11.
Na temelju odredbe članka 26. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«
broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), Programa mjera za unapređenje stanja
u prostoru za razdoblje od 2004. do 2006. godine (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 07/04) te članka 40. Statuta Grada Rijeke
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 23/01, 04/02, 13/02, 03/05,
09/06 i 17/06-pročišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Rijeke na sjednici 22.
veljače 2007. godine donijelo je
ODLUKU
o donošenju Generalnog urbanističkog plana
grada Rijeke
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Donosi se Generalni urbanistički plan grada Rijeke (u daljnjem tekstu:
Plan).
Članak 2.
Planom se u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike
Hrvatske, Prostornim planom Primorsko-goranske županije te Prostornim planom
uređenja grada Rijeke utvrđuje temeljna organizacija prostora, zaštita
prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, korištenje i namjena površina s
uvjetima i mjerama njihova korištenja.
Plan sadrži način i oblike zaštite i korištenja, uvjete i smjernice za
uređenje i zaštitu prostora, mjere za unapređenje i zaštitu okoliša, područja s
posebnim prostornim i drugim obilježjima te druge elemente od važnosti za grad
Rijeku.
Članak 3.
Plan se donosi za područje grada Rijeke.
Granica obuhvata Plana ucrtana je u kartografskim prikazima od broja 1. do
broja 4.7.
Ukupna površina područja obuhvata Plana iznosi 4851 ha, od čega kopnena
površina iznosi 4359 ha, a morska površina iznosi 492 ha.
Članak 4.
Područje obuhvata ovoga Plana nalazi se dijelom u zaštićenom obalnom
području mora te se na njega primjenjuje Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog
obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04), (u daljnjem tekstu:
Uredba).
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u provedbi zahvata u prostoru na
građevnoj čestici čija je površina više od jedne polovice izvan zaštićenog
obalnog područja mora (u daljnjem tekstu: ZOP) ne primjenjuju se odredbe
Uredbe.
Granica zaštićenog obalnog područja mora prikazana je kartografskim prikazom
broj 1.
Članak 5.
Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne
i grafičke dijelove Plana kako slijedi:
A. TEKSTUALNI DIO
I. OBRAZLOŽENJE
1. POLAZIŠTA
1.1. Položaj, značaj i posebnosti grada Rijeke u odnosu na prostor i sustave
Primorsko-goranske županije i države
1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru
1.1.1.1. Prirodni sustavi
1.1.1.1.1. Geomorfologija i geologija
1.1.1.1.2. Hidrološke značajke
1.1.1.1.3. More
1.1.1.1.4. Klima
1.1.1.1.5. Tlo
1.1.1.1.6. Živi svijet (flora, fauna, vegetacija)
1.1.1.2. Stanovništvo
1.1.1.2.1. Demografski procesi u Gradu Rijeci u razdoblju 1991. - 2001.
1.1.1.2.2. Demografski procesi u razdoblju 1991. - 2001. u gradovima i
općinama riječkog prstena
1.1.1.3. Osnovni pokazatelji stanja u prostoru
1.1.1.4. Sadržaji javnih i društvenih funkcija
1.1.1.4.1. Uprava i pravosuđe
1.1.1.4.2. Socijalna skrb
1.1.1.4.3. Zdravstvena namjena
1.1.1.4.4. Odgoj i obrazovanje
1.1.1.4.5. Kultura
1.1.1.4.6. Vjerske ustanove
1.1.1.4.7. Sportsko-rekreacijska namjena
1.1.1.5. Javne zelene površine
1.1.1.6. Gospodarstvo
1.1.1.6.1. Osnovna obilježja
1.1.1.6.2. Struktura gospodarstva
1.1.1.7. Prometni sustavi
1.1.1.7.1. Promet
1.1.1.7.2. Javni prijevoz
1.1.1.7.3. Parkirališta i garaže
1.1.1.7.4. Pješački promet
1.1.1.7.5. Daljinski putnički promet i terminali
1.1.1.7.6. Željeznički promet
1.1.1.7.7. Pomorski putnički promet
1.1.1.7.8. Teretni cestovni promet
1.1.1.7.9. Željeznički teretni promet
1.1.1.7.10. Lučki promet
1.1.1.7.11. Telekomunikacije
1.1.1.7.12. Pošta
1.1.1.8. Vodno gospodarstvo
1.1.1.8.1. Vodoopskrba
1.1.1.8.2. Otpadne vode
1.1.1.8.3. Uređenje vodotoka i voda
1.1.1.9. Energetika
1.1.1.9.1. Elektroenergetika
1.1.1.9.2. Plinoopskrba i opskrba toplinskom energijom
1.1.1.9.3. Proizvodnja nafte i naftnih derivata
1.1.1.10. Zaštita prostora
1.1.1.10.1. Tlo
1.1.1.10.2. Površinske vode
1.1.1.10.3. Podzemne vode
1.1.1.10.4. More
1.1.1.10.5. Zrak
1.1.1.10.6. Buka
1.1.1.10.7. Postupanje s otpadom
1.1.1.11. Kulturno-povijesna baština
1.1.1.12. Prirodna baština
1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke
1.1.2.1. Prostorne značajke
1.1.2.2. Razvojne značajke
1.1.2.3. Resursne značajke
1.1.2.3.1. Mineralne sirovine
1.1.2.3.2. Obradivo tlo
1.1.2.3.3. Šume
1.1.2.3.4. Površinske vode
1.1.2.3.5. Podzemne vode
1.1.2.3.6. More
1.1.2.3.7. Obalno područje mora
1.1.2.3.8. Pomorsko dobro
1.1.3. Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena
postojećih prostornih planova
1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na
demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje
1.1.4.1. Ocjena demografskih podataka
1.1.4.2. Ocjena stanja gospodarstva
1.1.4.3. Ocjena stanja javnih i društvenih djelatnosti
1.1.4.4. Ocjena stanja prometnog sustava
1.1.4.5. Ocjena stanja infrastrukturnih sustava
1.1.4.5.1. Vodoopskrba i odvodnja
1.1.4.5.2. Energetika
1.1.4.6. Ocjena prirodnih sustava i prihvatnog kapaciteta okoliša
1.1.4.7. Ocjena stanja kulturno-povijesne baštine
1.1.4.8. Ocjena stanja prostornih uvjeta
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA
2.1. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja
2.1.1. Opći ciljevi razvitka grada Rijeke
2.1.2. Posebni ciljevi razvitka grada Rijeke
2.1.3. Značaj posebnih funkcija grada Rijeke
2.1.4. Odabir prostorne i gospodarske strukture
2.1.4.1. Prostorna struktura
2.1.4.2. Gospodarska struktura
2.1.5. Infrastrukturna opremljenost
2.1.5.1. Vodno gospodarstvo
2.1.5.2. Vodoopskrba
2.1.5.3. Odvodnja
2.1.5.4. Zaštita vodonosnika
2.1.5.5. Zaštita od štetnog djelovanja voda
2.1.5.6. Elektroenergetika
2.1.5.7. Plinifikacija
2.1.5.8. Proizvodnja naftnih derivata
2.1.5.9. Telekomunikacije
2.1.6. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša
2.1.6.1. Zaštita tla i podzemlja
2.1.6.2. Zaštita kopnenih voda
2.1.6.3. Zaštita mora
2.1.6.4. Zaštita zraka
2.1.6.5. Zaštita prirode
2.2. Ciljevi prostornog uređenja grada
2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i
planiran broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture,
vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina
2.2.2. Unapređenje uređenja grada i komunalne infrastrukture
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA
3.1. Temeljna organizacija prostora grada u odnosu na prostornu i
gospodarsku strukturu
3.1.1. Temeljna organizacija prostora grada u odnosu na prostornu strukturu
3.1.2. Temeljna organizacija prostora grada u odnosu na gospodarsku
strukturu
3.2. Organizacija, korištenje, namjena, uređenje i zaštita površina
3.2.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti
3.2.1.1. Smještaj građevina gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog
područja naselja
3.2.2. Prikaz mreža društvenih djelatnosti
3.2.2.1. Mreža upravnih građevina
3.2.2.2. Mreža socijalnih građevina
3.2.2.3. Mreža zdravstvenih ustanova
3.2.2.4. Mreža predškolskih ustanova
3.2.2.5. Mreža osnovnih škola
3.2.2.6. Mreža srednjoškolskih građevina
3.2.2.7. Mreža visokoškolskih građevina
3.2.2.8. Mreža građevina za kulturne potrebe
3.2.2.9. Mreža vjerskih građevina
3.2.2.10. Mreža sportskih građevina
3.2.3. Prikaz prometne i telekomunikacijske mreže
3.2.3.1. Prikaz prometne mreže
3.2.3.1.1. Cestovna/ulična mreža
3.2.3.1.1.1. Kategorizacija ulica
3.2.3.1.1.2. Koridori prometnica i dimenzioniranje prometnica
3.2.3.1.1.3. Čvorišta i raskrižja
3.2.3.1.1.4. Sustav automatskog upravljanja prometom
3.2.3.1.1.5. Benzinske postaje
3.2.3.1.2. Javni gradski prijevoz
3.2.3.1.2.1. Određivanje trasa (ruta) javnog prijevoza
3.2.3.1.2.2. Reorganizacija javnog gradskog prijevoza
3.2.3.1.2.3. Tehnički elementi linija
3.2.3.1.3. Parkiranje
3.2.3.1.4. Posebne kategorije prometa
3.2.3.1.4.1. Biciklistički promet
3.2.3.1.4.2. Pješački promet
3.2.3.1.5. Mjere praćenja veličina u gradskom prometnom sustavu
3.2.3.1.5.1. Istraživanja u prometu
3.2.3.1.5.2. Katastri
3.2.3.1.6. Daljinski putnički promet
3.2.3.1.6.1. Autobusni promet
3.2.3.1.6.2. Željeznički promet
3.2.3.1.6.3. Pomorski promet
3.2.3.1.6.4. Integrirani zemaljsko-pomorski putnički terminal daljinskog
putničkog prometa
3.2.3.1.6.5. Zračni promet
3.2.3.1.6.6. Teretni promet
3.2.3.1.6.6.1. Pomorski promet
3.2.3.1.6.6.2. Željeznički promet
3.2.3.1.6.6.3. Cestovni promet
3.2.3.1.7. Etape razvitka prometnog sustava grada i definiranje programa
realizacije
3.2.3.2. Telekomunikacijska mreža
3.2.3.3. Pošta
3.2.4. Prikaz komunalne infrastrukturne mreže
3.2.4.1. Vodoopskrba
3.2.4.1.1. Temeljne postavke razvoja do 2020. godine
3.2.4.1.2. Mogućnost korištenja novih izvora pitke vode
3.2.4.1.3. Dimenzioniranje mreže i vodospreme
3.2.4.2. Odvodnja otpadnih voda
3.2.4.3. Regulacijski i zaštitni sustavi
3.2.4.3.1. Površine za održavanje i poboljšanje vodnog režima
3.2.4.3.2. Zahvati uređenja vodotoka i voda
3.2.4.4. Energetski sustav
3.2.4.4.1. Elektroenergetika
3.2.4.4.2. Plinoopskrba i opskrba toplinskom energijom
3.2.4.4.2.1. Plinoopskrba
3.2.4.4.2.2. Opskrba toplinskom energijom
3.2.4.4.2.3. Proizvodnja naftnih derivata
3.2.5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina
3.2.5.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite dijelova prirode i javnih
zelenih površina
3.2.5.1.1. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite dijelova prirode
3.2.5.1.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite javnih zelenih površina
3.2.5.1.2.1. Javni park (Z1)
3.2.5.1.2.2. Dječje igralište (Z2)
3.2.5.1.2.3. Odmorište i vrt (Z3)
3.2.5.1.2.4. Drvoredi i šetališta
3.2.5.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite povijesnih sklopova i
građevina
3.2.5.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite krajobraza
3.2.5.4. Zaštitne zelene površine (Z)
3.2.6. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite
3.2.6.1. Uređenje zemljišta
3.2.6.2. Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja
3.2.6.2.1. Područja, cjeline i dijelovi ugrožena okoliša
3.2.6.2.2. Redoslijed i uvjeti sanacije područja ugroženog okoliša
3.2.6.3. Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite
3.2.6.3.1. Zahvati potrebne procjene utjecaja na okoliš
3.2.6.3.2. Područja obvezne izrade prostornih planova užeg područja
3.2.6.4. Planiranje prostora sukladno Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog
obalnog područja mora
3.2.7. Način i uvjeti gradnje
3.2.7.1. Plan procedura
3.2.7.2. Uvjeti smještaja i gradnje unutar građevinskog područja naselja
3.2.7.2.1. Opći i zajednički uvjeti smještaja i gradnje unutar stambene
namjene (S)
3.2.7.2.2. Uvjeti smještaja i gradnje unutar mješovite namjene M1 (pretežito
stambene) i M2 (pretežito poslovne)
3.2.7.2.2.1. Opći i zajednički uvjeti rekonstrukcije, dogradnje,
nadogradnje, zamjene i pojedinačne interpolacije
3.2.7.2.3. Uvjeti smještaja i gradnje unutar javne i društvene namjene (D)
3.2.7.2.3.1. Upravne i pravosudne građevine (D1)
3.2.7.2.3.2. Socijalne građevine (D2)
3.2.7.2.3.3. Zdravstvene građevine (D3)
3.2.7.2.3.4. Predškolske građevine (D4)
3.2.7.2.3.5. Osnovnoškolske građevine (D5)
3.2.7.2.3.6. Srednjoškolske građevine (D6)
3.2.7.2.3.7. Visoko učilište (D7)
3.2.7.2.3.8. Građevine za kulturu (D8)
3.2.7.2.3.9. Vjerske građevine (D9)
3.2.7.2.4. Uvjeti smještaja i gradnje unutar gospodarske namjene uslužne,
pretežito trgovačke i komunalno-servisne
3.2.7.2.4.1. Poslovna namjena - pretežito uslužna K1, pretežito trgovačka K2
komunalno servisna K3
3.2.7.2.4.2. Ugostiteljsko-turistička namjena - hotel T1
3.2.7.2.5. Uvjeti smještaja, gradnje i uređenja unutar sportsko-rekreacijske
namjene R
3.2.7.2.5.1. Uvjeti smještaja i gradnje športskih građevina unutar namjene
šport R1
3.2.7.2.5.2. Uvjeti smještaja i gradnje i uređenja rekreacijskih površina
unutar namjene R2
3.2.7.2.6. Uvjeti gradnje i uređenja javnih zelenih površina
3.2.7.2.6.1. Javni park (Z1)
3.2.7.2.6.2. Dječje igralište (Z2)
3.2.7.2.6.3. Odmorište i vrt (Z3)
3.2.7.2.6.4. Zaštitno zelenilo (Z)
3.2.7.3. Uvjeti smještaja i gradnje unutar građevinskog područja za
izdvojenu namjenu
3.2.7.3.1. Uvjeti smještaja i gradnje unutar građevinskog područja za
izdvojenu namjenu - gospodarska namjena
3.2.7.3.1.1. Proizvodna i poslovna namjene (planske oznake I i K)
3.2.7.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena
3.2.7.3.1.3. Luke nautičkog turizma (LN), ribarske luke (LR) i luke u
funkciji brodogradilišta (LB)
3.2.7.3.2. Uvjeti smještaja i gradnje unutar građevinskog područja za
izdvojenu - sportsko-rekreacijsku namjenu
3.2.7.3.2.1. Šport (R1)
3.2.7.3.2.2. Rekreacija (R2)
3.2.7.3.2.3. Kupališta (R3)
3.2.7.3.2.4. Sportske luke (LS)
3.2.7.4. Uvjeti smještaja i gradnje izvan građevinskog područja naselja
3.2.8. Visokokonsolidirana područja - urbana pravila
3.2.8.1. Povijesne gradske cjeline, urbano pravilo broj 1
3.2.8.2. Gradsko središte, urbano pravilo broj 2
3.2.8.3. Osobito vrijedni predjeli pretežito višeobiteljske izgradnje -
urbano pravilo broj 3
3.2.8.4. Dovršena područja pretežite višestambene izgradnje - urbano pravilo
broj 4
3.2.9. Konsolidirana područja - urbana pravila
3.2.9.1. Prostorno izdvojena gradska područja pretežito obiteljske gradnje -
urbano pravilo broj 5
3.2.9.2. Područja obiteljske i višeobiteljske izgradnje - urbano pravilo
broj 6
3.2.9.3. Područja obiteljske gradnje - urbano pravilo broj 7
3.2.9.4. Prostorno izdvojena područja obiteljske i višeobiteljske gradnje -
urbano pravilo broj 8
3.2.9.5. Područja mješovite gradnje - urbano pravilo broj 9
3.2.9.6. Područja višeobiteljske gradnje - urbano pravilo broj 10
3.2.9.7. Područja planski građenog socijalnog stanovanja - urbano pravilo
broj 11
3.2.9.8. Kompleksi jedne namjene - urbano pravilo broj 12
3.2.10. Niskokonsolidirana područja - urbana pravila
3.2.10.1. Osobito vrijedni prostori pretežito obiteljske i višeobiteljske
gradnje - urbano pravilo broj 13
3.2.10.2. Podgrađena područja za novu regulaciju i rekonstrukciju - urbano
pravilo broj 14
3.2.10.3. Zone unutar gradskog centra predviđene za transformaciju i
rekonstrukciju - urbano pravilo broj 15
3.2.10.4. Kompleksi za rekonstrukciju - urbano pravilo broj 16
3.2.10.5. Područja širenja višestambene i višeobiteljske gradnje - urbano
pravilo broj 17
3.2.10.6. Potezi urbaniteta - urbano pravilo broj 18
3.2.10.7. Gradski projekti - urbano pravilo broj 19
3.2.10.7.1. Delta
3.2.10.7.2. Sveučilišni kampus na Trsatu s Kliničkim bolničkim centrom
3.2.10.7.3. Sekundarno gradsko središte Rujevica
3.2.10.7.4. Stambeno područje Rujevica
3.2.10.7.5. Sportsko područje Rujevica
3.2.10.7.6. Torpedo
3.2.10.7.7. Ugostiteljsko-turističko područje Preluka
3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja
površina
3.4. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš
3.4.1. Planirana kakvoća okoliša
3.4.2. Predviđanje nepovoljnih utjecaja zahvata u okoliš
3.4.3. Izbor i smještaj zahvata
3.4.3.1. Rizični zahvati i zahvati koji mogu pogoršati planiranu kakvoću
okoliša
3.4.3.2. Osjetljiva građevinska područja
3.4.4. Opremanje zemljišta neophodnom komunalnom infrastrukturom
3.4.5. Mjere ograničenja ispuštanja/odlaganja onečišćujućih tvari
3.4.6. Mjere zabrane i ograničenja zahvata
3.4.7. Rekonstrukcija, premještanje i prekid postojećih zahvata
3.4.8. Uspostava sustava za gospodarenje otpadom
3.4.9. Praćenje održivog razvoja
3.4.10. Praćenje kakvoće okoliša i nepovoljnih utjecaja na okoliš
(monitoring)
3.5. Mjere posebne zaštite
3.5.1. Zone i razine ugroženosti od izvanrednih događaja
3.5.1.1. Zone i razine ugroženosti od potresa
3.5.1.2. Zone i razine ugroženosti od olujnih i orkanskih vjetrova
3.5.1.3. Poplavna područja i područje ugroženo pucanjem hidroakumulacijske
brane
3.5.1.4. Prostori na kojima se može očekivati požar većih razmjera i razine
ugroženosti od požara
3.5.1.5. Zone ugroženosti tehničko-tehnološkim nesrećama s opasnim tvarima
3.5.1.6. Zone ugroženosti od razornih ratnih i terorističkih djelovanja
3.5.2. Mjere posebne zaštite od izvanrednih događaja
3.5.2.1. Mjere zaštite od rušenja i mehaničkih oštećenja građevina
3.5.2.2. Mjere zaštite od poplave i razornog djelovanja vodnog vala
3.5.2.3. Mjere zaštite od požara i tehničko-tehnoloških nesreća sa
ispuštanjem opasnih tvari
3.5.2.4. Mjere za osiguranje provedbe zaštite i spašavanja u slučaju
katastrofa i većih nesreća
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
1.1. Korištenje i namjena prostora
1.1.1. Korištenje i namjena prostora unutar građevinskog područja naselja
1.1.1.1. Stambena namjena (S)
1.1.1.2. Mješovita - pretežito stambena namjena (M1)
1.1.1.3. Mješovita - pretežito poslovna namjena (M2)
1.1.1.4. Javna i društvena namjena (D)
1.1.1.5. Poslovna namjena (K)
1.1.1.6. Športsko-rekreacijska namjena (R)
1.1.1.7. Javne zelene površine
1.1.2. Korištenje i namjena prostora unutar građevinskog područja za
izdvojene namjene
2. Uvjeti uređenja prostora za građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i
Primorsko-goransku županiju
2.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku
2.2. Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju
3. Uvjeti smještaja i gradnje građevina gospodarskih djelatnosti
3.1. Uvjeti smještaja i gradnje građevina gospodarskih djelatnosti unutar
građevinskog područja naselja
3.1.1. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti unutar
građevinskog područja naselja
3.1.2. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog
područja naselja
3.1.2.1. Uvjeti gradnje građevine poslovne namjene - pretežito uslužne (K1)
i trgovačke (K2) namjene
3.1.2.2. Uvjeti gradnje građevine ugostiteljsko-turističke namjene (hotel -
T1)
3.2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti u građevinskim
područjima za izdvojene namjene
3.2.1. Uvjeti smještaja građevina proizvodne namjene
3.2.2. Uvjeti smještaja građevina poslovne namjene
3.2.3. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene
3.2.4. Uvjeti smještaja luka posebne namjene
3.3. Uvjeti gradnje gospodarskih građevina u građevinskim područjima za
izdvojene namjene
3.3.1. Uvjeti gradnje proizvodne građevine
3.3.2. Uvjeti gradnje poslovne građevine
3.3.3. Uvjeti gradnje ugostiteljsko-turističke građevine
3.3.4. Uvjeti gradnje luka posebne namjene
3.4. Uvjeti gradnje unutar ZOP-a
3.4.1. Uvjeti gradnje ugostiteljsko-turističke građevine u ZOP-u
4. Uvjeti smještaja i gradnje građevina i površina javnih i društvenih
djelatnosti
4.1. Uvjeti smještaja i gradnje upravnih i pravosudnih građevina
4.2. Uvjeti smještaja i gradnje socijalnih građevina
4.3. Uvjeti smještaja i gradnje zdravstvenih ustanova
4.4. Uvjeti smještaja i gradnje predškolskih ustanova
4.5. Uvjeti smještaja i gradnje osnovnih škola
4.6. Uvjeti smještaja i gradnje srednjoškolskih građevina
4.7. Uvjeti smještaja i gradnje visokoškolskih građevina
4.8. Uvjeti smještaja i gradnje kulturnih građevina
4.9. Uvjeti smještaja i gradnje vjerskih građevina
4.10. Uvjeti smještaja i gradnje građevina športa i rekreacije
5. Uvjeti i način gradnje stambenih i drugih građevina
5.1. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
5.2. Uvjeti gradnje stambeno-poslovnih i poslovno-stambenih građevina unutar
područja stambene namjene (S), mješovite namjene - pretežito stambene namjene
(M1) i mješovite namjene - pretežito poslovne namjene (M2)
5.3. Uređenje građevne čestice
5.4. Urbana pravila
5.4.1. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora
5.4.1.1. Uređivanje, gradnja i dogradnja visokouređenih
(visokokonsolidiranih) dijelova grada
5.4.1.2. Uređivanje, gradnja i dogradnja uređenih (konsolidirnih) dijelova
grada
5.4.1.3. Uređivanje, gradnja i dogradnja neuređenih (niskokonsolidiranih)
dijelova grada
5.4.1.4. Uređivanje, gradnja i dogradnja neuređenih područja izvan sustava
konsolidacije - gradski projekti
6. Uvjeti utvrđivanja trasa i površina prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže
6.1. Prometna mreža
6.1.1. Ceste, ulice i javne prometne površine
6.1.1.1. Izgradnja novih cesta/ulica
6.1.1.2. Rekonstrukcija postojećih cesta/ulica i javnih prometnih površina
6.1.1.3. Benzinske postaje
6.1.1.4. Javni gradski prijevoz
6.1.2. Parkirališta i garaže
6.1.3. Biciklistički promet
6.1.4. Pješački promet
6.1.5. Željeznički promet
6.1.6. Zračni promet
6.1.7. Daljinski putnički promet
6.2. Pošta i telekomunikacije
6.2.1. Pošta
6.2.2. Telekomunikacije
6.3. Komunalna infrastrukturna mreža
6.3.1. Građevine i uređaji za opskrbu vodom
6.3.2. Građevine i uređaji za odvodnju voda
6.3.3. Površine i građevine za uređenje vodotoka i voda
6.3.3.1. Površine za održavanje i poboljšanje vodnog režima
6.3.3.2. Regulacijske i zaštitne vodne građevine
6.3.4. Građevine za opskrbu energijom
6.3.4.1. Opskrba plinom
6.3.4.2. Opskrba toplinskom energijom
6.3.4.3. Elektroenergetika
6.3.4.4. Javna rasvjeta
6.3.4.5. Potencijalni lokalni izvori energije
6.3.5. Građevine i površine za gospodarenje otpadom
6.3.5.1. Građevine za obradu, skladištenje i odlaganje otpada
6.3.5.2. Građevine za odvojeno skupljanje otpada
6.3.5.2.1. Transfer stanice
6.2.5.2.2. Reciklažna dvorišta za komunalni otpad
6.2.5.2.3. Reciklažna dvorišta za proizvodni otpad
6.2.5.2.4. Instalacije za skupljanje i pneumatski transport komunalnog
otpada
6.2.5.2.5. Površine za dnevno skupljanje komunalnog otpada izvan građevina
7. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih područja i cjelina
8. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i
kulturno-povijesnih cjelina
8.1. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti
8.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina
9. Postupanje s otpadom (obrada, skladištenje i odlaganje)
9.1. Postupanje s komunalnim otpadom
9.2. Postupanje s proizvodnim otpadom i posebnim kategorijama otpada
9.3. Postupanje s opasnim otpadom
9.4. Postupanje s inertnim otpadom
10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
10.1. Planirana kakvoća okoliša
10.2. Predviđanje utjecaja na okoliš
10. 3. Izbor i smještaj zahvata
10.4. Mjere zabrane i ograničenja Zahvata
10.4.1. Zaštita tla
10.4.2. Zaštita voda i zaštita od štetnog djelovanja voda
10.4.3. Zaštita zraka
10.4.4. Zaštita od buke
10.4.5. Zaštita od elektromagnetskih polja
10.4.6. Druge mjere zabrane i ograničenja zahvata
10.5. Rekonstrukcija, premještanje i prekid postojećih zahvata
10.6. Uspostava sustava za gospodarenje otpadom
10.7. Praćenje održivog razvoja
10.8. Monitoring
10.9. Uvjeti planiranja mjera sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš u
detaljnim planovima uređenja prostora
10.10. Mjere posebne zaštite
10.10.1. Mjere zaštite od rušenja i mehaničkih oštećenja
10.10.2. Mjere zaštite od poplave i razornog djelovanja vodnog vala
10.10.3. Mjere zaštite od požara i tehničko-tehnoloških nesreća s
ispuštanjem opasnih tvari
10.10.4. Mjere za osiguranje provedbe zaštite i spašavanja u slučaju
katastrofa i većih nesreća
10.10.4.1. Zaštita resursa i površina
10.10.4.2. Zaštita od zarušavanja
10.10.4.3. Planiranje građevina i površina za sklanjanje ljudi
10.10.4.4. Planiranje komunalne infrastrukture
10.10.5. Uvjeti planiranja mjera posebne zaštite u detaljnim planovima
uređenja
11. Mjere provedbe plana
11.1. Neposredna provedba Plana
11.2. Posredna provedba Plana
11.3. Posebne mjere provedbe plana
11.4. Mjere uređenja i zaštite zemljišta
11.5. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
B. GRAFIČKI DIO
1. Korištenje i namjena prostora M 1:5000
2. Mreža gospodarskih i društvenih
djelatnosti M 1:10000
3. Prometna i komunalna infrastrukturna
mreža
3.1. Prometna mreža - cestovna i željeznička
mreža, pomorski promet M 1:10000
3.2. Komunalna infrastrukturna mreža
3.2.1. Proizvodnja, cijevni transport plina,
toplane i toplovodi M 1:10000
3.2.2. Elektroenergetika M 1:10000
3.2.3. Javna rasvjeta M 1:10000
3.2.4. Telekomunikacije i pošta M 1:10000
3.2.5. Vodnogospodarski sustav
- korištenje voda M 1:10000
3.2.6. Vodnogospodarski sustav
- otpadne vode M 1:10000
4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite
prostora
4.1. Područja posebnih uvjeta korištenja
i posebnih ograničenja u korištenju M 1:10000
4.1.1. Područja posebnih uvjeta korištenja
i posebnih ograničenja u korištenju
- vode i more M 1:10000
4.1.2. Područja posebnih uvjeta korištenja
i posebnih ograničenja u korištenju
- zaštita od potresa M 1:10000
4.2. Područja primjene posebnih mjera
uređenja i zaštite - uređenje zemljišta M 1:10000
4.3. Područja primjene posebnih mjera
uređenja i zaštite - zaštita posebnih
vrijednosti i obilježja - područja
ugroženog okoliša M 1:10000
4.4. Područja primjene posebnih mjera
uređenja i zaštite - područja i dijelovi
primjene planskih mjera zaštite
- plan procedura M 1:10000
4.5. Oblici korištenja i način gradnje
- oblici korištenja M 1:10000
4.6. Oblici korištenja i način gradnje
- način gradnje M 1:10000
4.7. Oblici korištenja i način gradnje
- urbana pravila M 1:10000.
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE
1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena
Članak 6.
Osnovno razgraničenje područja grada prema namjeni i načinu korištenja
utvrđeno je Odlukom o donošenju Prostornog plana uređenja grada Rijeke
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 31/03 i 26/05) - u daljnjem
tekstu Prostorni plan uređenja grada Rijeke.
Ovim Planom preuzima se osnovno razgraničenje površina građevinskih područja
za izdvojene namjene utvrđeno Prostornim planom uređenja grada Rijeke.
Ovim Planom razgraničava se građevinsko područje naselja unutar područja
grada Rijeke određivanjem površina za stambenu namjenu, mješovitu namjenu,
javnu i društvenu namjenu, gospodarsku namjenu (proizvodnu, poslovnu,
ugostiteljsko-turističku), sportsko-rekreacijsku namjenu, zelene površine,
cestovni, željeznički i pomorski promet, poštu i telekomunikacije,
infrastrukturne sustave i mreže i drugo.
1.1. Korištenje i namjena prostora
Članak 7.
Područje grada Rijeke prema namjeni površina dijeli se na:
A. površine građevinskog područja, i to:
- površine građevinskog područja naselja,
- površine građevinskih područja za izdvojene namjene,
B. površine izvan građevinskog područja, i to:
- poljoprivredne i šumske površine, i
- vodne površine.
Površine za razvoj i uređenje naselja određene su građevinskim područjem
naselja, a površine za izdvojene namjene smještaju se na izdvojenim
građevinskim područjima izvan građevinskog područja naselja.
Površine izvan građevinskog područja uključuju poljoprivredne površine
(poljoprivredno tlo osnovne namjene - vrijedno obradivo tlo oznake (PŠ)),
šumske površine (gospodarske šume (Š1) i zaštitne šume (Š2)) i vodne površine
(more, Rječina (V), bujični vodotok (Vb), retencija (Vr) i akumulacija
hidroelekrane (AH) te građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne
i druge), rekreacijske građevine, gospodarske građevine te stambene građevine u
njihovoj funkciji.
Korištenje i namjena prostora na području grada Rijeke određeni su
kartografskim prikazom broj 1.
1.1.1. Korištenje i namjena prostora unutar građevinskog područja naselja
Članak 8.
Korištenje i namjena prostora unutar građevinskog područja naselja na
području grada Rijeke određeni su kartografskim prikazom broj 1.
Namjena prostora unutar građevinskog područja naselja na području obuhvata
ovoga Plana određuje se kako slijedi:
1) Stambena namjena (S)
2) Mješovita namjena - pretežito stambena namjena (M1)
3) Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena (M2)
4) Javna i društvena namjena (D)
- upravna i pravosudna namjena (D1)
- socijalna namjena (D2)
- zdravstvena namjena (D3)
- predškolska namjena (D4)
- školska namjena (D5)
- srednjoškolska namjena (D6)
- visoko učilište (D7)
- kulturna namjena (D8)
- vjerska namjena (D9)
5) Gospodarska namjena
- poslovna namjena - pretežito uslužna namjena (K1)
- poslovna namjena - pretežito trgovačka namjena (K2)
- poslovna namjena - komunalno-servisna namjena (K3)
- ugostiteljsko-turistička namjena - hotel (T1)
6) Športsko-rekreacijska namjena
- šport (R1)
- rekreacija (R2)
7) Javne zelene površine
- javni park (Z1)
- igralište (Z2)
- odmorište, vrt (Z3)
8) Zaštitne zelene površine (Z)
9) Promet
Cestovni promet:
- glavna mjesna cesta i/ili ulica
- sabirna ulica
- ostale ulice
- autobusni kolodvor (AK)
- benzinska postaja
- garaža
- pješačka površina
Željeznički promet:
- pruga gradske željeznice i stajalište
- žičara / uspinjača
- željeznički putnički kolodvor (ŽK)
- parkiralište u funkciji javnog prijevoza
Pomorski promet:
- morska luka za javni promet osobitog međunarodnog gospodarskog značaja
- morska luka za javni promet županijskog značaja
- pomorski putnički terminal.
1.1.1.1. Stambena namjena (S)
Članak 9.
Područje namjene »Stambena namjena (S)«, u smislu ove Odluke, podrazumijeva
površine na kojima su postojeće i planirane građevine u pravilu stambene.
Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka, uz stambene građevine,
dozvoljava se gradnja građevina i uređenje površina za odvijanje javne i
društvene djelatnosti, sporta i rekreacije, poslovne djelatnosti i to:
trgovačke i uslužne djelatnosti, gradnja i uređenje hotela, prometnica,
objekata i uređaja komunalne infrastrukture, parkirališta i garaža, javnih površina
(ulice i trgovi) te uređenje javne pješačke i zelene površine.
Građevine i površine za obavljanje javne, društvene i poslovne djelatnosti
grade se i uređuju unutar područja koja su ovim Planom predviđena za javnu,
društvenu i gospodarsku namjenu, a iznimno unutar područja stambene namjene
sukladno urbanim pravilima za pojedino gradsko područje te uvjetima gradnje
građevine za obavljanje određene djelatnosti.
Članak 10.
Na području namjene »Stambena namjena (S)« ne dozvoljava se gradnja
građevina za obavljanje proizvodne - pretežito industrijske i proizvodne -
pretežito zanatske djelatnosti, skladišta, nečistih servisa te ostalih
građevina za obavljanje djelatnosti koja bukom i štetnim imisijama u zrak, vode
i tlo narušava kvalitetu stanovanja.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka na području namjene »Stambena
namjena (S)« dozvoljava se gradnja benzinske postaje unutar koridora glavne
mjesne ulice i sabirne ulice.
Članak 11.
Uvjeti gradnje i uređenja građevina i površina na području namjene »Stambena
namjena (S)« detaljno su određeni člankom 67. do 128. ove Odluke te točkom
3.2.7. - 3.2.10. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana
1.1.1.2. Mješovita namjena - pretežito stambena namjena (M1)
Članak 12.
Područje namjene »Mješovita namjena - pretežito stambena namjena (M1)«, u
smislu ove Odluke, podrazumijeva površine na kojima su postojeće i planirane
građevine pretežito stambene, a pored stambene građevine dozvoljava se gradnja
stambeno-poslovne i poslovno-stambene građevine te gradnja građevina i uređenje
površina za obavljanje javne i društvene djelatnosti, sporta i rekreacije,
poslovne djelatnosti (trgovačke i uslužne), ugostiteljske djelatnosti i hotela
kao pratećih djelatnosti, koje količinom prometa, bukom i štetnim imisijama u
zrak, vode i tlo ne narušavaju kvalitetu stanovanja.
Građevine i površine za odvijanje pratećih djelatnosti iz stavka 1. ovoga
članka dozvoljeno je planirati kao jednonamjenske, a ako se prostori za
obavljanje prateće djelatnosti planiraju unutar stambene građevine, tada oni
mogu zauzimati najviše 25% ukupne građevinske bruto površine građevine.
U građevinama unutar prostorne cjeline PC-1 dozvoljeno je obavljanje
poslovne djelatnosti u prvoj i drugoj nadzemnoj etaži stambene građevine.
Ukoliko prostor za obavljanje poslovne djelatnosti unutar postojeće
građevine, u trenutku donošenja ovoga Plana, zauzima 50% i više građevinske
bruto razvijene površine, tada nije dozvoljena daljnja prenamjena prostora u
prostor za obavljanje poslovne djelatnosti osim temeljem prostornog plana užega
područja.
Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se gradnja i
uređenje prometnica, parkirališta i garaža, objekata i uređaja komunalne
infrastrukture, javnih površina (ulica i trgova) te uređenje javnih zelenih
površina.
Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka ne dozvoljava se gradnja novih
trgovačkih centara, skladišta, nečistih servisa te ostalih građevina za
obavljanje djelatnosti koja bukom i štetnim imisijama u zrak, vode i tlo
narušava kvalitetu stanovanja.
Uvjeti gradnje i uređenja građevina i površina na području namjene
»Mješovita namjena - pretežito stambena namjena (M1)« detaljno su određeni člankom
67. do 128. ove Odluke te točkom 3.2.7.2.2. obrazloženja Tekstualnog dijela
Plana.
1.1.1.3. Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena (M2)
Članak 13.
Područje namjene »Mješovita namjena - pretežito poslovna namjena (M2)«, u
smislu ove Odluke, podrazumijeva površine na kojima su postojeće i planirane
građevine pretežito poslovne, a pored poslovne građevine dozvoljava se gradnja
poslovno-stambene i stambeno-poslovne građevine te gradnja građevine i uređenje
površine za obavljanje javne i društvene djelatnosti, sporta i rekreacije te
ugostiteljske djelatnosti i hotela kao prateće djelatnosti koje količinom
prometa, bukom i štetnim imisijama u zrak, vode i tlo ne narušavaju kvalitetu
stanovanja.
Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se gradnja i
uređenje prometnica, parkirališta i garaža, objekata i uređaja komunalne
infrastrukture, javnih površina (ulica i trgova) te uređenje javnih zelenih
površina.
Točkom 3.2.8. do 3.2.10. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana određeno je
koja je područja iz stavka 1. ovoga članka potrebno planirati, graditi i
uređivati kao mikrocentar gradskog područja koje mu gravitira.
Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka, građevine za obavljanje
poslovne djelatnosti mogu se planirati i graditi kao jednonamjenske građevine,
a sadržaje i zastupljenost njihovih površina na području namjene iz stavka 1.
ovoga članka potrebno je planirati isključivo temeljem prostornog plana užega
područja.
U građevinama unutar prostorne cjeline PC-1 dozvoljeno je obavljanje
poslovne djelatnosti u prvoj i drugoj nadzemnoj etaži stambene građevine.
Ukoliko prostor za obavljanje poslovne djelatnosti unutar postojeće
građevine u trenutku donošenja ovoga Plana zauzima 50% i više građevinske bruto
razvijene površine, tada nije dozvoljena daljnja prenamjena prostora u prostor
za obavljanje poslovne djelatnosti osim temeljem prostornog plana užega
područja.
Uvjeti gradnje i uređenja građevina i površina na području namjene iz stavka
1. ovoga članka detaljno su određeni člankom 67. do 128. ove Odluke te točkom
3.2.7.2.2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
1.1.1.4. Javna i društvena namjena (D)
Članak 14.
Na području namjene »Javna i društvena namjena (D)« postojeće i nove
građevine planiraju se za obavljanje upravne, pravosudne, socijalne,
zdravstvene, predškolske, osnovnoškolske, srednjoškolske, visokoučilišne,
kulturne, vjerske i športsko-rekreacijske djelatnosti.
Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava se gradnja i
uređenje javnih i zelenih površina, cesta, parkirališta, garažnih građevina te
objekata i uređaja komunalne infrastrukture.
Ako na području određene javne i društvene namjene nije moguće realizirati
gradnju građevine odnosne javne i društvene namjene, dozvoljeno je graditi
građevinu druge javne i društvene namjene prema prostornim pokazateljima te
uvjetima gradnje utvrđenim ovim Planom.
Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka ne dozvoljava se gradnja
građevina za stambenu i poslovnu namjenu, osim kao pratećeg prostora.
Uvjeti gradnje i uređenja građevina i površina na području namjene iz stavka
1. ovoga članka detaljno su određeni člankom 67. do 128. ove Odluke te točkom
3.2.7.2.3. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
1.1.1.5. Poslovna namjena (K)
Članak 15.
Na području namjene »Poslovna namjena - pretežito uslužna namjena (K1)«
dozvoljava se gradnja jednonamjenskih građevina za obavljanje uslužnih i njima
pratećih i srodnih djelatnosti te gradnja i uređenje javnih i zelenih po
vršina, cesta, parkirališta, garažnih građevina te objekata
i uređaja komunalne infrastrukture.
Uvjeti gradnje i uređenja građevina i površina na području namjene iz stavka
1. ovoga članka detaljno su određeni člankom 37. ove Odluke te točkom
3.2.7.2.4. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Članak 16.
Na području namjene »Poslovna namjena - pretežito trgovačka namjena (K2)«
dozvoljava se gradnja građevina i uređenje površina za trgovačku i drugu
poslovnu djelatnost, ugostiteljskih građevina i građevina za zabavu, hotela i
druge prateće djelatnosti te gradnja i uređenje javnih i zelenih površina,
cesta, parkirališta, garažnih građevina te objekata i uređaja komunalne
infrastrukture.
Uvjeti gradnje i uređenja građevina i površina na području namjene iz stavka
1. ovoga članka detaljno su određeni člankom 37. ove Odluke te točkom
3.2.7.2.4.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Članak 17.
Na području namjene »Poslovna namjena - komunalno- servisna namjena (K3)«
dozvoljena je gradnja građevine i uređenje površina reciklažnog dvorišta,
garaže za smještaj, održavanje i popravak vozila javnog gradskog prijevoza,
javnih i zelenih površina, cesta, parkirališta, garažnih građevina te objekata
i uređaja komunalne infrastrukture.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka na području namjene »Poslovna
namjena - komunalno-servisna namjena« dozvoljava se gradnja građevina i
uređenje površina pratećih i srodnih djelatnosti poslovne, pretežito trgovačke
i uslužne namjene.
Uvjeti gradnje i uređenja građevina i površina na području namjene iz stavka
1. ovoga članka detaljno su određeni točkom 3.2.7.2.4.1. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana.
1.1.1.6. Športsko-rekreacijska namjena (R)
Članak 18.
Na području namjene »Športsko-rekreacijska namjena - šport (R1)« dozvoljava
se gradnja i uređenje športske građevine (dvorane, bazena, stadiona i drugih)
te otvorenih športskih građevina i pratećih sadržaja, javnih i zelenih
površina, cesta, parkirališta, garažnih građevina te objekata i uređaja
komunalne infrastrukture.
Građevine i površine iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je koristiti za
odvijanje sportskih i drugih periodičnih manifestacija komercijalnog i zabavnog
karaktera.
Uvjeti gradnje i uređenja građevina i površina na području namjene iz stavka
1. ovoga članka detaljno su određeni točkom 3.2.7.2.5.1. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana.
Članak 19.
Na području namjene »Športsko-rekreacijska namjena - rekreacija (R2)«
dozvoljava se gradnja i uređenje kupališta, otvorenog igrališta, rekreacijskih
i biciklističkih staza, motodroma i sličnih površina te gradnja i uređenje
javnih i zelenih površina, cesta, parkirališta, garažnih građevina te objekata
i uređaja komunalne infrastrukture.
Na području namjene iz stavka 1. ovoga članka dozvoljena je gradnja i
uređenje pratećih sadržaja kao što su garderobe, sanitarni čvor te manja
ugostiteljska građevina.
Uvjeti gradnje i uređenja građevina i površina na području namjene iz stavka
1. ovoga članka detaljno su određeni točkom 3.2.7.2.5.2. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana.
1.1.1.7. Javne zelene površine
Članak 20.
Na području obuhvata ovoga Plana javne zelene površine jesu: javni park,
igralište, odmorište ili vrt.
Javni park, u smislu ove Odluke, jest javni neizgrađeni prostor, oblikovan
sustavno i planski raspoređenom vegetacijom i opremljen urbanom i parkovnom
opremom, namijenjen odmoru građana jednoga ili više gradskih područja.
Igralište, u smislu ove Odluke, jest veća uređena i napravama za igru
opremljena površina namijenjena igri i razonodi djece, a može biti planirano
kao zasebna površina ili kao cjelina unutar javnog parka.
Odmorište i vrt, u smislu ove Odluke, jest manja javna zelena i neizgrađena
površina oblikovana sustavno i planski raspoređenom vegetacijom i parkovnom
opremom, namijenjena odmoru građana pojedinog gradskog područja ili njegovoga
dijela.
Pored javnih zelenih površina određenih ovim Planom, potrebno je štititi sve
postojeće javne zelene površine te prostornim planom užeg područja planirati
nove zelene površine.
Izuzetno, ispod javne zelene površine dozvoljena je gradnja i uređenje javne
garaže kada to dozvoljavaju konfiguracijski, lokacijski i drugi uvjeti.
Članak 21.
Gradnja, rekonstrukcija i uređenje javnog parka, igrališta, odmorišta i vrta
dozvoljena je neposrednom provedbom ovoga Plana na područjima neposredne
provedbe određenim kartografskim prikazom broj 4.4., a na područjima posredne
provedbe temeljem prostornog plana užeg područja sukladno točki 3.2.7.2.6.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Mreža javnih zelenih površina prikazana je tabelarnim prikazom od broja 148.
do 152. te točkom 3.2.5.1.2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
1.1.2. Korištenje i namjena prostora unutar građevinskog područja za
izdvojene namjene
Članak 22.
