALIZA REALIZACIJE PROGRAMA MJERA ZA
UNAPREĐENJE STANJA U PROSTORU ZA RAZDOBLJE OD 2003. DO 2005. GODINE
V.1. Analiza realizacije Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za
razdoblje od 2003. do 2005. godine
U promatranom četverogodišnjem razdoblju od 2002. do 2006. godine za prostor
Grada Krka je donešen dvogodišnji Program mjera za unapređenje stanja u
prostoru (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 6/03) koje je
Gradsko vijeće Grada Krka donijelo na sjednici održanoj dana 11. ožujka 2003.
godine. Predmetni program mjera je dva puta mijenjan i dopunjavan i to na
sjednici održanoj 24. listopada 2003. godine. (»Službene novine« Primorsko-
goranske županije, broj 27/03) i na sjednici održanoj 27. svibnja 2004.godine.
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 19/04).
Navedenim Programom mjera i njegovim izmjenama i dopunama utvrđena je
potreba za izradom slijedeće prostorno planske dokumentacije:
1. Prostorni plan uređenja Grada Krka,
2. Ispravak Urbanističkog plana uređenja naselja Krk (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije, broj 17/ 00, 18/00),
3. Detaljni plan uređenja dijela »Lunte« u zonama 2, 18 i 19 u gradu Krku,
4. Detaljni plan uređenja dijela područja »Kartec« u zoni 20 u gradu Krku,
5. Detaljni plan uređenja »Kružnog toka« i Ulice Slavka Nikolića u gradu
Krku,
6. Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja areala Pahlić - Marušić u zoni
