26.
Na temelju odredbe članka 28. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju
(»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), Programa mjera za
unapređenje stanja u prostoru Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske
županije, broj 06/03.) i članka 21. Statuta Grada Krka (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 19/01), Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici
održanoj 24. listopada 2003. godine, donijelo je
ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja areala »Skomeršić« u
Zoni 32 i 33 na području Garbecaj u Gradu Krku
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Detaljni plan uređenja areala »Skomeršić« u Zoni 32 i 33 na
području Garbecaj u Gradu Krku.
Članak 2.
Granica obuhvata Plana ucrtana je u kartografskim prikazima od 1. do 4.
Ukupna površina obuhvata Plana - površina katastarskih čestica planiranih za
regulaciju je približno 0,5 ha.
Članak 3.
Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne
i grafičke dijelove Plana, kako slijedi:
A. TEKSTUALNI DIO
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana
1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti
1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost
1.1.3. Obveze iz planova šireg područja
1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora
2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljiišta
2.2. Detaljna namjena površina
2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina i planiranih građevina
2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina
2.4.1. Uvjeti i način gradnje,
2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i
ambijentalnih vrijednosti
2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i
gustoća izgrađenosti)
2.2. Veličina i površina građevina (ukupna bruto izgrađena površina
građevine, visina i broj etaža)
2.3. Namjena građevina
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
2.5. Oblikovanje građevina
2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i
telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže
3.1.1. Glavna gradska ulica i cesta nadmjesnog značenja
3.1.2. Gradske i pristupne ulice
3.1.3. Površine za javni prijevoz - stajališta
3.1.4. Smještaj vozila
3.1.5. Pješačke površine
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
3.3.1. Opskrba vodom
3.3.2. Odvodnja otpadnih voda
3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
5. Uvjeti i način gradnje / Uvjeti uređenja posebno vrijednih cjelina
6. Mjere provedbe plana
7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
8. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj
namjeni
B. GRAFIČKI DIO
Detaljni plan uređenja u grafičkom dijelu sadrži kartografske prikaze i to:
1. Detaljna namjena površina
2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina
4. Uvjeti gradnje
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja namjene površina
Članak 4.
Namjena površina određena je kartografskim prikazom broj 1.
Namjena površina na području obuhvata Plana određuje sa kako slijedi:
1) Stambena namjena - (S),
2) Sportsko-rekreacijska namjena - (R),
3) Površina infrastrukturnog sustava (IS),
1-Pristupna prometnica kompleksu građevina.
2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i
građevina
Članak 5.
Detaljni uvjeti korištenja, uređenja građevnih čestica i gradnje građevina
određeni su kartografskim prikazima broj 3. i 4.
2.1. Veličina i oblik građevnih čestica
Članak 6.
Veličina, oblik i površina građevnih čestica, te izgrađenost građevnih
čestica i gustoća izgrađenosti određeni su kartografskim prikazom broj 4.
Na kartografskom prikazu date su približne površine građevnih čestica.
Način korištenja i uređenja površina iskazuju se brojčanim prostornim
pokazateljima: koeficijentima izgrađenosti (kig), koeficijentima iskorištenosti
(kis, Kis) i gustoćom izgrađenosti (Gig) tako da je:
kig - odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine
građevne čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih
zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu);
Gig - odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih čestica;
kis - odnos ukupne (bruto) izgrađene površine građevine i površine građevne
čestice;
Kis - odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica;
Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (kig) i najveći dozvoljeni
koeficijent iskorištenosti (kis) građevnih čestica iznose:
- za građevne čestice oznaka od 1 do 6
- Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti - kig - 0,25
- Najveći dozvoljeni koeficijenti iskorištenosti - kis - 0,75
- za građevnu česticu oznaka 7
- Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti - kig - 0,10
- Najveći dozvoljeni koeficijenti iskorištenosti - kis - 0,10
Površine podrumskih prostora ne uključuju se za bilansiranje koeficijenata
izgrađenosti i iskorištenosti.
