1.

Na osnovu članka 24. i 45.a Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/ 04), članka 21. Statuta Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 19/01), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Krka (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 16/03),a po pribavljenom mišljenju Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje (Klasa: 350-02/06-01/1; Ur. broj: 2170/01- 10-01/1-06-04 od 21. 6. 2006.) godine, suglasnosti Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Krk (Klasa: 350-05/06-01/ 245, Ur. broj: 2170-83-01-06-2-MT od 20. 7. 2006. godine) i suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ( Klasa: 350-02/05-04/210; Ur. broj: 531- 06-07/10 od 16. siječnja 2007. godine), Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj dana 16. veljače 2007. godine, donijelo je

ODLUKU
o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Krka

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Prostorni plan uređenja Grada Krka (u nastavku teksta: Prostorni plan), utvrđuje svrhovito korištenje, namjenu i oblikovanje građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, zaštitu osobito vrijednih dijelova prirode, te zaštitu graditeljske baštine na području Grada Krka.

(2) Granice obuhvata Prostornog plana su granice područja Grada Krka određene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 86/06 i 125/06).

(3) Naselja u sustavu Grada Krka su: Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Krk, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići, Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh, Žgaljići.

(4) Ovim Prostornim planom utvrđuje se i obveza izrade planova užih područja Grada Krka.

Članak 2.

(1) Prostorni plan iz članka (1) sadržan je u elaboratu Prostorni plan uređenja Grada Krka koji se sastoji od:

A) TEKSTUALNI DIO

I. Obrazloženje

1. Polazišta

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Krka u odnosu na prostor i sustave Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske

1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.2.1. Prirodni sustavi

1.2.2. Stanovništvo i stanovanje

1.2.3. Naselja

1.2.4. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti

1.2.5. Gospodarstvo

1.2.6. Infrastrukturni sustavi

1.2.7. Postupanje s otpadom

1.2.8. Zaštita prostora

1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.2. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja

2.2.1. Demografski razvoj

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja u odnosu na postojeći planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. Plan prostornog uređenja

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području grada u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina

1.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture izvan naselja, poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) (tablica 3.)

1.2.2. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)

1.2.3. Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja)

1.2.4. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja

1.2.5. Poljoprivredne površine

1.2.6. Šumske površine

1.2.7. Vodne površine

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. Elementi koncepcije gospodarskog razvoja

3.3.2. Razvoj društvenih djelatnosti

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline

3.4.2. Uvjeti korištenja prostora

3.4.3. Uvjeti uređenja prostora

3.4.4. Uvjeti zaštite prostora

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometni sustav

3.5.2. Telekomunikacije i pošta

3.5.3. Vodnogospodarski sustav

3.5.4. Energetska infrastruktura

3.6. Postupanje s otpadom

3.7. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla

3.7.2. Zaštita zraka

3.7.3. Zaštita voda

3.7.4. Zaštita mora

3.7.5. Zaštita od prekomjerne buke

3.7.6. Mjere posebne zaštite

Odluka o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Krka

I. Opće odredbe

II. Odredbe za provođenje

1. Uvjeti za određivanje namjene površina na području Grada Krka

1.1. Površine naselja

1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

1.3. Poljoprivredne površine

1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

1.5. Vodne površine

2. Uvjeti za uređenje prostora

2.1. Građevine od važnosti za Državu i Primorsko-goransku županiju

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja

2.2.2. Građevine stambene namjene

2.2.2.1. Obiteljska/višeobiteljska kuća

2.2.2.2. Stambene građevine

2.2.2.3. Višestambene građevine

2.2.3. Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene

2.2.4. Građevine gospodarske namjene (unutar građevinskog područja naselja)

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene (unutar građevinskog područja naselja)

2.2.6. Građevine prometne i infrastrukturne namjene

2.2.7. Privremene građevine - kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i manifestacija (šator za maseknbal i slično)

2.2.8. Rekonstrukcije u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

2.3.1. Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja)

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti

5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava

5.1. Prometna infrastruktura

5.1.1. Kopneni promet

5.1.2. Pomorski promet

5.1.3. Zračni promet

5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošte

5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

5.3.2. Sustav odvodnje

5.3.3. Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda

5.4. Energetska infrastruktura

5.4.1. Elektroopskrba

5.4.2. Opskrba plinom

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina

6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti

6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina

7. Postupanje s otpadom

8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

8.1. Zaštita tla

8.1.1. Šumsko tlo

8.1.2. Poljoprivredno tlo

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

8.2. Zaštita zraka

8.3. Zaštita voda

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

8.3.2. Zaštita mora od zagađenja

8.4. Zaštita od prekomjerne buke

8.5. Mjere posebne zaštite

8.5.1. Sklanjanje ljudi

8.5.2. Zaštita od potresa

8.5.3. Zaštita od rušenja

8.5.4. Zaštita od požara

9. Mjere provedbe plana

9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja

9.1.1. Studije utjecaja na okoliš

9.1.2. Urbanistički planovi uređenja

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.2.1. Uređenje zemljišta

9.2.2. Ostale mjere razvoja

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

III. Prijelazne i završne odredbe

B) GRAFIČKI DIO

a) Kartografski prikazi u mj. 1:25.000

1. Korištenje i namjena površina

2. Infrastrukturni sustavi i mreže

3A. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Uvjeti korištenja

3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

b) Kartografski prikaz u mj. 1:5000

4. Građevinska područja

Članak 3.

(1) U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje:

1. Grad Krk - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samouprave sa statusom Grada.

2. grad Krk - označava naselje Krk.

3. Naselje - je struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.

4. Granica građevinskog područja (naselja i izdvojene namjene) - je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene od ostalih površina.

5. Građevinsko područje naselja (NA) - je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja.

6. Naselje uz obalu mora smatra se ono kojem je horizontalna projekcija udaljenosti građevinskog područja manja od 100 m od obale mora.

7. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja.

8. Zaštićeno obalno područje (ZOP) - prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 100/04) obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.

9. Građevine stambene namjene - jesu obiteljske kuće, višeobiteljske kuće, stambene građevine i višestambene građevine.

10. Obiteljska kuća - jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše jednim stanom, koja nema više od podruma i dvije nadzemne etaže

namjenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 200 m², a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

11. Višeobiteljska kuća - jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše tri stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže (u Krku NA1) odnosno podruma i dvije nadzemne etaže (u svim ostalim naseljima) namjenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m², a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici.

12. Stambena građevina - građevina stambene namjene koja po tipu gradnje mora biti slobodnostojeća, a sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline namijenjene stanovanju i koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže (u Krku NA1) odnosno podruma i dvije nadzemne etaže (u svim ostalim naseljima).

13. Višestambena građevina - građevina s više od 4 samostalne uporabne cjeline.

14. Pomoćna građevina - svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, kotlovnice, nadstrešnice, drvarnice, spremišta, gospodarske građevine i sl).

15. Poljoprivredne gospodarske građevine su:

- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.

16. Podrum - je dio građevine koji je ukopan sa svih strana u teren, s time da kota poda najniže etaže (prizemlja ili suterena) iznosi najviše 0,5 m iznad najniže kote konačno zaravnatog terena kojeg pokriva građevina, te ne ulazi u zbroj nadzemnih etaža.

17. Suteren - je etaža koja ima od 1 do 3 djelomično ili potpuno ukopane fasade.

18. Potkrovlje - dio građevine (etaža) između stropne konstrukcije i krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida je 1,5 metar, najveća visina sljemena je 4,0 metra.

19. Tavan - prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine čija visina do sljemena iznosi najviše 3,0 m.

20. Etaža - etažom se smatraju:

- bilo koji kat građevine uključujući i prizemlje (suteren), podrum i potkrovlje.

21. Gradivi dio čestice - dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Prostornog plana.

22. Koeficijent izgrađenosti (K_ig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom (tlocrtna projekcija) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze podzemne garaže, cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren ni parkirališne površine.

23. Koeficijent iskoristivosti (K_is) je odnos građevinske (bruto) površine građevina i površine građevne čestice.

24. Visina građevine (h) je udaljenost mjerena od najniže točke konačno zaravnatog terena kojeg pokriva građevina do završnog ruba vijenca.

25. Regulacijski pravac - granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.

26. Građevni pravac - određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.

27. Lokalni uvjeti - posebnosti mikrolokacije u radijusu od 100 m, a određuje ih upravno tijelo nadležno za poslove prostornog uređenja obilaskom terena.