21 na području Kartec u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske
županije, broj 33/ 01),
7. Detaljni plan uređenja areala Mrakovčić k.č.3564 i 3558/3 k.o.Krk-grad,
8. Detaljni plan uređenja areala Cro Futura k.č.2116/1 k.o.Krk-grad,
9. Detaljni plan uređenja areala k.č.3658 Brusić u Gradu Krku,
10. Detaljni plan uređenja poslovno-ugostiteljskog kompleksa Gromače
Politin,
11. Detaljni plan uređenja Sveta Fuska-Pinezići-uvala,
12. Detaljni plan uređenja areala Skomeršić u Zoni 32 i 33 na području
Garbecaj u Gradu Krku,
13. Detaljni plan uređenja Oaza mira - Butežine Sv.Rok,
14. Detaljni plan uređenja Sv. Petar - zona 29 u Krku,
15. Detaljni plan uređenja dijela područja Radiće ulice u gradu Krku, (zona
27-areal Pajalić),
16. Urbanistički plan uređenja naselja Pinezići,
17. Urbanistički plan uređenja naselja Kornić s područjem Dunat,
18. Detaljni plan uređenja zone nad vrtovima Mandulijera, zona 11,
19. Detaljni plan uređenja zapadne zaobilaznice,
20. Detaljni plan uređenja sportsko-rekreacione zone - tenis park, zona 33,
21. Detaljni plan uređenja Redagare, zona 4,
22. Detaljni plan uređenja zone 8,
23. Detaljni plan uređenja kupališno-turstičke zone Dražice, zona 3,
24. Detaljni plan uređenja turističke i plažne zone Ježevac, zona 1 i 2,
25. Detaljni plan uređenja uvale Vela Jana,
26. Detaljni plan uređenja dio područja Dunat,
27. Detaljni plan uređenja vlasničkog areala auto-kampa Bor u Krku na
području Veliki Kartec,
28. Detaljni plan uređenja vlasničkog areala Juričić-Sudar u Krku na području
Kartec,
29. Detaljni plan uređenja Doma za starije i nemoćne osobe »Mali Kartec« Krk
u gradu Krku,
30. Detaljni plan uređenja kompleksa RED u zoni 29 na predjelu Sv. Petar u
gradu Krku,
31. Detaljni plan uređenja »Galija« u gradu Krku,
32. Detaljni plan uređenja u predjelu Portapizana u gradu Krku,
33. Detaljni plan uređenja na predjelu Mali Kankul u gradu Krku,
34. Detaljni plan uređenja na predjelu Manduljera u gradu Krku,
35. Detaljni plan uređenja polivalentnog trgovačkog centra u gradu Krku,
36. Detaljni plan uređenja zone 26 u gradu Krku.
U proteklom razdoblju od prethodno navedenih dokumenata prostornog uređenja
doneseni su slijedeći planovi:
1. Prostorni plan uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske
županije, broj 07/07)(1) 1,
2. Ispravak Urbanističkog plana uređenja naselja Krk (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije, broj 17/ 00, 18/00) - (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije, broj 27/03, 17/04) (2)
3. Izmjene i dopune Detaljnog plana uređenja areala Pahlić - Marušić u zoni
21 na području Kartec u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske
županije, broj 33/ 01) - (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj
6/03) (6),
4. Detaljni plan uređenja areala Mrakovčić k.č.3564 i 3558/3 k.o.Krk-grad (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije, broj 12/03) (7),
5. Detaljni plan uređenja areala Cro Futura k.č. 2116/1 k.o. Krk-grad
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 12/03) (8),
6. Detaljni plan uređenja areala k.č. 3658 Brusić u Gradu Krku (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije, broj 27/03) (9),
7. Detaljni plan uređenja areala Skomeršić u Zoni 32 i 33 na području
Garbecaj u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj
27/03) (12),
8. Detaljni plan uređenja dijela područja Radićeve ulice u Gradu Krku
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 23/05) (15),
9. Detaljni plan uređenja zone 26 u gradu Krku (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije, broj 32/06) (36),
10. Detaljni plan uređenja »Galija« u gradu Krku (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije, broj 50/06) (31).
1. Prostorni plan uređenja Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske
županije, broj 07/07)
Sa izradom Prostornog plana uređenja Grada Krka započeto je 1998. godine,
temeljem odredaba Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 30/94).
Već u samom početku izrade prostornog plana donesena je Izmjena i dopuna Zakona
o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 68/98), Uredba o javnoj raspravi
i postupku donošenja prostornih planova (»Narodne novine«, broj 101/98), te
Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obaveznim prostornim
pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine«, broj
106/ 98). Sukladno navedenim propisima pristupilo se usklađivanju nacrta plana
sa istima. Sadržaj plana je prilagođen odredbama pravilnika.
U tijeku izrade Prostornog plana uređenja Grada Krka provođen je proces
donošenja Prostornog plana Primorsko- goranske županije (»Službene novine«
Primorsko - goranske županije, broj 14/00). Donošenjem Prostornog plana
Primorsko-goranske županije pojavila se slijedeća problematika:
- procjene broja stanovnika,
- način dimenzioniranja građevinskih područja naselja,
- determinirano određivanje gospodarskih i turističkih područja
(građevinskih područja za izdvojene namjene) neovisno o dinamici razvoja i
gospodarskim potrebama koje proizlaze iz nje,
- druge obaveze i planska rješenja koje proizlaze iz Odluke o donošenju
PPPGŽ - razgraničenje prostora, zaštita prostora...
Navedeni problemi su uvjetovali zaustavljanje procesa donošenja plana i
preusmjerili aktivnosti na istraživanje mogućnosti usklađenja sa PPPGŽ.
Obzirom na iskazanu problematiku odlučeno je da se započne sa izradom novog
dokumenta prostornog uređenja. Izabrani su novi izrađivači te je između Grada
Krka i Urbanističkog instituta Hrvatske d.d. Zagreb potpisan 22. 04. 2004.
godine ugovor o izradi Prostornog plana uređenja Grada Krka.
Prethodna rasprava održana je 29. 07. 2004.godine. U narednom razdoblju
prikupljani su podaci od državnih ureda i javnih poduzeća, te održani radni
sastanci i dogovori sa predstavnicima Županijskog zavoda za održivi razvoj i
prostorno uređenje. Održano je niz zajedničkih radnih sastanaka Gradskog
poglavarstva Grada Krka, Odbora za razvoj, prostorno planiranje i zaštitu
okoliša Gradskog vijeća Grada Krka, svih Mjesnih odbora i izrađivača Plana.
Izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 100/04)
kada se utvrdilo navedeno zaštićeno obalno područje, a glede njegovog
svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja, te je slijedom
predmetne izmjene Zakona donešena Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog
obalnog područja mora (»Narodne novine«, broj 128/04) dovela je do Odluke o
usklađenju Prostornog plana Primorsko - goranske županije (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije, broj 10/05), objavljene 25.04.2005.godine
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 12/05) od 13. 05. 2005.
godine.