2.2. Veličina i površina građevina
Članak 7.
Približne površine građevnih čestica i površine njihovog gradivog dijela
prikazane su na kartografskom prikazu broj 4.
Članak 8.
Nivelacijska kota novih građevina određena je kotom prizemlja građevine koja
iznosi najviše 0.3 m iznad kote konačno zaravnate obodne površine.
Nivelacijska kota novih građevina određena je u kartografskom prikazu broj
4.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovog članka, kod gradnje suterena građevine,
nivelacijska kota može se postaviti na višu razinu radi prilagođavanja nagibu
terena, uz odstupanja za najviše +/-1,0 m.
Članak 9.
Pod suterenom podrazumijeva se etaža koja je najmanje polovinom svog
volumena i to s tri strane ukopana u teren.
Članak 10.
Pod visinom građevine na području obuhvata Plana, podrazumijeva se visina
mjerena od najniže kote uređenog okolnog terena uz rub građevine do donjeg ruba
krovnog vijenca građevine.
Najveća dozvoljena visina građevina na građevnim česticama od 1 do 6 je 8,0
m.
Najveća visina sljemena je 10,5 m.
Najveća dozvoljena visina građevine na građevnoj čestici 7 je 3,5 m.
Najveća visina sljemena je 6 m.
Članak 11.
Na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja građevina s najviše 3 (tri)
nadzemne etaže / prizemlje, kat I mansarda (P+1+M) ili suterena, prizemlja I
kat (S+P+1).
Članak 12.
Na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja podzemnih etaža.
Podzemna etaža - podrum smatra se dio građevine čija gornja ploha stropne
konstrukcije ne prelazi visinu od 0,3 m iznad konačno zarvnatog terena.
Površine podrumskih prostora ne uključuju se za bilansiranje koeficijenta
izgrađenosti i iskorištenosti.
Dozvoljava se pristup podzemoj etaži - podrumu i vanjskim stubištem. Najveća
širina vanjskog stubišta je 150 cm.
2.3. Namjena građevina
Članak 13.
Na području namjene: »Stambena namjena (S) uz osnovnu stambenu namjenu
dozvoljavaju se sve poslovne, uslužne i trgovačke namjene kojim se ne remeti
javni red i mir i ne narušava status okoliša.
Članak 14.
U građevinama je moguće organizirati najviše 4 stambene jedinice. U slučaju
mješovite namjene građevine moguće je izgraditi i manje od 4 stambene jedinice
te broj poslovnih prostora koji je izbalansiran s propisanim standardima koji
određuju broj parkirališta za motorna vozila.
Članak 15.
U sklopu građevne čestice te unutar građevine dozvoljava se uređenje i
gradnja infrastrukturnih, pogonskih, komunikacijskih, distribucijskih, upravnih
i drugih pratećih pomoćnih prostora u funkciji građevine, pod uvjetom da se ne
narušava stanje okoliša, remeti javni red i mir, sukladno uvjetima propisanim
ovom Odlukom.
Članak 16.
Na području namjene »Površina infrastrukturnog sustava'' (IS) planirana je
izgradnja prometnice.
U sklopu pješačkog dijela javne prometne površine dozvoljena je postava
elemenata javne rasvjete i druge urbane opreme, ali sve pod uvjetom da ne
smanjuju širinu pješačkog puta te ne ometaju promet.
Članak 17.
Na području Sportsko-rekreacijska namjena - (R) planirana je izgradnja
objekata i uređenje površina za sportsko- rekreativnu namjenu / igrališta,
parkovne površine. U sklopu Sportsko-rekreacijska namjena dozvoljava se
izgradnja građevine za smještaj servisnog programa osnovne namjene te pratećeg
ugostiteljskog programa.
Članak 18.
Na području svih namjena dozvoljava se podzemna izgradnja pratećih
infrastrukturnih sustava.