Korištenje i namjena prostora unutar građevinskog područja za izdvojene
namjene na području grada Rijeke utvrđena je Prostornim planom uređenja grada
Rijeke, prikazana je kartografskim prikazom broj 1. te se određuje kako
slijedi:
A. gospodarska namjena, i to:
- proizvodna namjena - pretežito industrijska namjena (I1)
- proizvodna namjena - pretežito zanatska namjena (I2)
- proizvodna namjena - brodogradilište (I3)
- poslovna namjena - pretežito uslužna namjena (K1)
- poslovna namjena - pretežito trgovačka namjena (K2)
- poslovna namjena - komunalno-servisna namjena(K3)
- ugostiteljsko-turistička namjena - hotel (T1)
- luka nautičkog turizma (LN)
- ribarska luka (LR)
- luka u funkciji brodogradilišta (LB)
B. športsko-rekreacijska namjena, i to:
- šport (R1)
- rekreacija (R2)
- kupalište (R3)
- športska luka (LS)
C. površina infrastrukturnih sustava (IS)
D. groblja.
1.1.3. Korištenje i namjena prostora unutar zaštićenog obalnog područja mora
Članak 23.
U ZOP-u se ne može planirati gradnja niti se može graditi pojedinačna ili
više građevina namijenjenih:
- istraživanju i iskorištavanju mineralnih sirovina,
- iskorištavanju snage vjetra za električnu energiju,
- skladištenju, obradi i odlaganju otpada, osim reciklažnih dvorišta,
- sidrenju, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim
publikacijama,
- uzgoju plave ribe.
Članak 24.
Unutar ZOP-a, u građevinskom području za izdvojene namjene ne može se
planirati gradnja niti se može graditi pojedinačna ili više građevina
namijenjenih:
- proizvodnji i trgovini te uslugama ugostiteljskog smještaja u pojasu
najmanje 70 m od obalne crte,
- stalnom i povremenom stanovanju (apartmanske građevine za tržište),
- odmoru i rekreaciji (kuće za odmor).
Članak 25.
Odredbe članka 23. i 24. ove Odluke ne odnose se na rekonstrukciju građevina
izgrađenih na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućega akta
nadležnog tijela državne vlasti.
2. Uvjeti uređenja prostora za građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku i
Primorsko-goransku županiju
2.1. Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku
Članak 26.
Unutar obuhvata ovoga Plana potrebno je primjenjivati uvjete uređenja
prostora za građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku utvrđene Prostornim
planom Primorsko-goranske županije (»Službene novine« Primorsko-goranske
županije broj 14/00, 10/05 i 12/05) - u daljnjem tekstu: Prostorni plan
Primorsko-goranske županije te Prostornim planom uređenja grada Rijeke.
Ovim se Planom kao građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku određuje luka
nautičkog turizma - marina Baroš oznake LN-4, kapaciteta oko 250 vezova.
U luci nautičkog turizma iz stavka 2. ovoga članka mogu se planirati
sadržaji ugostiteljske, trgovačke, uslužne i športsko-rekreacijske namjene u
skladu s uvjetima gradnje koji vrijede za to gradsko područje.
Članak 27.
Područje Tvornice papira oznake I1-8 ovim se Planom predviđa razvijati kao
područje specijalizirane proizvodnje, proizvodnje malih serija s pratećim
trgovačkim, uslužnim, kulturnim i drugim sadržajima.
Rekonstrukciju građevina na području iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je
izvesti neposrednom provedbom ovoga Plana, a gradnju novih i uklanjanje
postojećih građevina kulturnog dobra dozvoljeno je izvesti isključivo temeljem
prostornog plana užeg područja.
Prilikom izrade prostornog plana užeg područja iz stavka 2. ovoga članka
potrebno je izraditi jedinstveni infrastrukturni i prometni projekt.
Članak 28.
Ovim se Planom unutar građevinskog područja Luke Rijeka oznake IS-9, kao
luke otvorene za javni promet od osobitog međunarodnog značenja, razgraničuje
područje teretne luke od područja putničke luke s pripadajućim akvatorijem,
sukladno kartografskom prikazu broj 1.
Unutar područja određenog za teretnu luku dozvoljava se rekonstrukcija
postojećih te gradnja i uređenje novih građevina lučke suprastrukture i
infrastrukture namijenjenih odvijanju lučke djelatnosti.
Prilikom gradnje ili rekonstrukcije građevine lučke suprastrukture potrebno
je voditi računa o unapređenju zaštite okoliša.
Prilikom gradnje i rekonstrukcije građevina iz stavka 2. ovoga članka
dozvoljena je korekcija obalnog ruba nasipavanjem mora odnosno drugom vrstom
inženjerske konstrukcije ili zahvata.
Područje određeno za putničku luku dio je integriranog zemaljsko-pomorskoga
putničkog terminala unutar kojega se ovim Planom dozvoljava gradnja građevine
pomorskoga putničkog terminala na korijenu Riječkog lukobrana te na širem
području De Franceschievog gata.
Neizgrađene površine putničke luke potrebno je urediti kao pješačku površinu
unutar koje je moguće planiranje i uređenje površina za prihvat vozila i
putnika, uređenje javne i zelene površine, postava urbane opreme te uređaja i
objekata komunalne infrastrukture.
Prije bilo kakvog zahvata na građevini koja ima status kulturnog dobra, a
koja se nalazi unutar lučkog područja, potrebno je ishoditi suglasnost Uprave
za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Članak 29.
Ovim Planom potvrđuje se cjelina područja Brodogradilišta »3. maj« u Rijeci
oznake I3-1 te se dozvoljavaju svi zahvati u prostoru usmjereni na poboljšanje
i unapređenje tehničko-tehnološke organizacije i proizvodnog procesa
uključujući i korekciju obalnog ruba nasipavanjem mora odnosno drugim inženjersko-tehničkim
zahvatom.
Potez urbaniteta između Liburnijske ulice i područja iz stavka 1. ovoga
članka namjenjuje se gradnji i uređenju poslovnih i drugih pratećih građevina
primarno u funkciji brodogradilišta.
Članak 30.
Unutar koridora magistralne pruge: Rijeka - Delnice - Karlovac -
Zagreb/Split i Rijeka - Šapjane - Ilirska Bistrica u Republici Sloveniji
planirana je dogradnja jednog kolosijeka.
U koridoru pruge iz stavka 1. ovoga članka koji prolazi građevinskim područjem
naselja dozvoljena je gradnja cestovnog i pješačkog pothodnika i nathodnika,
gradnja perona u funkciji javnog prijevoza putnika, parkirališta, objekata i
uređaja komunalne infrastrukture te uređenje zaštitnog zelenila.
Članak 31.
Na području Delte oznake GP-5 ovim Planom utvrđena je površina za smještaj
Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV-a) oznake K3-6 do
njegova trajnog izmještanja na lokaciju Brajdica oznake K3-7.
Na području Delte oznake GP-5, do izmještanja CUPOV- a na lokaciju Brajdica,
dozvoljena je isključivo rekonstrukcija CUPOV-a radi održavanja i
tehničko-tehnološkog unapređenja za I. i II. fazu obrade otpadnih voda prije
njihova ispuštanja u podmorski ispust.
Nakon izmještanja CUPOV-a na lokaciju Brajdica, područje Delte oznake GP-5
potrebno je urediti kao građevinsko područje naselja prema uvjetima gradnje
koji vrijede za predmetno područje.
2.2. Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju
Članak 32.
Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju utvrđene su Prostornim
planom Primorsko-goranske županije, Prostornim planom uređenja grada Rijeke te
drugim pozitivnim propisima.
Unutar obuhvata ovoga Plana potrebno je primjenjivati uvjete uređenja prostora
za građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju utvrđene Prostornim
planom uređenja grada Rijeke i ovim Planom.
3. Uvjeti smještaja i gradnje građevina gospodarskih djelatnosti
3.1. Uvjeti smještaja i gradnje građevina gospodarskih djelatnosti unutar
građevinskog područja naselja
3.1.1. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti unutar
građevinskog područja naselja
Članak 33.
Gospodarske djelatnosti unutar obuhvata ovoga Plana mogu se obavljati unutar
namjenski građenih i rekonstruiranih građevina ili dijelova građevina na
području sljedećih namjena: poslovne-pretežito uslužne namjene, poslovne -
pretežito trgovačke namjene, poslovne-komunalno-servisne namjene,
ugostiteljsko-turističke namjene, a poslovne sadržaje moguće je planirati i unutar
mješovite-pretežito stambene namjene i mješovite-pretežito poslovne namjene.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, gospodarske djelatnosti mogu se
obavljati i na području drugih namjena ako to proizlazi iz prostornog plana
užeg područja.
Članak 34.
Ako se gospodarska građevina smješta unutar područja namjena koje nisu
određene stavkom 1. članka 33. ove Odluke, smještaj građevine za obavljanje
gospodarske djelatnosti mora biti u skladu s mjerama zaštite okoliša i
prometnim rješenjima, a svojom djelatnošću ne smije remetiti javni red i mir te
ne smije imati negativan utjecaj na kvalitetu zraka, vode i tla.
Članak 35.
Detaljniji uvjeti gradnje i uređenja te prostorni pokazatelji za građevine
gospodarske namjene unutar građevinskog područja naselja utvrđeni su člankom
36. do 38. ove Odluke te točkom 3.2.7.2.4. obrazloženja Tekstualnog dijela
Plana.
3.1.2. Uvjeti gradnje građevina gospodarskih djelatnosti unutar građevinskog
područja naselja
Članak 36.
Gradnja novih građevina gospodarske namjene unutar građevinskog područja
naselja dozvoljena je isključivo temeljem Prostornog plana užeg područja prema
uvjetima gradnje određenim ovim Planom.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, neposrednom provedbom ovoga
Plana dozvoljena je gradnja građevine s prostorom i opremom za prikupljanje,
sortiranje i preradu korisnog otpada.
3.1.2.1. Uvjeti gradnje građevine poslovne namjene - pretežito uslužne (K1)
i trgovačke (K2) namjene
Članak 37.
Prilikom izrade Prostornog plana užeg područja potrebno je poštovati uvjete
gradnje građevine poslovne namjene - pretežito uslužne i trgovačke namjene, i
to kako slijedi:
- površina građevne čestice ne smije biti manja od 2000 m2,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi
0,35,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti nadzemno (kin) građevne
čestice iznosi 1,05,
- najveći dozvoljeni koeficijent mase građevine (km) iznosi 3,5.
Najmanja dozvoljena udaljenost građevnog od regulacijskog pravca i ruba
građevne čestice iznosi 10,0 m.
Ako se građevina za obavljanje trgovačke djelatnosti planira kao
interpolacija unutar izgrađene strukture definiranog uličnog građevnog pravca,
dozvoljava se usklađenje građevnog pravca nove građevine i građevnog pravca
izgrađene strukture.
Usklađenje građevnog pravca iz stavka 3. ovoga članka nije dozvoljeno ako je
planirana rekonstrukcija ulice kojom se udaljenost građevnog pravca i ruba
kolne površine smanjuje na manje od 4,0 m.
Prilikom rekonstrukcije građevine kojom se povećava građevinska bruto
površina građevine, kada je ona smještena uz prometnicu na udaljenosti manjoj
od 6,0 m od regulacijskog pravca, potrebno je izvršiti i prostorno usklađenje
udaljenosti odnosno dograđeni dio izvesti na dozvoljenoj udaljenosti.
Najmanja dozvoljena udaljenost gospodarske građevine od stambene građevine
iznosi 15,0 m, a najmanja dozvoljena udaljenost gospodarske građevine od
građevine javne i društvene namjene iznosi 25,0 m.
Na građevnoj čestici potrebno je osigurati parkirališna mjesta te
kolno-manipulativne i druge površine, a otvorene parkirališne površine potrebno
je ozeleniti sadnjom stablašica tako da je potrebno posaditi najmanje jedno
stablo na četiri parkirališna mjesta.
Ako se građevina iz stavka 1. ovoga članka planira izvesti na području
zaštićene povijesno-graditeljske cjeline, uvjete gradnje potrebno je
prilagoditi morfologiji cjeline i uvjetima zaštite Uprave za zaštitu kulturne
baštine -Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Kod gradnje i uređenja građevine poslovne - pretežito uslužne i trgovačke
namjene unutar područja mikrocentara ne primjenjuju se uvjeti gradnje određeni
ovim člankom.
3.1.2.2. Uvjeti gradnje građevine ugostiteljsko-turističke namjene (hotel -
T1)
Članak 38.
Na gradnju i uređenje hotela te na prenamjenu stambene građevine u hotel primjenjuju
se odredbe ove Odluke koje se odnose na gradnju poslovno-stambenih građevina, s
izuzetkom dijela kojim se određuje omjer poslovne i stambene namjene unutar
građevine.
3.2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti u građevinskim
područjima za izdvojene namjene
Članak 39.
Ovim Planom utvrđeni su detaljniji uvjeti smještaja i gradnje građevina
gospodarskih djelatnosti u građevinskim područjima za izdvojene namjene koje
valja poštovati prilikom izrade prostornog plana užeg područja sukladno članku
40. do 45. ove Odluke, a ako se gospodarska građevina planira unutar ZOP-a,
potrebno je primijeniti članke 46. i 47. ove Odluke.
3.2.1. Uvjeti smještaja građevina proizvodne namjene
Članak 40.
Uvjeti smještaja građevina proizvodne namjene utvrđuju se kako slijedi:
- najmanja dozvoljena udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi
1/2 visine građevine, ali ne može biti manja od 4,0 m,
- najmanja dozvoljena udaljenost građevnog od regulacijskog pravca iznosi
10,0 m,
- najmanje 30% površine građevne čestice potrebno je urediti kao zelenu
površinu, a na građevnim česticama koje graniče sa stambenim područjem nužno je
osigurati pojas visokog zaštitnog zelenila najmanje dozvoljene širine 10,0 m,
- zelenu površinu iz podstavka 3. ovoga stavka potrebno je urediti kao
jedinstvenu cjelinu u funkciji zaštitnog zelenila kojim se odjeljuje građevna
čestica proizvodne namjene od građevinskog područja naselja,
- otvorene parkirališne površine potrebno je ozeleniti sadnjom stablašica na
način da se sadi najmanje jedno stablo na četiri parkirališna mjesta,
- planiranu proizvodnu građevinu potrebno je smjestiti uz prometnicu,
- unutar građevne čestice potrebno je osigurati parkirališna mjesta te
manipulativne površine ovisno o karakteru namjene,
- udaljenost građevine proizvodne namjene smještene u građevinskom području
za izdvojenu namjenu od građevine stambene namjene smještene unutar
građevinskog područja naselja mora iznositi najmanje 50,0 m, a od građevine
javne i društvene namjene najmanje 75,0 m, ukoliko to prostorne mogućnosti
dozvoljavaju.
Uvjeti gradnje građevina proizvodne namjene, koje je potrebno poštovati
prilikom izrade prostornog plana užeg područja, određeni su člankom 44. ove
Odluke.
3.2.2. Uvjeti smještaja građevina poslovne namjene
Članak 41.
Uvjeti smještaja građevina poslovne namjene utvrđuju se kako slijedi:
- najmanja dozvoljena udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi
1/2 visine građevine, ali ne može biti manja od 4,0 m,
- najmanja dozvoljena udaljenost građevnog od regulacijskog pravca iznosi
10,0 m,
- najmanje 30% površine građevne čestice potrebno je urediti kao zelenu
površinu,
- zelenu površinu iz podstavka 3. ovoga stavka potrebno je urediti kao
jedinstvenu cjelinu u funkciji zaštitnog zelenila kojim se odjeljuje građevna
čestica poslovne namjene od građevinskog područja naselja,
- udaljenost građevine poslovne namjene smještene u građevinskom području za
izdvojenu namjenu od građevine stambene namjene smještene unutar građevinskog
područja naselja mora iznositi najmanje 50,0 m, a od građevine javne i
društvene namjene najmanje 75,0 m, ukoliko to prostorne mogućnosti
dozvoljavaju,
- otvorene parkirališne površine potrebno je ozeleniti sadnjom stablašica na
način da se sadi najmanje jedno stablo na četiri parkirališna mjesta,
- unutar građevne čestice potrebno je osigurati parkirališna mjesta te
manipulativne površine ovisno o karakteru namjene.
Izuzetno od odredbe stavka 1. podstavka 7. ovoga članka na području
Sekundarnog gradskog centra Rujevica moguće je Prostornim planom užeg područja
utvrditi i drukčije uvjete smještaja građevina poslovne namjene.
Uvjeti gradnje građevina poslovne namjene koje je potrebno poštovati
prilikom izrade prostornog plana užeg područja, određeni su člankom 45. ove
Odluke.
3.2.3. Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene
Članak 42.
Uvjeti smještaja građevina ugostiteljsko-turističke namjene utvrđuju se kako
slijedi:
- najmanja dozvoljena udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi
1/2 visine građevine, ali ne može biti manja od 6,0 m,
- najmanja dozvoljena udaljenost građevnog od regulacijskog pravca iznosi
10,0 m,
- najmanje 40% površine građevne čestice potrebno je urediti kao zelenu
površinu,
- zelenu površinu iz podstavka 3. ovoga stavka potrebno je urediti kao
jedinstvenu cjelinu u funkciji zaštitnog zelenila kojim se odjeljuje građevna
čestica ugostiteljsko-turističke namjene od građevinskog područja naselja,
- unutar građevne čestice potrebno je osigurati parkirališna mjesta te
manipulativne površine ovisno o namjeni.
Uvjeti gradnje građevina ugostiteljsko-turističke namjene, koje je potrebno
poštovati prilikom izrade prostornog plana užeg područja, određeni su člankom 46.
ove Odluke, a ako se građevina planira unutar ZOP-a primjenjuje se članak 48. i
49. ove Odluke.
3.2.4. Uvjeti smještaja luka posebne namjene
Članak 43.
Uvjeti smještaja luka posebne namjene, njihov razmještaj unutar područja
grada te okvirni kapaciteti određeni brojem vezova za svaku pojedinu luku
posebne namjene, utvrđeni su Prostornim planom uređenja grada Rijeke.
3.3. Uvjeti gradnje gospodarskih građevina u građevinskim područjima za
izdvojene namjene
3.3.1. Uvjeti gradnje građevine proizvodne namjene
Članak 44.
Uvjeti gradnje proizvodne građevine utvrđuju se kako slijedi:
- najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznosi 1000 m2,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice površine
do 5000 m2 za samostojeću građevinu iznosi 0,40, a za građevinu u
nizu iznosi 0,50,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice
površine preko 5000 m2 za samostojeću građevinu iznosi 0,35, a za
građevinu u nizu iznosi 0,40,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice
površine do 5000 m2 za samostojeću građevinu iznosi 1,2, a za
građevinu u nizu iznosi 1,5,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice
površine preko 5000 m2 za samostojeću građevinu iznosi 1,0, a za
građevinu u nizu iznosi 1,2,
- najveći dozvoljeni koeficijent mase građevine (km) na građevnoj čestici do
5000 m2 iznosi za samostojeću građevinu 3,6, a za građevinu u nizu
4,5,
- najveći dozvoljeni koeficijent mase građevine (km) na građevnoj čestici
preko 5000 m2 iznosi za samostojeću građevinu 3,2, a za građevinu u
nizu 3,6,
- najveća dozvoljena visina proizvodne građevine iznosi 12,0 m, osim na
području Sekundarnog gradskog centra Rujevica gdje visine građevine mogu biti i
veće ako se to utvrdi prostornim planom užeg područja.
Prilikom izrade Prostornog plana užeg područja najveće dozvoljeno odstupanje
od prostornih pokazatelja iz stavka 1. ovoga članka iznosi 20%, a ako se
proizvodna građevina gradi na području zaštićenog kulturnog dobra odstupanje od
prostornih pokazatelja je dozvoljeno ako se ne povećava zatečena izgrađenost i
iskorištenost građevnih čestica odnosno građevinskog područja u cijelosti, niti
koeficijent mase proizašao iz postojećeg stanja.
3.3.2. Uvjeti gradnje građevine poslovne namjene
Članak 45.
Uvjeti gradnje poslovne građevine utvrđuju se kako slijedi:
- najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznosi 1000 m2,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za
gradnju uslužne i komunalno-servisne građevine iznosi 0,40, a za uslužne
građevine na području Bodulovo iznosi 0,50,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice za
gradnju trgovačke građevine iznosi 0,35, a za trgovačko područje Pećine iznosi
0,50,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice za
uslužnu i komunalno-servisnu građevinu iznosi 1,2, a za trgovačku građevinu
iznosi 1,4,
- najveći dozvoljeni koeficijent mase građevine (km) iznosi 5, za područje
Zvonimirova i Pećine iznosi 7, a za područje Sekundarnog gradskog središta
Rujevica iznosi 9,
- uslužne i komunalno-servisne građevine mogu se graditi kao samostojeće ili
građevine u nizu.
Prilikom izrade Prostornog plana užeg područja najveće dozvoljeno odstupanje
od prostornih pokazatelja iz podstavka 2., 3., 4. i 5. stavka 1. ovoga članaka
iznosi 20%, a ako se poslovna građevina gradi na području zaštićenog kulturnog
dobra odstupanje od prostornih pokazatelja je dozvoljeno ako se ne povećava
zatečena izgrađenost i iskorištenost građevnih čestica odnosno građevinskog
područja u cijelosti, niti koeficijent mase proizašao iz postojećeg stanja.
3.3.3. Uvjeti gradnje građevine ugostiteljsko-turističke namjene
Članak 46.
Uvjeti gradnje ugostiteljsko-turističke građevine utvrđuju se kako slijedi:
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi
0,3,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice
iznosi 0,8,
- najveći dozvoljeni koeficijent mase građevine (km) iznosi 6.
Prilikom izrade prostornog plana užeg područja najveće dozvoljeno odstupanje
od prostornih pokazatelja iz stavka 1. ovoga članaka iznosi 20%.
3.3.4. Uvjeti gradnje luka posebne namjene
Članak 47.
Na području luka posebne namjene potrebno je planirati sadržaje dopuštene
pozitivnim propisima koji reguliraju to područje.
Uvjeti gradnje na području luka posebne namjene utvrđuju se kako slijedi:
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti površine luke posebne namjene
(Kig) iznosi 0,3,
- najveći dozvoljeni iskorištenosti površine luke posebne namjene (Kis)
iznosi 0,6,
- najveći dozvoljeni broj etaža planirane građevine iznosi dvije nadzemne
etaže, osim prilikom planiranja sadržaja koji prate osnovnu namjenu.
3.4. Uvjeti gradnje unutar ZOP-a
Članak 48.
U ZOP-u se građevina može graditi isključivo na uređenoj građevnoj čestici
ili na građevnoj čestici čije je uređenje započeto temeljem Programa izgradnje
objekata i uređaja komunalne infrastrukture.
Uređenom građevnom česticom u ZOP-u, u smislu ove Odluke, smatra se građevna
čestica koja ima osiguran pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda i
električnu energiju.
3.4.1. Uvjeti gradnje građevine ugostiteljsko-turističke namjene u ZOP-u
Članak 49.
Unutar ZOP-a građevine i površine ugostiteljsko-turističke namjene potrebno
je planirati i graditi primjenom sljedećih uvjeta gradnje:
- novu građevinu potrebno je planirati u neizgrađenim dijelovima
građevinskih područja kao kvalitativnu i kvantitativnu dopunu postojeće
turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina i pratećih sadržaja
(športsko-rekreacijskih, ugostiteljskih, uslužnih, zabavnih i sličnih) uz
propisivanje mjera zaštite okoliša te unapređenja stanja infrastrukture,
- nove smještajne građevine potrebno je planirati na predjelima manje
prirodne i krajobrazne vrijednosti,
- smještajne i građevine pratećih sadržaja potrebno je položajem, veličinom
i visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša, a ako se gradi turističko
naselje tada se smještajne građevine planiraju u skladu arhitektonskog izraza s
elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture,
- smještajnu građevinu s pripadajućim zemljištem u građevinskom području
naselja na području ugostiteljsko-turističke namjene potrebno je planirati
izvan postojećih javnih površina uz obalu,
- smještajnu građevinu unutar građevinskog područja za izdvojenu namjenu
potrebno je planirati izvan pojasa 100 m od obalne crte,
- područje ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu,
mora imati najmanje jedan kolno-pješački pristup do obale,
- gustoća korištenja za nova ugostiteljsko-turistička područja može biti od
50 do 120 kreveta po hektaru,
- koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice ne smiju biti
veći od onih utvrđenih člankom 46. ove Odluke,
- najmanje 40% površine građevne čestice ugostiteljsko- turističke namjene
mora se urediti kao park ili zelena površina,
- područje ugostiteljsko-turističke namjene mora imati osiguran pristup
javno-prometnoj površini te osigurana parkirališna mjesta sukladno članku 156.
ove Odluke,
- broj vezova jednog ili više priveza na području ugostiteljsko-turističke
namjene može biti najviše 20% ukupnog smještajnog kapaciteta, ali ne više od
400 vezova,
- odvodnju otpadnih voda potrebno je riješiti zatvorenim kanalizacijskim
sustavom s pročišćavanjem.
4. Uvjeti smještaja i gradnje građevina i površina javnih i društvenih
djelatnosti
Članak 50.
Građevine i površine za obavljanje javne i društvene djelatnosti smještaju
se unutar građevinskog područja naselja, na površinama utvrđenim ovim Planom.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, građevine športa i rekreacije
smještaju se unutar građevinskog područja naselja te u izdvojenim građevinskim
područjima športa i rekreacije.
Građevine za obavljanje javne i društvene djelatnosti te građevine športa i
rekreacije mogu se smještati/graditi unutar područja javne i društvene namjene,
stambene namjene, mješovite namjene - pretežito stambene namjene, mješovite
namjene - pretežito poslovne namjene te športsko-rekreacijske namjene, sukladno
uvjetima i prostornim pokazateljima za građevine javne i društvene namjene
utvrđenim ovim Planom te urbanim pravilima koja vrijede za pojedino gradsko
područje.
Članak 51.
Primjenom uvjeta smještaja utvrđenih Prostornim planom uređenja grada Rijeke
ovim Planom utvrđuje se mreža lokacija za smještaj građevina javnih i
društvenih djelatnosti te detaljni uvjeti gradnje.
Ovim Planom utvrđuju se detaljniji uvjeti smještaja i gradnje građevina
javne i društvene namjene, i to: upravne i pravosudne, socijalne, zdravstvene,
predškolske, osnovnoškolske, srednjoškolske, visokoučilišne, kulturne, vjerske
te građevine športa i rekreacije.
Ovim Planom određena je osnovna mreža lokacija i/ili građevina socijalne,
zdravstvene, predškolske, osnovnoškolske, srednjoškolske, visokoučilišne,
kulturne i vjerske namjene te građevine športa i rekreacije.
Mrežu i broj građevina javnih i društvenih djelatnosti i planirani kapacitet
tih građevina određen ovim Planom moguće je prilikom izrade prostornog plana
užeg područja prilagođavati demografskoj strukturi stanovništva, stvarnim
potrebama gradskog područja, postojećim i planiranim prostornim odnosima,
uvažavajući prostorne pokazatelje utvrđene ovim Planom te normative za
planiranje građevina pojedine djelatnosti utvrđene posebnim propisima.
Unutar građevinskog područja naselja, ako prostorne mogućnosti to
dozvoljavaju, građevinu za obavljanje javne i društvene djelatnosti moguće je
graditi i na lokaciji koja nije utvrđena mrežom društvenih djelatnosti sukladno
ovom Planu, pod uvjetom da udovoljava prostornim pokazateljima utvrđenim ovim
Planom te normativima za planiranje građevina pojedine djelatnosti utvrđenim
posebnim propisima.
Unutar područja namjene određene javne i društvene djelatnosti ovim se
Planom dozvoljava gradnja i uređenje građevine za obavljanje druge javne i
društvene djelatnosti (umjesto planirane odnosno mrežom lokacija određene
djelatnosti) ako ta građevina udovoljava prostornim pokazateljima i normativima
za planiranje građevina te namjene, uz uvjet očuvanja osnovnih odnosa unutar
mreže lokacija za smještaj javnih i društvenih djelatnosti.
Građevine za obavljanje javne i društvene djelatnosti grade se i
rekonstruiraju prema uvjetima gradnje određenim ovim Planom na područjima gdje
se on neposredno provodi, odnosno prema uvjetima prostornog plana užeg područja
na područjima posredne provedbe ovoga Plana te prema normativima gradnje
utvrđenim pozitivnim propisima.
Članak 52.
Unutar površina koje su ovim Planom određene za javnu i društvenu namjenu
dozvoljena je rekonstrukcija građevina drugih namjena, ako to ne remeti
provedbu prostornog plana.
Unutar građevine za javnu i društvenu namjenu dozvoljava se uređenje
prostora za obavljanje poslovne i slične djelatnosti u funkciji osnovne namjene
građevine te iznimno stambenog prostora, kao pratećeg prostora.
4.1. Uvjeti smještaja i gradnje upravnih i pravosudnih građevina
Članak 53.
Mrežu lokacija za smještaj upravnih i pravosudnih građevina čine građevine
za smještaj tijela jedinice lokalne samouprave te jedinice područne
(regionalne) samouprave i građevine za smještaj pravosudnih tijela.
Mreža lokacija za smještaj upravnih i pravosudnih građevina utvrđena je
točkom 3.2.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, tabelarnim prikazom broj
107. i kartografskim prikazom broj 2., uvjeti smještaja upravnih i pravosudnih
građevina utvrđeni su točkom 3.2.7.2.3.1. obrazloženja Tekstualnog dijela
Plana, a prostorni pokazatelji za gradnju upravnih i pravosudnih građevina
utvrđeni su tabelarnim prikazom broj 158. obrazloženja Tekstualnog dijela
Plana.
Prilikom izrade prostornog plana užeg područja najveće dozvoljeno odstupanje
od prostornih pokazatelja iz stavka 2. ovoga članaka iznosi 10%.
4.2. Uvjeti smještaja i gradnje socijalnih građevina
Članak 54.
Pod socijalnom građevinom, u smislu ove Odluke, podrazumijevaju se građevine
i lokacije: centara za socijalnu skrb, doma socijalne skrbi (dom za djecu i
mlađe punoljetne osobe, dom za odrasle osobe, dom za djecu i odrasle - žrtve
obiteljskog nasilja) te centara za pomoć i njegu.
Mreža lokacija za smještaj socijalnih građevina utvrđena je točkom 3.2.2.2.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, tabelarnim prikazom broj 108. i
kartografskim prikazom broj 2., uvjeti smještaja socijalnih građevina utvrđeni
su točkom 3.2.7.2.3.2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, a prostorni
pokazatelji za gradnju socijalnih građevina utvrđeni su tabelarnim prikazom
broj 158.
Prilikom izrade prostornog plana užeg područja najveće dozvoljeno odstupanje
od prostornih pokazatelja iz stavka 2. ovoga članaka iznosi 10%.
4.3. Uvjeti smještaja i gradnje zdravstvenih građevina
Članak 55.
Pod mrežom zdravstvenih građevina, u smislu ove Odluke, podrazumijevaju se
lokacije za obavljanje djelatnosti na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj
razini zdravstvene zaštite te na razini zdravstvenih zavoda.
Mreža lokacija za smještaj zdravstvenih građevina utvrđena je točkom
3.2.2.3. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, tabelarnim prikazom broj 109. i
kartografskim prikazom broj 2., uvjeti smještaja zdravstvenih građevina
utvrđeni su točkom 3.2.7.2.3.3. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, a
prostorni pokazatelji za gradnju zdravstvenih građevina utvrđeni su tabelarnim
prikazom broj 158.
Prilikom izrade Prostornog plana užeg područja najveće dozvoljeno odstupanje
od prostornih pokazatelja iz stavka 2. ovoga članaka iznosi 10%.
Članak 56.
Prilikom izrade Prostornog plana užeg područja građevine za obavljanje
djelatnosti na razini primarne zdravstvene zaštite potrebno je planirati
primjenom sljedećih uvjeta smještaja:
- kapacitete primarne zdravstvene zaštite potrebno je planirati unutar
gradskih područja kao sastavni dio centralnih sadržaja,
- unutar građevine namijenjene obavljanju djelatnosti primarne zdravstvene
zaštite potrebno je planirati prostore isključivo za obavljanje djelatnosti
primarne zdravstvene zaštite, a ako se zdravstvena djelatnost na primarnoj
razini obavlja u dijelu građevine, tom dijelu građevine potrebno je osigurati
zaseban i samostalan pješački i kolni pristup.
Članak 57.
Prilikom izrade prostornog plana užeg područja, građevine za obavljanje
djelatnosti na razini sekundarne zdravstvene zaštite i djelatnosti na razini
tercijarne zdravstvene zaštite potrebno je planirati primjenom prostornih
pokazatelja određenih u tabelarnom prikazu broj 158. te normativa određenih
posebnim propisima.
4.4. Uvjeti smještaja i gradnje predškolskih građevina
Članak 58.
Mreža lokacija za smještaj predškolskih građevina utvrđena je točkom
3.2.2.4. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, tabelarnim prikazom broj 110. i
kartografskim prikazom broj 2., uvjeti smještaja predškolskih građevina
utvrđeni su točkom 3.2.7.2.3.4. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, a
prostorni pokazatelji za gradnju predškolskih građevina utvrđeni su tabelarnim
prikazom broj 158.
Prilikom izrade prostornog plana užeg područja, u gusto naseljenim gradskim
područjima u kojima nije moguće primijeniti prostorne pokazatelje utvrđene ovim
Planom, najveće dozvoljeno odstupanje od prostornih pokazatelja iz stavka 1.
ovoga članaka iznosi 25%.
4.5. Uvjeti smještaja i gradnje osnovnih škola
Članak 59.
Mreža lokacija za smještaj građevina osnovnih škola utvrđena je točkom
3.2.2.5. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, tabelarnim prikazom broj 111. i
kartografskim prikazom broj 2., uvjeti smještaja građevina osnovnih škola
utvrđeni su točkom 3.2.7.2.3.5. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, a
prostorni pokazatelji za gradnju građevina osnovnih škola utvrđeni su
tabelarnim prikazom broj 158.
Prilikom izrade prostornog plana užeg područja, u gusto naseljenim gradskim
područjima u kojima nije moguće primijeniti prostorne pokazatelje utvrđene ovim
Planom, najveće dozvoljeno odstupanje od prostornih pokazatelja iz stavka 1.
ovoga članaka iznosi 25%.
4.6. Uvjeti smještaja i gradnje srednjoškolskih građevina
Članak 60.
Mreža lokacija za smještaj građevina srednjih škola utvrđena je točkom
3.2.2.6. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, tabelarnim prikazom broj 112. i
kartografskim prikazom broj 2., uvjeti smještaja srednjoškolskih građevina
utvrđeni su točkom 3.2.7.2.3.6. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, a
prostorni pokazatelji za gradnju građevina srednjih škola utvrđeni su
tabelarnim prikazom broj 158.
4.7. Uvjeti smještaja i gradnje visokoškolskih građevina
Članak 61.
Mreža lokacija za smještaj građevina visokog učilišta utvrđena je točkom
3.2.2.7. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, tabelarnim prikazom broj 113. i
kartografskim prikazom broj 2., uvjeti smještaja građevina visokog učilišta
utvrđeni su točkom 3.2.7.2.3.7. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, a
prostorni pokazatelji za gradnju građevina visokog učilišta utvrđeni su
tabelarnim prikazom broj 158.
4.8. Uvjeti smještaja i gradnje kulturnih građevina
Članak 62.
Mreža lokacija za smještaj građevina kulture utvrđena je točkom 3.2.2.8.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, tabelarnim prikazom broj 114. i
kartografskim prikazom broj 2., uvjeti smještaja građevina kulture utvrđeni su
točkom 3.2.7.2.3.8. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, a prostorni pokazatelji
za gradnju građevina kulture utvrđeni su tabelarnim prikazom broj 158.
4.9. Uvjeti smještaja i gradnje vjerskih građevina
Članak 63.
Mreža lokacija za smještaj vjerskih građevina utvrđena je točkom 3.2.2.9.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, tabelarnim prikazom broj 115. i
kartografskim prikazom broj 2., uvjeti smještaja vjerskih građevina utvrđeni su
točkom 3.2.7.2.3.9. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, a prostorni
pokazatelji za gradnju vjerskih građevina utvrđeni su tabelarnim prikazom broj
158.
4.10. Uvjeti smještaja i gradnje građevina športa i rekreacije
Članak 64.
Mreža lokacija za smještaj građevina športa i rekreacije te uvjeti smještaja
građevina športa i rekreacije utvrđeni su točkom 3.2.2.10. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana, tabelarnim prikazom od broja 116. do 118. i
kartografskim prikazom broj 2, a prostorni pokazatelji utvrđeni su točkom
3.2.7.2.5. i 3.2.7.3.2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
5. Uvjeti i način gradnje stambenih i drugih građevina
Članak 65.
Ovim se Planom ovisno o morfološkoj ujednačenosti, infrastrukturnoj
opremljenosti, namjenskom i planskom pokrivenošću površina odnosno urbane
uređenosti prostora određuje primjena različitih uvjeta i načina gradnje
stambenih građevina, građevina za obavljanje gospodarske djelatnosti, građevina
javne i društvene djelatnosti te javnih i zelenih površina kako je određeno
člankom od 66. do 128. ove Odluke, točkom 3.2.7. do 3.2.10. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana te kartografskim prikazom broj 4.4.
5.1. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina
Članak 66.
Stambena građevina može se graditi kao obiteljska građevina, višeobiteljska
građevina i višestambena građevina.
Članak 67.
Pod obiteljskom građevinom podrazumijeva se građevina čija najveća
građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2 u koju je uračunata
površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici, čiji
najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže
namijenjene stanovanju od kojih zadnja etaža može biti izvedena kao stambeno
potkrovlje, a najveći dozvoljeni broj stanova iznosi dva stana.
U građevini iz stavka 1. ovoga članka pranamjena stambenog u poslovni
prostor dozvoljava se sukladno točki 3.2.7.2. obrazloženja Tekstualnog dijela
Plana.
Članak 68.
Pod višeobiteljskom građevinom podrazumijeva se građevina čija najveća
građevinska (bruto) površina ne prelazi 600 m2 u koju je uračunata
površina pomoćnih građevina ako se grade na istoj građevnoj čestici, čiji
najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum ili suteren i tri nadzemne etaže od
kojih zadnja etaža može biti izvedena kao stambeno potkrovlje, a najveći
dozvoljeni broj stanova iznosi osam stanova.
U građevini iz stavka 1. ovoga članka ne dozvoljava se zahvat kojim se
višeobiteljska građevina preuređuje u višestambenu građevinu, a prenamjena
stambenog u poslovni prostor dozvoljava se sukladno točki 3.2.7.2. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana.
Članak 69.
Pod višestambenom građevinom, u smislu ove Odluke, podrazumijeva se
građevina koja se može graditi kao višekatna građevina, stambeni toranj i
stambeni neboder.
Najveća dozvoljena visina višekatne građevine iznosi 21,0 m, najveća
dozvoljena visina stambenog tornja iznosi 30,0 m, a visina stambenog nebodera
iznosi više od 30,0 m.
Višestambenu građevinu dozvoljeno je graditi isključivo na temelju
Prostornog plana užeg područja na područjima određenim u kartografskom prikazu
broj 4.6.
Stambeni toranj može se planirati/graditi na potezima urbaniteta prikazanim
u kartografskom prikazu broj 4.6. te na područjima mikrocentara prikazanim u
kartografskom prikazu broj 4.5., a stambeni neboder dozvoljeno je graditi na
temelju detaljnih prostornih studija i analiza kao sastavnog dijela Prostornog
plana užeg područja.
Članak 70.
Oblikovanje građevina te uporabu materijala za gradnju stambene građevine
potrebno je uskladiti s morfološkim osobinama područja i vrstom građevine.
Pri oblikovanju stambenih građevina potrebno je primijeniti suvremeni
arhitektonski izraz oblikovno prilagođen mediteranskom podneblju.
Članak 71.
Opći i zajednički uvjeti gradnje obiteljske i višeobiteljske građevine
utvrđuju se kako slijedi:
- građevina se može graditi na građevnoj čestici čija je površina najviše 5%
(na području neposredne provedbe ovoga Plana) ili 10% (na području posredne
provedbe ovoga Plana) manja od površine određene ovim Planom uz uvjet
poštovanja koeficijenta izgrađenosti i koeficijenta iskorištenosti građevne
čestice,
- u uređenim (konsolidiranim) i visokouređenim (visokonsolidiranim)
područjima moguća je interpolacija obiteljske i višeobiteljske građevine na
građevinskoj čestici čija površina nije manja od 400 m2 prema
uvjetima gradnje koji vrijede za odnosno gradsko područje, a u neuređenim (niskokonsolidiranim)
područjima na kojima je predviđena izrada prostornog plana užeg područja moguća
je interpolacija obiteljske i višeobiteljske građevine na građevnoj čestici
čija površina nije manja od 600 m2,
- najmanja dozvoljena tlocrtna površina osnovne građevine na građevnoj
čestici ne može biti manja od 60 m2,
- najmanja dozvoljena udaljenost građevine od ruba građevne čestice utvrđena
je urbanim pravilom za pojedino gradsko područje, a najmanja dozvoljena
udaljenost građevine od susjedne građevine osnovne namjene iznosi 6,0 m,
- najveća dozvoljena visina građevine mjeri se od najniže kote zaravnatog
okolnog zemljišta do gornjeg ruba krovnog vijenca građevine,
- ukoliko se posljednja etaža gradi kao stambeno potkrovlje, visina nadozida
ne smije biti veća od 90 cm s krovištem u nagibu do najviše 23 stupnja,
- nagib kosog krova iznosi najviše 23 stupnja,
- podrumom se smatra etaža bez vanjskog pristupa koja je najmanje jednom
polovinom volumena ukopana u teren, i to sa sve četiri strane,
- suteren je etaža koja ima vanjski pristup i najviše je polovinom svog
volumena sa tri strane djelomično ili potpuno ukopana u teren,
- tavan je moguće prenamijeniti u stambeno potkrovlje poštujući uvjete za
gradnju i rekonstrukciju građevina, lokalne uvjete te uvjete osiguranja
potrebnog broja parkirališnih mjesta sukladno članku 156. ove Odluke,
- ukoliko se etažiranjem povećava broj stambenih jedinica na građevnoj
čestici, potrebno je osigurati parkirališna mjesta primjenom odredbe članka
156. ove Odluke,
- vanjsko stepenište koje se projektira i izvodi u funkciji pristupa etaži
građevine iznad etaže prizemlja, mora biti smješteno unutar gradivog dijela
građevne čestice i obračunava se u građevinsku bruto površinu građevine,
- prizemlje stambene građevine odnosno etažu građevine orijentiranu na javnu
prometnu površinu na području stambene namjene dozvoljeno je najviše do 20%
građevinske (bruto) površine građevine, ali ne više od 100 m2,
koristiti kao poslovni prostor za obavljanje trgovačke, ugostiteljske i uslužne
djelatnosti, uz uvjet da se na građevnoj čestici osigura kolno-manipulativna
površina za dostavna vozila te parkirališna površina sukladno članku 156. ove
Odluke,
- uvjeti uređenja građevne čestice za gradnju obiteljske i višeobiteljske
građevine, smještaj pomoćnih građevina na građevnoj čestici i drugi uvjeti
određeni su člankom 77. do 83. ove Odluke.
Članak 72.
Opći i zajednički uvjeti gradnje višestambene građevine utvrđuju se kako
slijedi:
- višestambena građevina gradi se na temelju Prostornog plana užeg područja
sukladno uvjetima i smjernicama određenim ovim Planom,
- prostorni pokazatelji (kig, kin, Gig i Kis), utvrđeni su za svako pojedino
područje urbanog pravila,
- najmanja dozvoljena površina građevne čestice za gradnju višestambene
građevine utvrđena je za svako pojedino područje urbanog pravila, a prostornim
planom užeg područja može se utvrditi prema lokalnim uvjetima i manja površina
građevne čestice,
- najveća dozvoljena visina višekatne stambene građevine iznosi 21,0 m, a
izvodi li se građevina kao stambeni toranj, najveća dozvoljena visina iznosi
30,0 m,
- najveća dozvoljena visina višekatne građevine unutar područja mješovite
namjene - pretežito poslovne namjene iznosi 25,0 m, a ako se građevina izvodi
kao toranj, najveća dozvoljena visina iznosi 35,0 m,
- na višestambenoj građevini nije moguće izvoditi rekonstrukciju u cilju
dogradnje dodatne etaže i promjene izvornog arhitektonskog sklopa, već
isključivo unutar postojećih gabarita građevine,
- tavan višestambene građevine moguće je rekonstruirati i prenamijeniti u
stambeni prostor jedino ako se time ne mijenjaju vanjski gabariti građevine i
ne narušava izvorni arhitektonski sklop građevine. Prilikom prenamjene tavana u
stambeno potkrovlje dozvoljena je ugradnja krovnih prozora ako njihova
vertikalna projekcija ne iznosi više od 10% dužine pročelja. Kod prenamjene
tavana na građevini ili unutar graditeljske cjeline koja predstavlja zaštićeno
kulturno dobro obvezno je ishoditi suglasnost Uprave za zaštitu kulturne
baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.
- ukoliko se etažiranjem povećava broj stambenih jedinica na građevnoj
čestici, potrebno je osigurati parkirališna mjesta primjenom odredbe članka
156. ove Odluke,
- podrum, suteren, prizemlje, visoko prizemlje i drugu nadzemnu etažu
višestambene građevine koja se nalazi na području mješovite namjene dozvoljeno
je urediti kao prostor za obavljanje javne i društvene te poslovne djelatnosti.