28. Samostalna uporabna cjelina - skup prostorija namjenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline.

29. Interpolacija - gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi unutar izgrađenog dijela građevinskog područja u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu odnosno između dvije izgrađene građevinske čestice.

30. Rekonstrukcija jest izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za uporabljivu građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.).

31. Pristupni put je javni pristup građevnoj čestici minimalne širine 5,5 m. Ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina javnog pristupa može biti i manja, ali najmanje 3,0 metra i maksimalne dužine 30,0 m, bez okretišta i/ili ugibališta, odnosno duži od 30,0 m s ugibalištima za mimoilaženje vozila na svakih 20,0 m i/ili okretištem.

32. Postojeća građevina jest građevina izgrađena prema pravovaljanoj građevnoj dozvoli ili građevina izgrađena prija 15.02.1968. godine.

33. Slobodnostojeća građevina jest građevina koja se niti jednom svojom stranom ne prislanja na granice susjedne građevinske čestice.

34. Dvojna građevina jest građevina koja se jednom svojom stranom prislanja na granice susjedne građevinske čestice, odnosno uz susjednu građevinu.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA KRKA

Članak 4.

(1) Osnovna namjena i korištenje površina određeno Prostornim planom prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, u mj. 1:25.000.

(2) Prostor Grada Krka se prema namjeni dijeli na:

- površine naselja,

- površine izvan naselja za izdvojene namjene,

- poljoprivredne površine,

- šumske površine,

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,

- vodne površine.

(3) Građevinska područja su:

- površine naselja,

- površine izvan naselja za izdvojene namjene.

Članak 5.

(1) Prostor se prema načinu korištenja razgraničuje na površine:

a) zaštićene prirodne baštine,

b) zaštićenog kulturno-povijesnog naslijeđa,

c) zaštićenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta,

d) geotehničkih značajki tla,

e) zaštite izvorišta voda za piće,

f) zaštićenog obalnog područja mora i

g) područja i dijelova ugroženog okoliša.

(2) Razgraničenje prostora prema načinu korištenju obavlja se prostornim planom uređenja općine i grada, odlukama o proglašenju zaštićenim dijelovima prirode, određivanjem bonitetnih klasa zemljišta, određivanjem svojstva kulturnog dobra, određivanjem mjera zaštite zaštićenog obalnog područja, te određivanjem zona sanitarne zaštite izvorišta vode.

Razgraničenje površina prema načinu korištenja prikazano je u grafičkim prikazima broj 3. »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora«.

(3) Zaštićeno obalno područje mora obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.

1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 6.

(1) Površine naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili se planira:

- stambena gradnja

- sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji, sportske i uređene zelene površine, pješački putevi i stubišta, prometnice, parkirališta i sl.,

- parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, groblja,

- ugostiteljsko turistički sadržaji,

- skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila,

- poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine,

- tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, i sl.,

- infrastruktura.

Članak 7.

(1) Granice građevinskih područja naselja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.

(2) Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica. Iznimno, kad granica dijeli katastarsku česticu, dio je uključen u građevinsko područje u veličini da se na njemu može formirati građevna čestica.

(3) Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4 »Građevinska područja«, mj. 1:5000.

1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 8.

(1) Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je za:

- poslovnu namjenu K,

- ugostiteljsko-turističku namjenu T (T1 - hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te slične namjene, T2 - turističko naselje i T3 - kamp-autokamp),

- sportsko-rekreacijsku namjenu R (sport i rekreacija - R1, uređena plaža/kupalište - R3)

- groblja - G,

- infrastrukturnu namjenu - IS.

(2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka određeno je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000, te br. 4 »Građevinska područja«, mj. 1:5000.

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Članak 9.

(1) Ovim Prostornim planom određeno je razgraničenje poljoprivrednih površina na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).

(2) Razgraničenje iz stavka (1) ovog članka prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000.

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE, OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Članak 10.

(1) Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« mj. 1:25.000, a razgraničene su na:

- gospodarske šume (Š1),

- zaštitne šume (Š2),

- šume posebne namjene (Š3).

(2) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ) obavlja se temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čine prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod livadama, pašnjacima ili oranicama.

1.5. VODNE POVRŠINE

Članak 11.

(1) Razgraničenje namjene vodnih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.

(2) Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe.

(3) Vodne površine razgraničuju se prema namjenama na morske površine i vodnu površinu Ponikve.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 12.

(1) Određivanje prostora i korištenje građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku županiju ovim se Prostornim planom utvrđuju kao osnovni plansko- usmjeravajući uvjeti.

(2) Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju zahvata u prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:

1. Poštanske i telekomunikacijske građevine:

- radio relejna postaja Krk (Zidine),

- čvor u sustavu prijenosa Krk,

- radijski koridor Učka-Krk, Krk-Rab,

- međunarodni TK kabel I. razine: Rijeka-Krk-Senj,

2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Građevine sustava vodoopskrbe:

- regionalni vodoopskrbni sustav.

Članak 13.

(1) Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim planom određuju se slijedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

1. Građevine društvenih djelatnosti:

- Srednja škola: Krk,

- Građevina sekundarne zdravstvene zaštite: Krk,

2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) luke otvorene za javni promet:

- Krk,

- Valbiska - trajektna luka:

b) luka nautičkog turizma-marina Krk,

3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Ostale državne ceste:

- Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag

- Omišalj - Vrbnik - Stara Baška (trajekt)

b) Osnovne županijske ceste:

- Krk - Dobrinj - Šilo

- državna cesta (Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag) - Krk - Baška

4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) telekomunikacijske građevine:

- magistralni TK kabeli II. razine: Rijeka-Krk-Rab-Pag, alternativni pravac: Mali Lošinj-Krk-Senj,

- mjesna pristupna centrala: Krk,

b) poštanske građevine

- postojeći poštanski ured u Krku,

5. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- sustav Krk

6. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) transformatorske stanice

- Krk (110/35 kV),

- Dunat (planirana 110/20 kV),

b) distribucijski dalekovod 110 kV - postojeći:

- Crikvenica-Krk,

- Krk-Lošinj,

- Krk-Rab.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja

Članak 14.

(1) Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Krka i to za statistička naselja: Krk, Kornić, Muraj, Lakmartin, Vrh, Bajčići, Nenadići, Brusići, Poljica, Žgaljići, Brzac, Milohnići, Linardići, Skrbčići i Pinezići na način:

- Krk: NA1 - Krk,

- Kornić: NA2 - Kornić,

- Muraj: NA3 - Muraj,

- Lakmartin: NA4 - Lakmartin,

- Vrh: NA5.1 - Vrh, NA5.2 - Salatić,

NA5.3 - Kosići,

- Bajčići: NA6 - Bajčići,

- Nenadići: NA7.1 - Nenadići, NA7.2 - Kapovci,

- Brusići: NA8.1 - Brusići, NA8.2 - Brozići,

- Poljica: NA9.1 i NA9.2 - Poljica,

- Žgaljići: NA10.1 NA10.2 - Žgaljići,

- Brzac: NA11 - Brzac,

- Milohnići: NA12 - Milohnići,

- Linardići: NA13 - Linardići,

- Skrbčići: NA14 - Skrbčići,

- Pinezići: NA15.1 - Pinezići, NA15.2 - Picik.

(2) Unutar građevinskih područja naselja gradi se u skladu s odredbama ovog Prostornog plana i zakona, odnosno detaljnije prostorno-planske dokumentacije.

(3) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela. U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno treba smjestiti građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukture.

Članak 15.

(1) U neizgrađenom dijelu građevinskih područja naselja na području Grada Krka može se graditi samo nakon izrade urbanističkog plana uređenja i na uređenoj građevnoj čestici (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta) ili čije je uređenje započeto na temelju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s urbanističkim planom uređenja za neizgrađeni dio građevinskog područja, odnosno s prostornim planom na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog područja (članak 10. Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa »Narodne novine« broj 128/04).

(2) Pristupni put je direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne širine 5,5 m, a ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,0 metra, a sve u skladu s čl. 3. točka 31.

Članak 16.

(1) Na jednoj građevinskoj čestici može se smjestiti samo jedna građevina osnovne namjene.

(2) Iznimno, više građevina iste (osnovne) namjene na jednoj građevinskoj čestici je moguće izgraditi isključivo temeljem urbanističkog plana uređenja i koji će definirati odnose između građevina (udaljenost, veličinu, organizaciju građevinske čestice i sl.). Najmanja udaljenost između građevina definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali ne manje od 4 m.