2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici
Članak 19.
Unutar gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se isključivo gradnja
osnovne građevine sukladno namjeni određenoj Planom.
Gradivi dio građevne čestice određen je na grafičkom prikazu 4.
Članak 20.
Obvezni građevni pravac, kao udaljenost pojedinih dijelova građevine od
javnih i prometnih površina, određen je kartografskim prikazom broj 4.
Članak 21.
Udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca određivana je za svaku
česticu sukladno planiranoj urbanoj morfologiji, a ona minimalno iznosi:
- za g.č. oznake 1 9 m;
- za g.č. oznake 2 11 m;
- za g.č. oznake 3 nije određena; građenje unutar površine gradivog dijela
g.č.;
- za g.č. oznake 4 6 m;
- za g.č. oznake 5 nije određena; građenje unutar površine gradivog dijela
g.č.;
- za g.č. oznake 6 5 m;
- za g.č. oznake 7 6 m;
Građevina se s najmanje 2/3 svoje dužine mora graditi na obveznom građevnom
pravcu.
Članak 22.
Izvan gradivog dijela građevne čestice, a ispred obaveznog građevnog pravca,
dozvoljava se gradnja: ulaznih nadstrešnica i balkona (koji mogu biti udaljeni
najviše 2 m od osnovnog korpusa); postavljati konstrukcije za mobilne
nadstrešnice (tende), pergolu, elemente označavanja djelatnosti - reklame,
svjetleće i druge elemente urbane opreme, pod uvjetom da se ne ometa pješački
ili kolni promet.
Članak 23.
Slobodnostojeće građevine moraju biti udaljene od granice susjedne građevne
čestice najmanje 4 m ili pola svoje visine.
Na građevnim česticama oznaka 1 i 2 dozvoljena je gradnja na zajedničkoj
granici.
Članak 24.
Izvan gradivog dijela građevne čestice dozvoljava se:
- gradnja potpornih zidova, stubišta i vanjskih terasa čija najveća
dozvoljena visina ne prelazi 1,0 m,
- postava elemenata za pergolu, sjenicu i slične građevine čija najveća
dozvoljena visina ne prelazi 3,0 m,
- postava instalacija, uređaja i objekata komunalne infrastrukture i
- postava instalacija građevina ukopanih ili izgrađenih u razini terena.
2.5. Oblikovanje građevina
Članak 25.
Oblikovanje građevine potrebno je uskladiti s planiranom urbanističkom
kompozicijom i morfologijom prostora, tipologijom i namjenom građevina te
sintezom autohtonog i modernog arhitektonskog izraza.
Nema ograničenja u primjeni tipova konstrukcijskih sistema.
Primijenjene vrste materijala moraju zadovoljavati kriterije primorske
autohtonosti.
Članak 26.
Vrsta krova nije određena.
U slučaju primjene kosih krovova uvjetuje se nagib krovnih ploha od 23
stupnja.
Članak 27.
Za pokrov kosog krova dozvoljava se uporaba opečnog i betonskog crijepa
mediteranskog tipa.
Ne dozvoljava se uporaba drvenog pokrova ili pokrova od bitumeniziranih
materijala.
Članak 28.
Na pročelju građevina ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja za
termotehničke i druge instalacijske sustave (klimatizaciju, ventilaciju i sl.).
Za tovrsnu opremu potrebno je u fazi projektiranja predvidjeti pozicije u
sklopu korpusa građevine.
Članak 29.
Na krovu građevine dozvoljava se postava / montaža sunčanih kolektora, pod
uvjetom da su postavljeni u ravnini kosih krovnih ploha ili kompozicijski usklađeni
s osnovnim oblikovanjem korpusa građevine te ne narušavaju sigurnosne i
prostorne standarde okolnih građevina.
Članak 30.