Izuzetno, etaže iznad druge nadzemne etaže višestambene građevine dozvoljeno je
urediti kao uredski prostor, prostor tihoga obrta ili umjetnički atelijer. Na
etažama višim od druge nadzemne etaže nije dozvoljeno uređenje prostora za
obavljanje djelatnosti dječjih vrtića, igraonica za djecu, privatnih
liječničkih ordinacija i slično,
- broj podrumskih etaža višestambene građevine potrebno je utvrditi prilikom
izrade prostornog plana užeg područja,
- građevinu je potrebno graditi na građevnom pravcu, a položaj građevnog i
regulacijskog pravca iznimno je moguće utvrditi drukčije ako to zahtijevaju
zatečeni lokalni uvjeti unutar područja obuhvata prostornog plana užeg
područja,
- na pročelju višestambene građevine nije dozvoljeno postavljanje antena,
klima uređaja i drugih sličnih naprava i uređaja. Naprave i uređaje potrebno je
projektirati i izvoditi kao dio termotehničkih i drugih sustava građevine, a
postava uređaja i naprava dozvoljava se na krovu građevine,
- u oblikovanju građevine potrebno je težiti modernom i suvremenom arhitektonskom
izrazu.
Detaljni uvjeti gradnje građevine iz stavka 1. ovoga članka utvrđeni su
urbanim pravilima za svako pojedino gradsko područje.
Članak 73.
Stambene građevine na području obuhvata ovoga Plana potrebno je graditi
sukladno točki 3.2.7. do 3.2.10. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana te
kartografskim prikazima broj 1., 4.5., 4.6., 4.7. i 4.9.
Članak 74.
Obiteljske i višeobiteljske građevine mogu se, s obzirom na način gradnje,
graditi kao samostojeće građevine, dvojne građevine i skupne građevine.
5.2. Uvjeti gradnje stambeno-poslovnih i poslovno-stambenih građevina unutar
područja stambene namjene (S), mješovite namjene - pretežito stambene namjene
(M1) i mješovite namjene - pretežito poslovne namjene (M2)
Članak 75.
Stambeno-poslovna građevina, u smislu ove Odluke, podrazumijeva građevinu
unutar koje se za stambenu namjenu koristi pretežiti dio (najviše 66%)
građevinske bruto površine građevine, a preostala površina (najmanje 33%)
namijenjena je poslovnoj i drugoj namjeni.
Građevina iz stavka 1. ovoga članka gradi se na području mješovite namjene -
pretežito stambene namjene i mješovite namjene - pretežito poslovne namjene, a
samo iznimno unutar stambene i druge namjene.
Najmanja dozvoljena površina građevne čestice za gradnju stambeno-poslovne
građevine iznosi 2000 m2.
Najveća dozvoljena visina građevine iz stavka 1. ovoga članka određuje se
ovisno o tipu građevine, pa za višekatnu građevinu iznosi 21,0 m, za toranj
iznosi 30,0 m, a za neboder iznosi više od 30,0 m.
Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig), ovisno o
karakteru smještaja građevine unutar područja namjene, iznosi od 0,23 do 0,75.
Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti nadzemno (kin) za višekatnu
građevinu iznosi od 1,5 do 4,5, za toranj iznosi 2,5 do 7,5, a za neboder
iznosi 3,0 do 10.
Na građevnoj čestici potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih
mjesta sukladno članku 156. ove Odluke, gradnjom i uređenjem otvorenih
parkirališta ili podzemnih garaža, odnosno garaža unutar građevine iz stavka 1.
ovoga članka.
Otvorene parkirališne površine potrebno je ozeleniti sadnjom stablašica tako
da se posadi najmanje 1 stablo na četiri parkirališna mjesta.
Podzemnu etažu (garažu) dozvoljeno je izvesti sukladno članku 319. ove
Odluke ako se time ne remete konstruktivna, statička, instalacijska i druga
svojstva susjednih građevina i površina, ne utječe na već izvedenu razinu
uređenja zemljišta, ne mijenja zatečena konfiguracija terena te ne proizvode
novi i neprihvatljivi visinski odnosi i slično.
Ako se podzemna garaža izvodi kao garaža ukopana u teren, ali je radi
zatečenih konfiguracijskih odnosa razina građevne čestice u odnosu na
nivelacijsku kotu ceste ili javne prometne površine podignuta za više od 2,50
m, tada se podzemna garaža može graditi isključivo unutar gradivog dijela
građevne čestice.
Najmanja dozvoljena udaljenost građevnog pravca od ruba građevne čestice
iznosi 4,0 m, a od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m.
Stambeno-poslovna građevina može se graditi kao samostojeća, dvojna ili
skupna građevina.
Ako se građevina gradi kao samostojeća građevina, tada najmanja dozvoljena
udaljenost građevine prema susjednoj građevini iznosi 1/2 visine građevine +
4,0 m.
Ako se građevina planira kao interpolacija unutar izgrađene strukture
definiranog uličnog građevnog pravca, tada se dozvoljava usklađenje građevnog
pravca nove građevine i građevnog pravca izgrađene strukture.
Usklađenje građevnog pravca iz prethodnog stavka ovoga članka nije
dozvoljeno ako je planirana rekonstrukcija ulice kojom se udaljenost građevnog
pravca i ruba kolne površine smanjuje na manje od 4,0 m.
U prizemlju građevine iz stavka 1. ovoga članka nije dozvoljena stambena
namjena.
Ostali prostorni pokazatelji za građevine iz stavka 1. ovoga članka utvrđeni
su točkom 3.2.7.2.2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Gradnja građevine iz stavka 1. ovoga članka dozvoljena je isključivo
temeljem prostornog plana užeg područja, a neposrednom provedbom ovoga Plana
dozvoljena je rekonstrukcija građevine u svrhu održavanja građevine,
poboljšanja tehničko-tehnološke opremljenosti, izvedbe infrastrukturnih
objekata i uređaja, uređenja građevne čestice radi osiguranja parkirališnih
mjesta, prometnih i manipulativnih površina te hortikulturnog uređenja i
slično.
Ako se građevina iz stavka 1. ovoga članka planira graditi na području
zaštićene povijesno-graditeljske cjeline, uvjete gradnje potrebno je
prilagoditi morfologiji cjeline i uvjetima zaštite Uprave za zaštitu kulturne
baštine -Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Na području mješovite namjene unutar zona koje su urbanim pravilima određene
kao zone urbaniteta i mikrocentara, građevina se može izvesti kao isključivo
poslovna građevina.
Uvjeti gradnje građevina iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na
područjima ovim Planom označenima kao gradski projekti.
Članak 76.
Poslovno-stambena građevina, u smislu ove Odluke, podrazumijeva građevinu
unutar koje se za poslovnu namjenu koristi pretežiti dio (najviše 66%)
građevinske bruto površi
ne građevine, a preostala površina (najmanje 33%)
namijenjena je stambenoj i drugoj namjeni.
Građevina iz stavka 1. ovoga članka gradi se na području mješovite namjene -
pretežito poslovne namjene, a samo iznimno unutar stambene i druge namjene.
Najveća dozvoljena visina građevine iz stavka 1. ovoga članka određuje se
ovisno o tipu građevine, pa za višekatnu građevinu iznosi 21,0 m, za toranj
iznosi 30,0 m, a za neboder iznosi više od 30,0 m.
Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig), ovisno o
karakteru smještaja građevine unutar područja namjene, iznosi od 0,23 do 0,75.
Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti nadzemno (kin) za višekatnu
građevinu iznosi od 1,5 do 4,5, za toranj iznosi 2,5 do 7,5, a za neboder
iznosi 3,0 do 10.
Na građevnoj čestici potrebno je osigurati dovoljan broj parkirališnih
mjesta sukladno članku 156. ove Odluke, gradnjom i uređenjem otvorenih
parkirališta ili podzemnih garaža, odnosno garaža unutar građevine iz stavka 1.
ovoga članka.
Otvorene parkirališne površine potrebno je ozeleniti sadnjom stablašica tako
da se posadi najmanje 1 stablo na četiri parkirališna mjesta.
Podzemnu etažu (garažu) dozvoljeno je izvesti sukladno članku 319. ove
Odluke ako se time ne remete konstruktivna, statička, instalacijska i druga
svojstva susjednih građevina i površina, ne utječe na već izvedenu razinu
uređenja zemljišta, ne mijenja zatečena konfiguracija terena te ne proizvode
novi i neprihvatljivi visinski odnosi i slično.
Ako se podzemna garaža izvodi kao garaža ukopana u teren, ali je radi
zatečenih konfiguracijskih odnosa razina građevne čestice u odnosu na
nivelacijsku kotu ceste ili javne prometne površine podignuta za više od 2,50
m, tada se podzemna garaža može graditi isključivo unutar gradivog dijela
građevne čestice.
Najmanja dozvoljena udaljenost građevnog pravca od ruba građevne čestice
iznosi 4,0 m, a od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m.
Ako se građevina gradi kao samostojeća građevina, tada najmanja dozvoljena
udaljenost građevine prema susjednoj građevini iznosi 1/2 visine građevine +
4,0 m.
Ako se građevina planira kao interpolacija unutar izgrađene strukture
definiranog uličnog građevnog pravca, tada se dozvoljava usklađenje građevnog
pravca nove građevine i građevnog pravca izgrađene strukture.
Usklađenje građevnog pravca iz prethodnog stavka ovoga članka nije
dozvoljeno ako je planirana rekonstrukcija ulice kojom se udaljenost građevnog
pravca i ruba kolne površine smanjuje na manje od 4,0 m.
U prizemlju građevine iz stavka 1. ovoga članka nije dozvoljena stambena
namjena.
Kada prostorni uvjeti na građevnoj čestici to dozvoljavaju, građevinu je
potrebno izvesti odvajanjem stambenog od poslovnog dijela građevine izvedbom
odvojenih ulaza, kolno-pješačkih komunikacija i instalacija.
Ostali prostorni pokazatelji za građevine iz stavka 1. ovoga članka utvrđeni
su točkom 3.2.7.2.2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Gradnja građevine iz stavka 1. ovoga članka dozvoljena je isključivo na
temelju Prostornog plana užeg područja, a neposrednom provedbom ovoga Plana
dozvoljena je rekonstrukcija građevine u svrhu održavanja građevine,
poboljšanja tehničko-tehnološke opremljenosti, izvedbe infrastrukturnih
objekata i uređaja, uređenja građevne čestice radi osiguranja parkirališnih
mjesta, prometnih i manipulativnih površina te hortikulturnog uređenja i
slično.
Prilikom rekonstrukcije građevine iz prethodnog stavka ovoga članka
dozvoljava se povećanje građevinske bruto površine građevine za najviše 15%
postojeće bruto površine građevine.
Ako se građevina iz stavka 1. ovoga članka planira graditi na području
zaštićene povijesno-graditeljske cjeline, uvjete gradnje potrebno je
prilagoditi morfologiji cjeline i uvjetima zaštite Uprave za zaštitu kulturne
baštine -Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Na području mješovite namjene unutar zona koje su urbanim pravilima određene
kao zone urbaniteta i mikrocentara građevina se može izvesti kao isključivo
poslovna građevina.
Uvjeti gradnje građevina iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se na
područjima ovim Planom označenima kao gradski projekti.
5.3. Uređenje građevne čestice
Članak 77.
Neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti
uvažavajući funkcionalna i oblikovna svojstva pejzaža.
Članak 78.
Gradnja terasa i potpornih zidova mora biti u skladu sa specifičnostima
reljefa i oblikovnim karakteristikama mikrolokacije.
Članak 79.
Najveća dozvoljena visina ograde iznosi 1,80 m.
U visini od najviše 1,0 m ograda se izvodi kao puna ili čvrsta ograda i to
uporabom kamena, betona, opeke i sličnog materijala, sukladno tipologiji
gradnje susjednih građevina, a u preostaloj visini ograda se izvodi kao
prozirna uporabom metala, opeke, živice i sličnog materijala.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka, ako susjedna građevna čestica
nije cesta ili javno-prometna površina, ogradu je moguće u cijeloj visini
izvesti kao punu ili čvrstu ogradu.
Članak 80.
Na građevnoj čestici obiteljske i višeobiteljske građevine dozvoljena je
gradnja pomoćne građevine u funkciji stanovanja te u funkciji uređenja
okućnice.
Najveći dozvoljeni broj etaža pomoćne građevine iznosi jednu etažu te je
dozvoljena gradnja podruma i krovišta bez nadozida.
Najveća dozvoljena visina pomoćne građevine iznosi 3,0 m.
Pomoćnu građevinu potrebno je graditi na građevnom pravcu osnovne građevine
ili neposredno iza njega.
Pomoćnu građevinu potrebno je graditi unutar gradivog dijela građevne
čestice.
Izuzetno od odredbe stavka 5. ovoga članka, izvan gradivog dijela građevne
čestice dozvoljena je gradnja garaže, ako je razlika između nivelacijske kote
građevine i nivelacijske kote pristupne ceste veća od 12% mjereno od mjesta
priključenja građevne čestice na pristupnu cestu do građevnog pravca.
U slučaju iz stavka 6. ovoga članka gradnja garaže izvodi se u razini
pristupne ceste na najmanjoj dozvoljenoj udaljenosti 3,0 m od regulacijskog
pravca.
Suterenski dio garaže iz stavka 6. ovoga članka dozvoljeno je urediti i
koristiti kao pomoćnu građevinu tipa spremišta i slično.
Najveća dozvoljena građevinska bruto površina garaže koja se gradi izvan
gradivog dijela građevne čestice iznosi 20 m2 po jednom
parkirališnom mjestu, a najveći dozvoljeni broj parkirališnih mjesta u garaži
iznosi dva parkirališna mjesta. Ukoliko se garaža izvodi kao garaža u nizu,
najveći
dozvoljeni broj garažnih mjesta iznosi 8, a najveća
dozvoljena površina jednog garažnog mjesta iznosi 20 m2.
Izuzetno od odredbe stavka 5. ovoga članka, spremnike plinske kotlovnice
dozvoljeno je postavljati i izvan gradivog dijela građevne čestice ako je to
neophodno radi zadovoljavanja tehničkih uvjeta postave spremnika.
Pomoćna građevina ne smije umanjiti kvalitetu stanovanja u okolnim stambenim
građevinama.
Na oblikovanje pomoćnih građevina primjenjuju se uvjeti oblikovanja osnovne
građevine.
Unutar područja koje je ovim Planom predviđeno za izradu prostornog plana
užeg područja, moguće je pomoćnu građevinu planirati prema specifičnostima
lokalnih uvjeta, i u tome slučaju najveće dozvoljeno odstupanje od ovim člankom
utvrđenih normativa iznosi 30%.
Površina pomoćne građevine iz stavka 1. ovoga članka, koja se gradi kao
zatvorena građevina, ulazi u obračun koeficijenta izgrađenosti građevne čestice
(kig) te u obračun koeficijenta iskorištenosti građevne čestice (kis), osim
ukoliko ostalim odredbama ove Odluke nije drukčije određeno.
Neposrednom provedbom ovoga Plana nije dozvoljena prenamjena pomoćne
građevine u stambeni i poslovni prostor.
Članak 81.
Balkon, terasu i otvoreno stubište nije dozvoljeno graditi na udaljenosti
manjoj od 4,0 m od granice građevne čestice.
Članak 82.
Ako je građevina svojim bočnim pročeljem, uslijed specifičnih lokalnih
uvjeta, smještena na manjoj udaljenosti od granice građevne čestice dozvoljene
ovim Planom, na građevini nije dozvoljena gradnja otvora osim otvora od
staklene opeke i neprozirna stakla najveće dozvoljene visine i širine 0,60 m.
Članak 83.
Građevna čestica obiteljske i višeobiteljske građevine može imati isključivo
jedan kolni prilaz na javnu prometnu površinu, a izuzetno prostornim planom
užeg područja moguće je utvrditi drukčije.
Na građevnoj čestici iz stavka 1. ovoga članka potrebno je osigurati broj
parkirališnih mjesta sukladno članku 156. ove Odluke.
Na građevnoj čestici nije dozvoljeno parkiranje kamiona i građevinskih
strojeva, a površine za parkiranje tih vozila potrebno je utvrditi studijama i
prostornim planovima užeg područja.
5.4. Urbana pravila
Članak 84.
Urbana pravila su sustav urbanističko-arhitektonskih normativa kojima se
definiraju uvjeti smještaja i gradnje građevina na pojedinom gradskom području.
Ovim Planom predviđa se 19 različitih tipova urbanih pravila određenih sukladno
analizama postojećeg stanja, tipologije i urbane matrice konteksta pojedinog gradskog
područja.
Urbana pravila provode se neposredno i posredno. U slučaju posredne provedbe
Plana, urbana pravila su sustav normativa koji je potrebno primijeniti prilikom
izrade prostornog plana užeg područja, a u slučaju neposredne provedbe Plana
urbana pravila su sustav normativa na temelju kojih se može neposredno
pristupiti gradnji građevina i uređenju površina.
Područja grada na kojima se ovaj Plan neposredno i posredno provodi
prikazana su kartografskim prikazom broj 4.4., a područje primjene pojedinog
urbanog pravila određenog područja utvrđeno je kartografskim prikazom broj 4.7.
Članak 85.
Unutar područja primjene pojedinog urbanog pravila posebni uvjeti gradnje i
uređenja utvrđeni su za mikrocentre, poteze urbaniteta te građevine javne i
društvene namjene.
Potez urbaniteta, u smislu ove Odluke, jest izdvojeno područje unutar
gradskog područja označeno kartografskim prikazom broj 4.6. na kojem vrijede
posebni uvjeti gradnje.
Unutar područja označenog kao potez urbaniteta posebnu pozornost potrebno je
usmjeriti na kvalitetu oblikovanja građevina, planirati uglavnom mješovitu
namjenu - pretežito poslovnu namjenu te druge urbanotvorne eksteritorijalne
programe.
Prije gradnje građevina i uređenja površina unutar područja poteza
urbaniteta potrebno je izraditi prostorni plan užeg područja te je moguće
provesti urbanističko-arhitektonski natječaj.
Članak 86.
Mikrocentri, u smislu ove Odluke, su središta gradskih područja u kojima je
potrebno razviti centralne gradske funkcije.
Mikrocentre je potrebno planirati kao pješačka područja s pretežito javnom i
društvenom namjenom te poslovnom namjenom - pretežito trgovačkom namjenom kao
sadržaju pratećem funkciji stanovanja.
Na području mikrocentara potrebno je rješavati parkirališne potrebe gradskih
područja, a najmanje 50% parkirališnih mjesta potrebno je osigurati unutar
garaža, osim ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju.
Mreža mikrocentara utvrđena je kartografskim prikazom broj 4.5., a
prostornim planom užeg područja moguće je utvrditi veći broj mikrocentara od
onih utvrđenih ovim Planom.
Gradnji građevina i uređenju površina unutar područja mikrocentara potrebno
je pristupiti temeljem prostornog plana užeg područja, a opći i zajednički
uvjeti gradnje mikrocentara utvrđuju se kako slijedi:
- površinu i namjenu građevnih čestica potrebno je utvrditi prostornim
planom užeg područja,
- građevni pravac novih građevina može se poklopiti s regulacijskim pravcem
ulice/prometnice odnosno javne površine uopće, a uvlačenje prizemne etaže građevine
ne smatra se odstupanjem od građevnog pravca,
- ako se građevni pravac novih građevina poklapa s regulacijskim pravcem
ulice/prometnice, tada najmanja udaljenost građevnog pravca od kolne površine
iznosi 6,0 m. Na površini između građevnog pravca i kolne površine potrebno je
planirati drvored najmanje dozvoljene širine 2,0 m i pješački hodnik najmanje
dozvoljene širine 4,0 m.
- završna etaža građevine može se uvući u odnosu na pročelje građevine, a
površinu završne etaže potrebno je koristiti kao terasu, krovni vrt, bazen i
slično,
- ovisno o tipologiji krova, dozvoljava se stambeno potkrovlje koje ulazi u
obračun najvećeg dozvoljenog broja etaža,
- mikrocentar je potrebno planirati s naglašenom javnom pješačkom površinom:
ulicom i/ili trgom, a najmanja dozvoljena širina pješačke ulice iznosi 12,0 m.
Unutar mikrocentra pješačku površinu i/ili trg potrebno je planirati za potrebe
odvijanja manifestacija, javnih okupljanja i slično, proporcionalno broju
korisnika unutar gravitacijskog područja te karakteru sadržaja unutar
mikrocentra. Javnu pješačku površinu potrebno je planirati tako da se
manifestacije mogu odvijati autonomno, ne remeteći aktivnosti u okolnom
prostoru i ne isključujući ga iz uporabe.
- na području mikrocentra dozvoljava se povezivanje planiranih građevina
iznad i ispod slobodnog profila pješačkih i prometnih površina,
- gdje god je to moguće, potrebno je planirati produžetak mikrocentra na
javnu parkovnu površinu,
- broj prometnih trakova te širinu prometnica unutar područja mikrocentra
potrebno je dimenzionirati u skladu s odredbama ove Odluke, a najmanja
dozvoljena širina dvosmjerne prometnice iznosi 6,0 m,
- unutar područja mikrocentra dozvoljena je gradnja podzemne garaže u
podzemnom dijelu jedne ili više građevnih čestica, odnosno bloka kao cjeline.
Broj podzemnih etaža nije ograničen. Broj parkirnih mjesta u podzemnim garažama
dimenzionira se na potrebe sadržaja unutar mikrocentra sukladno članku 156. ove
Odluke.
Prostorni pokazatelji za gradnju mikrocentara na pojedinim gradskim
područjima utvrđeni su tabelarnim prikazom broj 157.
Članak 87.
Građevine javne i društvene namjene grade se i rekonstruiraju prema uvjetima
smještaja i gradnje tih građevina sukladno članku 50. do 64. ove Odluke ako
urbanim pravilom koje vrijedi na građevinskom području na kojem se smješta i
gradi / rekonstruira građevina nije drukčije utvrđeno.
Članak 88.
Rekonstrukciju obiteljske i višeobiteljske građevine potrebno je
planirati/izvoditi sukladno urbanim pravilima gradnje novih građevina ili u
skladu s prostornim planom užeg područja.
Rekonstruirati je dozvoljeno i građevine iz stavka 1. ovoga članka smještene
na građevnim česticama manjim od dozvoljenih te građevine koje se nalaze na
manjim udaljenostima od granice građevne čestice i od regulacijskog pravca, pod
uvjetom poštivanje svih ostalih ovim Planom danih normativa.
Prilikom rekonstrukcije građevine iz stavka 1. ovoga članka čiji su
postojeći prostorni parametri veći od ovim Planom dozvoljenih, dozvoljena je
rekonstrukcija i zamjenska gradnja građevine bez povećavanja prostornih
parametara.
Rekonstrukciju višestambene građevine moguće je planirati isključivo u
okviru postojećih gabarita građevine bez povećanja građevinske bruto razvijene
površine građevine.
Izuzetno od odredbe stavka 4. ovoga članka, višestambenu građevinu moguće je
rekonstruirati pod drukčijim uvjetima utvrđenim prostornim planom užeg
područja.
Rekonstrukciju građevina javne i društvene namjene potrebno je planirati /
izvoditi sukladno urbanim pravilima za gradnju novih građevina, ako u uvjetima
smještaja i njihove gradnje te urbanim pravilima nije drukčije određeno.
Ukoliko se rekonstruira građevina unutar zaštićene povijesne cjeline ili
građevina koja samostalno predstavlja kulturno dobro, potrebno je ishoditi
suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u
Rijeci.
Prilikom rekonstrukcije višestambene građevine i građevine javne i društvene
namjene potrebno je osigurati parkirališna/garažna mjesta sukladno članku 320.
ove Odluke.
Prilikom rekonstrukcije pomoćne građevine čija je udaljenost od ruba
građevne čestice i regulacijske linije manja od udaljenosti propisane ovim
Planom, pomoćnu građevinu potrebno je izvesti u skladu s ostalim odredbama ove
Odluke.
5.4.1. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora
Članak 89.
Urbana pravila dijele područje grada na visokouređene (visokokonsolidirane)
dijelove grada te na uređene (konsolidirane) i neuređene (niskokonsolidirane)
dijelove Grada.
5.4.1.1. Uređivanje, gradnja i dogradnja visokouređenih
(visokokonsolidiranih) dijelova Grada
Članak 90.
Visokouređenim (visokokonsolidiranim) gradskim područjima, u smislu ove
Odluke, podrazumijevaju se:
- povijesne gradske cjeline: Stari grad oznake 1-4-1.1., Trsat oznake
1-9-1.2. i Sveti Kuzam oznake 1-19-1.3., - urbano pravilo broj 1,
- gradski centar: Rijeka oznake 1-4-2.1. i Sušak oznake 1- 7-2.2., - urbano
pravilo broj 2,
- osobito vrijedna područja pretežito višeobiteljske izgradnje: Belveder
oznake 1-4-3.1., Bulevard oznake 1-9-3.2., Pećine oznake 1-8-3.3., Bivio oznake
1-2-3.4., Kostabela oznake 1-2-3.5., Razbojna oznake 1-3-3.6., Dražica oznake
1-3- 3.7., Istarska ulica oznake 1-3-3.8. i Podkoludrica oznake 1-3-3.9., -
urbano pravilo broj 3,
- dovršena područja pretežite višestambene izgradnje: Pilepićeva ulica
oznake 1-3-4.1., Srdoči oznake 1-10-4.2., Martinkovac oznake 1-3-4.3,
Marčeljeva Draga oznake 1-3-4.4., Krnjevo oznake 1-10-4.5., Škurinje oznake
1-12-4.6., Donja Drenova oznake 1-15-4.7., Donja Drenova groblje oznake
1-15-4.8., Donja Drenova centar oznake 1-15-4.9., Rastočine oznake 1-14-4.10.,
Kozala oznake 1-4-4.11., Gornja Vežica oznake 1-9-4.12., Pećine - Podvežica
oznake 1-9-4.13., Vežica centar oznake 1-9-4.14., Kantrida oznake 1-3-4.15.,
Kantida II oznake 1-3-4.16. i Drnjevići oznake 1-11-4.17. - urbano pravilo broj
4.
Članak 91.
Opći uvjeti gradnje građevina i uređenja površina stambene namjene,
mješovite namjene - pretežito stambene namjene te mješovite namjene - pretežito
poslovne namjene na gradskim područjima Stari grad oznake 1-4-1.1., Trsat
oznake 1-9-1.2. i Sveti Kuzam oznake 1-19-1.3. (urbano pravilo broj 1) utvrđeni
su točkom 3.2.8.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana te prikazani
kartografskim prikazom broj 4.7.
Članak 92.
Opći uvjeti gradnje građevina i uređenja površina stambene namjene,
mješovite namjene - pretežito stambene namjene te mješovite namjene - pretežito
poslovne namjene na gradskim područjima Rijeka oznake 1-4-2.1. i Sušak oznake
1-7-2.2., (urbano pravilo broj 2) utvrđeni su točkom 3.2.8.2. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana a obuhvat primjene navedenog pravila utvrđen je
kartografskim prikazom broj 4.7.
Detaljni uvjeti gradnje građevina i uređenja površina stambene namjene,
mješovite namjene - pretežito stambene namjene i mješovite namjene - pretežito
poslovne namjene na područjima iz stavka 1. ovoga članka utvrđeni su kao
smjernice za izradu prostornog plana užeg područja, i to kako slijedi:
- nove građevine i sadržaje potrebno je planirati s povišenjem postojeće
visine na visinu od najmanje 2,5 m.n.m te u odnosu na nju projektirati sve
prometne i infrastrukturne površine,
- površinu građevne čestice potrebno je utvrditi prostornim planom užeg
područja,
- građevine je potrebno planirati kao samostojeće, dvojne i skupne,
- građevni pravac nove građevine može se poklapati s regulacijskim pravcem
ulice/prometnice odnosno javne površine uopće. Uvlačenje prizemne etaže
građevine ne smatra se odstupanjem od građevnog pravca.
- stambene građevine potrebno je graditi kao višestambene, stambeno-poslovne
ili poslovno-stambene građevine. Na građevnoj čestici potrebno je osigurati
najmanje 8 m2 po ko
risniku površine otvorenog prostora (balkoni, lođe,
dvorišta, svjetlici, utility i sl.).
- najmanja udaljenost građevnog pravca novoplaniranih građevina od kolne
površine iznosi 6,0 m, unutar koje je potrebno planirati drvored najmanje
širine 2,0 m i pješački hodnik. Izuzetno, prilikom planiranja interpolacija
unutar postojećih blokova dozvoljena je manja udaljenost građevnog pravca od
kolne površine, pod uvjetom da širina pješačkog hodnika u prizemlju iznosi
najmanje 3,0 m.
- na građevnom pravcu potrebno je smjestiti najmanje 2/3 pročelja građevine,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi
0,8, a kada se građevina izvodi kao uglovna koeficijent izgrađenosti iznosi
1,0,
- koeficijent izgrađenosti pojedine građevne čestice (kig) potrebno je
uskladiti s koeficijentom izgrađenosti šireg područja (Kig) koji iznosi 0,35 te
je dozvoljeno odstupanje od 10%,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) pojedine građevne
čestice potrebno je uskladiti s koeficijentom izgrađenosti (Gig) šireg područja
koji ne smije prelaziti 2,1,
- visinu građevine potrebno je uskladiti s visinom okolnih građevina,
- planiranje stambenih ili poslovnih tornjeva nije dozvoljeno,
- posljednju etažu građevine može se uvući u odnosu na pročelje građevine a
njenu površinu koristiti kao terasu, krovni vrt, bazen i slično. Ovisno o
tipologiji krova, dozvoljava se izvedba potkrovlja od najviše jedne etaže.
- prilikom planiranja i projektiranja građevina potrebno je provjeriti
stupanj insolacije unutar uličnog presjeka u ekvinociju i solsticiju,
- najmanja dozvoljena širina dvosmjerne prometnice iznosi 6,0 m,
- najmanja širina pješačke ulice i šetališta iznosi 12,0 m. Ukoliko se uz
obalno šetalište planira gradnja i uređenje prometnica, između građevine i
prometnice mora se osigurati širina pješačkog hodnika od najmanje 6,0 m.
- na području na kojem prometni uvjeti omogućuju, dozvoljena je gradnja
podzemne garaže u podzemlju jedne ili više građevnih čestica novoplaniranih
građevina, odnosno bloka kao cjeline. Broj etaža podzemne garaže nije
ograničen. Broj parkirnih mjesta u podzemnoj garaži utvrđuje se prema potrebama
građevine na istoj građevnoj čestici sukladno članku 156. ove Odluke,
- parkiranje na površini građevne čestice mora biti javnog karaktera,
- ispod javne površine i javnog parka dozvoljeno je planirati gradnju
podzemne garaže, pod uvjetom da se na površini građevne čestice osigura
dovoljan nadsloj za sadnju i uspješan rast parkovnog zelenila,
- građevine je dozvoljeno rekonstruirati isključivo uz uvjet očuvanja
izvornog arhitektonskog oblika. Ne dozvoljava se sanacija građevina podizanjem
krovišta ili nadogradnjom ravnih krovova.
- ravni krov dozvoljeno je sanirati izvedbom krova nagiba do 6 stupnjeva
skrivenog u vijencu građevine, uz uvjet očuvanja izvornog arhitektonskog oblika
građevine,
- neizgrađene površine potrebno je primarno uređivati kao površine parkova i
odmorišta,
- svakom zahvatu u prostoru mora prethoditi detaljna prostorno-planska
analiza izrađena u suradnji s Upravom za zaštitu kulturne baštine -
Konzervatorskim odjelom u Rijeci,
- u granicama povijesne cjeline potrebno je izbjegavati spajanje građevnih
čestica uz javno-prometnu površinu,
- prilikom gradnje i uređenja građevina i površina javne i društvene namjene
potrebno je primijeniti uvjete iz točke 3.2.7.2.3. obrazloženja Tekstualnog
dijela Plana.
Rekonstrukciju građevina potrebno je provoditi prema uvjetima za novu
gradnju.
Članak 93.
Opći uvjeti gradnje građevina i uređenja površina stambene namjene na
gradskim područjima Belveder oznake 1-4- 3.1., Bulevard oznake 1-9-3.2., Pećine
oznake 1-8-3.3., Bivio oznake 1-2-3.4., Kostabela oznake 1-2-3.5., Razbojna
oznake 1-3-3.6., Dražica oznake 1-3-3.7., Istarska ulica oznake 1-3- 3.8. i
Podkoludrica oznake 1-3-3.9., (urbano pravilo broj 3) utvrđeni su točkom
3.2.8.3. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, obuhvat primjene navedenog
pravila utvrđen je kartografskim prikazom broj 4.7., te se određuju kako
slijedi:
- gradnji nove građevine moguće je pristupiti isključivo temeljem prostornog
plana užeg područja, osim prilikom pojedinačne interpolacije unutar područja
Belveder oznake 1-4- 3.1., Razbojna oznake 1-3-3.6., Dražica oznake 1-3-3.7.,
Istarska ulica oznake 1-3-3.8. i Podkoludrica oznake 1-3-3.9.,
- gradnja nove građevine dozvoljena je isključivo uz građevinski pravac
ulice,
- prilikom gradnje prometnice potrebno je planirati drvored uz prometnicu,
- prenamjena stambenog prostora u prostor za obavljanje proizvodno-servisne
djelatnosti nije dozvoljena,
- zaštićene i adekvatno valorizirane građevine nije dozvoljeno uklanjati te
na njihovom mjestu graditi nove građevine,
- interpolaciju nove građevine u tipološki i morfološki zaokruženim
cjelinama potrebno je planirati prema lokalnim uvjetima te uvjetima Uprave za
zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci, a u
arhitektonsko-urbanističkom oblikovanju prilagoditi zatečenoj matrici,
- gradnja unutar i ispod parkova i javnih zelenih površina nije dozvoljena,
osim na području Bulevard oznake 1-9-3.2.,
- gradnja građevine za obavljanje gospodarske djelatnosti nije dozvoljena
osim gradnje građevine za obavljanje trgovačke djelatnosti na malo, osobnih usluga
(odvjetnički uredi, liječničke ordinacije i slično) te uredske djelatnosti,
- gradnja nove građevine dozvoljena je ako postoji neposredan pristup na
javno-prometnu površinu,
- u prizemlju građevina koje imaju status kulturnog dobra nije dozvoljena
prenamjena garažnog i stambenog u poslovni prostor,
- na području Bivio oznake 1-2-3.4. dozvoljena je isključivo rekonstrukcija
građevina te uređenje javnih površina.
Članak 94.
Detaljni uvjeti gradnje građevina i uređenja površina stambene namjene, na
područjima iz članka 93. ove Odluke utvrđuju se za pojedinačnu interpolaciju
višeobiteljske građevine u dijelu neposredne provedbe Plana, i to kako slijedi:
- dozvoljava se gradnja pretežito samostojećih građevina, a samo iznimno
moguće je planirati dvojne građevine i to isključivo prema lokalnim uvjetima
kao dovršenje postojeće izgradnje,
- najmanja dozvoljena površina građevne čestice za gradnju samostojeće i
dvojne građevine iznosi 900 m2,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,25,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,6,
- najveća dozvoljena građevinska bruto površina građevina iznosi 600 m2,
a za područja Razbojna oznake 1-3- 3.6., Dražica oznake 1-3-3.7., Istarska
ulica oznake 1-3-3.8. i Podkoludrica oznake 1-3-3.9. iznosi 400 m2,
- najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum ili suteren i tri nadzemne
etaže, a za područja Razbojna oznake 1-3-3.6., Dražica oznake 1-3-3.7.,
Istarska ulica oznake 1-3-3.8. i Pod
koludrica oznake 1-3-3.9. iznosi podrum ili suteren i dvije
nadzemne etaže,
- najveća dozvoljena visina građevine iznosi 9,0 m,
- najveći dozvoljeni broj stanova unutar građevine iznosi 6 stanova, a za
područja Razbojna oznake 1-3-3.6., Dražica oznake 1-3-3.7., Istarska ulica
oznake 1-3-3.8. i Podkoludrica oznake 1-3-3.9. iznosi 3 stana,
- najmanje 40% građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno
urediti,
- parkirališne površine potrebno je planirati sukladno članku 156. ove
Odluke,
- pomoćnu građevinu potrebno je planirati na građevnom pravcu ili iza
građevnog pravca sukladno članku 80. ove Odluke.
Rekonstrukciju građevina potrebno je provoditi prema uvjetima gradnje nove
građevine.
Članak 95.
Na područjima iz članka 94. ove Odluke koja su ovim Planom označena kao
potez urbaniteta potrebno je pristupiti vrednovanju i zaštiti drvoreda,
kvalitetnom odabiru urbane opreme, postavljanju reklamnih panoa te
dimenzioniranju pješačkih i biciklističkih putova.
Za sve zahvate na potezima urbaniteta, a posebno prilikom postave reklamnih
panoa i druge urbane opreme, moguće je provesti javni
arhitektonsko-urbanistički natječaj.
Članak 96.
Prilikom gradnje i uređenja građevina te površina javne i društvene namjene
potrebno je primijeniti uvjete gradnje građevina javne i društvene namjene
sukladno točci 3.2.7.2.3. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Za područje namijenjeno obavljanju kulturne djelatnosti na Kostabeli
sjeverno od Opatijske ceste obvezno je provođenje javnog
arhitektonsko-urbanističkog natječaja uz uvažavanje uvjeta gradnje kako
slijedi:
- provesti vrednovanje i zaštitu postojećeg zelenila,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenost iznosi 0,1,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,5,
- najveća dozvoljena građevinska bruto površina građevine iznosi 600 m2,
- najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi dvije nadzemne etaže,
- arhitektonsko rješenje građevine potrebno je temeljiti na paviljonskom
tipu građevine za edukacijsko-izložbene programe, građevina mora biti modernog
arhitektonskog izraza, morfološki, koloristički i vizualno uklopiva u vrijedan
gradski prostor, prirodu, pejzaž i vizure.
Članak 97.
Opći uvjeti gradnje građevina i uređenja površina stambene namjene na
gradskim područjima Pilepićeva ulica oznake 1-3-4.1., Srdoči oznake 1-10-4.2.,
Martinkovac oznake 1-3- 4.3, Marčeljeva Draga oznake 1-3-4.4., Krnjevo oznake
1- 10-4.5., Škurinje oznake 1-12-4.6., Donja Drenova oznake 1-15-4.7., Donja
Drenova groblje oznake 1-15-4.8., Donja Drenova centar oznake 1-15-4.9.,
Rastočine oznake 1-14- 4.10., Kozala oznake 1-4-4.11., Gornja Vežica oznake
1-9- 4.12., Pećine - Podvežica oznake 1-9-4.13., Vežica centar oznake
1-9-4.14., Kantrida oznake 1-3-4.15., Kantrida II oznake 1-3-4.16. i Drnjevići
oznake 1-11-4.17. (urbano pravilo broj 4) utvrđeni su točkom 3.2.8.4.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, obuhvat primjene navedenog pravila
utvrđen je kartografskim prikazom broj 4.7., te se određuju kako slijedi:
- postojeću višeobiteljsku i obiteljsku građevinu dozvoljeno je
rekonstruirati isključivo u postojećim gabaritima radi nužnog održavanja, a
građevinu takvog načina gradnje nije moguće planirati prostornim planom užeg
područja,
- dogradnja višestambene građevina nije dozvoljena,
- ispod zelenih i rekreacijskih površina dozvoljeno je planirati garažu
sukladno odredbama prostornog plana užeg područja,
- prilikom rekonstrukcije građevine potrebno je očuvati osnovni
arhitektonski oblik,
- ravni krov dozvoljeno je sanirati izvedbom krova najvećeg dozvoljenog
nagiba 6 stupnjeva skrivenog u vijencu građevine, uz uvjet očuvanja izvornog
arhitektonskog oblika građevine.
Članak 98.
Detaljni uvjeti gradnje građevina i uređenja površina na području stambene
namjene i mješovite namjene - pretežito stambene namjene iz članka 97. utvrđuju
se za pojedinačnu interpolaciju višestambene građevine te predstavljaju
smjernice za izradu prostornog plana užeg područja i to kako slijedi:
- građevinu je moguće planirati isključivo uz ulicu / cestu čija širina
iznosi najmanje 12,0 m ili uz trg,
- najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznosi 2000 m2,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti nadzemno (kin) iznosi 3,5, a
najmanji dozvoljeni koeficijent iskorištenosti iznosi 2,0,
- najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi podrum ili suteren i pet
nadzemnih etaža, a prostornim planom užeg područja moguće je utvrditi i veći
broj etaža,
- najmanje 30% građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti,
- najmanja dozvoljena udaljenost građevine od granice građevne čestice
iznosi polovinu visine građevine,
- parkirališne površine potrebno je osigurati na građevnoj čestici sukladno
sukladno članku 156. ove Odluke od čega je najmanje 30% parkirališnih površina
potrebno osigurati u podrumskim ili suterenskim etažama građevine,
- prizemlje građevine, i to najviše 10% građevinske bruto površine
građevine, dozvoljeno je urediti kao prostor za obavljanje trgovačke,
ugostiteljske, obrtničke, javne i društvene te sportske i rekreacijske
djelatnosti.
Rekonstrukciju građevina potrebno je provoditi prema uvjetima nove gradnje.
Članak 99.
Na područjima iz članka 97. ove Odluke koja su ovim Planom označena kao
potez urbaniteta potrebno je planirati uglavnom mješovitu namjenu - pretežito
poslovnu namjenu, a uvjete gradnje potrebno je utvrditi prostornim planom užeg
područja kojim je dozvoljeno utvrđivanje drukčijih uvjeta gradnje od onih
određenih člankom 98. ove Odluke.
Prije izrade prostornog plana užeg područja za područja iz stavka 1. ovoga
članaka može se provesti arhitektonsko- urbanistički natječaj.
5.4.1.2. Uređivanje, gradnja i dogradnja uređenih (konsolidirnih) dijelova
Grada
Članak 100.
Uređenim (konsolidiranim) gradskim područjima, u smislu ove Odluke, podrazumijevaju
se:
- prostorno izdvojena gradska područja pretežito obiteljske gradnje: Grohovo
oznake 2-21-5.1., Pašac oznake 2-22- 5.2., Svilno oznake 2-24-5.3., Orehovica
oznake 2-23-5.4., Draga oznake 2-18-5.5. i Sveti Kuzam oznake 2-20-5.6.,
(urbano pravilo broj 5),
- područja obiteljske i višeobiteljske izgradnje: Tibljaši oznake 2-12-6.1.,
Donja Drenova oznake 2-15-6.2., Srdoči oznake 2-10-6.3., Gornji Zamet oznake
2-10-6.4., Pehlin oznake 2-11-6.5., Pilepići - Gornji Zamet oznake 2-10-6.6.,
Diračje oznake 2-3-6.7., Kantrida oznake 2-3-6.8., Vežica oznake 2-9-6.9.,
Škurinje oznake 2-12-6.10., Škurinje oznake 2-9-6.10. i Bodulovo oznake
2-12-6.11., (urbano pravilo broj 6),
- područja obiteljske gradnje: Strmica jug oznake 2-9-7.1., Strmica sjever
oznake 2-9-7.2, Bošket oznake 2-9-7.3., Gornja Vežica oznake 2-9-7.4. i
Dukićevo naselje oznake 2-9- 7.5. (urbano pravilo broj 7),
- prostorno izdvojena područja obiteljske i višeobiteljske gradnje: Kantrida
oznake 2-3-8.1., Marčeljeva Draga oznake 2-3-8.2., Pavlovac oznake 2-3-8.3. i
Martinkovac oznake 2- 10-8.4., (urbano pravilo broj 8),
- područja mješovite gradnje: Gornja Vežica oznake 2-9- 9.1., Podvežica
oznake 2-9-9.2., Krimeja oznake 2-9-9.3., Kozala oznake 2-4-9.4., Kozala Centar
oznake 2-4-9.5., Kantrida oznake 2-4-9.6., Donji Zamet oznake 2-3-9.7., Zamet
centar oznake 2-3-9.8., Diračje oznake 2-3-9.9., Zamet oznake 2-3-9.10.,
Krnjevo oznake 2-3-9.11., Trunić oznake 2-3- 9.12., Podmurvice oznake
2-3-9.13., Mlaka oznake 2-3- 9.14., Srdoči centar oznake 2-10-9.15., Banderovo
oznake 2-3-9.16., Gornji Zamet centar oznake 2-10-9.17 i Martinkovac oznake
2-10-9.18. (urbano pravilo broj 9),
- područje višeobiteljske gradnje Potok oznake 2-4-10.1., (urbano pravilo
broj 10),
- područja planski građenog socijalnog stanovanja: Podmurvice oznake
2-3-11.1., Kantrida oznake 2-3-11.2. i »Cento celle« oznake 2-13-11.3. (urbano
pravilo broj 11) te
- kompleksi istovrsne namjene: Bolnica oznake 2-4-12.1., Dom umirovljenika
oznake 2-3-12.2. i Plase oznake 2-3- 12.3., Pulac oznake 2-3-12.4. i Sveta
Katarina oznake 2-3- 12.5. (urbano pravilo broj 12).
Članak 101.