Članak 17.

(1) Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za nerazvrstane (pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4 metara.

(2) Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara. Iznimno može biti i manja ukoliko tako propiše urbanistički plan uređenja.

(3) Postojeće građevine osnovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka (1) i (2), mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca.

(4) Kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka (1) i (2), udaljenost može biti i manja od one iz stavka (1) i (2), ali uz uvjet da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

Članak 18.

(1) Unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine:

- stambene namjene,

- društvene namjene,

- gospodarske namjene,

- ugostiteljsko-turističke namjene,

- sportsko-rekreacijske namjene,

- građevine prometa, veza i infrastrukturne namjene,

- privremene građevine - kiosci i štandovi i montažne građevine

- i uređivati javno i zaštitno zelenilo i plaže.

Članak 19.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2 - NA15.2) mogu se graditi nove, rekonstruirati, odnosno zamijeniti postojeća pojedinačna ili više građevina na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini površine manje od 5000 m²:

- obiteljske/višeobiteljske kuće (slobodnostojeće ili dvojne),

- stambene građevine (slobodnostojeće),

- pomoćne prizemne građevine i poljoprivredne gospodarske građevine u sklopu okućnica postojećih građevina (bruto površine koje ulaze u postotak izgrađenosti građevinske čestice),

- građevine gospodarske namjene (zanatske namjene, poslovne namjene i poljoprivredne gospodarske građevine) do 200 m² tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom),

- građevine društvene namjene,

- građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) do 200 m²,

- građevine sporta i rekreacije,

- privremene građevine - kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i manifestacija (šator za maskenbal i slično),

- infrastrukturne građevine (prometna, telekomunikacijska, elektroenergetska i vodnogospodarska mreža).

2.2.2. Građevine stambene namjene

Članak 20.

(1) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna građevina stambene namjene i uz nju pomoćna ili gospodarska građevina, ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Prostornim planom.

(2) Osim stambene u sklopu građevine stambene namjene omogućava se i ugostiteljsko-turistička namjena i poslovna namjena za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45dB noću i 55dB danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i i sl.

2.2.2.1. Obiteljska/višeobiteljska kuća

Članak 21.

(1) Izgradnja obiteljskih/višeobiteljskih kuća moguća je unutar građevinskog područja svih naselja.

Članak 22.

(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju obiteljske/višeobiteljske kuće:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske/višeobiteljske kuće iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 500 m²

- za dvojne građevine: 300 m²

b) iznimno za izgradnju obiteljske kuće najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m², uz uvjet da se građevna čestica nalazi u okruženju već formiranih građevinskih čestica i uz pozitivno mišljenje Gradskog poglavarstva Grada Krka.

c) ovim prostornim planom se ne propisuje najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju obiteljske/višeobiteljske kuće;

d) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske/višeobiteljske kuće - iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 60 m²

- za dvojne građevine: 60 m²

e) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske/višeobiteljske kuće - iznosi 200 m² za slobodnostojeće i 100 m² za dvojne građevine;

f) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) određuje se:

- za slobodnostojeće građevine: 0,25

- za dvojne građevine: 0,25

g) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) u NA2- NA15.2 iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,5

- za dvojne građevine: 0,5

h) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) u NA1 iznosi:

- za slobodnostojeće građevine: 0,5 (obiteljske) /

0,75 (višeobiteljske)

- za dvojne građevine: 0,5 (obiteljske) /

0,75 (višeobiteljske)

(2) Ukoliko se ispod obiteljske/višeobiteljske građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) određuje se:

- za slobodnostojeće i dvojne građevine u NA2-NA15.2: 0,75

- za slobodnostojeće i dvojne građevine u NA1: 0,75 (obiteljske) / 1,0 (višeobiteljske)

(3) U izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) i koeficijent iskoristivosti (K_is) mogu biti i veći s tim da u građevini moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima), ali tek nakon donošenja UPU i/ili DPU.

Članak 23.

(1) Najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže. Najveća dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 7,5 m do završnog ruba vijenca građevine.

(2) Najveći dopušteni broj etaža višeobiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže (u Krku NA1 je dozvoljeno podrum i 3 nadzemne etaže). Najveća dopuštena visina višeobiteljske kuće iznosi 7,5 m (10,5 m u Krku NA1) do završnog ruba vijenca građevine.

(3) Građevina u svim pročeljima može imati vidljive najviše dvije (tri u Krku NA1) etaže.

2.2.2.2. Stambene građevine

Članak 24.

(1) Stambene građevine mogu se graditi unutar građevinskog područja svih naselja.

Članak 25.

(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju stambenih građevina:

a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine iznosi 500 m²;

b) ovim prostornim planom se ne propisuje najveća dopuštena površina građevne čestice za izgradnju stambene građevine;

c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 100 m² za sve tipove gradnje;

d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 200 m²;

e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) određuje se 0,25;

f) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) u NA2- NA15.2 iznosi 0,50;

g) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) u NA1 iznosi 0,75.

(2) Ukoliko se ispod stambene građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) iznosi:

- u NA2-NA15.2: 0,75

- u NA1: 1,0.

Članak 26.

(1) Najveći dopušteni broj etaža stambene građevine iznosi podrum i dvije (samo u NA1 tri) nadzemne etaže.

(2) Najveća dopuštena visina stambene građevine iznosi 7,5 m (samo u NA1 10,5 m) do završnog ruba vijenca građevine.

(3) Građevina u svim pročeljima mora imati vidljive najviše dvije (samo u NA1 tri) etaže.

2.2.2.3. Višestambene građevine

Članak 27.

(1) Višestambene građevine mogu se graditi samo unutar građevinskog područja naselja Krk (NA1).

Članak 28.

(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju višestambenih građevina:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m²;

- najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) iznosi 0,8;

- najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine je tri; dopuštena je gradnja podruma;

- najveća dopuštena visina građevine je 10,5 m do završnog ruba vijenca građevine;

- krovišta građevine mogu biti ravna i kosa (ako se grade kao kosa moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17^o i 23^o, a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).

(2) Ukoliko se ispod višestambene građevine gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) iznosi 1,1.

Članak 29.

(1) Višestambene građevine mogu imati i garaže te poslovne sadržaje u prizemlju i na etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veću od 55 dB danju i 45 dB noću, koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i uvjete stanovanja.

2.2.2.4. Pomoćne građevine (uz građevinu stambene namjene)

Članak 30.

(1) Pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene najviše kao jednoetažne.

(2) Pomoćne građevine grade se uz uvjet da:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra do završnog ruba vijenca građevine,

- tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 50 m² ,

- krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17^o i 23^o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).

(3) Građevina iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi i do granice građevne čestice. Ako se grade kao građevine na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako građevine iz stavka (1) ovoga članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 metra.

(4) Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0 metara.

(5) Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo garaže, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista kao niveleta ulice, odnosno max do visine ogradnog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.

2.2.2.5. Poljoprivredne gospodarske građevine (uz građevinu stambene namjene)

Članak 31.

(1) Poljoprivredne gospodarske građevine (ne mogu se graditi unutar NA1) mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene uz poštivanje slijedećih uvjeta:

- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m do završnog ruba vijenca,

- građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m,

- krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se grade kao kosa moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17^o i 23^o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).

(2) Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi najmanje 6,0 m.

(3) Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od granice građevne čestice.

Članak 32.

(1) Postojeće pomoćne i poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene legalno i u skladu s ranije važećim propisima mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama ovog Prostornog plana.

(2) Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom građevine iz stavka (1) ovog članka mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.

2.2.2.6. Udaljenost građevina stambene namjene (obiteljske/višeobiteljske kuće, stambene građevine i višestambene građevine) od granica građevnih čestica

Članak 33.

(1) Građevine stambene namjene koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske čestice, ali ne manje od 4,0 metra ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, uda

ljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

(2) Obiteljske/višeobiteljske kuće koje će se graditi kao dvojne, tako da će se jednom stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali ne manje od 4,0 metra od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.

2.2.2.7. Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene

Članak 34.

(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene i to novih građevina kao i rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji.

(2) Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se grade kao kosa moraju biti s nagibom krovnih ploha između 17^o i 23^o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

(3) Na krovište je moguće ugraditi krovne prozore te kolektore sunčeve energije.

(4) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

(5) Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i navedenim redosljedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene pojedinog kriterija

a) usporedo s obalnom crtom,

b) usporedo u odnosu na okolne građevine,

c) usporedo s prometnicom,

d) usporedo sa slojnicama terena.