Slijedi nastavak izrade Prostornog plana uređenja Grada Krka. Na sjednici
Gradskog poglavarstva Grada Krka 27. srpnja 2005. godine usvojen je Prijedlog
Prostornog plana uređenja Grada Krka za javnu raspravu. Upućene su 253
obavijesti svim podnosiocima prijedloga i primjedbi na javnoj raspravi
1999.godine sa obrazloženjem za novu javnu raspravu, te s pozivom da nakon
izvršenog uvida u Prijedlog plana mogu podnijeti primjedbe u zakonom propisanom
roku, ukoliko smatraju to potrebnim. Javna rasprava održana je u razdoblju od
16. kolovoza 2005. do 15. rujna 2005. godine sa javnim izlaganjem 6. rujna
2005. godine u Velikoj vijećnici Grada Krka. Tijekom trajanja javne rasprave
zaprimljene su 382 pismene primjedbe i očitovanja. Nakon javne rasprave
primjedbe su obrađene na zajedničkim radnim sastancima Gradskog poglavarstva
Grada Krka, Odbora za razvoj, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Gradskog
vijeća Grada Krka, Mjesnih odbora (prema katastarskim općinama) i izrađivača
Plana. Dana 13. prosinca 2005. na 10. sjednici Gradskog poglavarstva Grada Krka
usvojeno je Izviješće s javne rasprave o Prijedlogu prostornog plan uređenja
Grada Krka i utvrđen Konačni prijedlog prostornog plana uređenja Grada Krka.
Krajem 2005. godine upućen je Konačni prijedlog Prostornog plana uređenja
Grada Krka na mišljenja i suglasnosti propisane Zakonom o prostornom uređenju
(»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), te drugim
posebnim zakonima.
Posljednja suglasnost/mišljenje zaprimljenja je 19. 01. 2007. godine, te je
nakon poslanih odgovora podnosiocima primjedbi zaprimljenih u tijeku javne
rasprave, u skladu s Uredbom o javnoj raspravi i postupku donošenja prostornih
planova (»Narodne novine«, broj 101/98) Prostorni plan uređenja Grada Krka
usvojen na sjednici Gradskog vijeća Grada Krka dana 16. veljače 2007. godine.
2. Ispravak Urbanističkog plana uređenja naselja Krk (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije, broj 17/ 00 i 18/00) - (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije, broj 27/03, 17/04).
Predmetnim ispravkom Urbanističkog plana uređenja naselja Krk unešene su
ispravke teksta plana i namjena u području obuhvata.
3. Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja areala Pahlić - Marušić u zoni
21 na području Kartec u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske
županije, broj 33/ 01) - (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj
6/03)
Predmetnom izmjenom i dopunom detaljnog plana uređenja jasnije su definirani
uvjeti za izgradnju na predmetnom području.
4. Detaljni plan uređenja areala Mrakovčić k.č.3564 i 3558/3 k.o.Krk-grad
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 12/03)
Navedenim detaljnim planom utvrđeni su uvjeti za izgradnju na jednoj
parceli. Pozivom na odredbu članka 15.a Pravilnika o sadržaju, mjerilima
kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata
prostornih planova (»Narodne novine« broj 101/98, 39/04, 45/ 04 - ispravak i
163/04) detaljni plan uređenja ne može se izrađivati za pojedinačni zahvat u
prostoru.
5. Detaljni plan uređenja areala Cro Futura k.č. 2116/1 k.o. Krk-grad
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 12/03)
Navedenim detaljnim planom utvrđeni su uvjeti za izgradnju na jednoj
parceli. Pozivom na odredbu članka 15.a Pravilnika o sadržaju, mjerilima
kartografskih prikaza, o obveznim prostornim pokazateljima i standardu
elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 101/98, 39/04, 45/ 04 -
ispravak i 163/04) detaljni plan uređenja ne može se izrađivati za pojedinačni
zahvat u prostoru.
6. Detaljni plan uređenja areala k.č. 3658 Brusić u Gradu Krku (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije, broj 27/03)
Navedenim detaljnim planom utvrđeni su uvjeti za izgradnju na jednoj
parceli. Pozivom na odredbu članka 15.a Pravilnika o sadržaju, mjerilima
kartografskih prikaza, o obveznim prostornim pokazateljima i standardu
elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 101/98, 39/04, 45/ 04 -
ispravak i 163/04) detaljni plan uređenja ne može se izrađivati za pojedinačni
zahvat u prostoru.
7. Detaljni plan uređenja areala Skomeršić u Zoni 32 i 33 na području
Garbecaj u Gradu Krku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj
27/03)
Predmetnim planom detaljno su utvrđeni uvjeti na način da budu jasno i
nedvojbeno određeni svi elementi koji se određuju lokacijskom dozvolom za
navedeni prostorni obuhvat.
8. Detaljni plan uređenja dijela područja Radićeve ulice u Gradu Krku
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije, broj 23/05)
Predmetnim planom detaljno su utvrđeni uvjeti na način da budu jasno i
nedvojbeno određeni svi elementi koji se određuju lokacijskom dozvolom za
navedeni prostorni obuhvat.
9. Detaljni plan uređenja zone 26 u gradu Krku (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije, broj 32/06)
Predmetnim planom detaljno su utvrđeni uvjeti na način da budu jasno i
nedvojbeno određeni svi elementi koji se određuju lokacijskom dozvolom za
navedeni prostorni obuhvat.