Na krovu građevine dozvoljava se postava / montaža antena i elemenata za
označavanje djelatnosti (reklama) pod uvjetom da su kompozicijski usklađeni s
osnovnim oblikovanjem korpusa građevine te ne narušavaju sigurnosne i prostorne
standarde okolnih građevina.
Članak 31.
Na krovu građevine dozvoljava se postava / montaža uređajaja za ventilaciju
i klimatizaciju pod uvjetom da se za njih predvide sustavi vizualnih barijera
koji su kompozicijski usklađeni s osnovnim oblikovanjem korpusa građevine te ne
narušavaju sigurnosne i prostorne standarde okolnih građevina.
2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica
Članak 32.
Način uređenja i korištenja građevne čestice određen je kartografskim
prikazom broj 3.
Neizgrađeni dio građevne čestice kao i dio građevne čestice koji je izgrađen
podzemno, potrebno je urediti kao pješačku, kolnu ili ozelenjenu površinu.
Postojeće kvalitetno visoko zelenilo potrebno je sačuvati i dopuniti
autohtonim raslinjem, a sve prema hortikulturnom uređenju građevnih čestica.
Članak 33.
Najmanje 40 0ovršina građevne čestice mora biti ozelenjeno.
Članak 34.
Na neizgrađenim dijelovima građevne čestice ispod koji su podzemno izgrađeni
dozvoljava se izgradnja svjetlika, ali pod uvjetom da ne ometaju pristup
građevinama.
Članak 35.
Zemljište na kojem zbog gradnje dođe do izmjene topografije, potrebno je
iznivelirati ili adekvatno preoblikovati te hortikulturno urediti.
Uređenje terena oko građevine, izgradnja ograde, potpornih zidova, terase,
stubišta i slično, treba se izvesti tako da ne narušava izgled osnovnih cjelina
i ambijentalnost okoliša.
Članak 36.
Na području obuhvata Plana dozvoljava se ograđivanje građevnih čestica.
Ograde od monolitnog materijala (kamen, beton, ožbukani građevinski blokovi)
mogu biti najveće visine od 1,1 m.
Osnovni materijali za gradnju ograda i zidova su: kamen, strukturirani i
žbukani beton, žbukani zidovi od prefabriciranih građevinskih blokova i metalni
profili.
Ograde mogu biti od oblikovanog nasada.
Visina kompaktne strukture ograda može biti najviše 1,1 m.
Članak 37.
Zabranjena je gradnja potpornih zidova viših od 1,5 m.
Terenske denivelacije veće od 1,5 m rješavati terasasto ili kao građevinski
oblikovane strukture.
Kaskade-terase potpornih zidova i građevinski oblikovane strukture potrebno
je ozeleniti adekvatnim raslinjem.
3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, telekomunikacijskom i
komunalnom infrastrukturnom mrežom.
3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže.
Članak 38.
Uvjeti gradnje i rekonstrukcije cestovne i ulične mreže određeni su
kartografskim prikazom br. 2.1.
Članak 39.
Svaka građevna čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu.
3.1.1. Glavne gradske ulice i ceste nadmjesnog značaja
Članak 40.
Na području obuhvata Plana ne postoje evidentirane ulice i ceste nadmjesnog
značaja.
3.1.2. Gradske i pristupne ulice
Članak 41.
Na području obuhvata Plana ne postoje evidentirane gradske stambene ulice.
Članak 42.
Primarni kolni pristup području obuhvata Plana je iz pravca Ulice Slavka
Nikolića. Navedena prometnica nalazi se izvan zahvata Plana.
Članak 43.
Unutar obuhvata Plana planirano je formiranje kolne pristupne - mjesnih
prometnica za pristup građevnim česticama oznaka od 1 do 7.
1-Gradska prometnica / spoj na sekundarnu mjesnu mrežu
Širina dvosmjerne stambene kolne prometnice (s jednostranim nogostupom) je
6,7 m.
- kolne trake: 2,75 m
- nogostup: 1.2 m
3.1.3. Površine za javni prijevoz - stajališta
Članak 44.