Primjenjuje se prvi kriterij po redosljedu koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na lokaciji, dok se ostali isključuju.

(6) Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.

2.2.2.8. Uređenje građevinskih čestica građevina stambene namjene

Članak 35.

(1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.

(2) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja.

(3) Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Kao zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m. Odstupanja od ovog stavka moguća su samo u zonama starih naselja gdje se interpolacijama u postojećoj građevnoj strukturi dograđuju postojeće ili grade nove građevine.

(4) Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.

(5) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se gradnja podzida visine do najviše 1,5 m.

(6) Broj parkirališnih mjesta određen je u poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje.

2.2.2.9. Priključivanje građevina stambene namjene na javno-prometnu površinu i na komunalnu infrastrukturu

Članak 36.

(1) Način i uvjeti priključenja građevinske čestice, odnosno građevine stambene namjene na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu definira se u poglavlju 5. odredba za provođenje ovog prostornog plana, urbanističkim planovima uređenja i detaljnim planovima uređenja izrađenih temeljem smjernica ovog prostornog plana.

2.2.3. Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene (unutar građevinskih područja naselja)

Članak 37.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar građevinskih područja naselja (NA2 - NA15) grade se građevine društvene namjene i sportsko-rekreacijske namjene.

(2) Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene mogu se graditi u svim građevinskim područjima naselja.

Članak 38.

(1) Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene mogu se graditi kao podrum i dvije nadzemne etaže (u naselju Krk podrum i tri nadzemne etaže).

(2) Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17^o i 23^o, a kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5, osim za sportsko-rekreacijske i vjerske građevine, gdje može iznositi do 0,6.

(4) Uvjeti za izgradnju građevina društvene i sportsko-rekreacijske namjene su:

Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)

- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m² po djetetu, za dvoetažnu 25 m² po djetetu,

- minimalna površina građevne čestice iznosi 2000 m².

Osnovne škole

- građevinska (bruto) površina građevine je oko 6 m²/učeniku,

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.,

- veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m² / učeniku za rad škole u 2 smjene.

Sport i rekreacija

- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana) te bazena i otvorenih sportskih sadržaja,

- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.

Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost

- građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju.

- na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti i poliklinika, za prostore zdravstvene stanice (ambulante) optimalna površina iznosi 0,02 - 0,05 m² /st.

Vjerske građevine

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,6;

- najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog projekta.

(5) Građevine mješovite društvene namjene grade se prema strožim uvjetima za izgradnju od dviju kombiniranih namjena.

(6) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i sportsko-rekreacijskim i ostalim sadržajima javnog interesa u pravilu se grade na istaknutim lokacijama te moraju biti građene kvalitetno i racionalno.

Članak 39.

(1) Uvjeti za dimenzioniranje građevina društvene i sportsko-rekreacijske namjene su:

- Predškolske i školske ustanove (dječji vrtići, jaslice, osnovne i srednje škole):

- grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima i važećim Pravilnicima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju,

- kod građenja potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta (prema poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje).

- Sport i rekreacija:

- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana), sportskih igrališta i sl. prema parametrima koji vrijede za pojedini sportski objekt,

- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta (prema poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje).

- Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost:

- na razini primarne zdravstvene zaštite planira se mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti i poliklinika,

2.2.4. Građevine gospodarske namjene (unutar građevinskih područja naselja)

Članak 40.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2-NA15.2) grade se građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) najviše 200 m².

(2) Građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) veće od 200 m² određuju se UPU-om.

Članak 41.

(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.

(2) Građevine gospodarske namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica (pristupni put) širine najmanje 5,5 metara.

(3) Građevine gospodarske namjene koje se mogu graditi u građevinskim područjima naselja su:

- građevine zanatske namjene,

- građevine poslovne namjene (uslužne, trgovačke i komunalno-servisne),

- građevine ugostiteljsko-turističke

- poljoprivredne gospodarske građevine (osim unutar građevinskog područja naselja Krk NA1).

(4) U jednoj građevini gospodarske namjene može biti i kombinacija namjena: zanatske i poslovne, a može sadržavati i prostore ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske namjene.

Članak 42.

(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina gospodarske namjene:

- površina građevne čestice ne može biti manja od 500 m².

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) iznosi 0,25,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) iznosi 0,5, a ukoliko se ispod građevine gospodarske namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) iznosi 0,75.

(2) U izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja sa izgradnjom na regulacijskom pravcu najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) i koeficijent iskoristivosti (K_is) mogu biti i veći s tim da u građevini moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima), ali tek nakon donošenja UPU i/ili DPU.

(3) Unutar građevina zanatske i poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene brutto razvijene površine 120 m².

Članak 43.

(1) Građevine gospodarske namjene (zanatske i poslovne) mogu se graditi do visine od najviše podruma i 2 nadzemne etaže (samo u NA1 podrum i tri nadzemne etaže). Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 metara (samo u NA1 10,5 m) do završnog ruba vijenca građevine.

(2) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se graditi do visine od najviše podruma i 1 nadzemne etaže. Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,0 metara do sljemena građevine.

Članak 44.

(1) Krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17-23^o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

(2) Najmanja udaljenost građevine od granica susjednih građevinskih čestica 4,0 metra od granice građevne čestice.

Članak 45.

(1) Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.

(2) Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo.

(3) Ograde se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm.

(4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.

Članak 46.

(1) Unutar građevinskog područja naselja Krk (NA1) nalazi se zona gospodarske namjene-poslovna.

(2) U zoni nije dozvoljeno graditi građevine stambene namjene.

(3) Za gradnju unutar zone je potreban Urbanistički plan uređenja Krk (UPU1), a u skladu s parametrima za izgrad

nju zone dani u poglavlju 2.3.1.1. ovih odredbi za provođenje.

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene (unutar građevinskog područja naselja)

Članak 47.

(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog plana unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja (NA2-NA15.2) grade se građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) najviše 200 m².

(2) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) veće od 200 m² određuju se UPU-om.

(3) Građevine iz stavka (1) i (2) ovog članka ne odnose se na građevine za stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo na gospodarski objekt.

Članak 48.

(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene je 500 m²,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) iznosi 0,25,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) iznosi 0,5 (u NA1 0,75), a ukoliko se ispod građevine ugostiteljsko-turističke namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) iznosi 0,75 (u NA1 1,0).

- nova gradnja planira se u neizgrađenim dijelovima postojećih građevinskih područja samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina i pratećih sadržaja (športsko - rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i slični) uz osobito izražene planske mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša,

- nove smještajne građevine planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti,

- smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,

- smještajna građevina s pripadajućim zemljištem u građevinskom području naselja unutar površine određene za ugostiteljsko-turističku namjenu planira se izvan postojećih javnih površina uz obalu,

- vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina,

- odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem,

- u građevinskom području naselja unutar mješovite namjene može se planirati pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 80 kreveta,

- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase (navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, ukoliko se nalaze na terenu).

Članak 49.

(1) Za građevine koje se grade u građevinskom području naselja Krk (NA1) najveći broj etaža ugostiteljsko-turističke građevine su podrum i tri nadzemne etaže, a maksimalna visina građevine iznosi 12,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Za sva ostala naselja i dijelove naselja na području Grada Krka najveći broj etaža iznosi podrum i dvije nadzemne etaže, a maksimalna visina 9,0 m do završnog ruba vijenca građevine.

(2) Krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17 - 23^o, te pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

Članak 50.

(1) Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara, a pomoćne građevine mogu se graditi i na granici građevne čestice, uz uvjet da se na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 4,0 metra od granice čestice ne dozvoljava izgradnja otvora.

(2) Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu širine najmanje 5,5 metara.

Članak 51.

(1) Najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.

(2) Za građevine ugostiteljsko-turističke namjene smještene uz obalu mora moguće je odrediti posebnu zonu kupališta, uz uvjet da se ne prekida obalna šetnica (postojeća ili planirana) i pristup obali.

Članak 52.

(1) Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.

(2) Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane prema važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.

(3) Postojeće građevine s namjenom »hotel«: Dražica sa depadansama i Koralj ne mogu promijeniti svoju osnovnu namjenu iz hotelske u druge oblike turističke usluge (apartmansku).

Članak 53.

(1) Planirana luka nautičkog turizma-marina (LN) maksimalnog broja vezova 50 je unutar građevinskog područja Krk (NA1) i uređuje se u skladu s Urbanističkim planom uređenja Krka (UPU1).