10. Detaljni plan uređenja »Galija« u gradu Krku (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije, broj 50/06)
Predmetnim planom detaljno su utvrđeni uvjeti na način da budu jasno i
nedvojbeno određeni svi elementi koji se određuju lokacijskom dozvolom za
navedeni prostorni obuhvat.
U promatranom četverogodišnjem razdoblju od 2003. do 2007. godine temeljem
donešenog Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine«
Primorsko- goranske županije, broj 6/03, 27/03, 19/04) za neke planove je
provedena javna rasprava i utvrđeni konačni prijedlozi, za neke je samo
provedena javna rasprava, za neke prethodna rasprava, a za neke nije niti
započeto sa bilo kakvim radnjama na izradi istih.
Provedena javna rasprava i utvrđeni konačni prijedlozi:
1. Detaljni plan uređenja dijela »Lunte« u zonama 2, 18 i 19 u gradu Krku
(3),
2. Detaljni plan uređenja Sv. Petar - zona 29 u Krku (14),
3. Detaljni plan uređenja kompleksa RED u zoni 29 na predjelu Sv. Petar u
gradu Krku (30),
4. Detaljni plan uređenja na predjelu Mali Kankul u gradu Krku (33).
Provedena javna rasprava:
1. Detaljni plan uređenja poslovno-ugostiteljskog kopleksa Gromače Politin
(10),
2. Detaljni plan uređenja »Kružnog toka« i Ulice Slavka Nikolića u gradu
Krku (5),
3. Detaljni plan uređenja Doma za starije i nemoćne osobe »Mali Kartec« Krk
u gradu Krku (29),
4. Detaljni plan uređenja dijela područja »Kartec« u zoni 20 u gradu Krku
(4).
Provedena predhodna rasprava:
1. Detaljni plan uređenja polivalentnog trgovačkog centra u gradu Krku (35),
2. Detaljni plan uređenja vlasničkog areala Juričić-Sudar u Krku na području
Kratec (28).
Započeti dogovori o izradi istih:
1. Detaljni plan uređenja u predjelu Portapižana u gradu Krku (32),
2. Detaljni plan uređenja dio područja Dunat (26).
Nije niti započeto sa izradom:
1. Detaljni plan uređenja vlasničkog areala auto-kampa Bor u Krku na
području Veliki Kartec (27),
2. Urbanistički plan uređenja naselja Pinezići (16),
3. Urbanistički plan uređenja naselja Kornić s područjem Dunat (17).
4. Detaljni plan uređenja na predjelu Manduljera u gradu Krku (34),
5. Detaljni plan uređenja zone nad vrtovima Mandulijera, zona 11 (18),
6. Detaljni plan uređenja zapadne zaobilaznice (19),
7. Detaljni plan uređenja sportsko-rekreacione zone - tenis park, zona 33
(20),
8. Detaljni plan uređenja Redagare, zona 4 (21),
9. Detaljni plan uređenja zone 8 (22),
10. Detaljni plan uređenja kupališno-turističke zone Dražice, zona 3 (23),
11. Detaljni plan uređenja turističke i plažne zone Ježevac, zona 1 i 2
(24),
12. Detaljni plan uređenja uvale Vela Jana (25).
Planovi koji nisu dobili suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog
uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom
uređenju:
1. Detaljni plan uređenja Sv. Petar - zona 29 u Krku (14),
2. Detaljni plan uređenja kompleksa RED u zoni 29 na predjelu Sv. Petar u
gradu Krku (30),
3. Detaljni plan uređenja na predjelu Mali Kankul u gradu Krku (33).
V.2. Prostornoplanska dokumentacija i bespravna gradnja
Prostor Grada Krka je oduvijek bio pokriven prostornim planovima. Dosadašnji
razvoj naselja na području Grada Krka karakterizira intenzivno građenje uz
postojeće prometnice.
U ovom desetljeću jasno je vidljivo intenziviranje gradnje u obalnim zonama
definiranim kao zone stanovanja, te širenje tog trenda rezervacijama prostora
za građenje i pojačanim prometom zemljišta na zone naselja u unutrašnjosti
otoka. Taj trend je jasno izražen i kroz zahtjeve za proširenjem granica
građevinskih područja, pri čemu je stalno prisutna tendencija poništenja
prirodne granice između naselja, te pretvaranja cijelog prostora u amorfnu
bezličnu antropogenu cjelinu.
U zonama koje su bile namjenjene stanovanju evidentan je negativan utjecaj
odredbi za provođenje Prostornog plana (bivše) općine Krk. Odredbe ovog plana
stvorile su veliki problem anarhičnog stanja građenja na rubu dozvoljenog u
zonama stanovanja koji su razrješeni donošenjem Prostornog plana uređenja Grada
Krka.