Uvjeti gradnje obiteljske i višeobiteljske građevine (stambene namjene) na
području Grohovo oznake 2-21-5.1., Pašac oznake 2-22-5.2., Svilno oznake
2-24-5.3., Orehovica oznake 2-23-5.4., Draga oznake 2-18-5.5. i Sveti Kuzam
oznake 2-20-5.6., (urbano pravilo broj 5) utvrđuju se kako slijedi:
- gradnji obiteljske i višeobiteljske građevine pristupa se neposrednom
provedbom Prostornog plana uređenja grada Rijeke i ovoga Plana,
- najmanja dozvoljena površina građevne čestice za gradnju samostojeće
građevine iznosi 400 m2, za gradnju dvojne i završne građevine niza
iznosi 300 m2, a za gradnju građevine u nizu iznosi 250 m2,
- najveća dozvoljena bruto razvijena površina građevine iznosi 400 m2,
- najveći dozvoljeni broj etaža obiteljske i višeobiteljske građevine iznosi
podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže,
- najveća dozvoljena visina građevine iznosi 7,0 m za obiteljsku građevinu,
a 9,0 m za višeobiteljsku građevinu,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi: za samostojeću
građevinu 0,4, za dvojnu i završnu građevinu niza 0,45, a za građevinu u nizu
0,5,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi: za samostojeću
građevinu 0,8, za dvojnu i za građevinu u nizu 1,0,
- najmanja dozvoljena širina građevne čestice duž građevnog pravca iznosi:
za samostojeću građevinu 14,0 m, za dvojnu i završnu građevinu niza 12,0 m, a
za građevinu u nizu 6,0 m,
- najveći dozvoljeni broj stanova za obiteljsku građevinu iznosi dva stana,
a za višeobiteljsku građevinu iznosi tri stana te nije dozvoljeno povećanje
broja stanova rekonstrukcijom,
- broj parkirališnih mjesta na građevnoj čestici potrebno je osigurati
sukladno članku 156. ove Odluke,
- najmanja dozvoljena udaljenost gradivog dijela građevne čestice od ruba
građevne čestice iznosi 4,0 m, a najmanja dozvoljena udaljenost regulacijskog
pravca od osi pristupne prometnice iznosi 4,60 m,
- najmanje 30% građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno
urediti,
- najmanja dozvoljena širina kolno-pristupnog puta iznosi 4,50 m, a njegova
najveća dužina iznosi 50 m,
- pomoćne građevine potrebno je graditi sukladno članku 80. ove Odluke.
Za građevnu česticu za gradnju samostojeće građevine čija površina prelazi
600 m2, za građevnu česticu za gradnju dvojne i završne građevine
niza čija površina prelazi 450 m2 te za građevnu česticu za gradnju
građevine u nizu čija površina prelazi 375 m2, primjenjuju se
koeficijenti (kig i kis) iz stavka 1. podstavka 6. i 7. ovoga članka u
vrijednosti koja odgovara navedenim površinama.
Ovim Planom se na područjima iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju uvjeti
gradnje građevina i uređenje površina javne i društvene namjene te mirkocentara
unutar mješovite - pretežito stambene namjene i to kako slijedi:
- mikrocentar na području oznake Sveti Kuzam oznake 2- 20-5.6. potrebno je
planirati sukladno točci 3.2.8.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana,
- na područjima Orehovica oznake 2-23-5.4. i Draga oznake 2-18-5.5.
mikrocentre je potrebno planirati prostornim planom užeg područja, uz uvjet da
najveća dozvoljena gustoća izgrađenosti (Gig) iznosi 0,35, a najveći dozvoljeni
koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,0,
- građevine javne i društvene namjene potrebno je planirati i graditi
sukladno točci 3.2.7.2.3. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Rekonstrukcija građevina dozvoljena je i na građevnim česticama čija je
površina manja od najmanje dozvoljene površine građevne čestice novoplanirane
građevine, odnosno koja se nalazi na manjim udaljenostima od ruba građevne
čestice od ovim Planom dozvoljene, uz zadovoljenje svih ostalih uvjeta gradnje
utvrđenih ovim Planom.
Članak 102.
Uvjeti gradnje obiteljske i višeobiteljske građevine (stambene namjene) na
području Tibljaši oznake 2-12-6.1., Donja Drenova oznake 2-15-6.2., Srdoči
oznake 2-10-6.3., Gornji Zamet oznake 2-10-6.4., Pehlin oznake 2-11-6.5.,
Pilepići - Gornji Zamet oznake 2-10-6.6., Diračje oznake 2-3-6.7., Kantrida
oznake 2-3-6.8., Vežica oznake 2-9-6.9., Škurinje oznake 2-12-6.10., Škurinje
oznake 2-9-6.10. i Bodulovo oznake 2-12-6.11., (urbano pravilo broj 6) utvrđuju
se kako slijedi:
- gradnji obiteljske i višeobiteljske građevine pristupa se neposrednom
provedbom Prostornog plana uređenja grada Rijeke i ovoga Plana,
- najmanja dozvoljena površina građevne čestice za gradnju samostojeće
građevine iznosi 600 m2, za gradnju dvojne i završne građevine niza
iznosi 400 m2, a za gradnju građevine u nizu iznosi 300 m2,
- najveća dozvoljena bruto razvijena površina građevine iznosi 400 m2,
- najveći dozvoljeni broj etaža višeobiteljske građevine iznosi podrum ili
suteren i tri nadzemne etaže,
- najveća dozvoljena visina građevine iznosi 7,0 m za obiteljsku građevinu,
a 9,0 m za višeobiteljsku građevinu,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi: za samostojeću
građevinu 0,3, za dvojnu i završnu građevinu niza 0,4, a za građevinu u nizu
0,45,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi: za samostojeću
građevinu 0,8, za dvojnu i za građevinu u nizu 1,0,
- izuzetno od stavka 1. podstavka 7. ovoga članka na područjima Pilepići -
Gornji Zamet oznake 2-10-6.6. i Gornji Zamet oznake 2-10-6.4. umjesto
koeficijenta iskorištenosti (kis) primjenjuje se u istim vrijednostima
koeficijent iskorištenosti nadzemno (kin),
- najmanja dozvoljena širina građevne čestice duž građevnog pravca iznosi:
za samostojeću građevinu 14,0 m, za dvojnu i završnu građevinu niza 12,0 m, a
za građevinu u nizu 8,0 m,
- najveći dozvoljeni broj stanova za obiteljsku građevinu iznosi dva stana,
a za višeobiteljsku građevinu iznosi četiri stana te nije dozvoljeno povećanje
broja stanova rekonstrukcijom,
- broj parkirališnih mjesta na građevnoj čestici potrebno je osigurati
sukladno članku 156. ove Odluke,
- najmanja dozvoljena udaljenost gradivog dijela građevne čestice od ruba
građevne čestice iznosi 4,0 m, najmanja dozvoljena udaljenost građevnog pravca
od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m, a najmanja dozvoljena udaljenost
regulacijskog pravca od osi pristupne prometnice iznosi 4,60 m,
- najmanje 35% građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno
urediti,
- najmanja dozvoljena širina kolno-pristupnog puta iznosi 4,50 m, a njegova
najveća dužina iznosi 50 m,
- pomoćne građevine potrebno je graditi sukladno članku 80. ove Odluke.
Za građevnu česticu za gradnju samostojeće građevine čija površina prelazi
800 m2, za građevnu česticu za gradnju dvojne i završne građevine
niza čija površina prelazi 600 m2 te za građevnu česticu za gradnju
građevine u nizu čija površina prelazi 450 m2 primjenjuju se
koeficijenti (kig i kis) iz stavka 1. podstavka 6. i 7. ovoga članka u
vrijednosti koja odgovara navedenim površinama.
Ovim Planom na područjima iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se uvjeti
gradnje građevine i uređenje površina javne i društvene namjene, mirkocentara
te poteza urbaniteta unutar mješovite namjene - pretežito stambene namjene,
kako slijedi:
- na područjima oznake Pehlin oznake 2-11-6.5. i Donja Drenova oznake
2-15-6.2. mikrocentre i poteze urbaniteta potrebno je planirati prostornim
planom užeg područja pri čemu najveća dozvoljena gustoća izgrađenosti (Gig)
iznosi 0,35, a najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,2,
- građevine javne i društvene namjene potrebno je planirati i graditi
sukladno točci 3.2.7.2.3. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Rekonstrukcija građevina dozvoljena je i na građevnim česticama čija je
površina manja od najmanje dozvoljene površine građevne čestice novoplanirane
građevine odnosno koja se nalazi na manjim udaljenostima od ruba građevne
čestice od ovim Planom dozvoljene, uz zadovoljenje svih ostalih uvjeta gradnje
utvrđenih ovim Planom.
Članak 103.
Uvjeti gradnje obiteljske građevine na području Strmica jug oznake 2-9-7.1.,
Strmica sjever oznake 2-9-7.2, Bošket oznake 2-9-7.3., Gornja Vežica oznake
2-9-7.4. i Dukićevo naselje oznake 2-9-7.5. (urbano pravilo broj 7) utvrđeni su
točkom 3.2.9.3. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana a obuhvat primjene
navedenog pravila utvrđen je kartografskim prikazom broj 4.7.
Detaljni uvjeti gradnje samostojeće obiteljske građevine i uređenja površina
na području stambene namjene te mješovite namjene - pretežito stambene namjene
određuju se kako slijedi:
- najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznosi 600 m2,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,3,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,6,
- najveća dozvoljena građevinska bruto površina građevine iznosi 300 m2,
- najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi podrum ili suteren i dvije
nadzemne etaže, osim na području Bošket oznake 2.9.7.3. gdje najveći dozvoljeni
broj etaža iznosi podrum ili suteren i tri nadzemne etaže,
- najveća dozvoljena visina građevine iznosi 7,0 m, a na području Bošket
oznake 2-9-7.3. najveća dozvoljena visina građevina iznosi 6,0 m,
- najmanja dozvoljena širina građevne čestice duž građevnog pravca iznosi
14,0 m,
- najveći dozvoljeni broj stanova unutar građevine iznosi 2 stana,
- najmanja dozvoljena udaljenost gradivog dijela građevne čestice od ruba
građevne čestice te udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca iznosi
4,0 m, a najmanja dozvoljena udaljenost regulacijskog pravca od osi pristupne
prometnice iznosi 4,60 m,
- najmanja 30% građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno
urediti,
- najmanja širina kolnog pristupnog puta iznosi 4,50 m, a njegova najveća
dužina iznosi 50,0 m.
Izuzetno od odredbe stavka 2. podstavka 9. ovoga članka, kod postojeće
građevine dozvoljava se da udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi
3,0 m.
Za građevnu česticu na kojoj se planira gradnja samostojeće građevine, čija
površina prelazi 600 m2, primjenjuju se koeficijenti izgrađenosti i
iskorištenosti u vrijednostima koje su utvrđene za površinu građevne čestice od
600 m2.
Rekonstrukcija građevina dozvoljena je i na građevnim česticama čija je
površina manja od najmanje dozvoljene površine građevne čestice novoplanirane građevine
odnosno koja se nalazi na manjim udaljenostima od ruba građevne čestice od ovim
Planom dozvoljene, uz zadovoljenje svih ostalih uvjeta gradnje utvrđenih ovim
Planom.
Građevine javne i društvene namjene potrebno je planirati i graditi sukladno
točki 3.2.7.2.3. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Članak 104.
Dio Ulice Slavka Krautzeka koji je ovim Planom utvrđen kao potez urbaniteta
potrebno je planirati kao područje mješovite namjene - pretežito stambene
namjene, te se ovim Planom utvrđuju smjernice za izradu prostornog plana užeg
područja, i to kako slijedi:
- najveća dozvoljena gustoća izgrađenosti (Gig) iznosi 0,35,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 2.
Planiranje i gradnju građevina i površina na području iz stavka 1. ovoga
članka potrebno je tipološki, programski, funkcionalno i morfološki uskladiti s
gradnjom Sveučilišnog kampusa.
Članak 105.
Uvjeti gradnje obiteljske i višeobiteljske građevine (stambene namjene)
neposrednom se provedbom ovoga Plana
primjenjuju na područjima Kantrida oznake 2-3-8.1. i
Marčeljeva Draga oznake 2-3-8.2., a na području Pavlovac oznake 2-3-8.3. i
Martinkovac oznake 2-10-8.4. (urbano pravilo broj 8) utvrđuju se kao smjernice
za izradu prostornih planova užeg područja, i to kako slijedi:
- na području Kantrida oznake 2-3-8.1. i Marčeljeva Draga oznake 2-3-8.2.
najmanja dozvoljena površina građevne čestice za gradnju samostojeće građevine
iznosi 900 m2, za gradnju dvojne i završne građevine niza iznosi 600
m2, za gradnju građevine u nizu iznosi 400 m2, a najmanja
dozvoljena površina građevne čestice na području Pavlovac oznake 2-3-8.3. i
Martinkovac oznake 2-10-8.4. za gradnju samostojeće građevine iznosi 800 m2,
za gradnju dvojne i završne građevine niza iznosi 600 m2, a za
građevinu u nizu iznosi 400 m2,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti iznosi: za samostojeću
građevinu 0,25, za dvojnu građevinu i završnu građevinu niza 0,3, a za
građevinu u nizu 0,4,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti iznosi: za samostojeću
građevinu 0,6, za dvojnu građevinu i građevinu u nizu 0,8,
- najveća dozvoljena građevinska bruto površina građevine iznosi 500 m2,
- najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi podrum ili suteren i tri
nadzemne etaže, osim na području Pavlovac oznake 2-3-8.3. u kojem najveći
dozvoljeni broj etaža građevine iznosi podrum ili suteren i dvije nadzemne
etaže,
- na području Kantrida oznake 2-3-8.1., Marčeljeva Draga oznake 2-3-8.2. i
Martinkovac oznake 2-10-8.4. najveća dozvoljena visina obiteljske građevine
iznosi 7,0 m, najveća dozvoljena visina višeobiteljske građevine iznosi 9,0 m,
a na području Pavlovac oznake 2-3-8.3. najveća dozvoljena visina građevine
iznosi 7,0 m,
- na području Kantrida oznake 2-3-8.1. i Marčeljeva Draga oznake 2-3-8.2.
najmanja dozvoljena širina građevine duž građevnog pravca iznosi: za
samostojeću građevinu 18,0 m, za dvojnu i završnu građevinu niza 14,0 m, a za
građevinu u nizu 12,0 m, a na području Pavlovac oznake 2-3-8.3. i Martinkovac
oznake 2-10-8.4. najmanja dozvoljena širina građevne čestice duž građevnog
pravca iznosi: za samostojeću građevinu 16,0 m, za dvojnu i završnu građevinu
niza 14,0, a za građevinu u nizu 10,0 m,
- najveći dozvoljeni broj stanova za obiteljsku građevinu iznosi 2 stana, a
za višeobiteljsku građevinu 6 stanova,
- najmanja dozvoljena udaljenost gradivog dijela građevne čestice od ruba
građevne čestice iznosi 4,0 m, najmanja dozvoljena udaljenost građevnog pravca
od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m, a najmanja dozvoljena udaljenost
regulacijskog pravca od osi pristupne prometnice iznosi 4,60 m. Na područjima
Pavlovac oznake 2-3-8.3. i Martinkovac oznake 2-10-8.4. najmanja dozvoljena
udaljenost gradivog dijela građevne čestice od ruba građevne čestice iznosi 5,0
m,
- najmanje 40% građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno
urediti,
- najmanja širina kolnog pristupnog puta iznosi 4,50 m, a njegova najveća
dužina iznosi 50,0 m.
Za građevnu česticu na kojoj se planira gradnja samostojeće građevine, čija
površina prelazi 800 m2, te za građevnu česticu na kojoj se planira
gradnja dvojne i završne građevine niza, čija površina prelazi 600 m2,
primjenjuju se koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti u vrijednostima koje
su utvrđene za površine građevnih čestica od 600 m2 i 800 m2.
Građevine javne i društvene namjene potrebno je planirati i graditi sukladno
točci 3.2.7.2.3. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Rekonstrukcija građevina dozvoljena je i na građevnim česticama čija je
površina manja od najmanje dozvoljene površine građevne čestice novoplanirane
građevine odnosno koja se nalazi na manjim udaljenostima od ruba građevne
čestice od ovim Planom dozvoljene, uz zadovoljenje svih ostalih uvjeta gradnje
utvrđenih ovim Planom.
Članak 106.
Na područjima iz članka 105. ove Odluke koja su ovim Planom označena kao
potez urbaniteta potrebno je pristupiti vrednovanju i zaštiti drvoreda,
kvalitetnom odabiru urbane opreme, postavljanju reklamnih panoa te
dimenzioniranju pješačkih i biciklističkih putova.
Za sve zahvate na potezima urbaniteta, a posebno prilikom postave reklamnih
panoa i druge urbane opreme, moguće je provesti javni
arhitektonsko-urbanistički natječaj.
Članak 107.
Opći uvjeti gradnje obiteljske, višeobiteljske i višestambene građevine i
uređenje površina na područjima Gornja Vežica oznake 2-9-9.1., Podvežica oznake
2-9-9.2., Krimeja oznake 2-9-9.3., Kozala oznake 2-4-9.4., Kozala Centar oznake
2-4-9.5., Kantrida oznake 2-4-9.6., Donji Zamet oznake 2-3-9.7., Zamet centar oznake
2-3-9.8., Diračje oznake 2-3-9.9., Zamet oznake 2-3-9.10., Krnjevo oznake 2-3-
9.11., Turnić oznake 2-3-9.12., Podmurvice oznake 2-3- 9.13., Mlaka oznake
2-3-9.14., Srdoči centar oznake 2-10- 9.15., Banderovo oznake 2-3-9.16., Gornji
Zamet centar oznake 2-10-9.17 i Martinkovac oznake 2-10-9.18. (urbano pravilo
broj 9) utvrđeni su točkom 3.2.9.5. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana a
obuhvat primjene navedenog pravila utvrđen je kartografskim prikazom broj 4.7.
Detaljni uvjeti gradnje višestambene građevine (stambena namjena i mješovita
namjena - pretežito stambena namjena) na područjima iz stavka 1. ovoga članka
ovim Planom utvrđeni su kao smjernice koje treba poštovati prilikom izrade
prostornog plana užeg područja te se određuju kako slijedi:
- građevinu je moguće planirati isključivo uz ulicu čija najmanja dozvoljena
širina iznosi 9,0 m ili uz trg,
- najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznosi 2000 m2,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 2,
- najveća dozvoljena visina građevine iznosi podrum ili suteren i pet
nadzemnih etaža, a prostornim planom užeg područja moguće je utvrditi veći broj
etaža,
- najmanje 30% građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti,
- najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi polovinu
visine građevine,
- parkirališne površine potrebno je riješiti na građevnoj čestici sukladno
članku 156. ove Odluke od čega je najmanje 30% parkirališnih površina potrebno
riješiti u podrumskim ili suterenskim etažama građevine,
- prizemlje građevine, i to najviše 10% građevinske bruto površine
građevine, dozvoljeno je urediti kao prostor za obavljanje trgovačke,
ugostiteljske, obrtničke, javne i društvene te sportske i rekreacijske
djelatnosti.
Detaljni uvjeti gradnje obiteljske i višeobiteljske građevine za područja iz
stavka 1. ovoga članka utvrđeni su člankom 102. ove Odluke (urbano pravilo broj
6).
Prilikom planiranja i gradnje mikrocentara na području Gornja Vežica oznake
2-9-9.1. potrebno je primijeniti sljedeće smjernice za izradu prostornog plana
užeg područja:
- najveća dozvoljena gustoća izgrađenosti (Gig) iznosi 0,35,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,5.
Prilikom planiranja i granje mikrocentara na području Zamet centar oznake
2-3-9.8., Krnjevo oznake 2-3-9.11., Turnić oznake 2-3-9.12. i Gornji Zamet
centar oznake 2- 10-9.17 potrebno je primijeniti sljedeće smjernice za izradu
prostornog plana užeg područja:
- najveća dozvoljena gustoća izgrađenosti (Gig) iznosi 0,35,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1.
Građevine javne i društvene namjene potrebno je planirati i graditi sukladno
točci 3.2.7.2.3. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Rekonstrukcija građevina dozvoljena je i na građevnim česticama čija je
površina manja od najmanje dozvoljene površine građevne čestice novoplanirane
građevine odnosno koja se nalazi na manjim udaljenostima od ruba građevne
čestice od ovim Planom dozvoljene, uz zadovoljenje svih ostalih uvjeta gradnje
utvrđenih ovim Planom.
Članak 108.
Opći uvjeti gradnje višeobiteljske građevine i uređenje površina na području
Potok oznake 2-4-10.1. (urbano pravilo broj 10) utvrđeni su točkom 3.2.9.6.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana a obuhvat primjene navedenog pravila
utvrđen je kartografskim prikazom broj 4.7.
Detaljni uvjeti gradnje višeobiteljske građevine na području iz stavka 1.
ovoga članka utvrđuju se kako slijedi:
- potrebno je planirati/graditi uglavnom samostojeće, a samo iznimno dvojne
građevine kao dovršenje postojeće izgradnje,
- najmanja dozvoljena površina građevnih čestica iznosi 800 m2,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenost građevne čestice iznosi 0,3,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti građevne čestice iznosi 0,8,
- najveća dozvoljena građevinska bruto površina građevina iznosi 600 m2,
- najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum ili suteren i tri nadzemne
etaže. Izuzetno, u slučaju morfološki i tipološki dovršenih zona broj etaža
može se odrediti u skladu s lokalnim uvjetima.
- najveća dozvoljena visina građevine iznosi 9,0 m,
- najveći dozvoljeni broj stanova iznosi 6 stana po građevini, osim prilikom
rekonstrukcije ili nadogradnje postojeće građevine prilikom koje se ne smije
povećavati zatečeni broj stanova ako je veći od 6,
- 30% građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti,
- parkirališne površine i pomoćne građevine potrebno je planirati u ravnini
ili iza građevnog pravca,
- najveća dozvoljena površina izdvojenog spremišta iznosi 5 m2 po
korisniku,
- najmanja dozvoljena udaljenost građevine od granice građevne čestice
iznosi 4,0,
- udaljenost građevnog od regulacijskog pravca iznosi najmanje 5,0 m ili
građevni pravac odrediti u skladu s postojećom gradnjom.
Građevine javne i društvene namjene potrebno je planirati i graditi sukladno
točci 3.2.7.2.3. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, a građevinu Medicinskog
fakulteta moguće je rekonstruirati isključivo u postojećim gabaritima radi
nužnog održavanja građevine.
Rekonstrukcija građevina dozvoljena je i na građevnim česticama čija je
površina manja od najmanje dozvoljene površine građevne čestice novoplanirane
građevine odnosno koja se nalazi na manjim udaljenostima od ruba građevne
čestice od ovim Planom dozvoljene, uz zadovoljenje svih ostalih uvjeta gradnje
utvrđenih ovim Planom.
Članak 109.
Opći uvjeti gradnje građevina i uređenje površina (mješovita namjena -
pretežito poslovna namjena) na području Podmurvice oznake 2-3-11.1., Kantrida
oznake 2-3-11.2. i »Cento celle« oznake 2-13-11.3. (urbano pravilo broj 11)
utvrđeni su točkom 3.2.9.7. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana a obuhvat
primjene navedenog pravila utvrđen je kartografskim prikazom broj 4.7.
Detaljni uvjeti gradnje dijela područja »Cento celle« oznake 2-13-11.3.
unutar mješovite namjene - pretežito poslovne namjene utvrđuju se kako slijedi:
- dozvoljava se gradnja pretežito samostojećih građevina a iznimno je moguće
planirati i dvojne građevine i građevine u nizu,
- najmanja dozvoljena površina građevnih čestica za samostojeće građevine
iznosi 1000 m2,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,75,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti građevne čestice iznosi 4,
- najveći dozvoljeni broj etaža iznosi podrum ili suteren i četiri nadzemne
etaže,
- najveća dozvoljena visina građevine iznosi 15,0 m,
- najmanja dozvoljena udaljenost samostojeće građevine od granice građevne
čestice iznosi polovicu visine građevine,
- parkirališne površine potrebno je osigurati na građevnoj čestici sukladno
članku 156. ove Odluke od čega je najmanje 50% parkirališnih površina potrebno
osigurati u podrumskoj ili suterenskoj etaži građevine,
- 30% građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno urediti, a uz
ulicu / cestu formirati drvorede i pješačke putove,
- prilikom oblikovanja građevine potrebno je primjenjivati moderni
arhitektonski izraz.
Građevine javne i društvene namjene potrebno je planirati / graditi sukladno
točci 3.2.7.2.3. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Rekonstrukcija građevina dozvoljena je i na građevnim česticama čija je
površina manja od najmanje dozvoljene površine građevne čestice novoplanirane
građevine odnosno koja se nalazi na manjim udaljenostima od ruba građevne
čestice od ovim Planom dozvoljene, uz zadovoljenje svih ostalih uvjeta gradnje
utvrđenih ovim Planom.
Članak 110.
Opći uvjeti gradnje i rekonstrukcije građevina i uređenje površina na
području Bolnica oznake 2-4-12.1., Dom umirovljenika oznake 2-3-12.2. i Plase
oznake 2-3-12.3., Pulac oznake 2-3-12.4. i Sveta Katarina oznake 2-3-12.5.
(urbano pravilo broj 12) utvrđeni su točkom 3.2.9.8. obrazloženja Tekstualnog
dijela Plana, obuhvat primjene navedenog pravila utvrđen je kartografskim
prikazom broj 4.7., a prilikom izrade prostornih planova užeg područja potrebno
je uvažavati sljedeće smjernice:
- utvrditi mjere zaštite i očuvanja izvornog oblika građevine u skladu s
uvjetima Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskog odjela Rijeka,
- prije izrade prostornih planova užeg područja moguće je provesti
arhitektonsko-urbanistički natječaj,
- parkirališne površine potrebno je osigurati unutar kompleksa, ali ne na
štetu uređenih javnih i zelenih površina.
Rekonstrukcija, zamjena i pojedinačna interpolacija građevina unutar
kompleksa iz stavka 1. ovoga članka moguća je ako je u funkciji osnovne namjene
i u korist uređenih javnih i zelenih površina.
Detaljni uvjeti gradnje i rekonstrukcije građevina iz stavka 1. ovoga članka
utvrđuju se prema uvjetima za gradnju građevina javne i društvene namjene
sukladno točci 3.2.7.2.3. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
5.4.1.3. Uređivanje, gradnja i dogradnja neuređenih (niskokonsolidiranih)
dijelova grada
Članak 111.
Neuređenim (niskokonsolidiranim) gradskim područjima, u smislu ove Odluke,
podrazumijevaju se:
- osobitno vrijedni prostori pretežito obiteljske i višeobiteljske gradnje:
Turanj oznake 3-2-13.1., Marčeljeva Draga oznake 3-3-13.2., Brašćine - Pulac
oznake 3-17-13.3., Strmica oznake 3-9-13.4., Gornja Drenova oznake 3-16-13.5.,
Bok oznake 3-15-13.6., Istravino 3-9-13.7., Kačjak oznake 3-9- 13.8. i Trampi
oznake 3-10-13.9., (urbano pravilo broj 13),
- podgrađena područja za novu regulaciju i rekonstrukciju: Grpci - Pilepići
oznake 3-13-14.1., Škurinje oznake 3-13- 14.2., Kozala oznake 3-4-14.3., Lipa
oznake 3-13-14.4. i Drenova - Ivana Žorža oznake 3.13.14.5., (urbano pravilo
broj 14),
- zone unutar gradskog centra predviđene za transformaciju i rekonstrukciju:
Štranga oznake 3-4-15.1., Rikard Benčić oznake 3-4-15.2., Beli Kamik oznake
3-4-15.3., Blok Ciottina oznake 3-4-15.4., i Autobusni kolodvor oznake 3-
4-15.5. (urbano pravilo broj 15),
- kompleksi za rekonstrukciju: Školjić oznake 3-6-16.1. i Sjeverna Brajdica
oznake 3-7-16.2., (urbano pravilo broj 16),
- područja širenja višestambene i višeobiteljske gradnje: Lukovići oznake
3-10-17.1., Škurinje oznake 3-17-17.2. i Sveta Katarina oznake 3-12-17.3.
(urbano pravilo broj 17),
- potezi urbaniteta: Zvonimirova ulica oznake 3-3-18.1., Liburnijska ulica
oznake 3-3-18.2. i Mlaka centar oznake 3-4-18.3. (urbano pravilo broj 18).
Članak 112.
Opći uvjeti gradnje obiteljske i višeobiteljske građevine i uređenje
površina na području Turanj oznake 3-2-13.1., Marčeljeva Draga oznake
3-3-13.2., Brašćine - Pulac oznake 3-17-13.3., Strmica oznake 3-9-13.4., Gornja
Drenova oznake 3-16-13.5., Bok oznake 3-15-13.6., Istravino 3-9-13.7., Kačjak
oznake 3-9-13.8. i Trampi oznake 3-10-13.9. (urbano pravilo broj 13) utvrđeni
su točkom 3.2.10.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana a obuhvat primjene
navedenog pravila utvrđen je kartografskim prikazom broj 4.7.
Detaljni uvjeti gradnje obiteljske i višeobiteljske građevine unutar
stambene namjene i mješovite namjene - pretežito stambene namjene na području
iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se kako slijedi:
- najmanja dozvoljena površina građevne čestice za gradnju samostojeće
građevine iznosi 900 m2, za gradnju dvojne građevine i završne
građevine niza iznosi 600 m2, a za građevinu u nizu iznosi 400 m2,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti iznosi: za samostojeću
građevinu 0,25, za dvojnu građevinu i završnu građevinu niza 0,3 i građevinu u
nizu 0,4,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti iznosi: za samostojeću
građevinu 0,6, za dvojnu građevinu i građevinu u nizu 0,8,
- izuzetno od stavka 2. podstavka 3. ovoga članka na područjima Bok oznake
3-15-13.6. i Trampi oznake 3-10-13.9. umjesto koeficijenta iskorištenosti (kis)
primjenjuje se u istim vrijednostima koeficijent iskorištenosti nadzemno (kin),
- na području Turanj oznake 3-2-13.1., Marčeljeva Draga oznake 3-3-13.2.,
Brašćine - Pulac oznake 3-17-13.3., Strmica oznake 3-9-13.4., Gornja Drenova
oznake 3-16-13.5., Bok oznake 3-15-13.6. i Trampi oznake 3-10-13.9. najveća
dozvoljena građevinska bruto površina građevine iznosi 600 m2, na
području Istravino oznake 3.9.13.7. najveća dozvoljena građevinska bruto
površina građevine iznosi 400 m2, a na području Kačjak oznake
3-9-13.8. najveća dozvoljena građevinska bruto površina građevine iznosi 250 m2,
- na području Turanj oznake 3-2-13.1., Marčeljeva Draga oznake 3-3-13.2.,
Brašćine - Pulac oznake 3-17-13.3., Strmica oznake 3-9-13.4., Gornja Drenova
oznake 3-16-13.5. i Bok oznake 3-15-13.6. najveći dozvoljeni broj etaža
građevine iznosi podrum ili suteren i tri nadzemne etaže, a na području
Istravino oznake 3-9-13.7. i Kačjak oznake 3-9-13.8. najveći dozvoljeni broj
etaža građevine iznosi podrum ili suteren i dvije nadzemne etaže,
- na području Turanj oznake 3-2-13.1., Marčeljeva Draga oznake 3-3-13.2.,
Brašćine - Pulac oznake 3-17-13.3., Strmica oznake 3-9-13.4., Gornja Drenova
oznake 3-16-13.5. i Bok oznake 3-15-13.6. najveća dozvoljena visina građevine
iznosi 7,0 m za obiteljske građevine te 9,0 m za višeobiteljske građevine, a na
području Istravino oznake 3-9-13.7. i Kačjak oznake 3-9-13.8. najveća
dozvoljena visina građevine iznosi 6,0 m,
- na području Turanj oznake 3-2-13.1., Marčeljeva Draga oznake 3-3-13.2.,
Brašćine - Pulac oznake 3-17-13.3., Strmica oznake 3-9-13.4., Gornja Drenova
oznake 3-16-13.5. i Bok oznake 3-15-13.6. najmanja dozvoljena širina građevine
duž građevnog pravca iznosi: za samostojeću građevinu 20,0 m, za dvojnu i
završnu građevinu niza 16,0 m te za građevinu u nizu 14,0 m, a na području
Istravino oznake 3-9- 13.7. i Kačjak oznake 3-9-13.8. najmanja dozvoljena
širina građevne čestice duž građevnog pravca iznosi: za samostojeću građevinu
14,0 m, za dvojnu i završnu građevinu niza 10,0 m te za građevinu u nizu 8,0 m,
- najveći dozvoljeni broj stanova za obiteljsku građevinu na području Kačjak
oznake 3-9-13.8. iznosi 2 stana te za višeobiteljsku građevinu iznosi 4 stana,
a na područjima Turanj oznake 3-2-13.1., Marčeljeva Draga oznake 3-3-13.2.,
Brašćine - Pulac oznake 3-17-13.3. i Bok oznake 3-9-13.6. najveći dozvoljeni
broj stanova za višeobiteljsku građevinu iznosi 8 stanova,
- najmanja dozvoljena udaljenost gradivog dijela građevne čestice od ruba
građevne čestice iznosi 5,0 m, najmanja dozvoljena udaljenost građevnog pravca
od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m, a najmanja dozvoljena udaljenost
regulacijskog pravca od osi pristupne prometnice iznosi 5,0 m,
- najmanje 40% građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno
urediti.
Za građevnu česticu na kojoj je planirana gradnja samostojeće građevine čija
površina prelazi 1000 m2, za građevnu česticu za gradnju dvojne i
završne građevine niza čija površina prelazi 800 m2 te za građevnu
česticu za gradnju građevine u nizu čija površina prelazi 600 m2
primjenjuju se koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti u vrijednostima koje
su utvrđene za površine građevnih čestica od 1000 m2, 800 m2
i 600 m2.
Građevine javne i društvene namjene potrebno je planirati i graditi sukladno
točci 3.2.7.2.3. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Rekonstrukcija građevina dozvoljena je i na građevnim česticama čija je
površina manja od najmanje dozvoljene površine građevne čestice novoplanirane
građevine odnosno koja se nalazi na manjim udaljenostima od ruba građevne
čestice od ovim Planom dozvoljene, uz zadovoljenje svih ostalih uvjeta
potrebnih za gradnju građevine.
Članak 113.
Višestambne građevine na području Strmica oznake 3-9- 14.3. potrebno je
graditi uz Sveučilišnu aleju kao tipološku premosnicu između gradnje
višeobiteljskog tipa sa zapadne strane i Sveučilišnog kampusa s istočne strane.
Građevine iz stavka 1. ovoga članka potrebno je planirati kao građevine čiji
najveći dozvoljeni broj etaža iznosi četiri nadzemne etaže s orijentacijom
prema kvalitetnim vizurama.
Članak 114.
Na područjima iz članka 112. ove Odluke koja su ovim Planom označena kao
potez urbaniteta potrebno je pristupiti vrednovanju i zaštiti drvoreda,
kvalitetnom odabiru urbane opreme, postavljanju reklamnih panoa te
dimenzioniranju pješačkih i biciklističkih putova.
Za sve zahvate na potezima urbaniteta, a posebno prilikom postave reklamnih
panoa i druge urbane opreme, moguće je provesti javni
arhitektonsko-urbanistički natječaj.
Članak 115.
Opći uvjeti gradnje građevina i uređenje površina na području Grpci -
Pilepići oznake 3-13-14.1., Škurinje oznake 3- 13-14.2., Kozala oznake
3-4-14.3., Lipa oznake 3-13-14.4. i Drenova - Ivana Žorža oznake 3.13.14.5.,
(urbano pravilo broj 14) utvrđeni su točkom 3.2.10.2. obrazloženja Tekstualnog
dijela Plana a obuhvat primjene navedenog pravila utvrđen je kartografskim
prikazom broj 4.7.
Detaljni uvjeti gradnje obiteljske i višeobiteljske građevine unutar
stambene namjene i mješovite namjene - pretežito stambene namjene na području
iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se kako slijedi:
- najmanja dozvoljena površina građevne čestice za gradnju samostojeće
građevine iznosi 600 m2, za gradnju dvojne građevine i završne
građevine niza iznosi 400 m2, a za građevinu u nizu iznosi 250 m2,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti iznosi: za samostojeću
građevinu 0,4, za dvojnu građevinu i završnu građevinu niza 0,45 i građevinu u
nizu 0,5,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti iznosi: za samostojeću
građevinu 0,8, za dvojnu građevinu i građevinu u nizu 1,0,
- izuzetno od stavka 2. podstavka 3. ovoga članka na područjima Grpci -
Pilepići oznake 3-13-14.1., i Lipa oznake 3- 13-14.4. umjesto koeficijenta
iskorištenosti (kis) primjenjuje se u istim vrijednostima koeficijent
iskorištenosti nadzemno (kin),
- najveća dozvoljena građevinska bruto površina građevine iznosi 400 m2,
- najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi podrum ili suteren i dvije
nadzemne etaže,
- najveća dozvoljena visina obiteljske građevine iznosi 7,0 m, a
višeobiteljske građevine 9,0 m,
- najmanja dozvoljena širina građevine duž građevnog pravca iznosi: za
samostojeću građevinu 14,0 m, za dvojnu i završnu građevinu niza 12,0 m, a za
građevinu u nizu 6,0 m,
- najveći dozvoljeni broj stanova za obiteljsku građevinu iznosi 2 stana, a
za višeobiteljsku građevinu 4 stana,
- najmanja dozvoljena udaljenost gradivog dijela građevne čestice od ruba
građevne čestice te najmanja dozvoljena udaljenost građevnog pravca od
regulacijskog pravca iznosi 4,0 m, a najmanja dozvoljena udaljenost
regulacijskog pravca od osi pristupne prometnice iznosi 4,60 m,
- najmanje 30% građevne čestice potrebno je ozeleniti i hortikulturno
urediti.
Za građevnu česticu na kojoj je planirana gradnja samostojeće građevine,
čija površina prelazi 600 m2, za građevnu česticu za gradnju dvojne
i završne građevine niza, čija površina prelazi 400 m2 te za
građevnu česticu za gradnju građevine u nizu čija površina prelazi 250 m2,
primjenjuju se koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti u vrijednostima koje
su utvrđene za površine građevnih čestica od 600 m2, 400 m2
i 250 m2.
Građevine javne i društvene namjene potrebno je planirati i graditi sukladno
točci 3.2.7.2.3. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Rekonstrukcija građevina dozvoljena je i na građevnim česticama čija je
površina manja od najmanje dozvoljene površine građevne čestice novoplanirane
građevine odnosno koja se nalazi na manjim udaljenostima od ruba građevne
čestice od ovim Planom dozvoljene, uz zadovoljenje svih ostalih uvjeta gradnje
utvrđenih ovim Planom.
Članak 116.
Prilikom planiranja gradnje višestambene građevine na područjima iz članka
115. ove Odluke potrebno je pridržavati se sljedećih smjernica:
- građevinu je moguće planirati isključivo uz ulicu čija najmanja dozvoljena
širina iznosi 9,0 m ili trg,
- najmanja dozvoljena površina građevne čestice iznos 2000 m2,
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,5,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti nadzemno (kin) iznosi 2,0,
- najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi podrum ili suteren i pet
nadzemnih etaža, a detaljnijim prostornim analizama moguće je utvrditi veći
dozvoljeni broj etaža,
- najmanje 30% građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti,
- najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi polovinu
visine građevine,
- parkirališne površine potrebno je riješiti na građevnoj čestici sukladno
članku 156. ove Odluke od čega je najmanje 30% parkirališnih površina potrebno
riješiti u podrumskim ili suterenskim etažama građevine,
- prizemlje građevine, i to najviše 10% građevinske bruto površine
građevine, dozvoljeno je urediti kao prostor za obavljanje trgovačke,
ugostiteljske, obrtničke, javne i društvene te sportske i rekreacijske
djelatnosti.
Članak 117.
Opći uvjeti gradnje građevina i uređenja površina na području Štranga oznake
3-4-15.1., Rikard Benčić oznake 3-4- 15.2., Beli Kamik oznake 3-4-15.3., Blok
Ciottina oznake 3-4-15.4., i Autobusni kolodvor oznake 3-4-15.5. (urbano
pravilo broj 15) određeni su točkom 3.2.10.3. obrazloženja Tekstualnog dijela
Plana a obuhvat primjene navedenog pravila utvrđen je kartografskim prikazom
broj 4.7.
Na područjima iz stavka 1. ovoga članka moguće je provesti
urbanističko-arhitektonski natječaj kao podlogu za izradu prostornog plana užeg
područja, a do tada je dozvoljena isključivo rekonstrukcija i sanacija
građevina u postojećim gabaritima radi nužnog održavanja.
Građevine javne i društvene namjene potrebno je planirati i graditi sukladno
točci 3.2.7.2.3. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Rekonstrukcija građevina dozvoljena je i na građevnim česticama čija je
površina manja od najmanje dozvoljene površine građevne čestice novoplanirane
građevine odnosno koja se nalazi na manjim udaljenostima od ruba građevne
čestice od ovim Planom dozvoljene, uz zadovoljenje svih ostalih uvjeta gradnje
utvrđenih ovim Planom.
Članak 118.
Opći uvjeti gradnje građevina i uređenja površina na području Školjić oznake
3-6-16.1. i Sjeverna Brajdica oznake 3- 7-16.2. (urbano pravilo broj 16) određeni
su točkom 3.2.10.4. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana a obuhvat primjene
navedenog pravila utvrđen je kartografskim prikazom broj 4.7.
Ovim Planom utvrđuju se detaljni uvjeti koji se moraju uvažavati prilikom
izrade prostornih planova užeg područja za područje Školjić oznake 3-6-16.1.
kako slijedi:
- najveća dozvoljena gustoća izgrađenosti (Gig) iznosi 0,35,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,75,
- najveći dozvoljeni koeficijent mase građevine (km) iznosi 5,5.
Na području Školjića oznake 3-7-16.1. ne dozvoljava se planiranje i gradnja
tornja ili nebodera, a visinu novoplaniranih građevina potrebno je uskladiti s
visinom postojećih građevina.
Nove građevine potrebno je planirati postavljanjem razine konačno zaravnatog
terena na apsolutnu visinu 2,50 m.n.m.
Građevni pravac nove građevine može se poklopiti s regulacijskim pravcem
ulice odnosno javne površine, a uvlačenje prizemne etaže građevine ne smatra se
odstupanjem od građevnog pravca.
Posljednju etažu građevine dozvoljeno je koristiti kao terasu, krovni vrt,
bazen i slično te ona može biti uvučena u odnosu na pročelje građevine.
Na području Školjića oznake 3-6-16.1. dozvoljava se gradnja podzemnih garaža
na jednoj ili više građevnih čestica, a broj etaža podzemne garaže nije
ograničen.
Za područje Sjeverna Brajdica oznake 3-7-16.2. primjenjuju se detaljna
pravila područja Južne Delte oznake 4-9- 19.1. utvrđena točkom 3.2.10.7.1.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Za planiranje svih zahvata na potezu urbaniteta uz planiranu prometnicu
oznake D-404 potrebno je provesti javni arhitektonsko-urbanistički natječaj.
Do izrade prostornog plana užeg područja na područjima iz stavka 1. ovoga
članka dozvoljena je isključivo rekonstrukcija građevina unutar postojećih
gabarita.
Članak 119.
Opći uvjeti gradnje građevina i uređenja površina na području: Lukovići
oznake 3-10-17.1., Škurinje oznake 3-17- 17.2. i Sveta Katarina oznake
3-12-17.3. (urbano pravilo broj 17) određeni su točkom 3.2.10.5. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana a obuhvat primjene navedenog pravila utvrđen je
kartografskim prikazom broj 4.7.
Detaljni uvjeti gradnje višeobiteljske i višestambene građevine unutar
stambene namjene i mješovite namjene - pretežito stambene namjene na području
iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se kako slijedi:
- najveća dozvoljena gustoća izgrađenosti (Gig) iznosi 0,35,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,2,
- građevinu je dozvoljeno planirati isključivo uz ulicu čija najmanja
dozvoljena širina iznosi 12,0 m ili uz trg,
- najmanji dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) na području Sveta
Katarina oznake 3-12-17.3. iznosi 0,8,
- najveća dozvoljena visina građevine iznosi 18,0 m, a najveći dozvoljeni
broj etaža iznosi podrum ili suteren i pet nadzemnih etaža, osim na području
Sveta Katarina oznake 3-12-17.3. gdje najveći dozvoljeni broj etaža iznosi
podrum i tri nadzemne etaže,
- najmanje 30% građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti,
- površinu za smještaj vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice,
sukladno članku 156. ove Odluke od čega je najmanje 30% parkirališnih površina
potrebno riješiti u podrumskoj i suterenskoj etaži građevine,
- prizemlje građevine na području stambene i mješovite namjene, i to najviše
5% građevinske bruto površine građevine, dozvoljeno je urediti kao prostor za
obavljanje trgovačke, ugostiteljske, obrtničke te javne i društvene
djelatnosti, osim na području Sveta Katarina oznake 3-12-17.3.
Prilikom planiranja na područjima mikrocentara potrebno je na području mješovite
- pretežito stambene namjene primijeniti sljedeće detaljne uvjete gradnje:
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (Gig) iznosi 0,35,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 1,4.
Članak 120.
Opći uvjeti gradnje građevina i uređenja površina na području Zvonimirova
ulica oznake 3-3-18.1., Liburnijska ulica oznake 3-3-18.2. i Mlaka centar
oznake 3-4-18.3. (urbano pravilo broj 18) određeni su točkom 3.2.10.6.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana a obuhvat primjene navedenog pravila
utvrđen je kartografskim prikazom broj 4.7.
Detaljni uvjeti gradnje građevina i uređenja površina iz stavka 1. ovoga
članka utvrđuju se kako slijedi:
- najveća dozvoljena gustoća izgrađenosti (Gig) iznosi 0,35,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 2,
- građevinu je moguće planirati / graditi isključivo uz ulicu čija najmanja
dozvoljena širina iznosi 12,0 m ili trg,
- najmanja dozvoljena udaljenost građevinskog od regulacijskog pravca iznosi
6,0 m,
- najveći dozvoljeni broj etaža građevine iznosi 8 nadzemnih etaža, a
prostornim planom užeg područja može se utvrditi i veći broj etaža građevine,
- najmanje 30 % građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti,
- najmanje 50 % parkirališnih mjesta potrebno je riješiti garažiranjem
unutar građevne čestice,
- u prizemlju te prvoj i drugoj nadzemnoj etaži građevine, i to najviše 5%
građevinske bruto površine građevine, moguće je planirati kao prostor za
obavljanje trgovačke, ugostiteljske, obrtničke te druge javne i društvene
djelatnosti.
Za područja iz stavka 1. ovoga članka potrebno je izraditi prostorni plan
užeg područja, a moguće je provesti urbanističko-arhitektonski natječaj.