2.2.6. Građevine prometne i infrastrukturne namjene (unutar građevinskog područja naselja)

Članak 54.

(1) Građevine prometne i infrastrukturne namjene (osim građevina pomorskog prometa) unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi neposredno, a u skladu s uvjetima nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti, odnosno u skladu sa zakonom, posebnim uvjetima tijela državne uprave ili pravnih osoba.

2.2.7. Privremene građevine - kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i manifestacija (šator za maskenbal i slično)

Članak 55.

(1) Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr, kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.

(2) Lokacije za postavu kioska, njihova površina i namjena na određenoj lokaciji na području Grada Krka utvrđuju se odgovarajućom odlukom nadležnog tijela Grada Krka.

(3) Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama, a iznimno i na drugim površinama utvrđenim odlukom nadležnog tijela Grada Krka, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.

(4) Dozvoljeno je postavljenje montažnih građevina za potrebe sajmova i manifestacija (šator za maskenbal i slično) prema odluci Gradskog Poglavarstva.

2.2.8. Rekonstrukcije u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja

Članak 56.

(1) Rekonstrukcija postojećih građevina stambene, društvene, gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene u građevinskim područjima naselja koja se nalaze unutar obuhvata obvezne izrade planova užih područja moguća je na način utvrđen u poglavlju 9. ovih odredbi za provođenje.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

Članak 57.

(1) U smislu ovog Prostornog plana, izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su:

- građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja),

- građevine izvan građevinskog područja.

2.3.1. Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja)

Članak 58.

(1) Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja) utvrđene ovim Prostornim planom određene su na kartografskim prikazima br. 1. »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000 i br. 4. »Građevinska područja«, mj. 1:5.000.

(2) Za izdvojena građevinka područja gospodarske, ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske i infrastrukturne namjene obavezna je izrada urbanističkog plana uređenja, što je određeno u poglavlju 9. ovih Odredbi za provođenje.

(3) U građevinskim područjima za izdvojene namjene iz stavka (2) ovog članka mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora, a ne smiju se graditi građevine stambene namjene.

Članak 59.

(1) Prostornim planom određena su izdvojena građevinska područja (izvan naselja) za:

- gospodarsku namjenu (poslovnu),

- ugostiteljsko-turističku namjenu (hoteli, turistička naselja, kampovi),

- sportsko-rekreacijsku namjenu,

- infrastrukturnu namjenu,

- groblja.

(2) U ZOP-u u izdvojenom građevinskom području (izvan naselja) ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:

- proizvodnju i trgovinu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte,

- usluge ugostiteljskog smještaja u pojasu najmanje 70 m od obalne crte,

- stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište),

- odmor i rekreaciju (kuće za odmor).

(3) U neizgrađenom dijelu izdvojenog od građevinskog područja (izvan naselja) u pojasu najmanje 70 m od obalne crte može se planirati samo izgradnja infrastrukturnih građevina i drugih građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali.

2.3.1.1. Gospodarska namjena - poslovna (K) (izvan naselja)

Članak 60.

(1) Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne, poslovne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.).

(2) Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama gospodarske namjene - poslovne razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Članak 61.

(1) Ovim Prostornim planom na području Grada Krka određena je slijedeće građevinsko područja poslovne namjene (izvan naselja):

NAZIV ZONE	OZNAKA ZONE	POVRŠINA ZONE / ha	IZGRAĐENO /ha	NEIZGRAĐENO / ha
Vela ravnica	K	27,00	-	27,00
ukupno		27,00	-	27,00

(2) Za zonu poslovne namjene K propisana je obavezna izrada urbanističkog plana uređenja. Do donošenja navedenog plana ne dopušta se gradnja novih građevina niti uređenje površina.

(3) Za zonu poslovne namjene K propisuje se II kategorija uređenosti (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta).

Članak 62.

(1) U zonama poslovne namjene utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju građevina:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (K_ig) je 0,25,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) građevne čestice je 0,5, a ukoliko se ispod građevine poslovne namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) građevne čestice iznosi 0,75,

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i dvije nadzemne etaže, a maksimalna visina građevine iznosi 7,5 m do završnog ruba vijenca građevine.

Članak 63.

(1) Na površinama gospodarske namjene (poslovne) mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i pomoćne građevine, te prostori za manipulaciju, parkirališta, prometne građevine i uređaji, te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

Članak 64.

(1) Obvezni građevni pravac udaljen je najmanje 10,0 m od regulacijskog pravca odnosno granice površine gospodarske namjene (poslovne) prema javnoj cesti i predstavlja granicu gradivog dijela čestice.

(2) Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica gradivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6,0 m.

Članak 65.

(1) Građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog članka.

Članak 66.

(1) Ograde građevnih čestica poslovne namjene grade se od kamena, betona ili metala ili kombinacijom tih materijala. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.

(2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).

(3) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je 1,8 m.

(4) Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je 2,0 m. Ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

Članak 67.

(1) Najmanje 20% površine građevne čestice poslovne namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila i sl.

Članak 68.

(1) Kote prilaza pojedinim građevnim česticama poslovne namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.

2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T) (izvan naselja)

Članak 69.

(1) Prostornim planom predviđene su izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene (izvan naselja). U površinama namjenjenim smještaju ugostiteljsko-turističkih sadržaja izgradnja novih građevina stambene namjene nije dopuštena, ali se unutar ugostiteljsko-turističkih zona može urediti jedna samostalna uporabna cjelina namijenjena stanovanju, najveće dopuštene brutto razvijene površine 120 m².

(2) Površine ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Prostornim planom obuhvaćaju:

- T1 - hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne i zabavne te slične namjene;

- T2 - turistička naselja koja sadrže sve vrste namjena u funkciji turizma kao što su: smještajne građevine, sportske i rekreativne djelatnosti, parkovi, zelenilo, itd.,

- T3 - kamp-autokamp;

(3) U T1, T2₁, T2₂ i T2₃ mogu se kao smještajne građevine graditi samo smještajne građevine hoteli iz skupine hotela, te objekti sporta i rekreacije. Unutar T2₁ postojeći kampovi mogu se zadržati.

â Smještajni kapaciteti (smještajne građevine) (T1) i (T2)

Članak 70.

(1) Prostornim planom određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene za smještajne kapacitete (smještajne građevine) (T1) i (T2) i to:

NAZIV ZONE	OZNAKA ZONE	KATEGORIZACIJA	KAPACITET ZONE / kreveti	POVRŠINA ZONE / ha	IZGRAĐENO / ha	NEIZGRAĐENO / ha
Glavotok	T1	min. 4 zvjezdice	800	15,00	-	15,00
Politin	T2₁	min. 4 zvjezdice	2000	35,00	9,80	25,20
Torkul	T2₂	min. 4 zvjezdice	800	15,00	-	15,00
Ježevac	T2₃	min. 4 zvjezdice	700	11,00	11,00	-
ukupno			4300	76,00	20,80	55,20

(2) Obavezna izrada urbanističkih planova uređenja propisana je za zone T1, T2₁, T2₂ i T2₃.

(3) Za sve zone smještajnih kapaciteta (smještajnih građevina) T1 i T2 propisuje se II. kategorija uređenosti (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta).

Članak 71.

(1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene T1 i T2- smještajni kapaciteti (smještajne građevine) mogu se graditi pod slijedećim uvjetima:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) iznosi 0,3,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) iznosi 0,8,

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i tri nadzemne etaže.

- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara.

- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. koji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice.

- oblikovanje smještajnih građevina mora biti u skladu s funkcijom građevine.

Članak 72.

(1) Za gradnju unutar izdvojenog građevinskog područja (izvan naselja) i površina unutar naselja ugostiteljsko-turističke namjene određuju se sljedeći uvjeti:

- nova gradnja planira se u neizgrađenim dijelovima postojećih građevinskih područja samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom smještajnih građevina i pratećih sadržaja (sportsko - rekreacijski, ugostiteljski, uslužni, zabavni i slični) uz osobito izražene planske mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša,

- nove smještajne građevine planiraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne vrijednosti,

- smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,

- nove smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje, planiraju se na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture,

- smještajna građevina u izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene (izvan naselja) planira se izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte,

- vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina,

- prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu, mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale,

- najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,

- prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući pristup na javno-prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta,

- odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

â Kampovi (T3)

Članak 73.