Prostor obale je zbog svoje atraktivnosti napadnut bespravnom gradnjom, koja
se dešava kao pojavnost izvan građevinskog područja naselja, ali i unutar
građevinskog područja naselja kao pojedinačni slučajevi prekoračenja gabarita u
odnosu na građevinsku dozvolu.
U razdoblju od 2002. do 2006. godine zaprimljeno je 17 predmeta koji se
odnose na bespravnu gradnju, a to su:
- izgradnja privatnih investitora,
- postavljanje antene HT mobile,
- izgradnja u autokampovima.
V.3. Stanje katastarskih podloga
U proteklom razdoblju nabavljene su topografske, orto- photo i katastarske
podloge za potrebe izrade dokumenata prostornog uređenja, kao što je bilo i
određeno kroz Program mjera za unapređenje stanja u prostoru, i to kako
slijedi:
- topografske karte za područje Grada Krka mj 1:25 000,
- katastarske podloge u mj. 1:2880 za cijelo područje Grada Krka,
- ažurirane katastarske podloge u mj. 1:1000 samo za naselje Krk i pojedine
dijelove naselja,
- orto-photo snimke iz 2003. bez verifikacije,
- orto-photo snimke iz 2006. bez verifikacije.
Unatoč učinjenom, Grad Krk ne posjeduje kvalitetnu reambuliranu i
digitaliziranu katastarsku podlogu za cijelo područje grada, što predstavlja
određenu teškoću prilikom izrade planova i evidencije postojeće izgrađenosti.
U razdoblju 2003. -2007. za unapređenje GIS-a uložena su sredstva u:
- nabavku softvera i hardvera,
- projekt GIS groblja,
- adresni model,
- evidenciju javne rasvjete,
- katastar vodova.
Unos podataka izvršen je djelomično. Daljnji razvoj usmjerio bi se prema:
- sakupljanju, pripremi i konverziji potrebnih podataka za GIS bazu,
- prebacivanju prostornih planova u GIS bazu,
- program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u GIS-u,
- program raspolaganja nekretninama u vlasništvu Grada Krka.
Potrebno je što hitnije u suradnji sa Državnim geodetskim zavodom dovršiti
realizaciju izrade reambulirane i digitalizirane katastarske podloge u MJ
1:1000 što je osnovni preduvjet za uvođenje kvalitetnog Geografsko
Informatičkog Sustava u Grad Krk i kvalitetne inventarizacije svih vrsta
podataka.
V.4. Imovinsko pravna priprema
Nisu izvršene nikakve potrebne predradnje za gospodarenje građevinskim
zemljištem. U narednom razdoblju bit će potrebno uvesti službeni cjenik
građevinskog zemljišta po zonama i namjenama i utvrditi pravila provedbe javnog
natječaja sukladno važećim zakonima, kako bi se osigurala javnost i
transparentnost za sve načine raspolaganja.
V.5. Komunalna opremljenost Grada Krka
Stanje komunalne opremljenosti se može ocijeniti zadovoljavajućim, uz važnu
napomenu da se opremanje naselja komunalnom infrastrukturom obavlja
kontinuirano.
V.5.1. Cestovni promet
Osnovnu mrežu na području Grada Krka čini sustav razvrstanih državnih,
županijskih i lokalnih cesta, te nerazvrstanih cesta.
Državne ceste:
D102 Šmrika(D8) - Krk - Baška
D104 D102 - Valbiska (trajektna luka)
Županijske ceste:
Ž5106 Vrh - D102
Ž5107 Kras (Ž5087) - D102
Lokalne ceste:
L58085 Brzac - Milohnići - Poljica - Bajčići - Ž5106
L58086 L58085 - Linardići - Vrh (Ž5106)
L58087 D104 - Škrbčići - L58086
L58088 Pinezići - D104
L58090 Vrh (Ž5106) - Krk (D102)
L58091 Kornić - D102
Opća ocjena je loše građevinsko stanje tih prometnica i nizak nivo tehničkog
standarda i sigurnosti. Tehnički elementi, nagibi, nivelete, širine kolnika i
nosivost, prvenstveno kod lokalnih cesta, ne zadovoljavaju standarde za javne
ceste. Tehnički elementi nerazvrstanih cesta su vrlo loši, održavanje je
neredovito.
V.5.2. Pomorski promet
Trajektna povezanost održava se preko luka Valbiska- Merag, što omogućuje
prijevoz robe i putnika glavnom otočnom cestom do otoka Cresa i Lošinja i
Jadranske ceste.