5.4.1.4. Uređivanje, gradnja i dogradnja neuređenih područja izvan sustava
konsolidacije - gradski projekti
Članak 121.
Opći uvjeti gradnje građevina i uređenja površina na području Delta oznake
4-5-19.1., Sveučilišni kampus s Kliničkim bolničkim centrom oznake 4-9-19.2.,
Sekundarno gradsko središte Rujevica oznake 4-10-19.3., Stambeno područje
Rujevica oznake 4-10-19.4., Sportsko područje Rujevica oznake 4-10-19.5.,
Torpedo oznake 4-3-19.6. i Preluka oznake 4-0- 19.7. (urbano pravilo broj 19)
određeni su točkom 3.2.10.7. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana a obuhvat
primjene navedenog pravila utvrđen je kartografskim prikazom broj 4.7.
Članak 122.
Na području Delte oznake 4-5-19.1. opći uvjeti gradnje utvrđeni su točkom
3.2.10.7.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, a detaljni uvjeti gradnje
utvrđuju se kako slijedi:
- najveća dozvoljena gustoća izgrađenosti (Gig) iznosi 0.35,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 2,1,
- najveći dozvoljeni koeficijent mase građevine (km) iznosi 7,
- gradnja tornja ili nebodera nije dozvoljena osim na području oznake K3-6,
a visina građevine mora se uskladiti s visinom građevina u neposrednoj blizini
Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca,
- površinu Sjeverne Delte potrebno je planirati postavljanjem razine konačno
zaravnatog terena na apsolutnu visinu od 2,50 m.n.m. te u odnosu na nju
projektirati sve prometne i infrastrukturne površine,
- ispod planiranog parka dozvoljeno je graditi parkiralište, na način da se
u površini garaže projektira i izvede dovoljan nadsloj za sadnju i uspješan
rast parkovnog zelenila,
- građevni pravac novih građevina može se poklopiti s regulacijskim pravcem
ulice / prometnice odnosno javne površine, a uvlačenje prizemne etaže građevine
ne smatra se odstupanjem od građevnog pravca,
- trgovine, restorane, kulturne, zabavne i druge prostore slične djelatnosti
potrebno je planirati / graditi uz glavne ulice, pješačke ulice i šetališta uz
obalu,
- na ulicama na kojima se građevni i regulacijski pravac poklapaju odnosno
unutar kojih se na građevnom pravcu uvjetuje smještaj najmanje 2/3 pročelja
građevine, najmanja udaljenost građevnog pravca od ceste/ulice iznosi 6,0 m u
kojoj površini je potrebno planirati drvored širine najmanje 2,0 m i pješački
hodnik širine najmanje 4,0 m,
- na ulicama na kojima se građevni i regulacijski pravac ne poklapaju te se
unutar njih uvjetuje smještaj najmanje 40% pročelja građevine, najmanja
udaljenost građevnog pravca od ceste/ulice iznosi 3,0 m,
- najmanja dozvoljena širina pješačke ulice i šetališta iznosi 12,0 m, a ako
se uz obalno šetalište planira gradnja i uređenje prometnice, između građevine
i prometnice mora se osigurati širina pješačkog hodnika od najmanje 6,0 m,
- posljednju etažu građevine može se uvući u odnosu na pročelje građevine te
ju je dozvoljeno urediti kao terasu, krovni vrt, bazen i slično,
- potkrovlje je dozvoljeno izvesti kao dvoetažno, a posljednju etažu kao
galeriju,
- prilikom projektiranja građevina potrebno je provjeriti stupanj insolacije
unutar uličnog presjeka u ekvinociju i solsticiju,
- u podzemlju jedne ili više građevnih čestica dozvoljava se gradnja
podzemne garaže, a broj etaža garaže nije ograničen,
- za potrebe odvijanja manifestacija, javnih okupljanja i slično, potrebno
je planirati najmanje jedan javni trg koji se mora koristiti isključivo kao
pješačka površina.
Članak 123.
Na području Sveučilišnog kampusa s Kliničkim bolničkim centrom oznake
4-9-19.2 opći uvjeti gradnje utvrđeni su točkom 3.2.10.7.2. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana, a detaljni uvjeti gradnje utvrđuju se kako slijedi:
- građevinu unutar Sveučilišnog kampusa moguće je planirati samo uz ulicu
čija najmanja dozvoljena širina iznosi 12,0 m ili trg;
- građevni pravac novih građevina može se poklopiti s regulacijskim pravcem
ulice samo ako se ulica planira kao pješačka, a uvlačenje prizemne etaže
građevine ne smatra se odstupanjem od građevnog pravca,
- dozvoljava se povezivanje planiranih građevina ispod i iznad slobodnog
profila pješačkih površina,
- trgovine, restorane, kulturne, zabavne i druge prostore u kojima se
obavlja slična djelatnost na području Sveučilišnog kampusa potrebno je
smjestiti uz glavne i pješačke ulice,
- na glavnim ulicama koje imaju ulogu prometnica, najmanja dozvoljena
udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m. Pod glavnim
ulicama podrazumijevaju se ulice unutar kojih se na građevnom pravcu uvjetuje
smještaj najmanje 2/3 pročelja građevine.
- unutar građevne čestice glavne ulice, potrebno je planirati drvored čija
širina iznosi najmanje 2,0 m i pješački hodnik čija širina iznosi najmanje 4,0
m. Iznimno, unutar izgrađenih dijelova gradskih područja, dimenzioniranje
drvoreda odnosno pješačkog hodnika potrebno je prilagoditi prostornim
mogućnostima,
- unutar poprečnog presjeka novoplaniranih ulica moguće je planirati
parkirališta, postaje javnog prijevoza, stupove javne rasvjete, urbanu opremu i
slično,
- u svrhu rješavanja parkirališnih potreba dozvoljena je gradnja jedne ili
više podzemnih garaža, a broj etaža garaže nije ograničen. Ako zbog
konfiguracije terena dio podzemne garaže ne može biti ukopan, tada vidljivi
dijelovi garaže ne mogu biti smješteni uz građevinski pravac,
- garažne građevine mogu se graditi i ispod pješačkih površina, a ispod
parkovnih površina pod uvjetom osiguranja dovoljne debljine nadsloja za
nesmetano hortikulturno oblikovanje površine parka,
- unutar područja Sveučilišnog kampusa, za potrebe odvijanja manifestacija,
javnih okupljanja i slično, potrebno je planirati najmanje jedan javni trg čija
površina iznosi najmanje 5000 m2.
Postojeće građevine stambene namjene smještene unutar područja Sveučilišnog
kampusa i Kliničkog bolničkog centra dozvoljeno je rekonstruirati uvažavajući
uvjete gradnje novih građevina, a dozvoljava se i tipološka rekonstrukcija
kojom se obiteljske građevine transformiraju u višeobiteljske, uvažavajući
prostorne pokazatelje za područje Strmice oznake 3-9-13.4. te ostale uvjete
ovoga Plana.
Članak 124.
Na području Sekundarnog gradskog središta Rujevica oznake 4-10-19.3. opći
uvjeti gradnje utvrđeni su točkom 3.2.10.7.3. obrazloženja Tekstualnog dijela
Plana, a detaljni uvjeti gradnje određuju se kako slijedi:
- najveća dozvoljena gustoća izgrađenosti (Gig) iznosi 0.35,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 2,1,
- najveći dozvoljeni koeficijent mase građevine (km) iznosi 9,
- dozvoljava se gradnja tornjeva ili nebodera,
- građevni pravac novih građevina može se poklopiti s regulacijskim pravcem
ulice/prometnice odnosno javne površine uopće, a uvlačenje prizemne etaže građevine
ne smatra se odstupanjem od građevnog pravca,
- trgovine, restorane, kulturne, zabavne i druge prostore u kojima se
obavlja slična djelatnost potrebno je smjestiti uz glavne i pješačke ulice,
- na glavnim ulicama najmanja dozvoljena udaljenost građevnog pravca od
ulice/ceste iznosi 6,0 m u kojoj površini je potrebno planirati drvored
najmanje dozvoljene širine 2,0 m i pješački hodnik najmanje dozvoljene širine
4,0 m. Pod glavnim ulicama podrazumijevaju se ulice na kojima se regulacijski i
građevinski pravac mogu poklapati, odnosno unutar kojih se na građevnom pravcu
uvjetuje smještaj najmanje 2/3 pročelja građevine,
- na sporednim ulicama najmanja udaljenost građevnog pravca od kolne
površine iznosi 3,0 m. Pod sporednim ulicama podrazumijevaju se ulice na kojima
regulacijski pravac ne predstavlja ujedno i građevinski pravac ili se na
građevnom pravcu uvjetuje smještaj manje od 40% pročelja građevine, ali je u
tim ulicama omogućen izravan prometni priključak građevne čestice odnosno
građevine za osobna vozila, vozila javnog i komunalnog servisa na javnu
prometnu površinu čija nivelacijska kota odgovara nivelacijskoj koti građevine,
- unutar poprečnog presjeka novoplaniranih ulica moguće je planirati
parkirališta, postaje javnog prijevoza, stupove javne rasvjete, urbanu opremu i
slično,
- najmanja dozvoljena širina pješačke ulice iznosi 12,0 m, a najmanja
dozvoljena širina stepeništa na glavnim pješačkim prometnicama kao i onima
položenim između glavnih prometnica iznosi 6,0 m,
- dozvoljava se povezivanje planiranih građevina preko slobodnog profila
pješačkih površina,
- posljednju etažu građevine dozvoljeno je uvući u odnosu na pročelje
građevine, a površinu koristiti kao terasu, krovni vrt, bazen i slično. Ovisno
o tipu krova, u potkrovnoj etaži dozvoljena je izvedba galerije,
- prilikom projektiranja građevina potrebno je provjeriti stupanj insolacije
unutar uličnog presjeka u ekvinociju i solsticiju,
- dozvoljava se gradnja podzemne garaže, a broj etaža nije ograničen. Ako
radi konfiguracije terena dio podzemne garaže nije ukopan, vidljivi dijelovi
garaže ne mogu biti smješteni uz građevinski pravac,
- za potrebe održavanja manifestacija, javnih okupljanja i slično potrebno
je planirati barem jedan javni trg koji se mora koristiti isključivo kao
pješačka površina,
- najmanje 20% površine ukupnog područja potrebno je urediti kao park i
odmorište,
- unutar poprečnog profila svih ulica potrebno je planirati drvorede.
Postojeće građevine stambene namjene smještene unutar područja Sekundarnog
gradskog središta Rujevica ne mogu se prostornim planom užeg područja zadržati
u prostoru, već je potrebno planirati njihovo uklanjanje ili rekonstrukciju na
temelju uvjeta gradnje i uređenja ovoga gradskog područja.
Članak 125.
Na području Stambenog područja Rujevica oznake 4-10- 19.4. opći uvjeti
gradnje utvrđeni su točkom 3.2.10.7.4. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana,
obuhvat primjene navedenog pravila utvrđen je kartografskim prikazom broj 4.7.,
a detaljni uvjeti gradnje određuju se kako slijedi:
- najveća dozvoljena gustoća izgrađenosti (Gig) iznosi 0.35,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (Kis) iznosi 2,1,
- najveći dozvoljeni koeficijent mase građevine (km) iznosi 7,
- najveća dozvoljena visina višekatne građevine iznosi 18,0 m, a iznad te
visine dozvoljava se izvedba uvučene završne etaže građevine čiju je površinu
potrebno urediti kao terasu, krovni vrt, bazen i slično,
- dozvoljava se gradnja tornja ili nebodera pod uvjetom da gradivi dio
namijenjen izgradnji tornja iznosi najviše 10 % ukupne površine gradivog dijela
cjelokupnog područja,
- građevinu je moguće planirati samo uz ulicu čija najmanja dozvoljen širina
iznosi 12,0 m ili trg,
- građevni pravac novih građevina može se poklopiti s regulacijskim pravcem
javne prometne površine samo ako se ista planira kao pješačka (ulica, trg,
stepenište), a uvlačenje prizemne etaže građevine ne smatra se odstupanjem od
građevnog pravca,
- dozvoljava se povezivanje planiranih građevina iznad i ispod slobodnog
profila pješačkih površina,
- trgovine, restorane, kulturne, zabavne i druge prostore u kojima se
obavlja slična djelatnost potrebno je smjestiti uz glavne i pješačke ulice,
- na glavnim ulicama koje imaju ulogu prometnice, najmanja dozvoljena
udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca iznosi 10,0 m. Pod glavnim
ulicama podrazumijevaju se ulice unutar kojih se na građevnom pravcu uvjetuje
smještaj najmanje 2/3 pročelja građevine,
- unutar građevne čestice glavne ulice potrebno je planirati drvored
najmanje dozvoljene širine 1,50 m i pješački hodnik najmanje dozvoljene širine
2,50 m,
- na sporednim ulicama najmanja dozvoljena udaljenost građevnog pravca od
regulacijskog pravca iznosi 6,0 m. Pod sporednim ulicama podrazumijevaju se
ulice unutar kojih se na građevnom pravcu uvjetuje smještaj manje od 40%
pročelja građevine, ali je u tim ulicama omogućen izravan prometni priključak
građevne čestice odnosno građevine za osobna vozila, vozila javnog i komunalnog
servisa na javnu prometnu površinu čija nivelacijska kota odgovara
nivelacijskoj koti građevine,
- unutar građevne čestice sporedne ulice potrebno je planirati pješački
hodnik širine najmanje 2,50 m,
- unutar poprečnog presjeka novih ulica moguće je planirati parkirališta,
postaje javnog prijevoza, stupove javne rasvjete, urbanu opremu i slično,
- parkirališna mjesta potrebno je riješiti unutar građevne čestice, a
najmanje 40% parkirališnih mjesta potrebno je riješiti gradnjom podzemne
garaže,
- podzemne etaže građevine namijenjene parkiranju za potrebe građevine mogu
se izvesti do granice građevne čestice, ako se ne remete konstruktivna,
statička, instalacijska i druga svojstva susjednih građevina, javnih i drugih
površina, te ako se gradnjom ne utječe na već izvedenu razinu uređenja
zemljišta, ne mijenja zatečena konfiguracija, ne proizvode novi i
neprihvatljivi visinski odnosi i slično. Ako se podzemna garaža izvodi kao
ukopana, ali je radi zatečenih konfiguracijskih odnosa razina čestice u odnosu
na nivelacijsku kotu javne prometne površine podignuta za više od 2,50 m,
podzemna garaža može se graditi samo unutar gradivog dijela građevne čestice,
- parkirališna mjesta na površini građevne čestice potrebno je smjestiti na
najmanjoj udaljenosti od 1,50 m od pročelja građevine,
- neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je hortikulturno urediti. Ako se
garaža izvodi kao ukopana, iznad podzemne garaže potrebno je planirati barem
1,50 m nadsloja te hortikulturno urediti površinu građevne čestice,
- u prizemlju građevine mješovite namjene dozvoljeno je uređenje prostora za
obavljanje trgovačke, ugostiteljske, obrtničke te druge javne i društvene
djelatnosti,
- za potrebe odvijanja manifestacija, javnih okupljanja i slično potrebno je
planirati najmanje jedan javni trg čija najmanja dozvoljena površina iznosi
3.000 m2 koji je potrebno urediti isključivo kao pješačku površinu,
- najmanje 20% površina unutar ovog područja potrebno je urediti kao park i
odmorište,
- unutar poprečnog profila svih ulica/prometnica potrebno je planirati
drvorede.
Rekonstrukciju građevina potrebno je izvoditi primjenom uvjeta gradnje nove
građevine.
Pod rekonstrukcijom građevina unutar područja iz stavka 1. ovoga članka
moguće je planirati i tipološku rekonstrukciju kojom se obiteljske građevine
transformiraju u višeobiteljske, a višeobiteljske u višestambene.
Rekonstrukciju obiteljskih građevina u višeobiteljske moguće je planirati
primjenom prostornih pokazatelja za područje Pehlin oznake 2-11-6.5.
Članak 126.
Na području Sportskog područja Rujevica oznake 4-10- 19.5. opći uvjeti
gradnje utvrđeni su točkom 3.2.10.7.5. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana,
obuhvat primjene navedenog pravila utvrđen je kartografskim prikazom broj 4.7.,
a detaljni uvjeti gradnje određuju se kako slijedi:
- najveća dozvoljena gustoća izgrađenosti (Gig) iznosi 0,35,
- najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 1,2,
- najveći dozvoljeni koeficijent mase građevine (km) iznosi 6,
- najmanje 1/3 ukupnog područja mora ostati neizgrađeno. Pod izgrađenim
površinama podrazumijevaju se površine sportskih i drugih pratećih građevina te
površine namjenski uređene kao parkirališta, sportski trgovi i slično. Pod
neizgrađenim površinama podrazumijevaju se neizgrađene isključivo hotikulturno
uređene površine,
- otvorena parkirališta mogu se koristiti za sajmove, izlaganja i slično u
vrijeme kada se ne održavaju sportske manifestacije,
- podzemna ili ukopana garažna građevina može iznad razine konačno
zaravnatog terena biti izvedena u visini najviše jedne etaže,
- garažna građevina može biti izvedena terasasto,
- parkirališne površine potrebno je hortikulturno urediti,
- potporne i obložne zidove potrebno je izvesti terasasto, a terase je
potrebno hortikulturno obraditi te urediti kao vidikovac, odmorište i slično.
Članak 127.
Na području Torpeda oznake 4-3-19.6. opći uvjeti gradnje utvrđeni su točkom
3.2.10.7.6. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana, obuhvat primjene navedenog
pravila utvrđen je kartografskim prikazom broj 4.7., a detaljni uvjeti gradnje
utvrđuju se kako slijedi:
- rekonstrukcijom kompleksa ne može se povećavati zatečeni stupanj
izgrađenosti, iskorištenosti i mase građevina kompleksa;
- prostornim planom užeg područja moguće je planirati dimenzionalne i
visinske promjene unutar kompleksa, pod uvjetom da sve promjene ostanu unutar
vrijednosti zatečenog stanja;
- prostornim planom užeg područja potrebno je valorizirati i povijesnu
slojevitost razvoja kompleksa;
- urbanističkim rješenjima kompleksa potrebno je posebno valorizirati
pristup obalnom rubu te nije dozvoljeno smanjivati njegovu postojeću širinu uz
obalu lučice, već ju je potrebno povećati u svrhu atrakcije obalnog ruba i
njegove prometne uloge unutar kompleksa,
- kompleks je potrebno opremiti javnom rasvjetom i prigodnom urbanom
opremom,
- unutar građevine kompleksa potrebno je riješiti smještaj najmanje trećine
parkirališnih potreba područja.
Članak 128.
Na području Preluka oznake 4-0-19.7. opći uvjeti gradnje utvrđuju se točkom
3.2.10.7.7. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana a obuhvat primjene navedenog
pravila utvrđen je kartografskim prikazom broj 4.7.
6. Uvjeti utvrđivanja trasa i površina prometne, telekomunikacijske i
komunalne infrastrukturne mreže
6.1. Prometna mreža
Članak 129.
Prometna mreža na području obuhvata ovoga Plana temelji se na međusobnoj
usklađenosti pomorskog i kopnenog (željezničkog i cestovnog) prometa
integriranog u prometni sustav Primorsko-goranske županije i Republike
Hrvatske.
Članak 130.
Na površinama prometnih infrastrukturnih sustava te unutar koridora i/ili
trasa prometnica dozvoljena je gradnja i uređenje:
- osnovne ulične mreže i trga,
- parkirališta i garaže,
- pješačke zone i pješačkog puta,
- biciklističke staze i trake,
- željezničke pruge,
- pratećih sadržaja u funkciji individualnog i javnog prometa.
6.1.1. Ceste, ulice i javne prometne površine
Članak 131.
Cestovnu/uličnu mrežu od značaja za grad Rijeku na području obuhvata ovog
Plana čine glavne mjesne ceste/ulice, sabirne ulice i ostale ulice.
Glavne mjesne ceste/ulice čine sve javne ceste (državne, županijske i
lokalne ceste) te se dijele na gradsku autocestu, gradsku brzu cestu i glavnu
ulicu, sukladno tabelarnom prikazu broj 119.
Sabirne ulice su važnije ulice u prometnom sustavu grada koje objedinjuju
promet određenog broja ostalih ulica, sukladno tabelarnom prikazu broj 120.
Ostale ulice su ulice manje prometne opterećenosti, od kojih je samo dio
prikazan kartografskim prikazom broj 3.1. i tabelarnim prikazom broj 121, a
prostornim planovima užeg područja te lokacijskom dozvolom na područjima
neposredne provedbe ovoga Plana i Prostornog plana uređenja grada Rijeke moguće
je utvrditi i drugu ostalu ulicu pored onih utvrđenih ovim Planom.
Cestovna/ulična mreža iz stavka 1. ovoga članka utvrđena je kartografskim
prikazom broj 3.1., kartogramom broj 2. te točkom 3.2.3.1.1. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana.
Članak 132.
Ovim Planom utvrđuju se cestovni pravci od značaja za grad Rijeku kako
slijedi:
- gradska autocesta oznake iz Plana GAC, kao cesta najvišeg ranga
preko koje je područje grada spojeno na državnu autocestovnu mrežu te
najznačajnija prometnica u odvijanju gradskog prometa, unutar koje je potrebno
planirati dogradnju prometnice u punom profilu, izgraditi čvorove Rujevica,
Kozala i Lenci, rekonstruirati čvor Škurinje s priključkom nove gradske
prometnice te dogradnje čvora Orehovica,
- gradske brze ceste oznake iz Plana GBCI i GBCZ, koje
predstavljaju dvije spojne ceste između gradske autoceste i lučkih bazena i to:
spojna prometnica od čvora Škurinje na gradskoj autocesti do planiranog lučkog
terminala na zapadnom dijelu lučkog područja uključujući i odvojak prema
središtu grada (Potok) te spojna prometnica od čvora Draga na gradskoj
autocesti do gradskog središta (Delta) uključujući čvor Vežica s cjelovitom
vezom na gradsku cestovnu mrežu,
- tunelska obilaznica centra grada oznake iz Plana GUT,
- spojna cesta Žabica - putnički terminal - Mlaka oznake iz Plana GUXXIV,
- cesta od čvora Rujevica na gradskoj autocesti do granice s općinom Viškovo
oznake iz Plana GUiii,
- cesta koja predstavlja vezu prema novoj autobazi javnog gradskog
autobusnog prijevoza do granice s gradom Kastvom oznake iz Plana GUVIII,
- cesta oznake iz Plana GUIV, od zapadne brze spojne ceste oznake
iz Plana GBCZ do čvora Potok na tunelskoj obilaznici centra grada
oznake iz Plana GUT,
- prvi i drugi longitudinalni cestovni koridori oznake iz Plana GUI
i GUIi, kao postojeći cestovni koridori.
Dogradnju čvora Orehovica iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka potrebno je
izvesti povezivanjem gradske cestovne mreže na taj čvor unutar površine
infrastrukturnog sustava određene ovim Planom kao i površina u njenom
neposrednom dodiru.
Članak 133.
Planom se, uz ceste iz članka 132. ove Odluke, planira gradnja i
rekonstrukcija cesta od značaja za grad Rijeku i to kako slijedi:
- gradnja novih cesta u funkciji građevinskog područja naselja u rubnim,
primarno stambenim dijelovima grada (spoj Drenove i Pehlina preko Škurinja
oznake iz Plana GUXII, nove ceste na Pehlinu oznake iz Plana SUVII
i SUIX, i Gornjem Zametu oznake iz Plana SUIV i SUV,
gradnja cesta u Srdočima oznake iz Plana GUIX, i na Zametu oznake iz
Plana OUVII, te nove ceste u zonama: Pulac oznake iz Plana SUXIX,
Lukovići oznake iz Plana SUXVIII, i Strmica oznake iz Plana SUXX),
- gradnja nove gradske ulice za prilaz i distribuciju prometa prema zoni
Sveučilišnog kampusa oznake iz Plana OUXXX,
- gradnja nove ulice koja od čvora Škurinje nastavlja sjeverozapadnom
stranom Škurinjske udoline dio oznake iz Plana GUXI,
- gradnja produžetka nove Ciottine ulice oznake iz Plana dio GUII,
- gradnja nove dionice Zametske ulice oznake iz Plana dio GUV,
- gradnja nove cestovne veze preko Banderova do Rujevice oznake iz Plana OUXIV,
- rekonstrukcija Vukovarske ulice na tri (jugoistočni dio) odnosno četiri
(sjeverozapadni dio) prometna traka oznake iz Plana dio GUIII,
- gradnja kružnog čvorišta na lokaciji Vežica - Sveta Ana,
- gradnja novog mosta preko Rječine koji spaja Ružićevu ulicu s Vodovodnom
ulicom,
- gradnja galerijskog spoja ulice Joakima Rakovca s ulicom Stjepana Radića
oznake iz Plana dio SUXXI.
Do privođenja Planskoj namjeni odnosno do postizanja Planom zadanih rješenja
i izgradnje Planom predviđenih dijelova cestovnog sustava dozvoljena je
rekonstrukcija Cindrićeve ulice - dionice preko Delte - obzirom na njezin
značaj u odvijanju gradskih prometnih tokova.
Članak 134.
Ovim Planom određuje se širina koridora za gradnju cesta/ulica kako slijedi:
- za gradnju glavne mjesne ceste/ulice i sabirne ulice širina koridora
iznosi 40,0 m,
- za gradnju ostale ulice širina koridora iznosi 30,0 m.
Izuzetno od odredbe stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, širina koridora za
gradnju gradske autoceste oznake iz Plana GAC određena je površinom
infrastrukturnog sustava sukladno kartografskom prikazu broj 1.
Na tunelskim dijelovima trase cesta/ulica ne primjenjuje se odredba o zaštitnom
koridoru.
Članak 135.
Neposrednom provedbom ovoga Plana dozvoljava se:
- gradnja novih te rekonstrukcija postojećih cesta/ulica i javnih prometnih
površina (kolno pristupnih putova, kolno pješačkih prilaza, slijepih ulica,
parkirališnih površina i okretišta) na područjima neposredne provedbe ovoga
Plana i Prostornog plana uređenja grada Rijeke, određenim sukladno
kartografskom prikazu broj 4.4. i na područjima izvan građevinskog područja,
- gradnja cesta/ulica prikazanih kartografskim prikazom broj 3.1. te
rekonstrukcija postojećih cesta/ulica i javnih prometnih površina na područjima
posredne provedbe ovoga Plana i Prostornog plana uređenja grada Rijeke
određenim sukladno kartografskom prikazu broj 4.4.
Članak 136.
Ako je projektnom dokumentacijom i/ili parcelacijom građevnih čestica
utvrđena građevna čestica površine infrastrukturnog sustava, u obuhvat
prostornog plana užeg područja dozvoljeno je uključiti dijelove površina
infrastrukturnog sustava koji nisu u obuhvatu građevne čestice infrastrukturnog
sustava te je tu površinu potrebno urediti kao površinu zaštitnog zelenila,
bukobran, pješačku i/ili biciklističku stazu, površinu za postavu reklama i
oglasnih površina, pješački i kolni nathodnik i pothodnik, stubište te površinu
za vođenje komunalne infrastrukture.
6.1.1.1. Izgradnja novih cesta/ulica
Članak 137.
Za gradnju glavne mjesne ceste/ulice uvjeti gradnje utvrđuju se kako
slijedi:
- širina prometnog traka iznosi 3,50 m,
- najmanja dozvoljena širina pješačkog nogostupa iznosi 1,60 m,
- širina središnje zelene razdjelne površine iznosi 2,50 m, rubne zelene
površine visokog zelenila 3,0 m, a niskog zelenila 2,0 m,
- poprečni nagib iznosi 2.5 do 4.0%,
- uzdužni nagib određuje se prema uvjetima za gradnju javnih cesta određenih
Prostornim planom uređenja grada Rijeke.
Za gradnju sabirne ulice uvjeti gradnje utvrđuju se kako slijedi:
- širina prometnog traka iznosi 3,25 m,
- najmanja dozvoljena širina pješačkog nogostupa iznosi 1,60 m,
- širina rubne zelene površine visokog zelenila iznosi 3,0 m, a niskog
zelenila 1,50 m,
- poprečni nagib iznosi 2.5 do 4.0%,
- najveći dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 9%, a ako se radi o dionici ceste
unutar izgrađenog dijela naselja iznosi 12%.
Za gradnju ostale ulice uvjeti gradnje utvrđuju se kako slijedi:
- širina prometnog traka iznosi 3,0 m,
- najmanja dozvoljena širina pješačkog nogostupa iznosi 1,60 m,
- širina rubne zelene površine visokog zelenila iznosi 3,0 m, a niskog
zelenila 1,50 m,
- poprečni nagib iznosi 2.5 do 4.0%,
- najveći dozvoljeni uzdužni nagib iznosi 10%, a ako se radi o dionici ceste
unutar izgrađenog dijela naselja iznosi 16%.
Širina prometnog traka jednotračne jednosmjerne ulice iznosi 4,50 m.
Pješački nogostupi izvode se obostrano.
Izuzetno od odredbe stavka 1. podstavka 2. i stavka 5. ovoga članka,
prilikom gradnje glavne mjesne ceste/ulice na kojoj nije planiran pješački
promet, unutar poprečnog profila ceste/ulice nije potrebno izvesti pješački
nogostup.
Zelene površine kao dio poprečnog profila cesta/ulica planiraju se i/ili
projektiraju ako to prostorni uvjeti dozvoljavaju.
Svaka građevna čestica unutar obuhvata ovog Plana mora imati priključak na
javnu prometnu površinu (cestu/ulicu, jednosmjernu ulicu, slijepu ulicu, kolno-pristupni
put).
Najmanja dozvoljena širina kolno-pristupnog puta iznosi 4,50 m, a najveća
dozvoljena dužina iznosi 50 m.
Dužina kolno-pristupnog puta iz stavka 9. ovoga članka računa se od spoja na
glavnu prometnicu do okretišta te nije dozvoljeno spajanje kolno-pristupnog
puta na drugi kolno - pristupni put.
Izuzetno od odredbe stavka 9. ovoga članka, prilikom rekonstrukcije
postojeće građevine širina kolno-pristupnog puta iznosi 3,0 m.
Unutar područja zaštićene povijesne graditeljske cjeline, prilikom rekonstrukcije
građevine koja nema ili ne može imati kolno-pristupni put, pristupnim putom
smatra se i pješački put najmanje dozvoljene širine 1,50 m te pješačke stube.
6.1.1.2. Rekonstrukcija postojećih cesta/ulica i javnih prometnih površina
Članak 138.
Prilikom rekonstrukcije postojećih cesta/ulica potrebno je poštovati
sljedeće uvjete:
- najmanja dozvoljena širina prometnog traka dvosmjerne ceste/ulice iznosi
3,0 m, a ako se cestom/ulicom odvija javni gradski autobusni prijevoz, najmanja
dozvoljena širina prometnog traka iznosi 3,25 m,
- najmanja dozvoljena širina jednosmjerne ulice s jednim prometnim trakom
iznosi 4,50 m.
Izuzetno od odredbe stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, u slučaju potrebe
osiguravanja prilaza postojećim stambenim građevinama, najmanja dozvoljena
širina prometnog traka ostale ulice iznosi 2,75 m.
Nogostup glavne mjesne ceste i/ili sabirne ulice potrebno je izvesti kao
dvostrani, nogostup ostale ceste dozvoljeno je izvesti kao jednostran, a
najmanja dozvoljena širina nogostupa iznosi 1,60 m.
U slučaju kada se izvodi jednostrani nogostup, na drugoj strani poprečnog
profila ceste/ulice potrebno je izvesti proširenje na nivou kolnika (bankinu)
najmanje dozvoljene širine 0,5 m.
Prilikom rekonstrukcije prometnica, gdje god to prostorni uvjeti omogućuju,
postojeće dvotračne prometnice ranga glavne mjesne ceste/ulice i sabirne ulice
na dionicama s uzdužnim nagibom većim od 9% potrebno je planirati/izvoditi kao
trotračne.
Članak 139.
Kolno-pješački prilaz u izgrađenim dijelovima naseljima, u smislu ove
Odluke, podrazumijeva prometnu površinu namijenjenu prometu vozila i pješaka
koja je nastala parcelacijom temeljem prostornog plana koji je prestao
vrijediti ili temeljem ishodovane lokacijske dozvole.
Kolno-pješački prilaz iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je rekonstruirati
pod sljedećim uvjetima:
- najveća dozvoljena dužina kolno-pješačkog prilaza iznosi 150,0 m,
- najmanja dozvoljena širina kolno-pješačkog prilaza iznosi 5,5 m,
- kolno-pješački prilaz ne može biti priključen na drugi kolno-pješački
prilaz ili kolno-pristupni put.
Dužina kolno-pješačkog prilaza mjeri se od spoja na glavnu prometnicu do
okretišta.
Prilikom gradnje i uređenja kolno-pješačkog prilaza nije potrebno izvoditi
nogostup.
Članak 140.
Prilikom gradnje novih te rekonstrukcije postojećih raskrižja potrebno je
voditi računa o veličinama prometnih tokova te sukladno tome dimenzionirati
čvorišta i raskrižja uz primjenu odgovarajućih tehničkih normativa.
Raskrižja na novim cestama/ulicama prikazanim na kartografskom prikazu 3.1.
potrebno je projektirati s formiranjem trakova za lijevo skretanje.
Članak 141.
Podloga za određivanje građevne čestice prometnice mora se izraditi najmanje
na nivou idejnog projekta s trasom obrađenom karakterističnim poprečnim
presjecima na geodetskoj snimci postojećeg stanja.
Članak 142.
Urbanu opremu, kioske i slične objekte nije dozvoljeno postavljati unutar
slobodnog profila ceste/ulice ili javno prometne površine koja je namijenjena
za promet vozila, pješaka, biciklista i javnog prijevoza.
Za smještaj urbane opreme i objekata iz stavka 1. ovoga članka potrebno je
osigurati zasebnu površinu koja se može nalaziti uz slobodni profil ceste/ulice
odnosno druge javne prometne površine.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka nadstrešnice javnog gradskog
prijevoza dozvoljeno je postavljati na pješačkoj površini uz uvjet osiguranja
nužnog pješačkog prolaza širine 1,50 m.
6.1.1.3. Benzinske postaje
Članak 143.
Planom je predviđena gradnja i uređenje novih te rekonstrukcija postojećih
benzinskih postaja s manjim pratećim sadržajima u funkciji cestovnog prometa,
osiguranjem sigurnosti svih sudionika u prometu i zaštite okoliša.
Mreža benzinskih postaja prikazana je kartografskim prikazom broj 3.1., a uz
ovim Planom utvrđenu mrežu, prilikom izrade prostornih planova užeg područja
moguće je predvidjeti izgradnju i drugih benzinskih postaja.
6.1.1.4. Javni gradski prijevoz
Članak 144.
Prometni sustav grada potrebno je razvijati kroz uspostavljanje kvalitetnog
i funkcionalnog javnog gradskog prijevoza.
Javni gradski prijevoz potrebno je organizirati:
- autobusima,
- minibusima,
- brzom gradskom (prigradskom) željeznicom,
- uspinjačom /žičarom,
- sezonskim uključivanjem pomorskog prijevoza,
- ostalim prijevoznim sredstvima (trolejbus i slično).
Članak 145.
Trase javnog gradskog prijevoza prikazane su tabelarnim prikazom broj 123. i
točkom 3.2.3.1.2.1. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Ovisno o prijevoznoj potrebi i drugim uvjetima, mogu se uspostavljati i
drukčije trase javnog gradskog prijevoza od onih prikazanih ovim Planom.
Trase javnog gradskog prijevoza potrebno je razraditi Studijom javnog
gradskog prijevoza kojom će se odrediti linije javnog gradskog prijevoza te
objediniti autobusni prijevoz s drugim oblicima prijevoza.
Članak 146.
Ovim Planom uspostavlja se linija uspinjače/žičare, kao dio sustava javnog
prijevoza, na potezu Ružićeva ulica - Trsat ili Školjić - Trsat.
Članak 147.
Ovim Planom utvrđuje se potreba uključivanja pomorskih linija u sustav
javnog gradskog prijevoza i to linija iz gradskog središta prema kupališnim
zonama te linija iz putničke luke prema bližim turističkim odredištima.
Linije pomorskog prometa u sustavu javnog gradskog prijevoza moguće je
planirati/uspostaviti na sljedećim trasama:
- Rijeka (luka Baroš) - Pećine - Grčevo,
- Rijeka (luka Baroš) - Kantrida - Bivio - Preluka,
- Rijeka (putnička obala) - Omišalj - Malinska,
- Rijeka (putnička obala) - Opatija - Lovran, Mošćenička Draga.
Linije iz stavka 2. ovoga članka dozvoljeno je dopunjavati i mijenjati
ovisno o prijevoznim potrebama te raspoloživoj infrastrukturi.
Članak 148.
Na trasama javnog gradskog prijevoza dozvoljeno je graditi i rekonstruirati
stajališta i postaje javnog gradskog prijevoza, sukladno točci 3.2.3.1.2.1.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Osim postaja utvrđenih ovim Planom, dozvoljava se gradnja i uređenje postaja
i na drugim lokacijama ako se projektom linije sustava javnog gradskog
prijevoza to utvrdi potrebnim.
Članak 149.
Prilikom planiranja sustava javnog prijevoza potrebno je uspostaviti
prijelazne točke sustava koje predstavljaju mjesta na kojima dolazi do
prijelaza putnika s jednog na drugi oblik prijevoza.
Prijelazne točke sustava iz stavka 1. ovoga članka određuju se studijom
linija javnog gradskog prijevoza.
Prijelaznim točkama sustava smatraju se lokacije stajališta brze
gradsko/prigradske željeznice te parkiralište u funkciji javnog gradskog
prijevoza (tzv. park & ride parkiralište).
Prijelazne točke sustava moraju biti povezane kvalitetnim pješačkim vezama s
okolnim prostorom i opremljene potrebnom komunalnom infrastrukturom te pratećim
sadržajima.
Članak 150.
Autobazom, u smislu ove Odluke, podrazumijeva se površina i građevina koja
služi garažiranju, parkiranju i održavanju vozila (autobusa i minibusa) javnog
gradskog prijevoza.
Građevinu autobaze dozvoljeno je urediti kao prostor za obavljanje
upravno-administrativne, servisne i remontne djelatnosti, kao parkiralište te
prostor za smještaj pogonsko-energetskih sadržaja.
Članak 151.
Ovim Planom utvrđuju se mjere za unapređenje stanja javnog gradskog
prijevoza, i to kako slijedi:
- u organizaciji prometnog sustava grada potrebno je dati prednost vozilima
javnog gradskog prijevoza na što većem broj ulica osiguranjem novih tzv.
»žutih« prometnih trakova,
- osigurati prednost autobusa na raskrižjima tzv. predsignalom za javna
prometna sredstva,
- povezati postaje javnog gradskog / prigradskog prijevoza pješačkim
komunikacijama,
- osigurati stimulativni tarifni sustav (mogućnost besplatnog prijevoza i
slično),
- osigurati kvalitetna i komforna prijevozna sredstva, veći broj sjedećih
mjesta u prijevoznim sredstvima, primjenu niskopodnih vozila, a na peronima
brze gradske željeznice planirati visoke perone,
- osigurati zaštitu putnika i prateće sadržaje na stajalištima,
- uspostaviti tzv. park & ride sustav javnog gradskog prijevoza kao
poveznicu u korištenju javnog i individualnog prijevoza,
- osigurati redovitost, frekventnost, atraktivnu brzinu i dobru
koordiniranost oblika javnog gradskog prijevoza koji se međusobno nadopunjuju.
Članak 152.
U područjima utjecaja stajališta brze gradske/prigradske željeznice (trasa,
koridor ili slično) prikazanim u kartografskom prikazu broj 4.4., prije
ishođenja lokacijske dozvole za izgradnju stajališta brze gradske / prigradske
željeznice, dozvoljena je isključivo rekonstrukcija postojećih građevina.
6.1.2. Parkirališta i garaže
Članak 153.
Smještaj vozila na području gradskog središta osigurava se unutar višeetažne
garažne građevine, na otvorenom parkiralištu a samo izuzetno uličnim
parkiranjem, a u drugim područjima grada i parkiranjem u okućnici građevine.
Članak 154.
Mreža planiranih lokacija javnih garaža prikazana je kartografskim prikazom
broj 3.1.
Osim garažnih građevina prikazanih u kartografskom prikazu 3.1., moguće je
planirati i druge garažne građevine prilikom izrade prostornog plana užeg
područja.
Članak 155.
Osiguranje potrebnog broja parkirališnih/garažnih mjesta na rubnim gradskim
područjima moguće je postići primjenom sljedećih mjera:
- u mikrocentrima je potrebno planirati garažne/parkirališne prostore, koji
mogu služiti i kao dopunski kapaciteti za potrebe šire gravitacijske zone,
- ispod javnih površina, igrališta, rekreacijskih i drugih površina potrebno
je graditi podzemne garaže,
- svaku slobodnu (neizgrađenu) površinu unutar gradskog područja potrebno je
urediti kao kombinaciju garažne/parkirališne građevine i površine i javne
površine.
Za rješavanje parkirne potrebe višestambene građevine dozvoljava se
izgradnja garaža u nizu, a samo iznimno izgradnja garaža u nizu dozvoljava se
za obiteljsku i višeobiteljsku izgradnju ako je to određeno ostalim odredbama
ove Odluke.
Članak 156.
Svaka građevna čestica mora imati osiguranu površinu za smještaj vozila.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, prostornim planom užeg područja
može se utvrditi drukčije rješenje i
to isključivo za područja zaštićenih povijesnih cjelina i
područja unutar prostornih cjelina oznake PC1, PC2 i PC3.
Broj parkirališnih/garažnih mjesta na području obuhvata ovoga Plana utvrđuje
se kako slijedi:
a) s obzirom na površinu stana:
- za stan do 59 m2 neto razvijene površine potrebno je osigurati
jedno parkirališno mjesto,
- za stan od 60 m2 do 100 m2 neto razvijene površine
potrebno je osigurati dva parkirališna mjesta,
- za stan neto razvijene površine veće od 101 m2 potrebno je
osigurati tri parkirališna mjesta;
b) s obzirom na vrstu djelatnosti:
- za trgovačku djelatnost općeg tipa na 25 m2 bruto razvijene
površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto, a za trgovačku
djelatnost specijaliziranog tipa na 35 m2 bruto razvijene površine
potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za industrijsku i komunalno-servisnu djelatnost, na 40 m2 bruto
razvijene površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;
- za zanatsku i uslužnu djelatnost, na 35 m2 bruto razvijene
površine potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;
- za ugostiteljsku djelatnost, na četiri sjedeća mjesta u ugostiteljskom
objektu, na tri do šest osoba (posjetitelja/zaposlenih) u hotelu, motelu,
pansionu i slično, potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;
- za uredsku djelatnost, na 30 m2 bruto razvijene površine
potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto;
- za kulturnu djelatnost, na pet sjedećih mjesta u kazalištu, koncertnoj
dvorani, kinu i slično potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za zdravstvenu djelatnost, na pet kreveta u bolnici te na 30 m2
bruto razvijene površine u ambulanti, poliklinici, domu zdravlja i socijalnoj
ustanovi potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za vjersku djelatnost, na 15 sjedala u vjerskoj građevini potrebno je
osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za školsku djelatnost na jednu učionicu potrebno je osigurati jedno
parkirališno mjesto, za djelatnost visokog obrazovanja na četiri studenta i
zaposlena potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za predškolsku djelatnost, na jednu grupu djece u predškolskoj ustanovi
potrebno je osigurati četiri parkirališna mjesta,
- za športsku djelatnost, na deset sjedećih mjesta u športskoj dvorani i
igralištu potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto,
- za rekreacijsku djelatnost, na 500 m2 bruto razvijene i uređene
površine za rekreaciju potrebno je osigurati jedno parkirališno mjesto, a za
rekreacijsko područje kupališta čija dužina mjerena obalnim rubom iznosi 50,0 m
potrebno je osigurati dva parkirališna mjesta.
Izuzetno od odredbe stavka 3. točke b) podtočke 4. moguće je primijeniti i
strože normative (ukoliko je to predviđeno posebnim propisom) za određeni
hotelski lanac.
Prilikom planiranja građevina i površina mješovite namjene parkirališne
normative potrebno je utvrditi prema zastupljenosti tih sadržaja unutar
građevine ili površine.
Prilikom planiranja građevina i površina bilo koje namjene, pored ovim
člankom utvrđenih normativa potrebno je primijeniti normative utvrđene
zakonskim ili podzakonskim aktima koji reguliraju pojedinu djelatnost.
Članak 157.
Opći uvjeti gradnje i smještaja garaža/garažnih građevina utvrđuju se kako
slijedi:
- garaža mora imati osiguran pristup s ceste/ulice koja ima elemente ostale
ulice ili ulice višeg ranga,
- dozvoljava se gradnja garaže kao montažne građevine, a način izvedbe nije
ograničen,
- nadzemne etaže garaže moraju biti udaljene najmanje 6,0 m od javne
prometne površine odnosno 4,0 m od ruba građevne čestice,
- na gradnju podzemnih etaža garaže primjenjuje se odredba članka 319. ove
Odluke,
- broj podzemnih etaža garaže nije ograničen već ovisi o mjerama sigurnosti
od požara i slično,
- nadzemne etaže garaže potrebno je izvesti tako da vozila nisu vidljiva te
je poželjno ozelenjavanje pročelja,
- građevina mora osiguravati zaštitu od buke i svjetlosti u odnosu na
susjedne stambene površine i građevine,
- prilikom dimenzioniranja parkirnih mjesta potrebno je svako parkirno
mjesto proširiti za 0,25 m na strani gdje se uz parkirno mjesto nalazi zid ili
stup.