(1) Na području Grada Krka određena su slijedeća područja za smještaj kampova (T3):

NAZIV ZONE	OZNAKA ZONE	KATEGORIZACIJA	KAPACITET ZONE / kreveti	POVRŠINA ZONE / ha	IZGRAĐENO /ha	NEIZGRAĐENO / ha
Glavotok	T3	min. 3 zvjezdice	600	4,70	4,70	-
ukupno			600	4,70	4,70	-

2) Za zone kampova propisuje se obavezna izrada urbanističkih planova uređenja

(3) Za zone kampova propisuje se obavezna II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta).

Članak 74.

(1) Uvjeti za izgradnju kampa-autokampa su:

predviđa se izgradnja pratećih sadržaja prema uvjetima koji će se odrediti planovima užih područja, u skladu s predviđenom kategorijom kampa i uz poštivanje zatečene prirodne vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora,

- u kampovima (auto-kampovima) smještene jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte,

- smještajne jedinice ne mogu se povezivati s tlom na čvrsti način,

- prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte.

2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R) (izvan naselja)

Članak 75.

(1) Izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene (R1) (izvan naselja) određeni na području Grada Krka su:

NAZIV ZONE	OZNAKA ZONE	IZGRAĐENO /ha	NEIZGRAĐENO / ha	POVRŠINA ZONE / ha
Lunta	R1₁	2,3	8,11	10,41
Dunat	R1₂	2,2	2,14	4,34
Butežine	R1₃	0,5	-	0,5
ukupno		5,00	10,25	15,25

(2) U izdvojenim građevinskim područjima sportsko-rekreacijskih namjena (R1₁, R1₂ i R1₃) (izvan naselja) moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti.

(3) Za izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene (izvan naselja) R1₁, R1₂ i R1₃ propisuje se obavezna izrada urbanističkih planova uređenja u skladu sa smjernicama ovog prostornog plana. Zona R1₁ Lunta obuhvaćena je izradom urbanističkog plana uređenja Krka (NA1).

(4) Za sva izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene (izvan naselja) propisuje se obavezna II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta).

(5) U izdvojenim građevinskim područjima (izvan naselja) sportsko-rekreacijske namjene mogu se graditi građevine pod slijedećim uvjetima:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine sportsko-rekreacijske namjene iznosi 1000 m²,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) iznosi 0,3,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) iznosi 0,6, a ukoliko se ispod građevine sportsko-rekreacijske namjene gradi podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) građevne čestice iznosi 0,9,

- maksimalna visina građevine iznosi 8,0 m do završnog ruba vijenca građevine.

2.3.1.4. Groblja

Članak 76.

(1) Površine izdvojene namjene za razvoj groblja na području Grada Krka su:

NAZIV ZONE	OZNAKA ZONE	POVRŠINA ZONE / ha	NEIZGRAĐENO /ha	IZGRA- ĐENO / ha
Krk	G₁	5,65	5,65	-
Vrh	G₂	0,4	-	0,4
Kornić	G₃	0,17	-	0,17
Poljica	G₄	0,25	-	0,25
Milohnići	G₅	0,33	-	0,33
Pinezići	G₆	0,22	-	0,25
ukupno		7,05	5,65	1,40

(2) Na prostorima groblja mogu se graditi građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja (kapele, mrtvačnice i sl.) te komunalna infrastruktura pod slijedećim uvjetima:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) iznosi 0,8,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) iznosi 0,8, a ukoliko se ispod građevine gradi podrum najveći »do

pušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) građevne čestice iznosi 1,6,

- maksimalna visina građevine iznosi 5,0 m do završnog ruba vijenca građevine.

- postojeće zelenilo na površinama predviđenim za razvoj groblja treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim zelenilom treba tvoriti organsku cjelinu.

(3) Za neizgrađena groblja obvezna je izrada detaljnog plana uređenja.

2.3.1.5. Infrastrukturna namjena (IS)

Članak 77.

(1) Prostornim planom određene su slijedeća građevinska područja infrastrukturne namjene za luke otvorene za javni promet:

NAZIV ZONE	OZNAKA ZONE	POVRŠINA ZONE / ha
Valbiska	IS₁	19,9
ukupno		19,9

(2) Luka iz stavka (1) ovog članka je postojeća i dijelom je izgrađene. Izgrađeni elemenati postojeće infrastrukture i suprastrukture mogu se zadržati i rekonstruirati. Tehničko rješenje priveza rješit će se urbanističkim planom uređenja.

(3) Unutar infrastrukturne površine IS₁ Valbiska je luka otvorena za javni promet županijskog značaja- trajektna luka Valbiska i mogu se odvijati djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, prekrcaj roba, privez i odvez brodova, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Unutar luke otvorene za javni promet Valbiska moguće je smjestiti benzinsku pumpu za plovila. Maksimalni kapacitet luke je 55 vezova.

(4) Za sve izdvojene namjene za infrastrukturu (izvan naselja) obvezna je izrada urbanističkog plana uređenja u kojem će se detaljno razgraničiti površine kopna i mora za pojedine djelatnosti.

(5) Gradnja novih građevina moguća je pod sljedećim uvjetima:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) iznosi 0,5,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) iznosi 0,5,

- maksimalni broj nadzemnih etaža je 1.

(6) Za sve zone IS propisuje se obavezna II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i 1 parkirališno mjesto na 5 vezova).

(7) Do donošenja urbanističkog plana uređenja mogući su zahvati u skladu s člankom 170. ovih odredbi za provođenje i postavljanje montažnih građevina- kioska prema članku 55. stavku (1) i (2) ovih odredbi.

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

Članak 78.

(1) Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.veljače 1968. godine (prema namjeni sukladne građevinama u građevinskim područja naselja), tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja i vrijede svi uvjeti kao za građevinska područja.

(2) Ukoliko su građevine iz stavka (1) ovog članka postojeće građevine koje se nalaze unutar područja planiranog za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode (značajnog krajobraza, područja posebno vrijednog predjela-prirodnog krajolika, na vizualno eksponiranim lokacijama, na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu, šumi ili unutar površina planiranih za kapitalnu infrastrukturu) moguća je rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja navedenih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.

(3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima (tlocrtno i visinski),

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,

- dogradnja sanitarnih prostorija (wc, kupaonica) do 10% građevinske (bruto) površine građevine,

- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita građevine, pod uvjetom da se time ne prelaze najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) i koeficijent iskoristivosti (K_is).

(4) Ukoliko su građevine iz stavka (1) ovog članka postojeće građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja, vrijede Odredbe ove točke 2.3.2. kao za novoplanirane objekte.

(5) Nije dozvoljena prenamjena postojećih gospodarskih i drugih građevina izvan građevinskih područja u građevine stambene namjene. Prenamjena, povećanje građevne čestice i sukladno tome izgradnja na njoj, moguća je samo za namjenu koja je Planom predviđena za taj prostor u skladu s uvjetima definiranim Planom, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor.

Članak 79.

(1) Izvan građevinskog područja na području Grada Krka ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:

- istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,

- iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju,

- skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena,

- privez izvan građevinskog područja,

- sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama,

- uzgoj plave ribe,

- nije dopušteno planirati luke nautičkog turizma niti planirati ili izvoditi radove nasipavanja obale.

Članak 80.

(1) Izvan građevinskog područja mogu se pod određenim uvjetima graditi i građevine na površinama za koje se ne određuju građevinska područja kao što su:

- građevine prometa, veza i infrastrukture,

- građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama,

- otvoreni rekreacijski objekti,

- pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze, karting staza, boćališta, dječja igrališta i slično, sukladno obilježjima prostora.

(2) Ovim Prostornim planom predviđeni su neki lokaliteti za rekonstrukciju, uređenje i gradnju pojedinih građevina koje se mogu graditi izvan građevinskih područja:

- uzgajalište (akvakulturu) (H),

- rekonstrukcija privezišta u funkciji pristupa samostanskom kompleksu na otočiću Košljunu (;),

- postojeća luka otvorena za javni promet Glavotok i postojeće lučice lokalnog značaja izdvojene od građevinskog područja naselja Sv.Fuska, Vela Jana i Dunat (IS),

- sportsko-rekreacijsku namjenu (R1),

- uređene plaže (R3).

(2) Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata.

- pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite,

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.), odnosno sama financira priključivanje, te pristupni put širine najmanje 3,0 m,

- minimalna međusobna udaljenost zahvata izvan građevinskih područja je 100,0 m,

- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva,

- građevine se ne mogu smještati u područja zaštićene prirodne baštine (registrirane, evidentirane ili predložene) opisana u točki 6. ovih Odredbi.