Luke otvorene za javni promet su:
- županijskog značaja - trajektna luka Valbiska,
- lokalnog značaja - luka Krk i luka Glavotok.
Postojeće luke posebne namjene-nautičkog i sportskog turizma su: Vela Jana,
Sv. Fuska i Dunat.
U luci nautičkog i sportskog turizma »Sv. Fuska« smješteni su vezovi sela
Pinezić i Skrpčić te vezovi namijenjeni prihvatu brodica u nuždi. Okvirni broj
postojećih vezova 110. U luci nautičkog i sportskog turizma »Vela Jana«
smješteni su vezovi sela Linardić i Brzac te dva veza namijenjena prihvatu
brodica u nuždi (jednodnevni privez). Okvirni broj vezova 110. U luci nautičkog
i sportskog turizma »Dunat« smješteni su vezovi sela Kornić te vezovi
namijenjeni prihvatu brodica u nuždi (jednodnevni privez), sidrište-ljetni
vezovi (10 vezova) za plovila malog gaza (do 0,5m - gumenjaci), sidrište-ljetni
vezovi (20 vezova) za plovila većeg gaza. Ukupni broj vezova je oko 100.
Luka posebne namjene je brodogradilište Krk.
Ostale postojeće lučice i privezišta na prostoru Grada Krka su: Portopižana,
Čavlena, Torkul i privezište na Košljunu. Portopižana ima 37 postojećih vezova
i 32 sidrišta. Čavlena se koristi za privez brodica domaćeg stanovništa (cca 25
vezova). Torkul se koristi samo u ljetnim mjesecima kao privez. Privezište-gat
za manje brodove na Košljunu koristi franjevački samostan Navještenja Marijina.
Postojeći gat ima 3-4 veza i omogućava ograničeno iskrcavanje putnika i tereta.
Postojeće privezište je jedini pristup na Košljun.
V.5.3. Odvodnja otpadnih voda
Izgrađeni sustav javne odvodnje u skladu je sa »Studijskim rješenjem
odvodnje i dispozicije otpadnih voda anglomeracija otoka Krka« (»TEH-PROJEKT«
Rijeka, br. RN 73129, VI/79). Koncepcijom odvodnje prihvaćen je razdjelni
sustav odvodnje kao generalni za cijelo područje.
Na području Grada Krka sustav javne odvodnje izgrađen je samo u Krku, dok je
u ostalim naseljima dispozicija otpadnih voda rješena putem najčešće
neadekvatnih septičkih jama unutar pojedinih okućnica.
Sustav javne odvodnje dimenzioniran je i izgrađen kao razdjelni tip
kanalizacije i namijenjen je prikupljanju i odvodnji isključivo sanitarne
otpadne vode. No, u sustav se upuštaju i oborinske vode sa krovova i okućnica
većeg broja objekata, što predstavlja veliki problem u radu i održavanju
sustava.
Sadašnja odvodnja Krka rješena je izgradnjom glavnog obalnog kolektora,
kanalizacijske mreže, 4 crpne postaje (CP-»Dražica«, CP-»Stari grad«,
CP-»Sunčani sat« i CP- »Porat«) i podmorskog ispusta. Zasad se otpadne vode
upuštaju u more bez prethodnog pročišćavanja.
Glavna crpna postaja CP-»Porat« svu otpadnu vodu prepumpava prema podmorskom
ispustu čiji je početak u autokampu »Ježevac«. U sklopu CP-»Porat« ugrađena je
fina automatska rešetka na kojoj se iz otpadne vode izdvaja otpad veći od 3 mm.
Izgradnjom glavnog kolektora istočnog dijela Krka te crpnih postaja
CP-»Dražica« i CP-»Stari grad« rješeno je priključenje hotelskog kompleksa
»Dražica« na sustav javne odvodnje Krka.
Kanalizacija je izvedena i u postojećim autokampovima »Ježevac« i »Politin«.
Autokamp »Ježevac« u sastavu internog sustava kanalizacije ima dvije crpne
postaje. Jednom od ovih crpnih postaja prepumpavaju se otpadne vode autokampa u
sustav javne odvodnje Krka. Autokamp »Politin« ima zaseban sustav odvodnje sa
svojim ispustom u more.
V.5.4. Izgradnja vodopskrbnog sustava
Grad Krk snabdijeva se iz vodoopskrbnog sustava otoka Krka. Vodoopskrbni
sustav grada Krka obuhvaća akumulacijsko jezero Ponikve ukupne površine 40 km2
u čijoj blizini se nalaze dva glavna izvorišta Vela i Mala Fontana iz kojih se
vodom osiguravaju potrebne količine vode za stanovništvo grada Krka.