Detaljni uvjeti gradnje i smještaja garaža / garažnih građevina utvrđuju se
kako slijedi:
a) za planiranu garažu na lokaciji Krimeja:
- prilaz garaži treba osigurati s južne strane građevine,
- garaža svojom visinom ne smije prijeći visinu raskrižja na sjevernoj
strani građevine,
- najmanje 50% površine krova potrebno je ozeleniti,
- građevina treba biti kaskadno građena,
- na krovu garaže moguće je smjestiti sportske sadržaje (igralište,
boćalište i sl.).
b) za planiranu garažu na lokaciji Rastočine:
- prilaz garaži treba osigurati rekonstrukcijom postojeće prometnice s južne
strane građevine,
- garažnu građevinu potrebno je ukopati s tri strane,
- garažna građevina ne smije biti viša od visine postojećeg platoa,
- krov građevine potrebno je koristiti za smještaj sportskih sadržaja
(igrališta i slično) i javne zelene površine.
c) za planiranu garažu na lokaciji Potok:
- građevina je planirana u funkciji »zaustavljanja« osobnih vozila duž
čvorišta tunelske obilaznice centra grada te ju je potrebno dimenzionirati kao
garažu velikog kapaciteta,
- građevinu je potrebno izvesti tako da ne nadvisuje postojeću zelenu
površinu uz raskrižje Kresnikova ulica - Ulica 1. maja - Tizianova ulica -
Osječka ulica,
- garaža može biti izvedena kaskadno tako da prati konfiguraciju okolnog
prostora i visinu planirane prometnice,
- krov građevine potrebno je koristiti za smještaj sportskih sadržaja
(igrališta, boćališta i slično) i javne zelene površine.
Za garažne građevine iz stavka 2. ovoga članka koje se grade neposrednom
provedbom ovoga Plana kao i za druge garažne građevine na područjima neposredne
provedbe ovoga Plana potrebno je ishoditi prethodnu suglasnost Odjela gradske
uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem.
Članak 158.
Lokacije parkirališta ili garaža u funkciji javnog gradskog prijevoza vezane
za željeznički sustav planirane su uz postaje brze gradske željeznice, sukladno
kartografskom prikazu broj 3.1.
6.1.3. Biciklistički promet
Članak 159.
Biciklistički promet potrebno je voditi sljedećim biciklističkim
prometnicama:
- magistralnim biciklističkim prometnicama kao vezom između pojedinih
dijelova grada,
- primarnim i sekundarnim biciklističkim prometnicama unutar pojedinog
područja grada,
- biciklističkim rekreacijskim stazama unutar rekreacijskih područja ili
većih parkova.
Članak 160.
Biciklistički promet može se odvijati na površinama kako slijedi:
- pješačkim pločnikom na kojem se odvija pješački i biciklistički promet
označavanjem dijela pješačkog hodnika širine 1,0 m,
- jednostranim ili dvostranim biciklističkim trakom širine 1,0 m unutar
profila ceste na kojem se odvija isključivo biciklistički promet,
- biciklističkom stazom najmanje dozvoljene širine 1,60 m smještenom
obostrano uz kolnik prometnice ili uz površinu postojeće prometnice,
- biciklističkom cestom.
Planiranje i gradnju/uređenje biciklističke prometnice te površine za
odvijanje biciklističkog prometa potrebno je osigurati kroz izradu prostornih
planova užeg područja.
6.1.4. Pješački promet
Članak 161.
Planom se utvrđuje obveza unapređenja pješačkog prometa, i to:
- uređenjem i podizanjem kvalitete postojećih pješačkih putova,
- gradnjom mreže novih pješačkih komunikacija do lokacija značajnih za
sustav javnog gradskog/prigradskog prijevoza, garaža te prostora gradskog
središta.
Prilikom izrade detaljnih planova uređenja za izgrađene i neizgrađene
dijelove građevinskih područja (naselja) potrebno je dati prednost
uspostavljanju kvalitetne mreže pješačkih putova te pješačkom prometu u odnosu
na kolni promet.
Pješačkim putovima potrebno je povezati centar s ostalim dijelovima naselja
te s postojećim i planiranim lokacijama postaja javnog prijevoza.
Članak 162.
Kod izrazito dugačkih i strmih pješačkih površina te površina većeg
prometnog intenziteta planira se korištenje dizala i/ili pokretnih traka
(pokretnih stepenica).
Horizontalne pokretne trake potrebno je predvidjeti na površinama između
terminala daljinskog prometa, autobusnog i željezničkog terminala te autobusnog
i pomorskog terminala.
Članak 163.
Pješačku površinu koja presjeca cestu i/ili ulicu velikoga prometnog
opterećenja potrebno je graditi i urediti denivelirano ukoliko prostorni uvjeti
to omogućavaju.
Članak 164.
Ovim Planom utvrđuje se uređenje zona, ulica i trgova kao pješačkih, i to:
- pješačke ulice: Dolac, Strohalova ulica, Kružna ulica, Zanonova ulica,
Henckeova ulica, Đure Šporera, Šime Ljubića i Alda Colonella,
- pješački trgovi: Muzejski trg i dio Trga Žabica,
- pješačke zone: kompleks Rikarda Benčića, kompleks Hrvatskog narodnog kazališta
Ivana pl. Zajca (Tržnica) te dio područja Delte, Brajdice i sjevernog Školjića.
Članak 165.
Uspostavu pješačkih trgova i zona preregulacijom prometa moguće je postići
na području:
- Donja Vežica - Trg Podvežica,
- Trsat - Frankopanski trg s okolnom zonom do Dvorane mladosti,
- Bulevard - Trg braće Mažuranić.
Članak 166.
Na području pješačkih zona, trgova i ulica potrebno je omogućiti kretanje
interventnih i dostavnih vozila.
Pješačke staze potrebno je urediti sadnjom stabala, a pješački promet potrebno
je voditi uz postojeće drvorede.
Članak 167.
Ovim Planom utvrđuju se pješačke komunikacije koje povezuju dijelove grada s
površinama za rekreaciju i kupalištima i to kako slijedi:
- Muzejski trg - Park Vladimira Nazora - Školjić - kanjon Rječine,
- Muzejski trg - Park Vladimira Nazora - Kozala - Pulac - Veli Vrh - kanjon
Rječine,
- Pećine - Bulevard - Trsat,
- Draga - Vežica - Sveučilišni kampus - Rječina,
- Kantrida - Bivio - Preluka.
6.1.5. Željeznički promet
Članak 168.
Razvoj željezničkog prometa na području obuhvata ovoga Plana potrebno je
usmjeriti na:
- ostvarivanje veze s Lukom Rijeka kao sustavom u zajedničkom razvoju,
- omogućavanje razvijanja javnog gradskog i prigradskog prometa željeznicom
na postojećoj i planiranoj prometnoj infrastrukturi,
- ostvarivanje kvalitetne veze prema Zagrebu, Istri, Kopru, Trstu i
Ljubljani, a u budućnosti posredovanjem jadranske željeznice prema južnoj
Hrvatskoj.
Članak 169.
Osnovnu željezničku infrastrukturnu mrežu na području obuhvata ovoga Plana
čini:
- postojeća magistralna glavna pruga Rijeka - Zagreb,
- postojeća magistralna glavna pruga Rijeka - Šapjane,
- postojeća pruga I. reda,
- planirana željeznička pruga velikih učinkovitosti.
Pruge iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka planiraju se rekonstruirati
udvostručenjem kolosijeka.
Članak 170.
Unutar zaštitnog koridora željezničke pruge velikih učinkovitosti iz članka
169. stavka 1. podstavka 4. ove Odluke, na prostoru koji je udaljen do 50,0 m
od osi pruge nije dozvoljena gradnja niti bilo koji drugi zahvat u prostoru, a
na prostoru koji je udaljen od 50,0 m do 200,0 m od osi pruge dozvoljena je
gradnja i zahvat u prostoru sukladno posebnim uvjetima Hrvatskih željeznica.
Na tunelskim dijelovima trase željezničke pruge iz stavka 1. ovoga članka ne
primjenjuje se odredba o zaštitnom koridoru.
6.1.6. Zračni promet
Članak 171.
Planom se dozvoljava smještaj helidroma zračnog prometa na području grada,
za potrebe helikopterskog prijevoza bolesnika i interventne situacije te kao
dijela turističke i poslovne ponude, sukladno točki 3.2.3.1.6.5. obrazloženja
Tekstualnog dijela Plana.
6.1.7. Daljinski putnički promet
Članak 172.
Daljinski putnički promet u gradu organiziran je kroz autobusni, željeznički,
pomorski i zračni promet.
Za potrebe odvijanja daljinskog putničkog prometa u gradu je predviđena
gradnja integriranog zemaljsko-pomorskoga putničkog terminala autobusnog,
željezničkog i pomorskoga putničkog prometa koji se planira na prostoru današnje
putničke luke s Riječkim lukobranom uključujući Gat De Franceschi, prostor
željezničkih skladišta 31. i 32. na zapadnoj Žabici te prostor današnjega
željezničkog kolodvora, sukladno kartografskom prikazu br. 1.
6.2. Pošta i telekomunikacije
6.2.1. Pošta
Članak 173.
Planom se predviđa uređenje i gradnja jedinica poštanske mreže u gradskim
područjima Grpci-Pilepići, Gornji Zamet i Rujevica unutar građevina poslovne
namjene centra gradskih područja.
6.2.2. Telekomunikacije
Članak 174.
Planom se predviđa gradnja podzemne distributivne telekomunikacijske
kanalizacije (DTK) te gradnja manjih tipskih objekata za smještaj opreme
digitalnih udaljenih pretplatničkih stupova.
Proširenje DTK mreže potrebno je planirati unutar nogostupa novoplaniranih i
postojećih cesta/ulica u kojemu nije polagana elektroinstalacija.
Za priključak na telekomunikacijsku mrežu unutar građevina potrebno je
izgraditi telekomunikacijsku instalaciju primjerenu namjeni građevine.
Telekomunikacijsku instalaciju iz stavka 3. ovoga članka čini kabelski ormar
te kabel promjera 40,0 mm za manju, odnosno dva kabela istog promjera za veću
građevinu.
Izuzetno od odredbe stavka 1., 3. i 4. ovoga članka, dozvoljeno je
priključenje građevina s manjim brojem stanova ili interpoliranih objekata
zračnim kabelima od najbližeg izvodnog ormara na stupu.
Članak 175.
Telefonske govornice sastavni su dio infrastrukture planiranih javnih
površina.
Telefonske govornice potrebno je planirati kao dio urbane opreme prema
omjeru dvije telefonske govornice na 1000 stanovnika, a u prostornoj cjelini
PC-1 potrebno je planirati jednu telefonsku govornicu na 200 stanovnika.
Članak 176.
U razvoju sustava javnih pokretnih komunikacija planira se rekonstrukcija
postojećih mreža i njihovih kapaciteta te uvođenje novih usluga i mreža.
Gradnju novih i rekonstrukciju postojećih objekata i uređaja sustava javnih
pokretnih komunikacija potrebno je provoditi poštujući zakonske i podzakonske
propise koji se odnose na pokretne komunikacije te zaštitu zdravlja i okoliša.
Mreža postojećih i planiranih baznih stanica sustava pokretnih komunikacija
prikazana je kartografskim prikazom broj 3.2.4.
Članak 177.
Pri gradnji i smještaju osnovnih postaja pokretnih komunikacija potrebno je
voditi računa o zaštiti okoliša te ishoditi posebne uvjete gradnje koje izdaje
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Antenski sustav pokretnih komunikacija nije dozvoljeno postavljati na i u
neposrednoj blizini građevina kulturnog doba te ostalih građevina koje su ovim
Planom zaštićene, a na ostalim područjima predviđaju se mjere ublažavanja
utjecaja na krajobraz kako slijedi:
- spuštati antenski sustav ispod razine građevina uz koju se postavljaju,
- maskirati antenski sustav u oblike koji već postoje na građevini (umjetni
dimnjak, svjetlarnik, nosač zastave),
- maskirati antenski sustav u oblike postojećeg visokog raslinja,
- maskirno bojiti antenu,
- koristiti antenski stup kao nosač rasvjetnih tijela i drugo.
Članak 178.
Prilikom izvođenja radova u zoni telekomunikacijske infrastrukture i opreme
te u zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru radijskih postaja potrebno je
provoditi mjere zaštite utvrđene Zakonom o telekomunikacijama (»Narodne novine«
broj 122/03, 158/03-ispr., 60/04 i 70/05) i Pravilnikom o veličini zaštitne
zone i radijskog koridora (»Narodne novine« broj 5/96 i 122/03).
Članak 179.
Objekte i uređaje telekomunikacijske mreže, radio i TV sustava veza potrebno
je smještati prvenstveno unutar javnih površina.
Podzemni dio objekata i uređaja iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno je
graditi/postavljati neposrednom provedbom ovoga Plana, a nadzemni dio objekata
i uređaja dozvoljeno je graditi / postavljati u skladu s kartografskim prikazom
broj 4.3. i 4.4.
Trasa telekomunikacijske mreže, radio i TV sustava veza određena je kartografskim
prikazom broj 3.2.4.
6.3. Komunalna infrastrukturna mreža
6.3.1. Građevine i uređaji za opskrbu vodom
Članak 180.
Planom se predviđa gradnja novih kapitalnih objekata vodoopskrbe i to kako
slijedi:
- vodospreme: »Zvir« 10.000 m3, »Strmica« 1.500 m3,
»Strmica - vodotoranj 250 m3, »Podbreg II« 2.500 m3,
»Kantrida« 1.500 m3 , »Pulac II« 200 m3, »Pašac II« 150 m3
i »Škurinje II« 250 m3,
- prekidne komore: »Dražice«, »Preluka«, P.K.1 i P.K.2 na Turnju, sve 50 m3,
- crpne stanice: »Kozala«, »Pulac I«, »Škurinje« i »Streljana II«,
- glavnoga tlačnog cjevovoda: C.S. »Martinšćica« - V. »Pećine«, C.S.
»Kozala«- V. »Streljana«, i C.S. »Pulac I« - V. »Pulac II«,
- glavnog opskrbnog cjevovoda: V. »Brgudi« - naselje Pavlovac, V. »Kantrida«
- bazen,
- nove opskrbne mreže naselja: Pavlovac, Preluka (plato), Turanj, kampus
Trsat, Rujevica, Martinkovac, Drenova, Škurinje, Srdoči i drugih,
- izgradnja novih bunara crpilišta »Martinšćica«.
Planom se predviđa rekonstrukcija vodoopskrbne mreže Luke Rijeka (riječkog i
sušačkog bazena) te svih postojećih cjevovoda profila manjeg od 100 mm.
Članak 181.
Vodospreme i crpne stanice potrebno je povezivati na upravljački centar
»Zvir«.
Članak 182.
Crpne stanice mogu se graditi kao samostojeće građevine ili kao sastavni dio
vodospreme.
Članak 183.
Trase vodovoda potrebno je voditi javnim površinama, a samo iznimno
neizgrađenim dijelom građevnog područja.
Ako se trasa vodovoda nalazi u trupu ceste, najmanja dozvoljena dubina
nadsloja nad tjemenom cijevi iznosi 1,0 m s horizontalnim odmakom od
kanalizacijske instalacije najmanje 0,8 m.
6.3.2. Građevine i uređaji za odvodnju voda
Članak 184.
Otpadne vode grada Rijeke potrebno je gradskom mrežom odvodnje odvoditi u
Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda - Rijeka na Delti te podmorskim
ispustom upuštati u more.
Članak 185.
Planom se predviđa gradnja nove i rekonstrukcija postojeće mreže odvodnje
otpadnih voda postupnim prelaskom na razdjelni sustav odvodnje i to kako slijedi:
- za područja izvan gradskog centra na kojima nije izgrađena kanalska mreža
(Kantrida, Martinkovac, Rubeši, Škurinje, Drenova i Pećine) oborinske vode
potrebno je voditi u more ili u Rječinu (Grobnik, Svilno, Pašac, Orehovica,
Brašćine i Pulac),
- u područjima grada s izgrađenom kanalskom mrežom potrebno je uz postojeću
mrežu mještovitog sustava odvodnje izgraditi paralelnu mrežu razdjelnog sistema
odvodnje.
Članak 186.
Planom se predviđa gradnja građevina i uređaja za odvodnju otpadnih voda i
to kako slijedi:
- glavnih kolektora: Rubeši«, »Kastav« (do granice s Kastvom), »Zamet«,
»Marčelji«, »Pehlin« (do granice s Viškovom), »Škurinje«,»Drenova« (Gornja
Drenova), »Pašac« (prihvat vode iz Grobinštine kroz hidrotehnički tumel) i
»Svilno«,
- sekundarne mreže: za gradska područja Pavlovac, Preluka i Turanj preko
C.S. »Kantrida«, za gradsko područje Martinkovac u kolektor »Rubeši«, za
gradska područja Srdoči i Zamet u kolektor »Kastav« i »Zamet«, za dio gradskih
područja Marinića, Pehlina i Rujevice u kolektor »«Marčelji«, za dio gradskih
područja Pehlin i Marinići u kolektor »Pehlin«, za gradsko područje Škurinje u
kolektor »Škurinje«, za područje Gornje i Donje Drenove u kolektor »Drenova«,
za gradsko područje Pašac u kolektor »Pašac«, za gradska područja Svilno i
Orehovica u kolektor »Svilno«, za područje Strmica i Sveučilišni kampus na
Trsatu u kolektor »Sušak«,
- oborinskih kanala: za gradsko područje Martinkovac - uvala Razbojna, Mlaka
- Zagrebačka obala, treći prometni koridor u gradu, glavne prilazne ceste luci
D-403 i D-404 sa zatvorenim sustavom odnosno prihvatom u separator prije
ispuštanja u more,
- crpne stanice: »3. maj 2«, tri nove crpne stanice u Industrijskoj ulici,
»Škurinje«, »Pašac«, »Pod Rebar«, »Pod Ohrušvom« i »Sveti Kuzam«.
Članak 187.
Planom se predviđa rekonstrukcija dijelova mreže građevina i uređaja za
odvodnju otpadnih voda i to kako slijedi:
- rekonstrukcija postojećih dijelova glavnog kolektora i dijelova sekundarne
mreže na područjima Gornja Vežica i Stari grad,
- rekonstrukcija kanala u Industrijskoj ulici od »3. maja« do Mlake te
interne lučke kanalske mreže (bazen Rijeka i Sušak - Brajdica),
- sanacija natkrivenih izvora »Mlaka«, »Mlačica«, »Podpinjol« i »Škurinjskog
kanala« (natkriveni dio do mora).
Članak 188.
Planom se predviđa dogradnja Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda Rijeka (CUPOV) uređajima i objektima za viši stupanj pročišćavanja
otpadnih voda na postojećoj lokaciji ili na lokaciji podzemne galerije u zaleđu
Brajdice.
Članak 189.
Planom je predviđeno povezati sve crpne stanice na upravljački centar na
Delti.
Članak 190.
Trasu mreže za odvodnju voda potrebno je voditi javnim površinama, a samo
iznimno neizgrađenim dijelom građevnog područja ako to zahtijeva gravitacijski
tok.
Gradnju crpnih stanica potrebno je predvidjeti ako konfiguracija terena
onemogućuje gravitacijski spoj na glavnu uličnu mrežu.
Ako se trasa mreže za odvodnju otpadnih voda nalazi u trupu ceste, potrebno
ju je graditi sredinom kolnika na dubini većoj od ostalih infrastrukturnih
mreža od kojih najmanja dozvoljena horizontalna udaljenost iznosi 0,8 m.
6.3.3. Površine i građevine za uređenje vodotoka i voda
6.3.3.1. Površine za održavanje i poboljšanje vodnog režima
Članak 191.
Do donošenja akta o utvrđivanju granica uređenog i neuređenog inundacijskog
pojasa, granica vodnog dobra površine za održavanje i poboljšanje vodnog režima
određuje se kako slijedi:
- na otvorenim vodotocima: na udaljenosti od 20 m od crte korita vodotoka,
- na reguliranim vodotocima: na udaljenosti od 6,0 m od vanjskog ruba
regulacijsko-zaštitne vodne građevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda).
Površine za održavanje i poboljšanje vodnog režima glavnih vodotoka na
području Plana prikazane su shematski na kartografskom prikazu 4.1.1.
Članak 192.
Na površinama iz članka 191. ove Odluke dopušteni su sljedeći zahvati:
- gradnja vodnih građevina i postavljanje uređaja za uređenje vodotoka i
drugih voda,
- tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, obala, zaštitnih i
regulacijskih vodnih građevina,
- tehničko održavanje unutarnjih plovnih putova, i
- provođenje mjera zaštite od štetnog djelovanja voda.
Korištenje javnog vodnog dobra dozvoljeno je u gospodarsku svrhu, sukladno
uvjetima propisanim ugovorom o koncesiji te za odmor i rekreaciju, na način i u
opsegu propisanim općim aktom Grada Rijeke, uz suglasnost Hrvatskih voda.
Članak 193.
Na površinama iz članka 191. i 192. ove Odluke nisu dopušteni zahvati kojima
se mogu oštetiti regulacijske, zaštitne i druge vodne građevine, pogoršati
vodni režim i povećati rizici od poplave i drugih oblika štetnog djelovanja
voda.
U uređenom inundacijskom pojasu i do udaljenosti 20 m od vanjske nožice
nasipa odnosno do 6 m od vanjskog ruba regulacijsko-zaštitne vodne građevine
koja nije nasip (obala i obaloutvrda) zabranjeno je podizati građevine, ograde
i druge objekte, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.
Iznad natkrivenih vodotoka dopušta se gradnja i uređenje isključivo javnih
površina (prometnice, parkovi, trgovi).
Na nasipima, regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama zabranjeno je
kopanje i odlaganje zemlje, pijeska, šljunka, prelaženje i vožnja motornim
vozilom (osim na mjestu na kojem je to izričito dopušteno) te obavljanje drugih
radnji kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina.
Iznimno, odstupanje od ovim člankom utvrđenih ograničenja mogu odobriti
Hrvatske vode.
6.3.3.2. Regulacijske i zaštitne vodne građevine
Članak 194.
Ovim Planom određuje se obveza gradnje, tehničkog i gospodarskog održavanja
regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, tehničkog i gospodarskog održavanja
vodotoka i vodnog dobra te drugih radova kojima se omogućuje kontrolirani i
neškodljivi protok voda.
Neposrednom provedbom ovoga Plana dozvoljavaju se svi zahvati utvrđeni
planom upravljanja vodnim područjem, programom građenja regulacijskih i
zaštitnih građevina, programom uređenja vodotoka i drugih voda te drugi
zahvati.
Članak 195.
Ovim Planom predviđaju se zahvati uređenja vodotoka Rječine, Draškog i Briškog
potoka, Škurinjskog potoka i natkrivenog vodotoka Mlačica - Potpinjol.
U svrhu uređenja vodotoka Rječine dozvoljava se: gradnja retencijske
pregrade ispod naselja Pašac, izgradnja nadsvođenog odteretnog kanala između
korita Rječine i Mrtvog kanala (skretanje dijela poplavnog vala),
rekonstrukcije obalnih zidova u donjem koritu od izlaska iz kanjona do ulaza u
»Autotrolej« (posebno lijeve obale) te zahvati redovitog održavanja korita u
čiju svrhu je predviđena pristupna rampa u Ružićevoj ulici.
Ovim Planom dozvoljava se izgradnja retencija za obranu od poplava.
Za obranu od poplava bujičnim vodama Škurinjskog potoka dozvoljava se
gradnja pregrada kako slijedi:
R1 na stac. 4+233,3 s krunom ! 212,00 m.n.m.
R2 na stac. 3+975,3 s krunom ! 199,50 m.n.m.
R3 na stac. 2+760,0 s krunom pregrade prema kružnom toku ceste.
Ovim Planom dozvoljava se regulacija Draškog i Briškog potoka na
100-godišnje povratno razdoblje (Q = 14 m3 / s).
Planom se dozvoljavaju zahvati poboljšanja vodnog režima natkrivenih
vodotoka, a osobito zahvati na vodotocima Mlaka, Brajda, Mlačica - Potpinjol i
Škurinjski potok.
Postojeće i planirane građevine regulacijskog i zaštitnog sustava prikazane
su na kartografskom prikazu 4.1.1.
6.3.4. Građevine za opskrbu energijom
6.3.4.1. Opskrba plinom
Članak 196.
Sustav opskrbe plinom temelji se na Strategiji energetskog razvitka
Republike Hrvatske te Studiji i idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom
Primorsko-goranske županije.
Mrežu opskrbe plinom potrebno je dopunjavati izgradnjom plinovoda niskog,
srednjeg i visokog tlaka te izgradnjom mjerno-redukcijskih stanica sukladno
kartografskom prikazu broj 3.2.1.
Članak 197.
Planom se određuje zamjena postojećeg dotrajalog plinskog sustava gradskog
plina sustavom miješanog plina koja obuhvaća rehabilitaciju ili zamjenu starog
plinovoda u cilju konačnog prihvata prirodnog plina.
Članak 198.
Planom se predviđa rekonstrukcija postojeće plinske mreže uporabom čeličnih
ili plastičnih cijevi te širenje plinske mreže na područja grada na kojima ona
još ne postoji.
Članak 199.
Plinovode je potrebno ugrađivati u trup ceste s najmanjim dozvoljenim
nadslojem 80 cm iznad tjemena plinovoda i najmanjim dozvoljenim horizontalnim
odmakom od ostalih instalacija infrastrukture 0,50 m, osim ako posebnim uvjetima
nadležnih tijela nije drukčije određeno.
6.3.4.2. Opskrba toplinskom energijom
Članak 200.
Centralnim toplifikacijskim sustavom (CTS), koji se sastoji od 16 gradskih
toplana i kotlovnica ukupne instalirane snage 120 MW, obavlja se proizvodnja i
distribucija toplinske energije.
Planom se utvrđuju mjere za unapređenje energetske učinkovitosti i to kako
slijedi:
- priključiti nove potrošače na postojeće neiskorištene kapacitete,
- planirati i graditi nove gradske toplane s plinom kao energentom ako postoji
ekonomska opravdanost u već izgrađenim područjima grada i novoplaniranim
područjima,
- postojeće individualne kotlovnice potrebno je rekonstruirati tehničkom
prilagodbom zbog uporabe plina kao energenta,
- povećati iskoristivost otpadne topline dimnih plinova ugradnjom
utilizatora (korisnika) na kotlovskim jedinicama loženim plinom,
- unaprijediti sustav automatske regulacije,
- koristiti nove tehnologije loženja, pripreme tople vode i iskorištavanja
otpadne topline,
- omogućiti mjerenje i regulaciju potrošnje toplinske energije kod svakog
potrošača,
- planirati i razrađivati sustav većeg broja malih termoenergetskih objekata
za opskrbu toplinskom i električnom energijom na principu kogeneracije.
6.3.4.3. Elektroenergetika
Članak 201.
Na području obuhvata Plana planirana je gradnja novih trafostanica naponskog
nivoa 110/10(20) kV (TS Sušak, TS Turnić i TS Zamet) te rekonstrukcija
postojećih trafostanica na naponski nivo 10(20)/0,4 kV.
Postojeće 10 kV kabele potrebno je zamijeniti 10(20) kV kabelima uz
rekonstrukciju elektroenergetskih objekata.
Vodove kabela iz stavka 2. ovoga članka potrebno je izvesti podzemno te ih
voditi po javnoj površini (cesti, pješačkom prolazu, stubištu, javnoj zelenoj površini
i drugom).
Članak 202.
Trafostanice, koje se kao energetski objekti napuštaju, dozvoljeno je
rekonstruirati te prenamijeniti u skladu s prostornim planom koji vrijedi za
predmetno područje u kojem je trafostanica smještena.
Članak 203.
Gradnja samostojećih trafostanica dozvoljena je neposrednom provedbom ovoga
Plana na područjima gdje se ovaj Plan neposredno provodi uz poštovanje
lokacijskih uvjeta utvrđenih člankom 204. ove Odluke.
Ako se trafostanica gradi unutar građevine druge namjene, potrebno je
primjenjivati sve propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od zračenja, buke,
eksplozije, požara te zdravlja ljudi).
Članak 204.
Za planirane samostojeće trafostanice lokacijski uvjeti utvrđuju se kako
slijedi:
- najmanja dozvoljena površina gradivog dijela građevne čestice iznosi 25 m2,
- najmanja dozvoljena udaljenost trafostanice od prometnice iznosi 6,0 m, od
ruba građevne čestice iznosi 4,0 m, a ukoliko se trafostanica smješta u usjek
ili nasip terena, udaljenost od ruba građevne čestice može iznositi i manje,
- građevnoj čestici potrebno je osigurati kolni pristup širine dovoljne za
prolaz interventnog vozila,
- građevnu česticu dozvoljeno je ograditi.
6.3.4.4. Javna rasvjeta
Članak 205.
Planom se predviđa širenje mreže javne rasvjete na postojeće i novoplanirane
javne površine.
Kablove javne rasvjete potrebno je polagati podzemno te razvoditi do
rasvjetnih stupova.
Prilikom odabira vrste rasvjetnih stupova i ostalih rasvjetnih tijela
potrebno je voditi računa o unificiranoj urbanoj opremi.
6.3.4.5. Potencijalni lokalni izvori energije
Članak 206.
Planom se predviđa izrada strategije energetskog razvoja grada Rijeke
studijama i pilot projektima u svrhu racionalizacije u potrošnji energije,
korištenja viškova toplinske energije, korištenja postojećih neiskorištenih
energetskih objekata te povećanja energetske učinkovitosti.
Planom se dozvoljava korištenje obnovljivih izvora energije, a osobito
korištenje sunčeve energije i energije okoline (mora).
6.3.5. Građevine i površine za gospodarenje otpadom
Članak 207.
Otpad koji nastaje na području obuhvata ovoga Plana dozvoljeno je
skladištiti, oporabljivati i/ili zbrinjavati isključivo u građevinama i
uređajima određenim za tu namjenu.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, otpad je dozvoljeno skladištiti,
oporabljivati i/ili zbrinjavati i u postojećim procesnim građevinama i
uređajima kojima to nije osnovna namjena, ako te građevine i uređaji
zadovoljavaju propisane tehničke uvjete za postupanje s takvim vrstama otpada
te ako su za takvo gospodarenje otpadom i korištenje građevina izrađene stručne
podloge procjene utjecaja na okoliš te pribavljene propisane dozvole.
6.3.5.1. Građevine za obradu, skladištenje i odlaganje otpada
Članak 208.
Na području obuhvata ovoga Plana nije dopuštena gradnja građevina za
obavljanje djelatnosti obrade, skladištenja i odlaganja otpada.
6.3.5.2. Građevine za odvojeno skupljanje otpada
Članak 209.
Na području obuhvata ovoga Plana dopuštena je gradnja sljedećih građevina za
odvojeno skupljanje i transport otpada:
- transfer stanica za miješani komunalni otpad,
- transfer stanica za posebno skupljene sastojke komunalnog otpada,
- reciklažnog dvorišta za komunalni otpad,
- reciklažnog dvorišta za proizvodni otpad,
- postrojenja i podzemnih cjevovoda za skupljanje i pneumatski transport
komunalnog otpada.
Unutar obuhvata ovoga Plana nije dopuštena gradnja građevina za obavljanje
djelatnosti skupljanja opasnog otpada.
6.3.5.2.1. Transfer stanice
Članak 210.
Transfer stanice su građevine za dnevni pretovar otpada.
Prostornim planom uređenja grada Rijeke dozvoljena je gradnja jedne transfer
stanice za (miješani) komunalni otpad na istočnom dijelu grada isključivo za
potrebe tog dijela grada.
Ovim Planom dozvoljava se gradnja transfer stanica za posebno skupljene
sastojke komunalnog otpada, jedne na istočnom i jedne na zapadnom dijelu grada,
isključivo za potrebe tih dijelova grada.
Transfer stanice dozvoljeno je koristiti za pražnjenja vozila za skupljanje
otpada, pripremu otpada za transport (kompaktiranje, uvezivanje, utovar u
kontejnere velikih kapaciteta i slično), kratkotrajno međuskladištenje i utovar
transportnih vozila velikih kapaciteta.
Članak 211.
Gradnja transfer stanica iz članka 210. ove Odluke dozvoljena je na području
komunalno-servisne i proizvodne namjene smještene unutar građevinskog područja
izdvojene namjene, kada je to u skladu s prostorno - funkcionalnim obilježjima
tih područja.
Posebni lokacijski uvjeti za gradnju transfer stanica na području Plana utvrđuju
se kako slijedi:
- najveća dozvoljena površina građevne čestice za gradnju transfer stanica
iznosi 5000 m2,
- najmanja dozvoljena udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi
4,0 m, a najmanja dozvoljena udaljenost građevine od javno-prometne površine
iznosi 6,0 m,
- radne prostore potrebno je planirati u zatvorenim objektima,
- smještaj objekata unutar građevne čestice potrebno je izvesti na način
kojim se omogućava nesmetan pristup teretnog vozila te osigurava dovoljna
manipulativna površina,
- unutar građevne čestice potrebno je osigurati parkirališna mjesta za
zaposlenike, sukladno članku 156. ove Odluke,
- građevnu česticu dozvoljeno je ograditi, a najveća dozvoljena visina ograde
iznosi 2,0 m,
- građevina mora biti smještena tako da njen utjecaj na okolne namjene i
okoliš ne bude nepovoljan,
- najmanje 20% površine građevne čestice potrebno je urediti kao zelenu
površinu i to na onom dijelu građevne čestice na kojem se procjenjuje da ona
može imati ulogu zaštitnog zelenila u odnosu na namjenu okolnih građevnih
čestica,
- građevina mora biti primjereno označena, a dozvoljava se postava naprava
za oglašavanje i reklamiranje za isticanje poruka ekološkog sadržaja,
- građevina mora biti građena i opremljena sukladno najmanjim dozvoljenim
tehničko-tehnološkim uvjetima utvrđenim posebnim propisima.
6.2.5.2.2. Reciklažna dvorišta za komunalni otpad
Članak 212.
Reciklažna dvorišta su građevine za dnevno skupljanje otpada.
Reciklažna dvorišta za komunalni otpad potrebno je koristiti za odvojeno
skupljanje sastojaka komunalnog otpada, odvojeno skupljanje prodajne (primarne)
amabalaže od stanovnika, jednostavnu predobradu, pripremu za transport,
kratkotrajno međuskladištenje i utovar transportnih vozila velikih kapaciteta,
a dozvoljeno ih je koristiti i kao otkupnu stanicu za vrijedne sastojke
komunalnog otpada.
Dozvoljava se gradnja reciklažnih dvorišta za komunalni otpad do postizanja
stupnja pokrivenosti područja zadanog Prostornim planom uređenja grada Rijeke:
jedno reciklažno dvorište na 15 000 stanovnika odnosno do izgradnje planirane
mreže od 12 dvorišta.
Članak 213.
Iznimno, reciklažna dvorišta za komunalni otpad dozvoljeno je koristiti za
davanje usluge dnevnog preuzimanja i odvoza ambalažnog otpada te za davanje
usluge privremenog skladištenja ambalažnog otpada.
Korištenje reciklažnog dvorišta na način iz stavka 1. ovoga članka mora
odobriti Poglavarstvo Grada Rijeke na prijedlog Odjela gradske uprave za
razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem te Odjela gradske uprave
za komunalni sustav.
Članak 214.
Na područjima neposredne provedbe Prostornog plana uređenja grada Rijeke i
ovoga Plana, gradnja reciklažnih dvorišta za komunalni otpad dopuštena je samo
na lokacijama određenim Prostornim planom uređenja grada Rijeke.
Na lokacijama koje nisu utvrđene mrežom reciklažnih dvorišta sukladno stavku
1. ove Odluke dozvoljeno je planirati zamjenske lokacije za reciklažno
dvorište.
Prijedlog zamjenskih lokacija utvrđuje se studijom prostorno-funkcionalnih
mogućnosti koja mora sadržavati prijedlog vrednovanja mogućih lokacija temeljem
sljedećih kriterija:
- odnos prema susjednim lokacijama i njima pripadajućim područjima
nastajanja otpada,
- svojstva područja (broj stanovnika, površina područja, gustoća
nastanjenosti, broj kućanstava, broj stanova, površina stanova, vrste
djelatnosti),
- udaljenost lokacije od središta područja,
- planska namjena lokacije,
- veličina lokacije,
- broj stanovnika unutar gravitacijskog područja od 2000 m,
- namjena prostora u okruženju lokacije,
- prometna dostupnost,
- udaljenost od najbližih stambenih zgrada, i
- položaj u odnosu na zone sanitarne zaštite vode za piće.
Zamjenske lokacije utvrđuje Poglavarstvo Grada Rijeke na prijedlog Odjela
gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem te
Odjela gradske uprave za komunalni sustav.
Veličina građevne čestice za reciklažno dvorište za komunalni otpad može
iznositi najmanje 500 m2 a najviše 5000 m2.
Uvjeti gradnje reciklažnih dvorišta na području Plana određeni su člankom
216. ove Odluke.
6.2.5.2.3. Reciklažna dvorišta za proizvodni otpad
Članak 215.
Gradnja reciklažnih dvorišta za proizvodni otpad dozvoljava se u području
proizvodne namjene, ako je to u skladu s prostorno - funkcionalnim obilježjima
tih zona, primarno za potrebe postupanja s proizvodnim otpadom koji nastaje
obavljanjem gospodarske djelatnosti u tom području.
Reciklažno dvorište za proizvodni otpad dozvoljeno je koristiti za odvojeno
skupljanje proizvodnog otpada, jednostavnu predobradu, pripremu za transport,
kratkotrajno međuskladištenje i utovar transportnih vozila velikih kapaciteta.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka, reciklažno dvorište za
proizvodni otpad dozvoljeno je koristiti za privremeno skladištenje ambalažnog
otpada osobama ovlaštenim za skupljanje ambalažnog otpada.
Način korištenja reciklažnog dvorišta iz stavka 3. ovog članka utvrđuje
Poglavarstvo Grada Rijeke na prijedlog Odjela gradske uprave za razvoj,
urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem te Odjela gradske uprave za
komunalni sustav.
Postojećim reciklažnim dvorištima na lokacijama u ulici Milutina Barača i
Ružićevoj ulici dopušta se nastavak rada do privođenja prostorno-planskoj
namjeni okolnog prostora.
Veličina građevne čestice reciklažnog dvorišta za proizvodni otpad odredit
će se sukladno tehnološkim potrebama i prostornim mogućnostima.
Uvjeti gradnje reciklažnih dvorišta na području Plana određeni su člankom
216. ove Odluke.
Članak 216.
Uvjeti gradnje reciklažnih dvorišta za proizvodni i komunalni otpad utvrđuju
se kako slijedi:
- najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti građevne čestice reciklažnog
dvorišta iznosi 0,2,
- građevinu reciklažnog dvorišta dozvoljeno je izvesti isključivo kao
montažnu građevinu gotovih konstrukcija najveće dozvoljene visine 3,0 m, a
opremu reciklažnog dvorišta i njegovo uređenje potrebno je izvesti uporabom
gotove lagane konstrukcije,
- najmanja dozvoljena udaljenost građevine reciklažnog dvorišta od ruba
građevne čestice iznosi 4,0 m, a najmanja dozvoljena udaljenost građevine od
javno-prometne površine iznosi 6,0 m,
- spremnike za odlaganje otpada unutar reciklažnog dvorišta dozvoljeno je
smještati uz rub građevne čestice,
- reciklažno dvorište mora se ograditi, a najveća dozvoljena visina ograde
reciklažnog dvorišta iznosi 2,0 m,
- reciklažno dvorište potrebno je primjereno označiti, a dozvoljava se
postava naprava za oglašavanje i reklamiranje za isticanje poruka ekološkog sadržaja.
- unutar građevne čestice reciklažnog dvorišta potrebno je osigurati
parkirališna mjesta za zaposlene sukladno članku 156. ove Odluke,
- razmještaj objekata reciklažnog dvorišta unutar građevne čestice potrebno
je izvesti na način kojim se omogućava nesmetan pristup teretnog vozila te
osigurava dovoljna manipulativna površina,
- najmanje 20% površine građevne čestice potrebno je urediti kao zelenu
površinu i to na onom dijelu građevne čestice na kojem se procjenjuje da ona
može imati ulogu zaštitnog zelenila u odnosu na namjenu okolnih građevnih
čestica,
- građevina mora biti građena i opremljena sukladno najmanjim dozvoljenim
tehničko-tehnološkim uvjetima utvrđenim posebnim propisima.
6.2.5.2.4. Instalacije za skupljanje i pneumatski transport komunalnog
otpada
Članak 217.
Gradnja instalacija za skupljanje i pneumatski transport komunalnog otpada
dopušta se na područjima stambene, mješovite i poslovne namjene, primarno za
skupljanje komunalnog otpada iz višeetažnih građevina, blokova građevina te
područja nedostupnih za standardnu tehniku skupljanja komunalnog otpada.
Prilikom gradnje instalacija iz stavka 1. ovoga članka potrebno je
predvidjeti prostor za smještaj komora za dnevno skupljanje i međuskladištenje
otpada, cjevovoda, instalacija za pročišćavanje i ispust zraka, ventilatorske
stanice te sustava za upravljanje, nadzor i kontrolu rada.
Veći dio instalacija iz stavka 1. i 2. ovoga članka potrebno je smjestiti
pod zemljom.
6.2.5.2.5. Površine za dnevno skupljanje komunalnog otpada izvan građevina
Članak 218.
Za dnevno skupljanje komunalnog otpada smiju se koristi javne površine i
površine građevnih čestica proizvođača komunalnog otpada.
Članak 219.
Prijedlog površina za uređenje dnevnih skupljališta komunalnog otpada
utvrđuje se prostorno - funkcionalnom studijom izvodljivosti odvojenog
skupljanja komunalnog otpada koja mora sadržavati osobito:
- granicu obuhvata studije,
- podatke o površini i broju stanovnika,
- podatke o cestama i prometu,
- podatke o namjenama i površini poslovnih prostora,
- proračun potrebne ukupne zapremine spremnika za planiranu učestalost
njihova pražnjenja,
- položaj i planiranu namjenu najbližeg reciklažnog dvorišta za komunalni
otpad,
- prijedlog trasa skupljanja komunalnog otpada s lokacijama za zaustavljanje
vozila za odvoz otpada odnosno lokacijama za pražnjenje spremnika,
- prijedlog lokacija za uređenje eko otoka i cestovnog priključka na trasu
skupljanja,
- prijedlog površina za uređenje dnevnih skupljališta ostatka otpada odnosno
postavljanje spremnika za dnevno odlaganje otpada.
Na područjima neposredne provedbe Prostornog plana uređenja grada Rijeke i
ovog Plana površine za uređenje dnevnih skupljališta komunalnog otpada utvrđuje
Odjel gradske uprave za komunalni sustav, temeljem mišljenja Policijske uprave
Rijeka o utjecaju na sigurnost prometa.
Na područjima posredne provedbe ovoga Plana, temeljem stručne podloge iz
stavka 1. ovoga članka, površine za uređenje dnevnih skupljališta komunalnog
otpada utvrđuju se prostornim planom užeg područja.
Članak 220.
Uvjeti smještaja i način opremanja pojedinih skupljališta na površini
određenoj za skupljanje komunalnog otpada utvrđuju se operativnim programom
rada skupljača komunalnog otpada, temeljem odluke Odjela gradske uprave za
komunalni sustav i mišljenja Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam,
ekologiju i gospodarenje zemljištem te mišljenja Policijske uprave u utjecaju
na sigurnost prometa.
Operativni program iz stavka 1. ovoga članka, uz prijedlog lokacije
skupljališta komunalnog otpada mora sadržavati osobito prijedlog izvedbe (tipa)
spremnika/uređaja, učestalosti pražnjenja te potrebnog broja spremnika na
njima.
Skupljališta moraju sadržavati jedan ili više jednokomornih ili višekomornih
spremnika, s jednokomornim ili višekomornim uređajem i drugim rješenjima za
dnevno odlaganje miješanog ostaka otpada ili pojedinih sastojaka otpada.
Ovim Planom određuju se smjernice za smještaj skupljališta ostatka
komunalnog otpada kako slijedi:
- za obiteljsku građevinu smještaj je potrebno osigurati unutar okućnice,
- za višestambenu i drugu građevinu smještaj je potrebno osigurati unutar
okućnice s osiguranim prilazom vozilima za odvoz otpada,
- za građevinu smještenu uz trasu skupljanja na područjima slabog pješačkog
prometa i prometa motornih vozila smještaj je potrebno osigurati na
javnoprometnoj površini uz ulaz u građevinu,
- za građevinu smještenu uz trasu skupljanja na područjima jakog pješačkog
prometa i prometa motornih vozila smještaj je potrebno osigurati unutar
građevine (ulaz, posebna prostorija) ili u okućnici građevine s osiguranim
prilazom za izvlačenje spremnika odnosno na javnoprometnoj površini (podzemna
izvedba),
- za građevinu koja ima više od 50 stanova po jednom ulazu smještaj je
potrebno osigurati u posebnim prostorijama unutar građevine s osiguranim
prilazom prostoriji vozilima za odvoz otpada.
Članak 221.
Javne površine dozvoljeno je koristiti za odvojeno skupljanje komunalnog
otpada iz kućanstva i drugih izvora malih količina komunalnog otpada, za
odvojeno skupljanje sastojaka komunalnog otpada čija se vrijedna svojstva mogu
iskoristiti, ostatka komunalnog otpada, opasnih sastojaka komunalnog otpada
koji nisu akutno opasni po zdravlje i život ljudi i okoliš (npr. suhe baterije
električnih uređaja), za akcije skupljanja glomaznog komunalnog otpada, za
odvojeno skupljanje sitnog uličnog otpada, fekalija kućnih ljubimaca i slično.
Košarice za skupljanje uličnog otpada moraju se postavljati na javnim
površinama s velikim pješačkim prometom kao što su prostori putničkih
terminala, stajališta javnog prijevoza, pješačke zone, šetališta i odmorišta te
javne zelene površine kao i uz klupe za odmor.
Na javnim površinama dozvoljava se uređenje eko otoka za odvojeno skupljanje
sastojaka komunalnog otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti do
postizanja prosječnog stupnja pokrivenosti područja utvrđenog Prostornim planom
uređenja grada Rijeke: jedan eko otok na 500 stanovnika.