(3) Izvan građevinskih područja određenih ovim Prostornim planom moguće je uređivati i graditi pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze, karting staza, boćališta, dječja igrališta i slično, sukladno obilježjima prostora.

(4) Građevine iz stavka (1) (osim pomorskog prometa) ovog članka grade se neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana, a u skladu s važećom Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće predmetnog područja.

2.3.2.1. Građevine prometa, veza i infrastrukture izvan građevinskog područja

Članak 81.

(1) Građevine prometa, veza i infrastrukture koje se mogu graditi izvan građevinskog područja jesu vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza (pošta i telekomunikacije), sustava vodoopskrbe, sustava odvodnje, sustava zaštite od poplava i sustava energetike.

(2) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje.

(3) Izgradnja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava izvan građevinskog područja se provodi neposrednim provođenjem ovog Prostornog plana osim površine luka koje se uređuju u skladu s urbanističkim planom uređenja.

(4) Površine za infrastrukturne koridore određuju se prema kriterijima tablice iz poglavlja 5. ovih odredbi za provođenje uvažavajući:

- vrednovanje prostora za građenje,

- uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,

- mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti,

- mjere zaštite prirodnih vrijednosti,

- mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa,

- mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Članak 82.

(1) Građevine prometa, veza i infrastrukture koje se mogu graditi izvan građevinskih područja naselja su:

1. Prometni sustav:

a) cestovni promet i prateći sadržaji uz prometnice: vidikovci, odmorišta i parkirališta,

b) površine za građevine telekomunikacija i pošte.

2. Vodnogospodarski sustav:

a) građevine vodoopskrbe,

b) građevine odvodnje,

c) građevine zaštite voda i od voda

3. Elektroenergetski sustav:

a) elektroenergetski objekti,

b) elektroenergetski vodovi,

c) plinovodna mreža.

2.3.2.2. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama izvan građevinskog područja

Članak 83.

(1) Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine za vlastite gospodarske potrebe za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m² i udaljene najmanje 100 m od obalne crte). Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja krajobraza.

(2) Dozvoljena je izgradnja staklenika i plastenika na poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja, uz uvjet da se na najmanje 80 % površine uzgaja jedna ili više poljoprivrednih kultura pod uvjetom da je najmanja udaljenost od obalne linije 1000 m.

(3) Gospodarske građevine za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ili štale za uzgoj domaćih životinja mogu se graditi izvan građevinskog područja pod sljedećim uvjetima:

- najmanji dopušteni areal u površini od 10.000 m²;

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 50,0 m za državne i županijske ceste, 10 m od lokalne i 6 m od nerazvrstane ceste;

- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 6,0 m,

- najveća dopuštena visina građevine do vijenca iznosi 5,0 m, uz mogućnost izgradnje podruma i jedne nadzemne etaže,

- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 400 m²,

- građevina mora biti udaljena najmanje 1000 m od obalne linije i 500 m od granice građevinskog područja naselja ili građevinskog područja izdvojene namjene;

- može graditi samo privatna ili pravna osoba registrirana za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom.

(4) Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može planirati izgradnja farmi za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznosi 5 uvjetnih grla.

Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata:

Vrsta stoke	Koeficijent	Broj grla
- krava, steona junica	1,00	5
- junad 1-2 god.	0,7	7
- junad 6-12 mjeseci	0,5	10
- telad	0,25	20
- ovce, koze	0,1	50
- janjad i jarci	0,05	100
- tovna perad	0,00055	9000
- konzumne nesilice	0,002	2500
- rasplodne nesilice	0,0033	1500

(5) Uvjet za izgradnju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni prilaz širine najmanje 3,0 metra.

(6) Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskog područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena.

Članak 84.

(1) Na području Grada Krka izvan građevinskog područja mogu se graditi i građevine u funkciji gospodarenja »šumama (lugarnice i sl.), građevine u funkciji lova i slične građevine.

(2) Građevine iz stavka (1) ovog članka mogu se graditi poštivanjem slijedećih kriterija:

- najmanja dopuštena površina čestice iznosi 300 m²,

- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m,

- najmanja udaljenost od granice čestice iznosi 4,0 m,

- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 150 m²,

- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i dvije nadzemne etaže,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) iznosi 0,3,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) iznosi 0,6,

- najmanja udaljenost od obalne linije je 1000 m.

(3) Građevine u funkciji lova izvan građevinskog područja mogu graditi isključivo lovačka društva.

2.3.2.3. Rekreacijski objekti

Članak 85.

(1) Izvan građevinskog područja moguća je izgradnja samo otvorenih igrališta, bazena, te smještaj otvorenih rekreacijskih i pratećih djelatnosti.

(2) Za sve rekreacijske zone propisuje se obavezna II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta).

(4) U Prostornom planu predložena su dva lokaliteta za smještaj objekata rekreacije izvan građevinskog područja: R14 (Butežine-Podlizer) i R1₅ (Glavotok). Ovo nisu jedini mogući lokaliteti za rekreaciju izvan građevinskih područja naselja.

(5) U R1₄ planirani su sadržaji: karting staza, stolni tenis, dječja igrališta, višenamjensko igralište (košarka, odbojka, rukomet, mali nogomet), bočalište, i sl. te uređenje okolišta stazama, hortikulturnim nasadima, potrebna parkirališta i slično.

(6) U R1₅ moguća je izgradnja samo otvorenih igrališta, bazena, te smještaj otvorenih rekreacijskih djelatnosti. Smještaj rekreacijskih objekata moguć je izvan 70 m od obalne linije. Unutar 70 m može se planirati samo izgradnja infrastrukturnih objekata i šetnica.

2.3.2.4. Površine uzgajališta (akvakultura) (H)

Članak 86.

(1) Ovim Prostornim planom određen je lokalitet za određivanje područja za akvakulturu (H) u uvali Rabasalj.

(2) Prije privođenja konačnoj namjeni, dodatnim je istraživanjima potrebno odrediti zonu s najpovoljnijim uvjetima smještaja kaveza i ostalih potrebnih uređaja za uzgoj ribe ili školjaka. Isključuje se uzgoj plave ribe.

(3) Obveza procjene utjecaja utjecaja na okoliš dana je u Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine« broj 59/00 i 136/04).

(4) Nužno je predvidjeti stroge i stalne mjere provjere stanja okoliša, kako neposredno uz uzgajalište tako i na širem području, kako bi se održala kvaliteta mora I. kategorije.

(5) Kopneni dio za servisiranje uzgajališta smjestit će se unutar infrastrukturne površine unutar područja Grada Krka.

2.3.2.5. Privez na Košljunu (;)

Članak 87.

(1) Postojeće privezište na Košljunu za prihvat turističkih brodova moguće je rekonstruirati na način: produžiti za cca 5,0 m (kako bi se omogućio bočni privez većih brodova), a sve u skladu sa važećim zakonima i propisima. Maksimalni kapacitet privezišta: 5 vezova.

2.3.2.6. Postojeća luka otvorena za javni promet i postojeće lučice lokalnog značaja izdvojene od građevinskog područja naselja (IS)

Članak 88.

(1) Prostornim planom određene su slijedeće luke/lučice lokalnog značaja izdvojene od građevinskog područja naselja:

NAZIV LUČICE	OZNAKA LUČICE	POVRŠINA LUČICE / ha
Sv. Fuska	IS₂	5,6
Vela Jana	IS₃	2,47
Dunat	IS₄	1,67
Glavotok	IS₅	1,26
ukupno		11,0

(2) Luke iz stavka (1) ovog članka su postojeće i dijelom su izgrađene. Izgrađeni elemenati postojeće infrastrukture i suprastrukture mogu se zadržati i rekonstruirati. Tehničko rješenje priveza rješit će se urbanističkim planom uređenja.

(3) Unutar infrastrukturne površine IS₂ je luka lokalnog značaja Sv. Fuska. Sv. Fuska služi za: privez ribarskih brodova i brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 200 vezova.

(4) Unutar infrastrukturne površine IS₃ je luka lokalnog značaja Vela Jana. Vela Jana služi za: privez brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 150 vezova.

(5) Unutar infrastrukturne površine IS₄ je luka lokalnog značaja Dunat. Dunat služi za: privez brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika (max 1 privez). Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti (pomoćne građevine za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 150 vezova.