Na području obuhvata Plana nije planiran javni prijevoz.
3.1.4. Smještaj vozila
Članak 45.
Smještaj vozila uvjetovan je unutar građevnih čestica.
Članak 46.
Broj parkirališnih mjesta određuje se kako slijedi :
/za stambeni prostor
- 1,5 parkirališno mjesto za svaku stambenu jedinicu;
/za poslovni prostor
- 1 parkirališno mjesto za korisnike na svakih 15 m2 poslovnog
prostora namijenjenog korisnicima;
- 1 parkirališno mjesto na četiri zaposlenika,
/za ugostiteljski prostor
- 1 parkirališno mjesto na 5 sjedala
- 1 parkirališno mjesto na četiri zaposlenika,
3.1.5. Pješačke površine
Članak 47.
Na području obuhvata Plana, izuzev nogostupa uz kolnik, nisu planirane posebne
pješačke i javne površine.
Članak 48.
Završne obrade ploha nogostupa izvesti prema usvojenim standardima za
uređenje mjesnih prostora / primorske provinijencije.
Pješačke površine mogu se opremiti elementima urbane opreme prema usvojenim
standardima za uređenje mjesnih prostora.
Članak 49.
Najmanja širina nogostupa iznosi 1,2 m.
Na pješačkoj površini dozvoljava se postavljanje nadstrešnica i pergola, ali
pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa.
3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže
Članak 50.
Telekomunikacijsku mrežu potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu
broj 2.5. i posebnim uvjetima nadležnog trgovačkog društva s javnim ovlastima
(HT-a d.d., TK centra Rijeka).
3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne
mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina
Članak 51.
Trase mreže komunalne infrastrukture određena je grafičkim prikazima broj:
2.2. vodoopskrba, 2.3. odvodnja, 2.4. elektroopskrba.
Mrežu komunalne infrastrukture potrebno je graditi podzemno, a sve prema
posebnim uvjetima nadležnih komunalnih društava i trgovačkih društava s javnim
ovlastima.
Članak 52.
Mjesto priključenja građevine na objekte i uređaje komunalne infrastrukture
te na javno-prometnu površinu određeno je kartografskim prikazom broj 4.
3.3.1. Opskrba vodom
Članak 53.
Opskrbu pitkom vodom potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu broj
2.2. i posebnim uvjetima nadležnog komunalnog društva (»Ponikve« d.o.o. Krk).
Građevine unutar obuhvata Plana snabdijevati će se pitkom vodom priključkom
na budući javni vodovod.
Svaka zasebna uporabna cjelina mora imati svoj vodomjer s mogućnošću
daljinskog očitanja.
Položaj ormarića s vodomjerima i računske jedinice utvrđuje stručna služba
»Ponikve« d.o.o. Krk.
Trasa javnog vodovoda planirana je u koridoru javne prometne površine.
Javni vodovod područja obuhvaćenog Planom rješavati će se posebnim
projektom.
Za izgradnju vodoopskrbnog rezervoara / cisterne, ukoliko je nadzemnog tipa,
primijenjuju se postavljeni uvjeti za izgradnju na građevnim česticama.
Projektiranje i izgradnju vodoopskrbnog rezervoara / cisterne mora se vršiti
sukladno svim standardima i zakonskim propisima za tu vrstu građevina.
3.3.2. Odvodnja otpadnih voda
Članak 54.
Odvodnju otpadnih voda potrebno je izvesti sukladno kartografskom prikazu
broj 2.3. i posebnim uvjetima nadležnog komunalnog društva (»Ponikve« d.o.o.
Krk).
Odvodnju otpadnih voda potrebno je riješiti upuštanjem u buduću javnu
kanalizaciju.
Oborinske vode s krovnih površina, ukoliko se ne kanaliziraju u vodoopskrbni
rezervoar (cisternu) moraju se upuštati u tlo putem upojnih bunara.