Eko otok, u smislu ove Odluke, jest skupljalište opremljeno s više
jednokomornih spremnika odnosno s jednim ili više višekomornih spremnika ili
uređaja za dnevno odvojeno odlaganje pojedinih sastojaka otpada.
Članak 222.
Javne površine za skupljanje komunalnog otpada dozvoljeno je koristiti za
davanje usluge odvojenog skupljanja otpadne prodajne (primarne) ambalaže izvan
vlastitih prostora i površina prodavatelja čija je površina prodajnog prostora
manja od 200 m2, uz uvjet suradnje sa skupljačem komunalnog otpada i
odobrenja Poglavarstva Grada Rijeke.
Prijedlog položaja (smještaja) i načina opremanja pojedinog skupljališta
otpadne prodajne (primarne) ambalaže utvrđuje se operativnim programom rada
skupljača ambalažnog otpada.
Odluku o lokacijama i opremi skupljališta iz stavka 1. i 2. ovoga članka
donosi Odjel gradske uprave za komunalni sustav na temelju mišljenja Odjela
gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem i
skupljača komunalnog otpada te mišljenja Policijske uprave o utjecaju na
sigurnost prometa.
Članak 223.
Za dnevno skupljanje komunalnog otpada proizvođaču otpada služi površina
građevne čestice na kojoj proizvođač obavlja vlastitu djelatnost.
Izuzetno se površina građevne čestice iz stavka 1. ovoga članka, uz
suglasnost vlasnika zemljišta i korisnika poslovnog prostora, može koristiti za
skupljanje komunalnog otpada iz susjedstva.
Članak 224.
Ovim Planom određuju se posebni uvjeti za uređenje eko otoka na javnim
površinama za skupljanje komunalnog otpada kako slijedi:
- najveća dozvoljena udaljenost eko otoka od mjesta nastajanja otpada iznosi
300 m,
- svojim položajem i korištenjem eko otok ne smije ugrožavati sigurnost
korisnika usluge i prometa,
- građevna čestica na kojoj je smješten eko otok mora imati kolni pristup
vozilima za odvoz otpada,
- ako se eko otok smješta na području zaštićenog kulturnog dobra ili na
području posebne turističke vrijednosti potrebno ga je izvesti kao podzemni ili
smjestiti unutar građevine,
- najveći dozvoljeni ukupni volumen spremnika eko otoka iznosi 5500 litara,
a potrebe za većim kapacitetom potrebno je osigurati višekratnim dnevnim
pražnjenjem spremnika ili primjenom tehnike sabijanja otpada,
- unutar označene površine eko otoka dozvoljava se postava oznaka
skupljališta, informacija i poruka o skupljanju otpada te drugih poruka na temu
zaštite okoliša,
- oprema eko otoka mora biti izvedena tako da spriječi rasipanje otpada,
nastajanje i cijeđenje procjednih voda, stvaranje prekomjerne buke i širenje prašine
i mirisa te od materijala koji je nezapaljiv ili samogasiv, dugoročno otporan
na djelovanje lokalnih atmosferskih utjecaja i što otporniji na namjerno
oštećivanje.
Članak 225.
Ovim Planom određuju se posebni uvjeti za uređenje skupljališta ostatka komunalnog
otpada na javnim površinama za skupljanje komunalnog otpada kako slijedi:
- najveća dozvoljena udaljenost skupljališta od mjesta nastajanja otpada
iznosi 100 m,
- svojim položajem i korištenjem skupljalište ne smije ugrožavati sigurnost
korisnika usluge i prometa,
- na području zaštićenog kulturnog dobra ili na području posebne turističke
vrijednosti potrebno je skupljalište izvesti kao podzemno ili ga smjestiti
unutar građevine,
- najveći dozvoljeni volumen spremnika jednog skupljališta iznosi 1.100
litara,
- najveća dozvoljena udaljenost skupljališta od trase skupljanja iznosi 10,0
m,
- najmanja udaljenost skupljališta od prozora stambene i poslovne
prostorije, ulaza u ugostiteljski objekt i ograde ugostiteljske terase iznosi
5,0 m,
- građevnoj čestici skupljališta potrebno je osigurati siguran i nesmetan
pristup za izvlačenje spremnika do trase skupljanja,
- skupljalište mora biti izvedeno tako da ne predstavlja prepreku kretanju
pješaka te bude dostupno korištenju osobama s invaliditetom i smanjenom
pokretljivosti,
- svojim arhitektonskim rješenjem skupljalište je potrebno uklopiti u okolni
prostor,
- lokaciju skupljališta potrebno je primjereno označiti (npr. bojanjem
podloge),
- unutar označene površine skupljališta dozvoljava se postavljanje
konstrukcija za učvršćenje opreme, izvedba kosina odnosno postavljanje
konstrukcija za postupno svladavanje visine rubnjaka i slično,
- oprema skupljališta mora biti izrađena tako da spriječi rasipanje otpada,
nastajanje i cijeđenje procjednih voda, stvaranje prekomjerne buke i širenje
prašine i mirisa te izrađena od materijala koji je nezapaljiv ili samogasiv,
dugoročno otporan na djelovanje lokalnih atmosferskih utjecaja i što otporniji na
namjerno oštećivanje.
7. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i/ili osjetljivih područja i cjelina
Članak 226.
Planom se posebno vrijednim i/ili osjetljivim područjima i cjelinama
određuju područja grada na kojima je planirana realizacija gradskih projekata,
pojedinačne građevine i kulturno-povijesne cjeline koje predstavljaju kulturno
dobro te prirodne vrijednosti.
Zaštita i uređenje područja grada na kojima je planirana realizacija
gradskih kapitalnih projekata utvrđena je točkom 3.2.10.7. obrazloženja Tekstualnog
dijela Plana.
Uvjeti uređenja područja koja su ovim Planom označena kao prirodne
vrijednosti, građevine i kulturno-povijesne cjeline koje predstavljaju kulturno
dobro utvrđeni su točkom 3.2.5.1. i 3.2.5.2. obrazloženja Tekstualnog dijela
Plana.
Članak 227.
Posebno osjetljivim područjima Plana, pored onih utvrđenih člankom 226. ove
Odluke, utvrđuju se:
- obalna područja vodotoka i mora,
- područja nestabilnosti tla (aktivna ili moguća klizišta, odroni,
nestabilne padine),
- infrastrukturni koridori,
- područja, cjeline i dijelovi ugrožena okoliša.
Članak 228.
Obalna područja vodotoka potrebno je urediti u skladu s namjenom okolnog
prostora, uz uvjet da se zahvatima uređenja ne oštećuju regulacijske, zaštitne
i druge vodne građevine, ne pogoršava vodni režim, ne povećavaju rizici od
poplave i druga štetna djelovanja voda.
Područje morske obale potrebno je urediti u skladu s namjenom okolnog
prostora, uz uvjet da se zahvatima uređenja ne sprječava korištenje obalnog
pojasa mora i ne ugrožavaju postojeće prirodne i krajobrazne vrijednosti.
Prilikom uređenja površina uz infrastrukturne koridore potrebno je voditi
računa o postizanju jedinstvenog prostornog i/ili pejzažnog odnosa sa susjednim
građevinama i površinama te se ne dozvoljava izvedba:
- neprekinutih usjeka ako je njihova visina veća od 3,0 m,
- osiguranja usjeka isključivo mrežom,
- usjeka koji nisu ozelenjeni,
- infrastrukturne (primarno prometne) građevine kao otvorene građevine na
mjestima gdje se ista mogla izvesti kao natkrivena odnosno ukopana.
Ozelenjavanje zemljišta uz infrastrukturne koridore potrebno je provoditi na
svim slobodnim površinama, a u izboru biljnih vrsta (cvijeće, grmovi,
stablašice) potrebno je voditi računa o sigurnosti infrastrukturne građevine
kao i o uklapanju biljnih vrsta u šire područje zahvata.
Zahvat uređenja zemljišta uz infrastrukturne koridore dozvoljen je
neposrednom provedbom ovoga Plana.
Članak 229.
Područja, cjeline i dijelovi ugrožena okoliša utvrđeni su točkom 3.2.6.2.1.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana i kartografskim prikazom broj 4.3.
Sanaciju područja ugrožena okoliša potrebno je provoditi temeljem programa
sanacije odobrenog od nadležnog tijela.
Na području ugrožena okoliša prije poduzimanja bilo kojeg zahvata u prostoru
potrebno je provesti sanaciju glavnih uzročnika zagađenja okoliša.
Prioriteti i uvjeti sanacije područja ugrožena okoliša utvrđeni su točkom
3.2.6.2.2. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
8. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i
kulturno-povijesnih cjelina
8.1. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti
Članak 230.
Ovim Planom štite se sve zaštićene i preventivno zaštićene krajobrazne i
prirodne vrijednosti.
Osim vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka, ovim Planom štite se krajobrazne
vrijednosti, točke i potezi kompozicijskih, panoramskih i vizurnih vrijednosti,
sukladno tabelarnom prikazu broj 154.
Na dijelovima prirode određenim kao krajobrazna vrijednost od značaja za
grad Rijeku, dozvoljeni su zahvati koji ih ne oštećuju i kojima se ne mijenjaju
svojstva zbog kojih su ocijenjeni kao krajobrazna vrijednost.
Prostornim planom užeg područja mogu se štititi i druge krajobrazne
vrijednosti (šume, stijene, biotopi, vizure i slično) te točke i potezi
kompozicijskih, panoramskih i vizurnih vrijednosti od značenja za odnosno
područje obuhvata.
Prilikom izrade prostornog plana užeg područja potrebno je propisati mjere
za zadržavanje kvalitete prirodnog krajobraza te mjere za unapređenje stanja
područja kultiviranog krajobraza.
Članak 231.
Na spomeniku prirode Zametska pećina i u njegovoj neposrednoj blizini koja
čini sastavni dio zaštićenog područja nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju
njegova obilježja i vrijednost.
Na području iz stavka 1. ovoga članka zabranjuje se oštećenje, uništavanje i
iznošenje sigovine, živog svijeta speleološkog objekta, fosilnih arheoloških i
drugih nalaza te mijenjanje stanišnih uvjeta u objektu, njegovu nadzemlju i
neposrednoj blizini.
Za bilo koji zahvat u speleološkom objektu iz stavka 1. ovoga članka
potrebno je ishoditi dopuštenje nadležnog tijela državne uprave.
Članak 232.
Ovim Planom predlažu se za zaštitu novi vrijedni dijelovi prirode gradskog
značaja sukladno tabelarnom prikazu broj 148. i to prema kategorijama zaštite
kako slijedi:
- posebni rezervat - šumske vegetacije: na lokalitetu Dolac, u blizini
Trsatske gradine, sastojina maklena i hrasta medunca stara više od 100 godina,
- spomenik parkovne arhitekture - javni park: Vidov park, Park Augusta
Cesarca, Park Ive Lole Ribara i Park Vidikovac,
- spomenik parkovne arhitekture - perivoj javnih građevina: perivoj ex
Guvernerove palače (Pomorski i povijesni muzej) izveden 1896. godine, perivoj
izvorno Pomorske akademije (današnji lokalitet KBC) izveden 1857. godine i
perivoj Sušačke hrvatske gimnazije izveden 1893. godine.
Članak 233.
Ovim Planom štiti se područje izvan građevinskog područja koje je u kontaktu
s građevinskim područjem i to na udaljenosti od 100 m od istog.
Na području izvan građevinskog područja iz stavka 1. ovoga članka dozvoljava
se uređenje površine kao:
- javne parkovne površine,
- površine za rekreaciju (dječja igrališta i slično),
- zaštitne zelene površine,
- površine za provođenje ekoloških i drugih aktivnosti usmjerenih na
ozelenjavanje, pošumljavanje ili održavanje i unapređenje postojećih biljnih i
životinjskih vrsta.
Prilikom uređenja površina iz stavka 1. i 2. ovoga članka potrebno je težiti
stvaranju ambijenta park-šume oplemenjivanjem postojećeg šumskog ili drugog
biljnog prostora, a samo iznimno dozvoljeno je postavljati urbanu i parkovnu
opremu ili naprave / objekte za obavljanje ugostiteljske, zabavne i slične
djelatnosti.
Uređenje površine iz stavka 1. i 2. ovoga članka dozvoljeno je neposrednom
provedbom ovoga Plana.
8.2. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina
Članak 234.
Ovim Planom štite se sva trajno i preventivno zaštićena kulturna dobra.
Pored zaštićenih i preventivno zaštićenih kulturnih dobara, ovim Planom
štite se povijesni sklopovi, građevine i javne površine (stubišta, zidovi,
vizure, kompozicijske vrijednosti i slično) izgrađeni u razdoblju secesije,
Moderne arhitekture, u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata kao i pojedinačne
građevine, sklopovi i javne površine izgrađene izvan tih razdoblja, čija je
arhitektonska, urbanistička i ambijentalna vrijednost od značaja za grad Rijeku
odnosno za postojeći i planirani urbani karakter pojedinih gradskih područja.
Prostornim planom užeg područja mogu se štititi te utvrđivati mjere zaštite
i uređenja i drugih građevina, cjelina i javnih površina koje se kao vrijednost
prepoznaju unutar područja obuhvata pojedinog plana, a temeljem kriterija i uvjeta
zaštite utvrđenih ovim Planom.
Članak 235.
Zaštita, uređenje i korištenje sklopova, građevina i javnih površina iz
članka 234. ove Odluke temelji se na sljedećim kriterijima:
- očuvanju urbanističkih, arhitektonskih, estetskih, ambijentalnih i drugih
vrijednosti,
- sprječavanju zahvata na građevinama kojima se mijenja izvorna odnosno
sačuvana vrijednost,
- stručnoj valorizaciji izvornih odnosno sačuvanih vrijednosti te
određivanjem drugih mjera zaštite uređenja i korištenja pojedinačnih sklopova,
građevina i površina radi planiranja daljnjih zahvata u prostoru.
Članak 236.
Za svaki zahvat unutar povijesne cjeline, građevine i javne površine koja
predstavlja kulturno dobro potrebno je ishoditi suglasnost Uprave za zaštitu
kulturne baštine - Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Prilikom planiranja zahvata unutar povijesne cjeline, građevine i javne
površine koja se štiti isključivo ovim Planom potrebno je poštovati uvjete
utvrđene ovim Planom uz suglasnost Uprave za zaštitu kulturne baštine -
Konzervatorskog odjela u Rijeci.
Članak 237.
Pod zahvatom na povijesnom sklopu, građevini i javnoj površini, u smislu ove
Odluke, podrazumijeva se restauracija, rekonstrukcija, adaptacija, promjena
namjene te uklanjanje građevine koja je u neposrednom dodiru sa zaštićenom
povijesnom cjelinom, građevinom ili javnom površinom kao i gradnja nove
građevine.
Zahvati iz stavka 1. ovoga članka provode se neposrednom provedbom ovoga
Plana i posrednom provedbom (izradom prostornog plana užeg područja), u skladu
s kartografskim prikazom broj 4.4.
Članak 238.
Na povijesnom sklopu, građevini i javnoj površini koja se ovim Planom štiti
kao vrijednost od interesa za grad Rijeku, utvrđuju se sljedeći uvjeti zaštite:
- zahvat kojim se mijenja izvorni gabarit građevine nije dozvoljen,
- zahvat kojim se intervenira u dimenzije i formate pročelja kao i otvora na
njima nije dozvoljen,
- dogradnja, nadogradnja i gradnja krova neprimjerenog građevini nije
dozvoljena,
- uklanjanje i preoblikovanje stilskih obilježja, osim prilikom povrata u
izvorno stanje, te unošenje neprimjerenih elemenata drugog arhitektonskog
izraza kao što je uporaba tzv. primorskog sloga i slično nije dozvoljena.
Izuzetno od odredbe stavka 1. podstavka 3. ovoga članka zahvati dogradnje i
nadogradnje na povijesnom sklopu, građevini i javnoj površini dozvoljavaju se:
- ako se ne remeti fizionomija građevine (proporcijski odnosi, kompozicija)
i odnos prema susjednim građevinama, javnim i drugim površinama tako da se dogradnja
i nadogradnja izvodi primjenom suvremenih materijala i arhitektonskog izraza,
osim za one zahvate kojima se građevina dovodi u izvorno stanje,
- ako se poštuju prostorni pokazatelji i drugi uvjeti utvrđeni ovim Planom
za područje unutar kojeg se provodi zahvat.
Pregled povijesnih cjelina, povijesnog sklopa i građevina od interesa za
grad Rijeku utvrđen je tabelarnim prikazom broj 153.
9. Postupanje s otpadom (obrada, skladištenje i odlaganje)
Članak 239.
Na područja obuhvata ovog Plana utvrđuje se obveza gospodarenja svim vrstama
i količinama otpada koji nastaju na području Plana.
Kategorijama otpada koje su obuhvaćene Zakonom o otpadu (»Narodne novine«
broj 178/04 i 153/05), Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske
(»Narodne novine« broj 130/05), planovima gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske, Primorsko-goranske županije i Grada, potrebno je gospodariti sukladno
navedenim propisima, a ostalim kategorijama otpada (npr. radioaktivni otpad, otpadne
vode, otpad životinjskog porijekla i drugi) potrebno je gospodariti sukladno
posebnim pozitivnim propisima koji ih reguliraju.
Članak 240.
Na području obuhvata ovoga Plana, sukladno usvojenom konceptu razvoja
sustava gospodarenja otpadom i prostornim mogućnostima, moraju se osigurati
uvjeti za odvojeno skupljanje komunalnog otpada, a ostali uvjeti moraju se
osigurati u sklopu dijela sustava za gospodarenje otpadom za čiju je uspostavu
odgovorna Primorsko-goranska županija te sustava za spaljivanje otpada i
gospodarenje opasnim otpadom koji ustrojava Republika Hrvatska.
Članak 241.
Ostavljanje, istovar ili odlaganje otpada na mjestima koja nisu određena
ovim Planom i prostornim planom šireg područja nije dozvoljeno.
Otpad koji je odložen na površini koja nije određena kao odlagalište otpada
potrebno je ukloniti, onečišćenu površinu dovesti u stanje kakvo je bilo prije
odlaganja otpada te površinu ograditi i nadzirati kako bi se spriječilo ponovno
odlaganje otpada.
Ovim Planom određuje se prioritetno saniranje stanja na lokacijama koje su
sukladno Planu sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na
području Primorsko- goranske županije (»Službene novine« Primorsko-goranske
županije broj 34/04) označene kao Grohovska cesta (2800 m3),
Bodulovo (3000 m3) i Drenovski put - Mihačeva Draga (120 m3).
Članak 242.
S otpadom se mora postupati tako da se ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje
i ne koriste postupci koji bi mogli štetiti okolišu, a osobito da se izbjegnu
rizici od onečišćenja mora, voda, tla i zraka, pojava buke i neugodnih mirisa,
ugrožavanje biljnog i životinjskog svijeta, štetan utjecaj na području
kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih vrijednosti, nastajanje eksplozije i
požara i slično.
9.1. Postupanje s komunalnim otpadom
Članak 243.
S komunalnim otpadom koji nastaje na području Plana treba postupati sukladno
Planu gospodarenja (komunalnim) otpadom grada.
Članak 244.
Na području obuhvata ovoga Plana potrebno je osigurati punu pokrivenost
područja organiziranim skupljanjem komunalnog otpada.
Dnevno odlaganje komunalnog otpada dozvoljava se na uređenim i nadziranim
dnevnim skupljalištima komunalnog otpada.
Uređenje dnevnih skupljališta komunalnog i njemu sličnog otpada dozvoljava
se:
- na mjestu nastajanja otpada (u ulazima i posebnim prostorijama unutar
građevina, u pomoćnim građevinama i površinama unutar građevne čestice
proizvođača otpada),
- na javnoj površini,
- u reciklažnom dvorištu za komunalni otpad,
- u reciklažnom dvorištu za posebne kategorije otpada,
- u drugoj građevini za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje komunalnog i
njemu sličnog otpada.
Članak 245.
Kod izbora metoda i tehnike skupljanja komunalnog otpada mora se poštovati
sljedeće:
- metode i tehnika moraju biti na BAT razini,
- instalirani kapaciteti moraju zadovoljavati vršne potrebe,
- tehnika i organizacija moraju biti prilagođeni posebnostima područja na
kojem se vrši skupljanje otpada.
Članak 246.
Na području obuhvata ovoga Plana dozvoljava se gradnja građevina, objekata i
uređaja za odvojeno skupljanje komunalnog otpada i to:
- jedne transfer stanice za miješani komunalni otpad,
- dvije transfer stanice za posebno skupljene sastojke komunalnog otpada,
- 12 reciklažnih dvorišta za komunalni otpad,
- neodređenog broja reciklažnih dvorišta za proizvodni otpad,
- instalacija za skupljanje i pneumatski transport komunalnog otpada.
9.2. Postupanje s proizvodnim otpadom i posebnim kategorijama otpada
Članak 247.
S proizvodnim otpadom i posebnim kategorijama otpada koji nastaje na
području obuhvata ovoga Plana potrebno je postupati sukladno Planu gospodarenja
otpadom Primorsko-goranske županije.
Članak 248.
Proizvodni otpad potrebno je razvrstavati, odvojeno skupljati, privremeno
skladištiti i predati ovlaštenom skupljaču ili prijevozniku na mjestu njegova
nastajanja odnosno na propisno uređenim prostorima i građevinama unutar
poslovnog prostora proizvođača otpada.
Privremeno skladištenje otpada na mjestu njegova nastajanja, uz uvjete propisane
Zakonom o otpadu ne smije trajati duže od 12 mjeseci, a samo iznimno može
trajati 3 godine.
Ovim Planom određuju se posebni uvjeti koji se moraju poštovati prilikom
odvojenog skupljanja i privremenog skladištenja proizvodnih ostataka i
proizvodnog otpada unutar poslovnog prostora proizvođača otpada:
- s proizvodnim ostacima koji nastaju obavljanjem djelatnosti do njihove
interne oporabe treba postupati kao s otpadom,
- dozvoljeno je odvojeno skupljanje i privremeno skladištenje isključivo
otpada koji je nastao obavljanjem vlastite djelatnosti,
- dozvoljeno je odvojeno skupljanje i predobrađivanje (kodicioniranje)
proizvodnih ostataka od obavljanja vlastite djelatnosti radi oporabe u
vlastitoj proizvodnji,
- proizvodni otpad smije se privremeno skladištiti unutar poslovnog prostora
proizvođača otpada najduže 12 mjeseci, a samo iznimno 3 godine,
- držanje neopasnog otpada u količinama većim od 80 m3 odnosno 20
tona nije dozvoljeno,
- na otvorenim dijelovima poslovnog prostora nije dozvoljeno skupljanje i
držanje otpada na način kojim bi se narušio izgled poslovnog prostora i
njegovog urbanog okoliša.
9.3. Postupanje s opasnim otpadom
Članak 249.
S opasnim otpadom koji nastaje na području obuhvata ovoga Plana potrebno je
postupati sukladno Strategiji i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.
Članak 250.
Opasni otpad potrebno je razvrstati, odvojeno skupljati, privremeno
skladištiti i predati ovlaštenom skupljaču ili prijevozniku na mjestu njegova
nastajanja odnosno na propisno uređenim prostorima i građevinama unutar
poslovnog prostora proizvođača otpada.
Ovim Planom određuju se posebni uvjeti koji se moraju poštovati kod
odvojenog skupljanja i privremenog skladištenja opasnog proizvodnog otpada
unutar poslovnog prostora proizvođača otpada te kod prijevoza opasnog
proizvodnog otpada kako slijedi:
- držanje opasnog otpada u količinama od kojih prijeti ozbiljna opasnost po
život i zdravlje ljudi i okoliš nije dozvoljeno,
- odvojeno skupljanje i držanje opasnog otpada mora biti stručno nadzirano a
prostor skupljališta zaštićen od provale,
- na prijevoz opasnog otpada treba primijeniti propise koji se odnose na
prijevoz opasnih tvari,
- trase odvojenog skupljanja i prijevoza opasnog otpada moraju biti tako
izabrane da u slučaju akcidenta nastane najmanja opasnost za živote, zdravlje i
imovinu ljudi i okoliš.
9.4. Postupanje s inertnim otpadom
Članak 251.
Inertni otpad, u smislu ove Odluke, jest otpad koji ne podliježe značajnim
fizikalnim, kemijskim i/ili biološkim promjenama, otpad koji se ne otapa, nije
zapaljiv, ne reagira fizički ili kemijski, ne razgrađuje se biološkim putem
niti stvara tvari opasne za okoliš i zdravlje ljudi u kontaktu s bilo kojim
spojem.
Inertnim otpadom ne smatra se: površinski sloj tla do dubine 15 cm, miješani
biogeni i mineralni otpad, materijal građevinskog iskopa s različitih lokacija,
materijal od rušenja (beton, opeke, kamen, keramika, građevno staklo) iz
različitih izvora ili pomiješani s drugim vrstama otpada.
Inertni materijal građevinskog iskopa mora se u što većoj mjeri oporabiti na
mjestu njegova nastajanja odnosno gradnje.
Višak inertnog materijala građevinskog iskopa i njemu sličnog inertnog
građevinskog otpada dozvoljeno je koristiti za nasipavanje mora na dijelovima
obale čije proširenje/uređenje je predviđeno ovim Planom, uz uvjete utvrđene u
postupku procjene utjecaja na okoliš, zatrpavanje vrtača i druge oblike
uređenja zemljišta.
10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš
10.1. Planirana kakvoća okoliša
Članak 252.
U cilju postizanja planirane kakvoće okoliša potrebno je poduzimati mjere
kako slijedi:
- sanirati zagađenje tla na području Rafinerije na Mlaki,
- ispitati i sanirati utvrđena zagađenja tla na područjima starih spremnika
naftnih derivata, industrijskih zona, oko cesta i željezničkih pruga,
transformatorskih stanica, vojarni, vojnih skladišta i vježbališta, na
područjima bez sustava javne odvodnje ili sa starim i propusnim sustavom
odvodnje tehnoloških otpadnih voda, na površinama onečišćenim otpadom i slično,
- sanirati tlo na područjima sanitarne zaštite vode za piće sukladno mjerama
zaštite voda od zagađenja.
U svrhu očuvanja ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša, obvezno
je postići i očuvati planiranu kakvoću okoliša i to kako slijedi:
- zdravstveno ispravno tlo dječjih igrališta i parkova te umjereno
onečišćeno ostalo tlo,
- I. kategoriju kakvoće zraka na cijelom gradskom području te najmanje II.
kategoriju kakvoće zraka na području užeg gradskog središta i utjecajnom
području rafinerije na Mlaci,
- I. kategoriju podzemnih voda koje se koriste za piće bez dodatne obrade i
II. kategoriju ostalih podzemnih voda te II. kategoriju voda mora pod utjecajem
onečišćenja s kopna za vode I. vrste (državne vode),
- I. kategoriju vodotoka na istočnom dijelu grada čije vode mogu utjecati na
kakvoću vode za piće koja se kaptira na bunarima u uvali Martinšćica te II.
kategoriju voda Rječine i ostalih vodotokova za vode II. vrste (lokalne vode),
- II. vrstu vode mora na morskim plažama i
- dopuštenu razinu buke s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini u
kojoj ljudi rade i borave.
Članak 253.
Ovim Planom utvrđuje se razgraničenje namjena prostora prema stupnjevima
zaštite od buke odnosno najvišim dopuštenim razinama ambijentalne buke,
sukladno tabelarnom prikazu broj 167.
Vrijednosti najviših dopuštenih razina ambijentalne buke utvrđene su u
tabelarnom prikazu iz stavka 1. ovoga članka, a iste su određene sukladno
Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i
borave (»Narodne novine broj 145/04).
Zaštitu od buke nastalu od prometnica potrebno je provoditi sukladno
posebnim propisima koji reguliraju pojedinu vrstu prometa.
10.2. Predviđanje utjecaja na okoliš
Članak 254.
Prije poduzimanja bilo kakvog zahvata u prostoru, potrebno je utvrditi
moguće utjecaje zahvata na okoliš, mjere zaštite okoliša i program monitoringa,
i to idejnim rješenjem ili idejnim projektom, stručnom podlogom za izdavanje
lokacijske dozvole ili studijom utjecaja na okoliš.
Zahvati za koje treba izraditi stručnu podlogu određuju se Programom mjera
Primorsko-goranske županije, a zahvati za koje treba provesti procjenu utjecaja
na okoliš određeni su Zakonom o zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 82/
94,128/99), Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine« broj
59/00 i 136/04), članku 36. Prostornog plana Primorsko-goranske županije te
člancima 19., 20. i 24. Prostornog plana uređenja grada Rijeke.
10.3. Izbor i smještaj zahvata
Članak 255.
Rizične zahvate i zahvate koji imaju značajne emisije u okoliš potrebno je
izbjegavati te se oni ne smiju poduzimati unutar građevinskog područja naselja,
a ako se takvi zahvati poduzimaju u građevinskom području za izdvojene namjene
(izvan naselja), tada moraju biti na što većoj zaštitnoj udaljenosti od
građevinskog područja naselja.
Članak 256.
Zahvate koji ugrožavaju okoliš potrebno je izvoditi izvan područja zaštite
vrijednih i osjetljivih dijelova okoliša i na što većoj zaštitnoj udaljenosti
od namjena osjetljivih na kakvoću okoliša.
Područjem posebno osjetljivim na zahvat u okoliš, u smislu ove Odluke,
smatra se područje zaštićenog dijela prirode, zaštićenog krajolika, sanitarne
zaštite vode za piće, obalno područje uz kopnene vode i more te područje
ugrožena okoliša.
Područjem i građevinom posebno osjetljivom na kakvoću okoliša, u smislu ove
Odluke, smatra se površina i građevina zaštićene graditeljske i arheološke
baštine, zaštićene povijesne graditeljske cjeline te zaštićene memorijalne i
etnološke baštine.
Namjena posebno osjetljiva na kakvoću okoliša jest stambena, javna i
društvena, ugostiteljsko - turistička i sportsko- rekreacijska.
Članak 257.
U svrhu sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš potrebno je sprječavati
građenje izvan građevinskog područja te građenje na površinama koje nisu
opremljene komunalnom infrastrukturom, osobito odvodnjom otpadnih voda.
10.4. Mjere zabrane i ograničenja zahvata
Članak 258.
Izvori onečišćenja okoliša moraju biti izgrađeni i/ili proizvedeni,
opremljeni, rabljeni i održavani tako da ne ispuštaju u okoliš onečišćujuće
tvari iznad propisanih graničnih vrijednosti emisije odnosno da ne
ispuštaju/unose u okoliš onečišćujuće tvari u količinama koje mogu ugroziti
zdravlje ljudi, kakvoću življenja i okoliš.
Za rizične zahvate i zahvate koji pojedinačno imaju značajne emisije u
okoliš određuje se potreba primjene najbolje raspoložive tehnike (Best
Available Technique - BAT).
10.4.1. Zaštita tla
Članak 259.
U cilju zaštite tla zabranjuje se:
- odlaganje otpada na površinama koje nisu predviđene i uređene za tu
namjenu,
- ispuštanje u tlo nepročišćenih otpadnih voda,
- trajno prekrivanje plodnog tla, a kada to nije moguće izbjeći, plodno tlo
je potrebno iskopati te koristiti ili na području zahvata ili na drugim
područjima ovoga Plana.
10.4.2. Zaštita voda i zaštita od štetnog djelovanja voda
Članak 260.
U cilju zaštite od zagađenja voda zabranjuje se:
- ispuštanje otpadnih voda, neovisno o stupnju čišćenja, u »vrlo osjetljiva
područja« (površinske vode I. vrste, podzemne vode, posebno štićena područja:
izvori vode za piće, posebno vrijedna područja i slično),
- ispuštanje u »osjetljiva područja« (vode II. i III. vrste) vrsta otpadne
vode koje su lošije od onih koje se postižu nakon III. stupnja čišćenja,
- ispuštanje u »manje osjetljiva područja« (vode III. IV. i V. vrste) vrsta
otpadne vode koje nisu pročišćene do stupnja ovisno o kategoriji vode
recipijenta,
- ispuštanje u prirodni prijamnik otpadnih voda iz uređaja za pročišćavanje
koje sadrže opasne i druge tvari u koncentracijama većim od propisanih za
određenu kategoriju prirodnog prijemnika,
- ispuštanje sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda u akvatorij morskih
plaža, neovisno o stupnju njihova čišćenja prije ispuštanja.
Članak 261.
Prije izrade projektne (tehničke) dokumentacije za gradnju građevina na
području obuhvata ovoga Plana potrebno je ishoditi vodopravne uvjete sukladno
Zakonu o vodama
(»Narodne novine«
broj 107/95 i 150/05) i Pravilniku o izdavanju vodopravnih akata (»Narodne
novine« broj 28/96).
Članak 262.
Posebnu zaštitu izvora vode za piće potrebno je provoditi tako da se kod
planiranja i izvođenja zahvata na područjima zona sanitarne zaštite vode za
piće primijene mjere zabrane i ograničenja zahvata te mjere zaštite za
dopuštene zahvate sukladno Pravilniku o utvrđivanju zona sanitarne zaštite
izvorišta (»Narodne novine« broj 55/02) i Odluci o sanitarnoj zaštiti izvorišta
vode za piće na riječkom području (»Službene novine« Primorsko-goranske
županije broj 6/94, 12/94, 12/95, 24/96 i 4/01).
Sanaciju zahvata koji ugrožavaju izvorišta vode za piće potrebno je
provoditi na temelju cjelovitog programa za slivno područje, a prioritete je potrebno
odrediti na osnovi ocjene značaja izvorišta za vodoopskrbu, stupnja ugroženosti
izvorišta (osjetljivosti područja i karakteristika zahvata) te ocjene učinka u
odnosu na uložena sredstva.
Članak 263.
U svrhu osiguranja površina za održavanje i poboljšanje vodnog režima
vodotoka, do donošenja propisa kojim će nadležno ministarstvo na području
obuhvata ovoga Plana utvrditi granice vodnog dobra, vanjskim granicama vodnog
dobra vodotoka na području obuhvata ovoga Plana treba smatrati vanjsku granicu
zemljišta određenog za gradnju vodnih građevina i retencija, crtu udaljenu 20 m
od vanjske nožice nasipa, crtu udaljenu 20 od ruba obale nereguliranog vodotoka
odnosno crtu udaljenu 6 m od ruba obale ili obaloutvrde na reguliranom
vodotoku.
Na vodnom dobru dozvoljavaju se zahvati održavanja i poboljšavanja vodnog
režima, a osobito:
- gradnja vodnih građevina i postavljanje uređaja za uređenje vodotoka i
drugih voda,
- tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka, obala, zaštitnih i
regulacijskih vodnih građevina i
- provođenje mjera zaštite od štetnog djelovanja voda.
Ovim Planom dozvoljava se korištenje javnog vodnog dobra za odmor i
rekreaciju uz suglasnost Hrvatskih voda te u gospodarsku svrhu.
Članak 264.
Na vodnom dobru zabranjeni su zahvati kojima se mogu oštetiti regulacijske,
zaštitne i druge vodne građevine, pogoršati vodni režim i povećati rizici od
poplave i drugih oblika štetnog djelovanja voda, i to kako slijedi:
- na nasipima, regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama zabranjeno je
kopanje i odlaganje zemlje, pijeska, šljunka, prelaženje i vožnja motornim
vozilom (osim na mjestu na kojem je to izričito dopušteno), te obavljanje
drugih radnji kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina,
- u uređenom inundacijskom pojasu i na udaljenosti od 20 m od vanjske nožice
nasipa odnosno do 6 m od vanjskoga ruba regulacijsko-zaštitne vodne građevine
koja nije nasip (obala i obaloutvrda) zabranjeno je podizati zgrade, ograde i
druge građevine, osim regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina, orati zemlju,
saditi i sjeći drveće i grmlje, vađenje kamena, gline i ostalih tvari, kopanje
i bušenje zdenaca te druga bušenje tla ako se izvode bez vodopravnih uvjeta,
- u vodotoke, akumulacije, retencije i inundacijskom pojasu zabranjeno je
odlaganje zemlje, kamena, otpadnih i drugih tvari, sadnja i sječa drveća i
grmlja te obavljanje drugih radnji kojima se može utjecati na održavanje i
promjenu toka, vodostaja, količine ili kakvoće vode,
- iznad natkrivenih vodotoka zabranjeno je graditi i/ili dopuštati gradnju
građevina osim javnih površina (prometnice, parkovi, trgovi) i to na način da u
iznimnim uvjetima voda može proteći i površinski bez značajnijih posljedica.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odstupanje od ovih ograničenja
mogu odobriti Hrvatske vode.
10.4.3. Zaštita zraka
Članak 265.
Ispuštanje u zrak onečišćujućih tvari iz ispusta stacionarnih izvora
graničnih vrijednosti emisija iznad onih određenih propisima nije dozvoljeno.
Sanacijskim programom i procjenom utjecaja na okoliš moguće je utvrditi
strože granične vrijednosti emisija od onih utvrđenih propisima.
Ako uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta prijeti opasnost od pojave
onečišćenja zraka kritičnih razina, potrebno je prekinuti zahvat do prestanka
nepovoljnih vremenskih uvjeta.
U području I. i II. kategorije kakvoće zraka novi zahvat u okoliš ili
rekonstrukcija postojećeg izvora onečišćivanja zraka ne smije ugroziti
postojeću kategoriju kakvoće zraka.
U području III. kategorije kakvoće zraka ne može se izdati lokacijska,
građevinska i uporabna dozvola za zahvat koji predstavlja nov izvor
onečišćivanja zraka niti za rekonstrukciju postojećeg izvora onečišćivanja
zraka dok se ne osigura:
- zamjena postojećega, nezadovoljavajućega stacionarnog izvora novim, kojim
se smanjuje onečišćenost zraka,
- provođenje sanacijskog programa za postojeće izvore onečišćivanja,
- manji stupanj onečišćenja zraka.
Novom gradnjom ili rekonstrukcijom ne smiju se prekoračiti granične
vrijednosti porasta imisijskog opterećenja utvrđene Prostornim planom
Primorsko-goranske županije.
10.4.4. Zaštita od buke
Članak 266.
U cilju zaštite od buke utvrđuju se ograničenja u provođenju zahvata, i to
kako slijedi:
- na gradilištima izvan područja gospodarske namjene potrebno je izbjegavati
rad s radnim i bučnim strojevima i alatima izvan radnog vremena obavljanja
djelatnosti osjetljivih na buku te dnevnog i noćnog odmora stanovnika,
- zvučno oglašavanje zvonima i elektroakustičnim uređajima, osim u iznimnim
slučajevima propisanim zakonom, dozvoljeno je u vremenu od 7 do 19 sati,
- korištenje izvora buke koji se povremeno koriste ili se trajno postavljaju
na otvorenom prostoru, na zid i krov građevine, nepokretne i pokretne objekte
ili se koriste na vodi i u zraku, dozvoljeno je uz pribavljanje dokaza o
mjerama zaštite kojima se osigurava da buka neće prelaziti dozvoljenu razinu,
- izvan lokacija na kojima se održavaju javne manifestacije buka ne smije
prelaziti propisane najviše dopuštene razine.
Članak 267.
U područjima u kojima je postojeća razina rezidualne buke jednaka ili viša
od dopuštene, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih, izgrađenih ili
rekonstruiranih odnosno adaptiranih građevina s pripadnim izvorima buke ne
smije prelaziti dopuštene razine umanjene za 5 dB(A).
U područjima u kojima je postojeća razina rezidualne buke niža od dopuštene
razine, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih, izgrađenih,
rekonstruiranih ili adaptiranih građevina s pripadnim izvorima buke ne smije
povećati postojeće razine buke za više od 1 dB(A).
10.4.5. Zaštita od elektromagnetskih polja
Članak 268.
Ovim Planom dozvoljava se gradnja stacionarnih izvora elektromagnetskog
polja uz uvjet da su dio planirane elektroenergetske infrastrukture i da su
zadovoljeni uvjeti zaštite od elektromagnetskih polja određeni Zakonom o
zaštiti od neionizirajućih zračenja (»Narodne novine« broj 105/99) i propisima
donesenim temeljem njega uz suglasnost Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam,
ekologiju i gospodarenje zemljištem.
Zahtjevu za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka potrebno je
priložiti propisano odobrenje Ministra zdravstva i socijalne skrbi.
Mreža zatečenih i planiranih transformatorskih postrojenja i trasa glavnih
elektroenergetskih vodova (dalekovoda) na području Plana prikazana je na
kartografskom prikazu broj 3.2.2.
Članak 269.
Uređaji, postrojenja i građevine koji su stacionarni izvor elektromagnetskih
polja, uključujući i nepokretne radijske postaje, smiju se graditi i koristiti
samo ako ispunjavaju bitne zahtjeve sukladno njihovoj namjeni i u uvjetima
primjene ne izlažu ljude elektromagnetskim poljima iznad graničnih razina.
Granične veličine elektromagnetskih polja stacionarnih izvora koje se ne
smiju prekoračiti na područjima povećane osjetljivosti i područjima
profesionalne izloženosti propisane su Pravilnikom o zaštiti od
elektromagnetskih polja (»Narodne novine« broj 204/03 i 15/04).
Područja povećane osjetljivosti za elektromagnetska polja jesu:
- postojeća i planirana područja namijenjena stanovanju u kojima se osobe
mogu zadržavati 24 sata dnevno,
- postojeća i planirana područja namijenjena izgradnji škola, ustanova
predškolskog odgoja, rodilišta, bolnica, smještajnih turističkih objekata te
dječjih igrališta.
Članak 270.
Postojeći stacionarni izvori elektromagnetskog polja za koje je mjerenjima
utvrđeno da stvaraju elektromagnetska polja čije veličine prekoračuju propisane
granične razine moraju se rekonstruirati.
U slučaju da se na području koje ne pripada području povećane osjetljivosti,
a koje je u dosegu zračenja već postojećeg stacionarnog izvora, planira nova
namjena koja je povećano osjetljiva na elektromagnetsko polje, potrebno je
prethodno mjerenjima utvrditi je li na tom području zadovoljen uvjet graničnih
razina elektromagnetskog polja.
Zaštita od elektromagnetskog polja ne odnosi se na objekte unutar granica
koridora postojećih zračnih elektroenergetskih vodova koji su izgrađeni nakon
donošenja Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja.
Članak 271.
Na području obuhvata ovoga Plana dozvoljava se postava nepokretne radijske
postaje uz uvjet da su dio planirane telekomunikacijske mreže te da ispunjavaju
uvjete za postavljanje i rad temeljem pozitivnih zakonskih i drugih propisa, a
unutar građevinskog područja naselja uz suglasnost Odjela gradske uprave za
razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem.
Mreža postojećih i planiranih osnovnih postaja u telekomunikacijskoj mreži i
većih radijskih postaja na području plana prikazana je na kartografskom prikazu
broj 3.2.4.
Zahtjevu za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka potrebno je
priložiti dozvolu za radijsku postaju i potvrdu o sigurnosti Hrvatske agencije
za telekomunikacije.
10.4.6. Druge mjere zabrane i ograničenja zahvata
Članak 272.
Prilikom planiranja javne rasvjete, rasvjetna tijela potrebno je postaviti
tako da se izborom njihove konstrukcije i snage rasvjete osvjetljava
prvenstveno javna površina i površina kojoj je rasvjeta namijenjena te
rasvjetom ne ometa korištenje drugih površina i prostora.
Na području gradskog središta nisu dozvoljeni zahvati kojima se povećava
efekt »toplinskog otoka«.
10.5. Rekonstrukcija, premještanje i prekid postojećih zahvata
Članak 273.
Rizične zahvate, zahvate koji pojedinačno imaju značajni utjecaj na okoliš i
zahvate koji se unatoč poduzetim mjerama sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš na postojećoj lokaciji ne uspijevaju uskladiti s uvjetima sigurnosti i
zaštite okoliša, potrebno je rekonstruirati, sanirati ili izmjestiti u
građevinsko područje za izdvojenu namjenu, i pritom nije dozvoljeno povećavanje
proizvodnog i energetskog kapaciteta onečišćivača.
10.6. Uspostava sustava za gospodarenje otpadom
Članak 274.
Na području obuhvata ovoga Plana potrebno je uspostaviti sustav gospodarenja
otpadom sukladno članku 239. do 242. ove Odluke.
Nositelji zahvata dužni su provesti odvojeno skupljanje svih vrsta i
količina otpada koji su stvorili na mjestu njegova nastanka te osigurati
obradu, skladištenje i odlaganje otpada unutar organiziranih sustava
gospodarenja otpadom.
Na području obuhvata Plana potrebno je osigurati punu pokrivenost područja
organiziranim skupljanjem komunalnog otpada.
Pored mjera utvrđenih posebnim propisima, u provedbi skupljanja komunalnog
otpada potrebno je provoditi posebne mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na
okoliš kako slijedi:
- redovito i organizirano odvojeno skupljanje i prijevoz svih stvorenih
količina i vrsta ostatka komunalnog otpada do najbližih građevina za
skladištenje, obradu ili trajno odlaganje komunalnog otpada,
- prilagođavanje programa odvoza ostatka komunalnog otpada klimatskim
uvjetima, prije nego započne njegova biorazgradnja,
- osiguranje redovitog održavanja i zamjene tehnike za dnevno odlaganje i
skupljanje otpada
- trajno održavanje higijene građevina, površina i tehnike koji se koriste
za skupljanje otpada.
10.7. Praćenje održivog razvoja
Članak 275.
Ovim Planom utvrđuje se obveza uspostave praćenja održivog razvoja primjenom
metodologije korištene u okviru projekta Interreg IIIC, AAP 2020 (Adriatic
Action Plan) te obveza primjene ACI indikatora (Adriatic Common Indicators).
Prikaz trenda indikatora te ocjena održivog razvoja sastavni su dio Programa
mjera za unapređenje stanja u prostoru.
10.8. Monitoring
Članak 276.
Na površinama za proizvodnju, preradu, skladištenje i transport opasnih
tvari potrebno je uspostaviti monitoring ispuštanja opasnih tvari u tlo.
Članak 277.