Prema podacima iz ovih izvorišta se mogu osigurati dovoljne količine vode i
za naselja koja još nemaju izgrađenu vodoopskrbnu mrežu.
Za naselja na području Šotoventa trenutno ne postoji vodoopskrbna mreža pa
se potrebe za vodom rješavaju individualno vlastitim cisternama. Problemi su
najizraženiji u ljetnim mjesecima kada u jeku turističke sezone zbog povećane
potrošnje i nedostatnih oborina komunalno poduzeće mora dovoziti vodu
auto-cisternama do krajnjih korisnika.
Isti problemi postoje i na području naselja Lakmartin koje također nije
integrirano u sustav vodoopskrbe.
V.5.5. Izgradnja elektroenergetskog sustava i plinifikacija
Područje Grada Krk pokriveno je u potpunosti električnom mrežom, a
električne energije za sadašnje potrebe ima dovoljno. Električnom mrežom
pokrivena su sva naselja, a opskrba se obavlja preko vodova na Krčkom mostu te
od Crikvenice na Šilo i na trafostanicu 110/20 (110/35) kW u Gabonjinu i preko
Dunata podmorskim kabelom na otoke Rab i Cres.
Kontinuirano se obnavlja postojeća i gradi nova distibutivna mreža.
Na području Grada Krka ne postoji mreža opskrbe plinom pa opskrbu plinom
obavlja trgovina plinskim bocama. Izgradnjom plinovoda Pula-Delnice-Karlovac
bit će moguće osigurati sustavnu opskrbu prirodnim plinom.
V.5.6. Izgradnja telekomunikacijskog sustava
Razvoj telekomunikacija na području Grada Krka dio je integralnog sustava
Republike Hrvatske i identičan je postavkama za županijsku razinu, prilagođen
korisnicima ovog područja, odnosno omogućuje pružanje brze, kvalitetne, sigurne
komunikacije širokog spektra telekomunikacijskih usluga različitih brzina
prijenosa.
Telekomunikacijski sustav kontinuirano se dograđuje.
V.5.7. Zbrinjavanje komunalnog otpada
Otpad s područja Grada i cijelog otoka Krka odlaže se na području Općine
Vrbnik na lokaciji »Treskavac«.
U svim naseljima je organizirano selektivno sakupljanje, odvoz i
zbrinjavanje komunalnog otpada.
V.6. Zaštita prirodne i kulturne baštine
Postojeću prirodnu i kulturnu baštinu je potrebno štititi sukladno posebnim
propisima.
Potrebno je sustavno nastaviti sa zaštitom vrijednih građevina kulturne
baštine.
V.6.1. Zaštita prirodne baštine
Zaštićeni dijelovi prirodne baštine zastupljeni na području Grada Krka su:
. Posebni rezervat
Šuma hrasta crnike na Glavotoku
Na samom rtu Glavotok, neposredno uz more, smještena je nedaleko
franjevačkog samostana Sv. Marije vazdazelena šuma hrasta crnike (Quercus
ilex).
. Park šuma
Otočić Košljun u Puntarskoj Dragi
Otočić je zaštićen kao park šuma i odlikuje se bujnom i raznolikom prirodom.
V.6.2. Zaštita kulturne baštine
U segmentu zaštite graditeljske baštine, otok Krk označen je kao kompleksno
spomeničko područje.
Pregled postojeće registrirane, preventivno zaštićene i evidentirane
kulturno-povijesne baštine na području Grada Krka:
Hidroarheološke i arheološke zone i lokaliteti
1. zona priobalnih voda od uvale Čavlena do uvale Sepen,
2. zona priobalnih i prilaznih voda od uvale Mala Jana do uvale Mali Bok,
3. zona priobalnih i prilaznih voda Krčkog zaljeva do Crkvine punte,
4. grad Krk (čitav grad unutar bedema i izvan bedema na lokalitetima uz kuću
Šinigoj, itd.),
5. polje Kimp: ruševine »kaštela« (kasnosrednjovjekovnog ladanjskog
kompleksa); ruševine srednjovjekovne kapele sv. Jelene; ruševine
srednjovjekovne crkvice sv. Anastazije,
6. Lizer: kompleks napuštenog seoskog naselja,
7. Puntarska Draga:
7.1. Trojna (grobne gomile iz liburnskog doba),
7.2. Prvo more (prostrani kasnoantički-ranobizantski arheološki lokalitet),
7.3. Sv. Dunat (crkvica osebujnog arhitektonskog stila izgrađena tijekom 12.
st. u blizini starijeg ruralnog naselja),
8. Prniba:
8.1. Sv. Vid (ruševine srednjovjekovne crkvice),
8.2. Sv. Toma (arheološki lokalitet iz antičko-ranokršćanskog i
srednjovjekovnog doba),
8.3. Sv. Danijel,
9. Uvala Torkul (arheološki lokalitet iz antičkog doba),
10. Uvala sv. Fuska (ostaci rimskog gospodarsko-stambenog kompleksa s
pripadajućom nekropolom i ranokršćanskim oratorijem),
11. Polača (ruševina kasnosrednjovjekovne kuće u blizini napuštenog naselja
kod Linardića),
12. kod sela Bajčić (prapovijesna gradina),
13. »Kostrij« kod Kornića (prapovijesna gradina),
14. »Zagrajine« u drmunu Svilov na rubu Ponikve (prapovijesna gradina -
najveće prapovijesno naselje na otoku),
15. Sv. Juraj (ruševina srednjovjekovne crkvice u istoimenoj uvali),
16. Sv.Nikola (ruševina srednjovjekovne crkvice na uzvisini iznad uvale
Valbiska),
17. Sv.Krševan (crkva u obliku trolista iz XII. stoljeća, podignuta nad
neistraženim, antičkim ili ranokršćanskim kompleksom, nedaleko od uvale
Čavlena),
18. Ponikve:
18.1. Sv.Jakov (ruševine srednjovjekovne crkvice s malim naseljem),
18.2. Sv.Silvestar (srednjovjekovna arheološka zona),
19. Sv. Nikola u Brautovcima (Kornić) (kasnosrednjovjekovna kapela
pretvorena u kuću),
20. Sv. Marina (ruševine srednjovjekovne kapele),
21. Sv. Petar (porušena srednjovjekovna crkva, tragovi temelja u iskrčenoj
ledini uz cestu Krk-Vrh),
22. Sv. Sergije nad Brusićima (tragovi ranosrednjovjekovne kapele s
grobljem).
Povijesna graditeljska cjelina:
Urbana cjelina
- Krk (reg. 108/1-1965),
Ruralna sredina:
- Brzac (reg. 07-436/1-1971),
- Lukmartin (reg. 07-436/1-1971),
- Linardići (reg. 07-437/1-1971),
- Milohnići (reg. 07-438/1-1971).
Graditeljski sklop:
1. Civilne građevine
- Krk: Frankopanski kaštel (reg. 03-120/3-1961),
- Krk: Šesterokutna kula na obali (reg. 03-238/2-1961),
- Krk: Gradski bedemi.
2. Sakralne građevine
- Krk: Katedrala (reg. 569-1956),
- Krk: Crkva Blažene Djevice Marije od Zdravlja (reg. 03-237/2-1961),
- Krk: Crkva Sv. Kvirina (reg. 568-1956),
- Krk: Crkva Sv. Lucija,
- Krk: Crkva Sv. Lovro (van grada),
- Crkva Sv. Mikula,
- Košljun: Samostan Sv. Marija (reg. 03-211/1-1961),
- Lakmartin: Crkva Sv. Martin (kapela Navještenja Marijina, sv. Antuna
Padovanskog),
- Linardići: Crkva Sv. Fuska,
- Glavotok: Samostan (reg. KB-313/3-1972),
- Milohnići: Crkva Sv. Krševana (reg. 222/1-1961),
- Pinezići: Crkva Sv. Fuska pri moru,
- Poljica: Crkva Sv. Marija,
- Skrpčići: Crkva Sv. Franjo,
- Kornić: Crkva Sv. Dunat (reg. 03-224/1-1961).
Etno zone i spomenici:
- Etnozona Poljica (reg. BG-83/2-1972). Etnografska zona Poljica obuhvaća i
naselja Bajčići, Žgaljići, Nenadići, Brusići (sa zaseocima Kapovci, Brozići),
- Etnozona Kornić (reg. BG-95/1-1975). Prostorno, zona se spaja u jednu
cjelinu cestom Lakmartin - Muraj - Brautovci - Kornić te ista zajedno sa
naseljima Lakmartin - Brautovci - Kornić predstavlja povijesno vrijednu
cjelinu.
VI. ZAKLJUČAK
Prema ovom Izvješću o stanju u prostoru Grada Krka za proteklo razdoblje,
obrazložena je ključna problematika prostornog uređenja temeljem koje je
postavljen novi Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Krka za
razdoblje 2007.-2011. godine.
VII. ZAVRŠNE ODREDBE
Ovo Izvješće o stanju u prostoru Grada Krka objavit će se u »Službenim
novinama« Primorsko-goranske županije.
Klasa: 352-01/07-01/1
Ur. broj: 2142/01-01-07-8
Krk, 29. ožujka 2007.
GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA
Predsjednik
Gradskog vijeća
Ivan Jurešić, dipl. ing., v.r.