Zabranjeno je upuštati oborinske vode s krovnih površina te oborinske vode s
prometnih površina u javnu kanalizaciju otpadnih voda.
Javna kanalizacija područja obuhvaćenog Planom rješavati će se posebnim
projektom.
3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjetu
Članak 55.
Elektroopskrbu i javnu rasvjetu potrebno je izvesti sukladno kartografskom
prikazu broj 2.4. i posebnim uvjetima nadležnog trgovačkog društva s javnim
ovlastima (DP Elektroprimorje Rijeka).
4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina
Članak 56.
Unutar obuhvata Plana nisu planirane javne zelene površine.
5. Uvjeti i način gradnje / Uvjeti uređenja posebno vrijednih cjelina
Članak 57.
Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane posebne vrijedne cjeline i
građevine.
6. Mjere provedbe plana
Članak 58.
Gradnji građevina odnosno uređenju površina na građevnim česticama određenim
Planom može se pristupiti istovremeno gradnji pripadajućih građevina i uređaja
komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina.
7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
Članak 59.
Na području obuhvata Plana najviša dozvoljena razina ekvivalentne buke na
vanjskim prostorima za dan iznosi 55 dB, a za noć 45 dB.
Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o
zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03) i Pravilnika o najvišim
dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (»Narodne
novine« broj 37/90).
Članak 60.
Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne
novine« broj 48/95) uz obavezno provođenje mjera za sprečavanje i smanjivanje
onečišćenja zraka koje vrijedi za područje II kategorije kakvoće zraka.
Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka
npropisane Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka
(»Narodne novine« broj 101/96 i 2/97 - ispr).
Članak 61.
Odvodnju otpadnih i oborinskih voda na području obuhvata Plana, potrebno je
provoditi sukladno Koncepciji odvodnje otpadnih voda na području Grada Krka.
Odvodnja sanitarno-tehničkih otpadnih voda rješava se priključkom na mjesni
kanalizacijski sustav.
Odvodnja oborinskih voda s javnih kolnih površina rješavati upuštanjem u tlo
putem upojnih bunara.
Članak 62.
Proizvođači otpada i ostali sudionici u postupanju s otpadom dužni su
pridržavati se odredbi Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (NN
123/97) i Pravilnika o vrstama otpada (NN 27/96).
Na području obuhvata Plana, a unutar građevne čestice, za zbrinjavanje
komunalnog otpada mora se osigurati mjesto za spremnik otpada, a sve prema
uvjetima nadležnog komunalnog društva.
Vlasnici stambenog dijela građevine su dužni nabaviti kontejner od 1100 l
DIN 30 700. Kontejner je potrebno zaštiti ogradom minimalne visine 70 cm.
Mjesto za spremnik otpada mora biti lako dostupno vozilu za odvoz otpada.
Mikrolokaciju mjesta za smještaj vozila potrebno je prikazati u glavnom
projektu.
8. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj
namjeni
Članak 63.
Na području Plana nema građevina predviđenih za uklanjanje.
III. POSEBNE ODREDBE
Članak 64.
Za područje obuhvaćenim Planom nije predviđena gradnja skloništa.
Članak 65.
Kod gradnje novih građevina i uređenja javnih površina potrebno je postupiti
u suglasju s odredbama Pravilnika o prostornim standardima,
urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja
arhitektonsko-urbanističkih barijera (»Narodne novine« broj 47/82 i 30/94).
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 66.
Plan je izrađen u tri izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća i potpisom
predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka.
Članak 67.
Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Grada Krka i Uredu državne uprave u
Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša,
graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Krk.
Članak 68.
Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članke 3. ove Odluke, koji čine
njezin sastavni dio, nisu predmet objave.
Članak 69.
Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije.
Klasa: 350-03/03-01/11
Ur. broj: 2142/01-01-03-19
Krk, 24. listopada 2003.
GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA
Predsjednik
Gradskog vijeća
Ivan Jurešić, v.r.