Trajno ispitivanje onečišćenosti zraka potrebno je provoditi na postajama
državne i lokalne mreže te na postajama u okolici onečišćivača kada je to
određeno procjenom utjecja na okoliš i/ili dozvolom izdanom temeljem propisa.
Na području gradskog središta te na području stambene namjene istočnoga
dijela grada omogućava se postavljanje po jedne postaje državne mreže za trajno
praćenje kakvoće zraka.
Osim putem postaja državne mreže, ispitivanja kakvoće zraka potrebno je
provoditi na postajama lokalne mreže, na postaji za praćenje utjecaja INA
MAZIVA te na postaji za praćenje utjecaja lučkog terminala za žitarice.
U slučaju opravdane sumnje da je došlo do onečišćenosti zraka takvih
razmjera da se može narušiti zdravlje ljudi i kakvoća življenja ili štetno
utjecati na okoliš (iako to nije zapaženo mjerenjem u lokalnoj mreži) na
ugroženom području moraju se obaviti mjerenja posebne namjene.
Članak 278.
Monitoring voda potrebno je provoditi radi osiguranja planirane kakvoće voda
i praćenja uspješnosti primjene mjera sprječavanja onečišćavanja voda. Sukladno
propisima, obvezno je provoditi ispitivanja vrste otpadnih voda koje se
ispuštaju u prirodni prijemnik i kanalizacijski sustav, kakvoće vode za piće i
drugih prirodnih voda te ispitivanja kakvoće mora za kupanje.
U okviru postojećih programa praćenja onečišćenja koja dolaze s kopna (LBS -
Land Based Sources and Activities Program), potrebno je provoditi ispitivanje
na ušću Rječine, na ispustima sustava javne odvodnje i industrijskim ispustima
te dodatna ispitivanja kakvoće mora pod utjecajem onečišćenja s kopna na
akvatorij riječke luke, luke Baroš i Mrtvi kanal te akvatorije rekreacijskih
područja Preluka, Kostabela, Kantrida i Pećine.
Na najmanje dvadesetak lokacija potrebno je ispitati kakvoću mora za kupanje
na svim gradskim plažama od Preluka do uvale Grčevo.
U okolici većih obalnih i podmorskih ispusta otpadnih voda, u akvatorijima
luka, morskih plaža i slično potrebno je pratiti debljinu i kretanje sedimenta
morskog dna te onečišćenja dna mora otpadom.
Članak 279.
Ovim Planom utvrđuje se potreba redovitih mjerenja vodostaja i protoka vode
na većem broju vodomjernih postaja na Rječini te stalnog mjerenja naprezanja
konstrukcije i stabiliteta hidroakumulacijske brane Valići i vodospreme
Streljana.
Članak 280.
Stanje buke potrebno je ispitati jednom godišnje na sljedećim područjima:
- područje KBC-a (lokalitet Rijeka i lokalitet Sušak),
- pješačka zona u gradskom središtu: Korzo,
- kulturno-povijesni lokaliteti: Stari grad, Trsatska gradina, Hrvatsko
narodno kazalište Ivana pl. Zajca, Teatro Fenice i Hrvatski kulturni dom Sušak,
- područje stanovanja pod utjecajem brodogradilišta,
- područje stanovanja pod utjecajem lučkoga kontejnerskog terminala,
- područje pod utjecajem lučkih djelatnosti u luci Porto Baroš i putničkoj
luci,
- područje stanovanja u okolici gradske obilaznice,
- drugim područjima na kojima postoje učestale pritužbe građana na buku.
Članak 281.
Na područjima povećane osjetljivosti za elektromagnetska polja, korisnici
stacionarnih izvora elektromagnetskih polja obvezni su provesti prvo i
periodička mjerenja razina elektromagnetskih polja sukladno odredbama
Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja (»Narodne novine« broj 204/03 i
15/04).
10.9. Uvjeti planiranja mjera sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš u
detaljnim planovima uređenja prostora
Članak 282.
Prilikom izrade detaljnog plana uređenja, potrebno je utvrditi mjere
sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš za sve dijelove okoliša uključivo
krajobrazne vrijednosti prostora, kulturnu i povijesnu baštinu, resurse,
bioraznolikost i drugo.
Mjere sprječavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš potrebno je odrediti na
temelju analize osjetljivosti prirodnog okoliša, zakonskih i drugih ograničenja
u svezi zaštite okoliša, glavnih izvora onečišćenja okoliša, vrsta i količina
onečišćujućih tvari te njihova utjecaja na kakvoću okoliša ovisno o planiranoj
namjeni i uvjetima korištenja prostora.
Mjere izbjegavanja, sprječavanja odnosno smanjenja nepovoljnog utjecaja
odnose se na zahvate koji se nisu mogli izbjeći ili spriječiti tijekom
planiranja zahvata u prostoru, gradnje i nakon njegove realizacije.
10.10. Mjere posebne zaštite
Članak 283.
Vrste, intenzitet i učinci djelovanja prirodnih i tehničko- tehnoloških
nesreća i katastrofa te ratnih djelovanja i terorizma odredit će se procjenom
ugroženosti izrađenom sukladno odredbama posebnih propisa koji se odnose na
pojedine vrste opasnosti.
Na području obuhvata ovoga Plana mogu se očekivati sljedeći izvanredni
događaji s mogućim većim i katastrofalnim posljedicama:
- potres 4 od 7o MCS,
- poplava vodama Rječine većim od 100 - godišnjih i pucanje
hidroakumulacijske brane Valići,
- olujni i orkanski vjetar (vjetar 4 8 Bofora),
- požar na područjima I. i II. kategorije ugroženosti,
- tehničko-tehnološke nesreće na prostorima na kojima se postupa s većim
količinama opasnih tvari,
- prometne nesreće u prijevozu većih količina opasnih tvari,
- ratna djelovanja i terorizam.
Razgraničenje područja Plana prema seizmičkim karaketristikama tla utvrđeno
je kartografskim prikazom broj 4.1.2, a poplavna područja kartografskim
prikazom broj 4.1.1.
Područje ugroženo olujnim i orkanskim vjetrom ovim se Planom utvrđuje na
cjelokupnom području grada Rijeke.
Područja I. i II. kategorije ugroženosti od požara ovim se Planom utvrđuju
kako slijedi:
- građevine ili prostori u kojima se postupa sa zapaljivim tvarima,
- javne i poslovne građevine za okupljanje više od 500 osoba,
- tuneli čija je dužina veća od 1000 m,
- šumske površine II. kategorije ugroženosti, utvrđene prema posebnom
propisu.
Mjesta tehničko-tehnoloških (ekoloških) nesreća te razornih ratnih i terorističkih
djelovanja utvrđuju se općim aktom jedinica lokalne uprave i samouprave.
Članak 284.
Organizacija aktiviranja i djelovanja sustava zaštite i spašavanja na
području obuhvata ovoga Plana, zadaće i nadležnosti, ljudske snage i potrebna
materijalno-tehnička sredstva te mjere i postupci za provedbu zaštite i
spašavanja u katastrofi i većoj nesreći utvrdit će se Planom zaštite i
spašavanja za područje grada Rijeke.
Ovim Planom određuju se (urbanističke) mjere posebne zaštite odnosno
smjernice za uređenje prostora i gradnju u svrhu smanjenja na najmanju moguću
mjeru broja, opsega i posljedica mogućih katastrofa i većih nesreća kao što su
rušenje i mehaničko oštećenje, poplava i požar.
10.10.1. Mjere zaštite od rušenja i mehaničkih oštećenja
Članak 285.
Ovim Planom određuje se provođenje mjera zaštite od rušenja i mehaničkih
oštećenja građevina uzrokovanih djelovanjem potresa, vodnog vala od pucanja
hidroakumulacijske brane Valići te olujnog i orkanskog vjetra, i to kako
slijedi:
- na područjima intenzivnih deformacija tla (rasjedi, klizišta, nestabilne
padine), na područjima uvjetne stabilnosti tla te na područjima nabačaja i
marinskog nanosa prikazanih kartografskim prikazom broj 4.1.2. potrebno je
izbjegavati gradnju visokih građevina,
- kod planiranja novih ili rekonstrukcije postojećih zahvata potrebno je
primijeniti zajedničke prostorne standarde i normative propisane Pravilnikom o
mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom
planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/ 83, 36/85 i 42/86)
koji se odnose na ograničenje visine građevina, osiguranje minimalnog
međusobnog razmaka građevina te druge mjere određene uvjetima nadležnih tijela
u postupku ishođenja suglasnosti na planirani zahvat,
- prilikom projektiranja građevine potrebno je primjenjivati propise koji
reguliraju protupotresnu gradnju, utjecaj na stabilnost i otpornost na
mehaničko oštećenje građevine te provedbu mjera zaštite i spašavanja,
- građevine moraju biti otporne na djelovanje olujnog vjetra i potrese od 7-
do 8+ stupnja seizmičnosti MCS ljestvice,
- građevine se moraju redovito održavati i rekonstruirati kako bi se
osigurali bitni zahtjevi za građevinu za cijelo vrijeme trajanja građevine.
Članak 286.
Ovim Planom određuju se posebne mjere ublažavanja posljedica potresa kako
slijedi:
- potrebno je izraditi katastar zgrada i komunalne infrastrukture izgrađenih
prije 1965. godine,
- potrebno je procijeniti otpornost građevina na rušenje i veća mehanička
oštećenja koja bi mogla biti uzrokovana najvećim predvidivim intenzitetom
djelovanja izvanrednog događaja,
- potrebno je izraditi popis građevina koje je potrebno ukloniti jer njihova
sanacija nije moguća ili nije opravdana te ih postupno ukloniti,
- potrebno je izraditi popis zaštićenih i drugih građevina koje je opravdano
rekonstruirati, te ih postupno rekonstruirati,
- potrebno je izraditi popis građevina javne i društvene namjene koje ne
posjeduju potrebnu otpornost u namjene koje ne služe za boravak ili okupljanje
većeg broja ljudi te ih postupno prenamijeniti u takve namjene.
10.10.2. Mjere zaštite od poplave i razornog djelovanja vodnog vala
Članak 287.
Poplavljivanje područja Plana treba sprječavati gradnjom regulacijskih i
zaštitnih vodnih građevina, tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog
dobra i vodnih građevina u skladu s planom upravljanja vodnim područjem odnosno
planovima upravljanja vodama.
Na vodotocima unutar obuhvata ovoga Plana (Rječina, Draški potok, Briški
potok, potok Javor, Škurinjski potok i natkriveni vodotoci) potrebno je
provesti posebne mjere za uređenje vodotoka i voda koje su utvrđene točkom
3.2.4.3. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Članak 288.
Ovim Planom određuje se provedba posebnih (urbanističkih) mjera zaštite od
poplave na područjima ugroženim bujičnim vodama Rječine većim od 100-godišnjih,
vodnim valom od pucanja hidroakumulacijske brane Valići i područjima koja mogu
biti poplavljena porastom razine mora uslijed klimatskih promjena, kako
slijedi:
- potrebno je osigurati zaštitu od bujičnih voda Rječine visine do 1 m i
brzine bujice do 3 m/s,
- potrebno je osigurati zaštitu od porasta razine mora do visine od 86 cm,
- visinu i brzinu vodnog vala za provedbu mjera zaštite od vodnog vala koji
bi mogao nastati pucanjem hidroakumulacijske brane Valići potrebno je utvrditi
računskim modeliranjem.
Na područjima ugroženim razornim djelovanjem vodnog vala koji bi mogao
nastati pucanjem hidroakumulacijske brane Valići pored mjera iz stavka 1. ovoga
članka određuje se i provedba mjera zaštite od rušenja i mehaničkih oštećenja.
Granice područja ugroženog poplavom vodama Rječine većim od 100-godišnjih,
1000-godišnjim vodama te procijenjene granice poplavljivanja vodnim valom
nastalim pucanjem hidroakumulacijske brane Valići prikazane su kartografskim
prikazom broj 4.1.1.
Članak 289.
Na poplavnim područjima iz članka 288. ove Odluke određuje se provedba
sljedećih posebnih mjera za ublažavanje posljedica štetnoga djelovanja voda:
- provođenje ispitivanja utjecaja vodnog vala od pucanja hidroakumulacijske
brane Valići na stabilitet obala, građevina i mostova, odvijanje prometa te
oštećenje i funkciju kritične komunalne infrastrukture,
- uklanjanje trošne građevine i građevina koje su protivne važećim
prostornim planovima te postupna rekonstrukcija ostalih građevina,
- svođenje na najmanju moguću mjeru izgrađenost površine novih i
rekonstruiranih građevina u neposrednom dodiru s tlom,
- građenje građevine bez podrumskih prostorija, a postojeće podrumske
prostorije prenamjenjivati u namjene manje osjetljive na poplavu,
- izvođenje površine poplavnih zona tako da se omogući najbrže otjecanje
poplavne vode,
- projektiranje građevine na poplavnom području Rječine s najnižom
nivelacijskom kotom na 2,5 m.n.m., otpornih na rušenje vodnim valom, smještenih,
oblikovanih i dimenzioniranih tako da dio građevine ostane nepoplavljen i kod
1000 - godišnjih voda te da poplavna voda može površinski
proteći oko njih, bez značajnijih posljedica,
- provođenje drugih mjera određenih uvjetima nadležnih tijela u postupku
ishođenja suglasnosti na planirani zahvat u prostoru.
10.10.3. Mjere zaštite od požara i tehničko-tehnoloških nesreća s
ispuštanjem opasnih tvari
Članak 290.
Na cijelom području obuhvata Plana određuje se provedba mjera zaštite od
požara.
Prostori na kojima se može očekivati požar većih razmjera i razine
ugroženosti od požara sukladno Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija
za grad Rijeku (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 20/05)
opisani su točkom 3.5.1.4. obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
Članak 291.
Kod planiranja novih ili rekonstrukcije postojećih zahvata određuje se
primijena sljedećih posebnih mjera ublažavanja mogućih posljedica požara:
- obavljanje tehnoloških procesa u kojima se koriste ili proizvode zapaljive
tekućine i plinovi ili eksplozivne tvari dozvoljeno je isključivo u građevinama
ili dijelovima građevina koji su odvojeni od drugih proizvodnih i skladišnih
dijelova građevine vatrootpornim pregradama koje onemogućavaju širenje požara,
- građevine ili prostore u kojima se proizvode, prerađuju i skladište
zapaljive tekućine I. i II. kategorije ugroženosti potrebno je smještati u
građevinska područja izdvojene namjene odnosno na što veću zaštitnu udaljenost
od područja u kojima ljudi rade i borave,
- na područjima velike gustoće nastanjenosti potrebno je smanjiti broj i
koncentraciju građevina ili prostora u kojima se proizvode, prerađuju i
skladište zapaljive tekućine i plinovi,
- rekonstrukcijom građevine nije dozvoljeno povećavati postojeće ukupno
požarno opterećenje građevine i zone,
- namjene s požarno opasnim sadržajima potrebno je zamijeniti požarno
neopasnim ili manje opasnim sadržajima te tako smanjiti postojeću požarnu opasnost
unutar stambenih i stambeno-poslovnih zona,
- građevine i postrojenja za držanje, skladištenje i promet zapaljivih
tekućina i plinova te postupanje sa zapaljivim tekućinama i plinovima potrebno
je planirati sukladno Zakonu o zapaljivim tekućinama i plinovima (»Narodne
novine« broj 108/95) i propisima donesenim na temelju njega,
- građevine javne i društvene, stambene i poslovne namjene u kojima postoji
povećana opasnost nastajanja požara potrebno je planirati sukladno posebnim
uvjetima zaštite od požara utvrđenim pozitivnih propisima,
- potrebno je planirati zone zaštite od požara i osigurati potrebne širine
vatrobranog pojasa,
- potrebno je planirati vatrogasne pristupe, prilaze i površine za rad
vatrogasnih vozila sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe
(»Narodne novine« broj 35/94 i 55/94 i 142/03),
- potrebno je poduzimati druge mjere i radnje za otklanjanje uzroka požara,
za sprječavanje nastajanja i širenja požara, za otkrivanje i gašenje požara, za
utvrđivanje uzroka požara kao i za pružanje pomoći kod otklanjanja posljedica
uzrokovanih požarom sukladno Zakonu o zaštiti od požara (»Narodne novine« broj
58/93) i propisima donesenim na temelju njega te posebnim uvjetima nadležnih
tijela.
Na područjima postojećih zahvata potrebno je trajno provoditi mjere za
poboljšanje stanja zaštite od požara.
Članak 292.
Kod planiranja novih zahvata ili rekonstrukcije postojećih zahvata potrebno
je najprije primijeniti prostorne standarde i normative utvrđene posebnim
propisima o zaštiti od požara a u njihovom nedostatku one propisane Pravilnikom
o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom
planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj 29/83, 36/85 i 42/86).
Članak 293.
Ovim Planom određuju se smjernice za planiranje zona zaštite od požara i
vatrobranih pojasa.
Vatrobrani pojasevi mogu biti ulice, parkovi i drugi slobodni prostori na
kojima nije dopuštena gradnja, prirodne prepreke (vodotoci, jezera i slično),
interpolirane građevine visokog stupnja vatrootpornosti i drugo.
Širine vatrobranih pojasa na području obuhvata ovoga Plana određuju se
tabelarnim prikazom broj 169.
Najmanja dozvoljena širina vatrobranog pojasa koju treba osigurati kod nove
gradnje i rekonstrukcije izgrađenih područja na području obuhvata ovoga Plana
neovisno o požarnom opterećenju iznosi hv1 + hv2 + 10 m (požarna zapreka II.
reda).
Kada nije moguće odrediti vatrobrani pojas, granicom zone zaštite od požara
treba smatrati položaj požarnog zida odnosno građevinu visokog stupnja
vatrootpornosti.
Članak 294.
Ovim Planom određuju se smjernice za planiranje vanjske hidrantske mreže za
gašenje požara.
Vanjska hidrantska mreža mora biti izvedena sukladno Pravilniku o
hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06) i Pravilniku o
izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (»Narodne novine«
broj 35/94 i 110/05).
Vanjska hidrantska mreža mora imati siguran izvor vode za napajanje takvog
kapaciteta da omogući opskrbu propisanim protočnim količinama vode (600 l/m)
koja je potrebna za zaštitu požarnog sektora s najvećim požarnim opterećenjem
građevine koja se štiti, u trajanju od najmanje 120 minuta i uz propisani tlak
na hidrantu.
Na području obuhvata ovoga Plana potrebno je ispitati izvodljivost dodatne
protupožarne mreže koja bi se primarno napajala vodom iz stalnih obalnih izvora
vode II. reda, voda natkrivenih vodotoka i drugih.
Članak 295.
Prilikom projektiranja građevine, sukladno namjeni građevine potrebno je
primjenjivati odredbe Zakona o gradnji (»Narodne novine« broj 175/03 i 100/04),
tehničkih i drugih propisa koji reguliraju otpornost građevine na požar,
sprječavanje širenja vatre i dima, sprječavanje širenja vatre na susjedne
građevine, provedbu gašenja požara te provedbu mjera zaštite i spašavanja.
Bitni zahtjevi za građevine glede zaštite od požara moraju se osigurati za
cijelo vrijeme trajanja građevine redovitim održavanjem i rekonstrukcijom.
10.10.4. Mjere za osiguranje provedbe zaštite i spašavanja od katastrofa i
većih nesreća
10.10.4.1. Zaštita resursa i površina
Članak 296.
Ovim Planom određuje se zaštita resursa i površina za provedbu mjera zaštite
i spašavanja od katastrofa i većih nesreća i to:
- primarnih i pričuvnih izvora vode za piće i gašenje požara,
- šumskog zemljišta,
- prvenstvenih i pričuvnih putova za intervencije i pružanje pomoći
(kopneni, vodeni, zračni),
- prvenstvenih i pričuvnih evakuacijskih putova,
- površina za pružanje prve pomoći, zbrinjavanje i smještaj ugroženih ljudi,
životinja i materijalnih dobara,
- površina i objekata za veterinarsko izmještanje i zbrinjavanje životinja i
namirnica životinjskog porijekla,
- površina za ukop poginulih ljudi, uginulih životinja te namirnica
nepodobnih za konzumaciju,
- površina za odlaganje ruševina i drugih.
Resursi i površine koje će se Planom zaštite i spašavanja za područje grada
Rijeke odrediti značajnim za njegovu provedbu ne smiju se koristiti na način
koji bi mogao onemogućiti takvu namjenu.
10.10.4.2. Zaštita od zarušavanja
Članak 297.
Ovim Planom određuje se provedba mjera zaštite od zarušavanja pristupa
primarnim i pričuvnim izvorima vode za piće i gašenje požara, površinama i
građevinama od posebnog značaja za provedbu mjera posebne zaštite te glavnih i
pričuvnih putova i površina za intervencije, pružanje pomoći i evakuaciju, i to
kako slijedi:
- prilikom planiranja prometnica državnog, županijskog i lokalnog značaja
potrebno je povećati udaljenosti između građevnog i regulacijskog pravca duž
dijelova trase prometnica na kojima se može procijeniti opasnost od rušenja
ovisno o načinu gradnje (usjeci, nasipi, cestovne građevine i drugo),
- prilikom izrade prostorne koncepcije prostornog plana užeg područja
potrebno je voditi računa o potrebi uspostavljanja prostornih cezura (zelenilo,
slobodne površine, igrališta i slično), odnosno o uspostavi sustava zelenih
površina, koridora i putova sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od
elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju
prostora (»Narodne novine« broj 29/ 83, 36/85 i 42/86) tako da se postojeće
zelene površine koje čine glavne koridore za evakuaciju ne smiju smanjivati,
- prilikom prostornog planiranja potrebno je ograničiti visine građevina,
- provjeravati mehaničku otpornost i stabilnost građevina uz putove i
površine bitne za provedbu mjera zaštite i spašavanja te provoditi nužnu
sanaciju građevina čija mehanička otpornost iIi stabilnost ne zadovoljavaju,
- kod deniveliranih raskrižja cestovno čvorište potrebno je projektirati
tako da se omogući primjena promjenjivog vođenja prometnih tokova i odvijanje
prometa samo u jednoj razini,
- provoditi druge mjere određene planom zaštite i spašavanja za područje
grada Rijeke i uvjetima nadležnih tijela propisanim u postupku ishođenja
suglasnosti na planirane zahvate u prostoru.
10.10.4.3. Planiranje građevina i površina za sklanjanje ljudi
Članak 298.
Ovim Planom određuje se obveza osiguranja skloništa u skladu s kriterijima
utvrđenim Zakonom o unutarnjim poslovima (»Narodne novine« broj 55/89, 18/90,
47/90,19/91 - pročišćeni tekst, 73/91, 19/92, 33/92, 76/94, 161/98, 29/00 i
53/00), Pravilnikom o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u
kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (»Narodne novine«
broj 2/91), standardima i normativima određenim posebnim propisima, procjenom
ugroženosti i Planom zaštite i spašavanja za područje grada Rijeke te
posebnostima prostora.
Članak 299.
Na području obuhvata ovoga Plana potrebno je graditi skloništa osnovne
zaštite otpornosti 100 kPa, skloništa dopunske zaštite otpornosti 50 kPa,
skloništa za zaštitu od radijacije, obiteljska skloništa i zaklone te se
utvrđuje obveza gradnje podzemnih dijelova komunalnih ili drugih građevina na
način kojim se osigurava brza prilagodba tih prostora prostoru za sklanjanje
ljudi.
Zone obvezne izgradnje skloništa i zaklona iz stavka 1. ovoga članka
utvrđene su separatom »Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti« (1991.) koji se čuva u Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj
županiji - Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i
imovinsko-pravne poslove.
Članak 300.
Lokaciju skloništa potrebno je odrediti tako da je pristup skloništu
omogućen i u uvjetima rušenja objekta u kojem je smješteno sklonište i objekata
u okruženju samostojećeg skloništa.
Pristup skloništu potrebno je osigurati primjenom uvjeta propisanih
Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i
smanjenom pokretljivosti (»Narodne novine« broj 151/05).
Sklonište nije potrebno graditi ako je sklanjanje ljudi osigurano u
postojećem skloništu na udaljenosti ne većoj od 250 m i ako nije moguće
udovoljiti tehničkim normativima za gradnju skloništa.
Skloništa nije dopušteno graditi:
- na mjestima na kojima nisu zadovoljeni minimalni prostorni normativi za
gradnju skloništa,
- u blizini mjesta na kojem se postupa s opasnim tvarima,
- u blizini prometnih građevina koje bi mogle biti cilj ratnih djelovanja
ili terorističkog napada,
- u građevinama turističke namjene,
- ispod građevine s više od 10 nadzemnih etaža,
- ispod podruma,
- ispod razine mora,
- u područjima plavljenja bujičnim vodama, vodnim valom od pucanja
hidroakumulacijske brane Valići i najvećih vodosprema te podzemnim vodama i
područjima,
- na arheološkim lokalitetima.
Članak 301.
Broj sklonišnih mjesta u javnim skloništima potrebno je odrediti prema broju
stanovnika za koje nije osigurano sklanjanje u kućnim ili blokovskim skloništima
te prema broju ljudi koji se mogu zateći na gravitacijskom području određenog
javnog skloništa.
Ukoliko nije drukčije određeno Planom zaštite i spašavanja za područje grada
Rijeke, broj sklonišnih mjesta potrebno je planirati prema standardima i normativima
određenim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih
opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (»Narodne novine« broj
29/83, 36/85 i 42/86).
Članak 302.
Skloništa moraju biti građena i održavana sukladno posebnim propisima.
Dozvoljava se gradnja skloništa kao samostojećih građevina i skloništa u
sklopu drugih građevina.
Sklonište osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i sklonište dopunske zaštite
otpornosti 50 kPa te ostala skloništa potrebno je urediti kao dvonamjenska, u
skladu s namjenom građevine i neposrednog okruženja.
Skloništa kojima nije moguće odrediti mirnodopsku namjenu potrebno je
projektirati kao višenamjenski poslovni prostor koji mora zadovoljavati
sljedeće uvjete:
- najmanja dozvoljena svijetla visina skloništa / poslovnog prostora iznosi
2,80 m,
- osiguran kolni pristup glavnom ulazu ili rezervnom izlazu,
- osiguran mokri sanitarni čvor u građevini ili neposrednoj blizini s
fleksibilnom protuudarnom izvedbom priključka na vodu i kanalizaciju,
- osiguran telefonski i antenski priključak.
Članak 303.
Površine za sklanjanje na otvorenom prostoru potrebno je osigurati:
- planiranjem cjelovite parkovne površine veće od 0,3 ha unutar gradskih
područja,
- uređenjem javne površine kao pješačke površine unutar izraženih središta
gradskih područja,
- uređenjem površine na način da se na njima može organizirati sklanjanje
ljudi.
10.10.4.4. Planiranje komunalne infrastrukture
Članak 304.
Za provedbu mjera zaštite i spašavanja posebni značaj ima komunalna
infrastruktura kojom se omogućava opskrba vodom za piće, vodom za gašenje
požara, električnom energijom, gorivom (gorivom za motorna vozila, plinom,
tekućim i krutim gorivima za potrebe grijanja) te prometna infrastruktura.
Ovim Planom određuju se smjernice za planiranje komunalne infrastrukture iz
stavka 1. ovoga članka (tzv. osjetljive komunalne infrastrukture) u svrhu njene
funkcionalnosti u izvanrednim uvjetima kako slijedi:
- osjetljiva komunalna infrastruktura mora zadovoljiti potrebe provedbe
zaštite i spašavanja određene operativnim planovima zaštite i spašavanja osoba
koje upravljaju posebno osjetljivim infrastrukturnim sustavima, uvažavajući
potrebe utvrđene operativnim planovima zaštite i spašavanja pravnih osoba,
redovnih službi i djelatnosti, vlasnika i korisnika objekata u kojima se
okuplja veći broj ljudi te druge potrebe utvrđene Planom zaštite i spašavanja
za područje grada Rijeke,
- prilikom planiranja/projektiranja objekata i uređaja osjetljive komunalne
infrastrukture moraju se predvidjeti rješenja za uvjete gubitka izvora,
oštećenja odnosno nemogućnosti korištenja dijelova sustava i sustava u cjelini
odnosno moraju se planirati sekundarni (pričuvni) izvori, prilagodbe sustava te
sigurna opskrba građevina od posebnog značaja za zaštitu i spašavanje
(zdravstvo, uprava, financije, mediji, i slično),
- prilikom planiranja/projektiranja objekata i uređaja osjetljive komunalne
infrastrukture moraju se predvidjeti rješenja kojima će se na pogođenom
području, i u najgorem slučaju, osigurati pristupačnost pogođenom području za
potrebe intervencije i pružanja pomoći, minimalni uvjeti za preživljavanje
poslije prestanka djelovanja izravne opasnosti i putovi za evakuaciju iz pogođenog
područja.
Članak 305.
Mjere zaštite osjetljive komunalne infrastrukture od mehaničkih oštećenja
prouzročenih potresom, odronima ili klizanjem tla utvrđuju se kako slijedi:
- potrebno je izbjegavati postavljanje glavnih cjevovoda i vodova te
spremnika energenata na mjestima mogućih odrona i klizanja tla te na području
izloženom ruševnom djelovanju vodnog vala od pucanja hidroakumulacijske brane
ili većih vodosprema,
- potrebno je osigurati najmanje zaštitne udaljenosti od cjevovoda za
transport i distribuciju plina i nafte i derivata nafte do najbližih građevina
u kojima ljudi rade i borave određene sukladno Planu intervencija u zaštiti
okoliša za područje grada Rijeke,
- na područjima izgrađenim prije primjene propisa o protupotresnom građenju
obvezno je redukcijske stanice i glavne zaporne ventile plinske mreže smještati
izvan dosega ruševina,
- potrebno je koristiti savitljive cijevi i spojeve,
- cjevovode i vodove potrebno je smještati u zajednički instalacijski tunel
i spojiti s tunelom elastičnim ili žilavim spojevima,
- podzemne spremnike i cjevovode za transport i distribuciju potrebno je
opremiti indikatorima mjesta oštećenja,
- glavne ventile potrebno je zaštititi od zarušavanja.
10.10.5. Uvjeti planiranja mjera posebne zaštite u detaljnim planovima
uređenja
Članak 306.
Prostorne koncepcije i rješenja moraju se temeljiti na načelima organizacije
prostora koja njegovu ugroženost i ranjivost od izvanrednih događaja svode na
najmanju moguću mjeru i omogućavaju učinkovitu provedbu mjera zaštite i spašavanja
ljudi i dobara u katastrofama i većim nesrećama.
Mjere posebne zaštite u detaljnim planovima uređenja potrebno je odrediti
sukladno Studiji mjera posebne zaštite, koja mora biti izrađena na temelju
pripadajućeg izvoda iz procjene ugroženosti te Plana zaštite i spašavanja za
područje grada Rijeke.
Sadržaj Studije iz stavka 2. ovoga članka utvrđen je točkom 3.5.2.4.
obrazloženja Tekstualnog dijela Plana.
11. Mjere provedbe Plana
11.1. Neposredna provedba Plana
Članak 307.
Ovim Planom utvrđena su područja neposredne provedbe ovoga Plana i prikazana
kartografskim prikazom broj 4.4.
Neposrednom provedbom ovoga Plana, u zonama neposredne provedbe prikazanim
kartografskim prikazom broj 4.4., dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija
građevina te uređenje površina i to:
- obiteljskih i višeobiteljskih građevina,
- građevina javne i društvene namjene,
- građevina i površina športa i rekreacije te
- javnih i zelenih površina.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka na cijelom području obuhvata
ovoga Plana dozvoljena je gradnja i rekonstrukcija objekata i uređaja komunalne
infrastrukture, cestovnih građevina te gradnja, tehničko i gospodarsko
održavanje regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i vodotoka, na temelju
ovim Planom danih uvjeta gradnje, ako ostalim odredbama ove Odluke nije
drukčije određeno.
Na cijelom području obuhvata Plana dozvoljena je rekonstrukcija građevina i
uređenje površina u postojećim gabaritima, ako ostalim odredbama ove Odluke
nije drukčije određeno.
11.2. Posredna provedba Plana
Članak 308.
Područja posredne provedbe ovoga Plana prikazana su kartografskim prikazom
broj 4.4.
Posrednom provedbom ovoga Plana, u područjima posredne provedbe prikazanim
kartografskim prikazom broj 4.4., gradnja građevina i uređenje površina
dozvoljeni su isključivo na temelju Prostornog plana užeg područja, osim u
slučaju iz članka 307. stavka 3. ove Odluke.
Izuzetno od odredbe stavka 2. ovoga članka na cijelom području obuhvata
ovoga Plana gradnja višestambene građevine, poslovno-stambene i
stambeno-poslovne građevine te gospodarske građevine dozvoljena je isključivo
na temelju Prostornog plana užeg područja, ako ostalim odredbama ove Odluke
nije drugačije određeno.
Članak 309.
Ovim Planom određuje se obveza izrade detaljnog plana za područja utvrđena
kartografskim prikazom broj 4.4.
Članak 310.
U slučaju neusklađenosti važećih prostornih planova s ovim Planom, u dijelu
njegove neusklađenosti, do stavljanja plana izvan snage primjenjuje se ovaj
Plan kao plan šireg područja, a u dijelu njegove usklađenosti s ovim Planom
primjenjuje se važeći prostorni plan užeg područja.
Članak 311.
Ovim Planom određuje se obveza provođenja postupka stavljanja izvan snage
prostornih planova i to kako slijedi:
- Urbanistički plan uređenja područja Gornji Zamet (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 10/ 00),
- Detaljni plan uređenja područja Krimeja - Vojak (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 22/96),
- Detaljni plan uređenja gradskog bloka Baštijanove ulice (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 10/ 00),
- Detaljni plan uređenja stambenog naselja Trsat (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 10/00),
- Detaljni plan uređenja radne zone Martinkovac (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 14/99),
- Detaljni plan uređenja stambenog područja Pavlovac (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 10/ 00),
- Detaljni plan uređenja Preluka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije
broj 4/95),
- Detaljni plan uređenja dijela područja Podmurvice (»Službene novine«
Primorsko-goranske županije broj 02/ 01),
- Detaljni plan uređenja centra stambenog naselja Škurinjska Draga
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 28/99),
- Detaljni plan uređenja dijela zone Školjić - Vodovodna ulica (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije broj 10/00),
- Provedbeni urbanistički plan stambenog naselja Podmurvice (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije broj 27/89, 19/93 i 10/99),
- Provedbeni urbanistički plan dijela gradske četvrti Pehlin - Rujevica
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 01/93, 19/93 i 10/99),
- Provedbeni urbanistički plan dijela gradskog naselja Mario Gennari
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 7/92, 19/93 i 10/99),
- Provedbeni urbanistički plan stambenog naselja Martinkovac (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije broj 27/89, 19/93 i 10/99),
- Izmjene i dopune Provedbenog urbanističkog plana stambenog naselja
Škurinjska Draga (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 05/96),
- Provedbeni urbanistički plan gradskog naselja Zapadni Zamet (»Službene
novine« Primorsko-goranske županije broj 16/91, 19/93 i 10/99),
- Provedbeni urbanistički plan Centra grada Rijeke - osnovna koncepcija
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 16/92, 22/92, 24/92, 3/93,
19/93, 17/95 i 10/99),
- Izmjena Provedbenog urbanističkog plana naselja Pulac - Brašćine
(»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 29/94).
Nakon provedenog postupka stavljanja izvan snage prostornog plana iz stavka
1. ovoga članka, na području njegova obuhvata potrebno je primjenjivati urbana
pravila odnosno odredbe ovoga Plana koje se odnose na posrednu odnosno
neposrednu provedbu, sukladno kartografskom prikazu broj 4.7.
Članak 312.
Gradskim projektima obuhvaćena su osobito vrijedna gradska područja odnosno
područja povijesne vrijednosti ili druga područja čija je prostorna
raspoloživost i namjena od osobite važnosti za grad u cijelosti.
Planom se kao gradski projekti određuju projekti izgradnje na gradskim
područjima kako slijedi:
- Delta oznake 4-5-19.1.,
- Sveučilišni kampus s Kliničkim bolničkim centrom oznake 4-9-19.2.,
- Sekundarno gradsko središte Rujevica oznake 4-10- 19.3.,
- Stambeno područje Rujevica oznake 4-10-19.4.,
- Sportsko područje Rujevica oznake 4-10-19.5.,
- područje Torpedo oznake 4-3-19.6. i
- područje Preluka oznake 4-0-19.7.
Gradske projekte iz stavka 2. ovoga članka potrebno je urbanistički detaljno
razraditi prostornim studijama, anketnim ili projektnim
arhitektonsko-urbanističkim i arhitektonskim natječajima te u konačnosti
detaljnim planovima.
U područjima gradskih projekata osobitu pažnju treba obratiti planiranju i
oblikovanju javnih prostora i pješačkih putova, parkova i gradskog zelenila u
skladu s uvjetima gradnje i uređenja navedenih područja (urbanim pravilima)
utvrđenih ovim Planom.
Članak 313.
Urbanističko-arhitektonski natječaj moguće je provoditi za dio
niskokonsolidiranih područja u skladu s urbanim pravilima utvrđenim ovim Planom
i za uređenje dijela planiranih javnih parkova površine veće od 2 ha te kad je
to utvrđeno ostalim odredbama ove Odluke.
Članak 314.
Arhitektonski natječaj potrebno je provoditi za interpolacije i gradnju
građevina na području mješovite namjene te javne i društvene namjene unutar
gradskog centra, a moguće je provoditi za gradnju građevina unutar zona
urbaniteta i mikrocentara i za gradnju građevina javne i društvene namjene te
kad je to utvrđeno ostalim odredbama ove Odluke.
Članak 315.
Obvezu provedbe urbanističko-arhitektonskog i arhitektonskog natječaja, kad
je to određeno ovom Odlukom kao potrebno ili moguće, utvrdit će Program mjera
za unapređe
nje stanja u prostoru ili drugi akt Poglavarstva Grada
Rijeke.
Članak 316.
Izradi prostornih studija na području obuhvata ovoga Plana potrebno je
pristupiti prije planiranja/gradnje sljedećih zahvata u prostoru:
- sustava postaja brze gradske željeznice,
- javne garaže unutar gradskih područja izvan gradskog središta,
- alternativnih oblika javnog prijevoza (vučnice, žičare i slično),
- turističkog područja Preluka,
- građevinskog područja Turanj,
- šire pješačke zone Sušaka od Trsata preko Sveučilišnog kampusa do područja
»Istravina«,
- poteza urbaniteta od »3. maja« do Mlake,
- područja kanjona Rječine od Tvornice papira do Delte,
- uređenja javnih gradskih prostora.
Prostorne studije iz stavka 1. ovoga članka predstavljaju stručnu podlogu za
izradu prostornog plana užeg područja odnosno za izdavanje lokacijske dozvole.
Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru i prostornim planom užeg
područja dozvoljeno je odrediti izradu studija i za zahvate u prostoru koji
nisu određeni stavkom 1. ovoga članka.
11.3. Posebne mjere provedbe Plana
Članak 317.
U slučaju da se građevna čestica svojim većim dijelom nalazi unutar područja
namjene na kojoj je dozvoljena gradnja te da ima neposredan pristup javnoj
prometnoj površini, građevina koja se gradi mora biti smještena unutar područja
namjene na kojoj je dozvoljena gradnja, a prostorni pokazatelji računaju se u
odnosu na cjelovitu površinu građevne čestice.
U slučaju da razgraničenje prema stavku 1. ovog članka nije moguće, za
predmetno područje izradit će se detaljni plan.
Razgraničenje iz ovog članka nije moguće provesti ako bi ono trebalo biti
riješeno na štetu javnog prostora i prometnica.
Članak 318.
Prilikom izrade prostornog plana užeg područja potrebno je izraditi idejna
rješenja (projekte) prometnica u obuhvatu plana radi provjere profila (uzdužnih
/ poprečnih) budućih prometnica te njihovo konačno uklapanje u prostor.
Članak 319.
Podzemni dio građevine može se graditi unutar gradivog dijela građevne
čestice, a samo iznimno prostornim planom užeg područja dozvoljeno je utvrditi
drukčije.
U podzemnim etažama građevine moguće je planirati garažu, smještaj objekata
i uređaja komunalne infrastrukture građevine te pomoćni prostor koji nije
funkcionalno povezan s osnovnom namjenom građevine.
Podzemnim dijelom građevine, u smislu ove Odluke, smatra se u cijelosti ili
djelomično ukopani dio građevine ispod nivelacijske kote odnosno planiranih
nivelacijskih kota konačno zaravnatog tla na građevnoj čestici koji je smješten
unutar tlocrtne projekcije građevine odnosno unutar gradivog dijela građevne
čestice.
Prilikom planiranja nivelacijskih kota konačno zaravnatog tla potrebno ih je
usklađivati s konfiguracijom neizgrađenog područja, sadržajima te tipologijom i
morfologijom okolnog izgrađenog područja.
Građevinska bruto razvijena površina podzemnih dijelova građevine ulazi u
obračun svih prostornih pokazatelja, osim prilikom primjene koeficijenta
izgrađenosti nadzemno (kin).
Članak 320.
Prilikom rekonstrukcije višetambene građevine, građevine javne i društvene
namjene te poslovne namjene unutar prostorne cjeline PC-1, kojom se mijenja
namjena, dogradnje ili nadogradnje kojom se povećava građevinska bruto površina
građevina, na istoj građevnoj čestici na kojoj se izvodi rekonstrukcija
građevine potrebno je osigurati parkirališna mjesta sukladno članku 156. ove
Odluke.
U slučaju da se potreban broj parkirališnih/garažnih mjesta ne može
osigurati na građevnoj čestici na kojoj se izvodi rekonstrukcija građevine,
uvjeti i način realizacije nedostajućih parkirnih mjesta i obveze koje
proizlaze iz takvog zahvata u prostoru regulirat će se općim aktom Grada
Rijeke, u protivnom rekonstrukcija građevine nije dozvoljena.
Članak 321.
Za zahvate u prostoru za koje tijelo državne uprave nadležno za poslove
prostornog uređenja ocjeni da su od interesa za lokalnu zajednicu, zatražit će
mišljenje Poglavarstva Grada Rijeke.
11.4. Mjere uređenja i zaštite zemljišta
Članak 322.
Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru unutar uređenih
(konsolidiranih) i neuređenih (niskokonsolidiranih) područja grada, utvrdit će
se prostorne zone u kojima je prostorno uređenje i gradnja moguća
preparcelacijom zemljišta uz suglasnost vlasnika predmetnog zemljišta.
Članak 323.
Unutar područja obuhvata ovoga Plana građevina se može graditi isključivo na
uređenoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici čije je uređenje započeto
temeljem Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, ovisno
o kategorijama uređenosti građevne čestice unutar pojedinog područja grada utvrđenih
Prostornim planom uređenja grada Rijeke.
11.5. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni
Članak 324.
Građevina, čija namjena nije u skladu s namjenom određenom ovim Planom, može
se rekonstruirati unutar postojećih gabarita isključivo radi njenog nužnog
održavanja i funkcioniranja.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, građevine izgrađene u skladu s
propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju
(»Narodne novine« broj 30/94) i odgovarajućim dokumentima prostornog uređenja
donesenim na temelju tih propisa, čija je namjena protivna planskoj namjeni,
dozvoljeno je do privođenja planskoj namjeni rekonstruirati na sljedeći način:
1. građevine stambene i stambeno-poslovne namjene dozvoljeno je:
- sanirati i izvršiti zamjenu dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova
objekta i krovišta u postojećim gabaritima,
- dograditi odnosno nadograditi stambeni prostor i spremište za ogrijev za
najviše 75 m2 građevinske brutto površine bez povećanja broja stanova,
- priključiti na objekte i uređaje komunalne infrastrukture,
elektro-energetske i telekomunikacijske mreže,
- graditi novi krov kod građevina s dotrajalih ravnih krovom, bez povećanja
visine građevine,
- sanirati postojeće ograde te graditi potporne zidove radi sanacije terena.
2. građevine ostalih namjena (gospodarske, komunalne, zdravstvene, prometne
i prateće građevine) dozvoljeno je:
- sanirati zamjenom dotrajalih konstruktivnih dijelova objekta i krovišta,
- dograditi sanitarije, garderobe, manja spremišta i slično u najvećoj
dozvoljenoj površini od 10m2 kod objekata do 100 m2
građevinske brutto površine i do 5% ukupne građevinske brutto površine za
objekte veće od 100 m2 građevinske brutto površine,
- dograditi i zamijeniti dotrajale instalacije,
- priključiti na objekte i uređaje komunalne infrastrukture,
elektro-energetske i telekomunikacijske mreže, dograditi i zamijeniti objekte i
uređaje infrastrukture i izvesti rekonstrukciju javnoprometnih površina.
Članak 325.
Građevinu čija je namjena u skladu s namjenom određenom ovim Planom, a
nalazi se na području za koje je prema odredbama ove Odluke obvezno donošenje
prostornog plana užeg područja, do donošenja prostornog plana užeg područja
dozvoljeno je prenamijeniti i funkcionalno rekonstruirati u postojećim
gabaritima.
III. POSEBNA ODREDBA
Članak 326.
Kod projektiranja i gradnje novih građevina i uređenja javnih površina
potrebno je postupiti sukladno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti
građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (»Narodne novine«
broj 151/05).
IV. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 327.
Plan je izrađen u pet izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada
Rijeke i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Rijeke.
Članak 328.
Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Ureda Grada, Odjelu gradske uprave za
razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Grada Rijeke, Uredu državne
uprave u Primorsko-goranskoj županiji - Službi za prostorno uređenje, zaštitu
okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Županijskom zavodu za
održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko-goranske županije te
Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.
Članak 329.
Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članka 5. ove Odluke, koji čine
sastavni dio ove Odluke, nisu predmet objave.
Članak 330.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Službenim novinama«
Primorsko-goranske županije.
Klasa: 021-05/06-01/128
Ur. broj: 2170-01-10-07-6
Rijeka, 22. veljače 2007.
GRADSKO VIJEĆE GRADA RIJEKE
Predsjednica
Gradskog vijeća
Dorotea Pešić Bukovac, v. r.