(6) Unutar infrastrukturne površine IS₅ je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja Glavotok i može se obavljati: ukrcaj i iskrcaj putnika. Služi za privez brodica domicilnog stanovništva, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 50 vezova.

(7) Za ove lučice je obvezna izrada urbanističkog plana uređenja u kojem će se detaljno razgraničiti površine kopna i mora za pojedine djelatnosti.

(8) Gradnja novih građevina moguća je pod sljedećim uvjetima:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) iznosi 0,5,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) iznosi 0,5,

- maksimalni broj nadzemnih etaža je 1.

(9) Za sve lučice iz stavka (1) ovog članka propisuje se obavezna II. kategorija uređenosti zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i 1 parkirališno mjesto na 5 vezova).

(10) Do donošenja urbanističkog plana uređenja mogući su zahvati u skladu s člankom 170. ovih odredbi za provođenje i postavljanje montažnih građevina - kioska prema članku 55. stavku (1) i (2) ovih odredbi.

2.3.2.7. Uređene plaže

Članak 89.

(1) Ovim su Prostornim planom određeni lokaliteti predviđeni za uređene plaže izvan građevinskih područja (R3):

- kamp Glavotok - R3₁,

- Glavotok - R3₂,

- turističko naselje Glavotok - R3₃,

- Vela Jana - R3₄,

- Torkul - R3₅,

- Sv. Fuska - R3₆,

- Crnika - R3₇,

- Malo More - R3₁₃.

(2) Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane. Na kopnenom dijelu uređene plaže mogu se uz sanitarni čvor smjestiti i ostali prateći sadržaji (uslužne djelatnosti: buffet, manji restoran, i sl).

(3) Ostale plaže su prirodne morske plaže. Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.

(4) Uređene plaže unutar građevinskih područja uređuju se u sklopu građevinskih područja naselja, sportsko rekreacijskih, infrastrukturnih i/ili ugostiteljsko - turističkih zona temeljem urbanističkog plana uređenja.

(5) Uređene plaže izvan građevinskih područja uređuju se u skladu s uvjetima ovog Plana.

(6) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju unutar uređene plaže unutar građevinskog područja:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) iznosi 0,1,

- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (K_is) iznosi 0,1,

- maksimalni broj etaža je jedna etaža i visine do 4,0 m do završnog ruba vijenca od najniže kote okolnog terena,

- krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17^o i 23^o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.

(7) Uvjeti za uređenje uređenih plaža izvan građevinskih područja su:

- dopuštena je izradnja kompletne infrastrukture;

- ukoliko se do uređene plaže izvodi sustav vodoopskrbe,

mora se istovremeno riješiti sustav odvodnje otpadnih voda;

- moguće je opremanje svom opremom u funkciji plaže/ kupališta;

- ne dopušta se čvrsta gradnja.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 90.

(1) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

(2) Zatečene građevine zanatske ili poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

(3) U građevinskom području naselja, u pojasu do 70 m od obalne crte, ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:

- proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom,

- trgovinu neto trgovačke površine veće od 1.500 m², osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena.

3.1. PRIMARNI SEKTOR

Članak 91.

(1) Budući razvitak primarnog sektora gospodarstva na području Grada Krka temelji se na slijedećim postavkama:

- šumarstvo će bazirati svoju djelatnost na pošumljavanje, na zaštitu i uređenje pješačkih staza, njegovanje i zaštitu divljači, te na daljnje otvaranje šumskih prostora za protupožarnu zaštitu,

- za razvoj poljoprivrede mogu se koristiti manje površine, i to za uzgoj povrtnih kultura i dijelom za voćarstvo. Razvoj poljoprivrede treba se temeljiti na obiteljskom gospodarstvu, te promovirati razvitak ekološke poljoprivrede,

- ribarstvo ima relativno ograničene uvjete razvoja, a potrebno je pridržavati se sezonske zaštite ribljeg fonda i suzbijati nedopuštene oblike ulova,

- razvoj lovstva podrazumijeva održavanje postojećih lovnogospodarskih i lovnotehničkih građevina i provođenje mjera zaštite autohtone divljači, u okvirima lovnogospodarske osnove, zabrana unošenja, te uklanjanje alohtone divljači.

3.2. SEKUNDARNI SEKTOR

Članak 92.

(1) Osnovni pravci razvoja unutar sekundarnog sektora gospodarstva obuhvaćaju:

- obrtnički pogoni imaju povoljne uvjete za proširenje svojih djelatnosti, prvenstveno u službi turizma.

3.3. TERCIJARNI SEKTOR

Članak 93.

(1) U tercijarnom sektoru najvažnije će djelatnosti ostati turizam uz razvoj i ostalih djelatnosti (promet i veze, promet nekretninama, financijske, komunalne i druge usluge).

(2) Osnovni ciljevi razvoja turizma su:

- produžiti turističku sezonu tako da se u prvoj fazi dostigne predratno korištenje smještajnih kapaciteta,

- racionalnije koristiti zaštićeno obalno područje mora u korist kvalitetnog turizma i to tako da se zabrani gradnja vikendica, stanova i apartmana, a prednost da gradnji hotelskih i drugih objekata više kategorije,

- poboljšati kvalitetu turističkog proizvoda kao kompleksnog destinacijskog proizvoda Grada Krka koji bi sačinjavali ne samo kategorizirani smještajni i ugostiteljski kapaciteti pravnih i fizičkih osoba nego i sportsko-rekreativni, zabavno-kulturni i doživljajni sadržaji, uz dobro funkcioniranje trgovinske opskrbe, prometnih veza, komunalnih i raznih drugih uslužnih djelatnosti,

- uspješnije rješavati odnose između organiziranih i neorganiziranih oblika turističke djelatnosti, između hotelskih društava i privatnog sektora, radi što kvalitetnijeg zadovoljavanja potreba i zahtjeva turista,

- nepovoljne utjecaje turizma na okoliš sprečavati boljom regulacijom prometa, zaštitom prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti i sl.

(3) Osnovni ciljevi razvoja trgovine su:

- povećanje prometa roba i usluga u trgovini na malo i u trgovini na veliko zbog sve većih zahtjeva i domicilnog stanovništva i turista,

- modernizacija i proširenje trgovinske mreže i njene tehničke opremljenosti radi poboljšanja kvalitete usluživanja i obogaćivanja robnog asortimana,

- proširenje dorade, oplemenjivanja i pripreme proizvoda za tržište radi povećanja godišnjeg prometa i zapošljavanja većeg broja radnika,

- poboljšanje stručne razine prodavačkog i menagerskog osoblja radi racionalizacije trgovinskog poslovanja i kvalitetnije usluge,

- veća afirmacija grada Krka kao turističko-trgovinskog centra.

(4) Promet i veze će i u narednom razdoblju morati zadovoljavati potrebe prijevoza roba i putnika, a naročito će ubrzano rasti cestovni promet uslijed planiranih dogradnji cestovne infrastrukture.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 94.

(1) Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa.

(2) Postojeće i planirane građevine društvenih djelatnosti iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.

Predškolske i školske ustanove

Članak 95.

(1) Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići) i osnovna škola (središnja i područna) smjestit će se na način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku građevinu.

(2) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to:

- za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%,

- za osnovne škole 10,5%.

(3) U predškolskom obrazovanju treba modernizirati i racionalizirati postojeće kapacitete (dječji vrtić »Katarina Frankopan« u Krku ne zadovoljava kapacitetom - neodgovarajući unutarnji prostor i pomanjkanje vanjskog).

(4) Prostornim planom zadržavaju se postojeća osnovna škola u Krku, koju je potrebno kontinuirano opremati potrebnim sadržajima (osnovna škola »Fran Krsto Frankopan« - matična škola u Krku i područna OŠ u Vrhu).

(5) Srednješkolsko obrazovanje i nadalje će biti zastupljeno s postojećom srednjom školom »Hrvatski Kralj Zvonimir« u Krku, koja obuhvaća gimnaziju i stručne programe.

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

Članak 96.

(1) Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu

s prostornim mogućnostima (ili ograničenjima).

(2) Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 38.

Kultura i sport, vjerske građevine

Članak 97.

(1) Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu s prostornim mogućnostima (ili ograničenjima). Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 38. ovih Odredbi.

(2) Građevine i područja namijenjena za smještaj sportsko-rekreacijskih sadržaja smještaju se unutar građevinskog područja naselja i u površinama za izdvojene namjene. Detaljniji uvjeti gradnje građevina u građevinskim područjima naselja određeni su u članku 38. ovih Odredbi.

(3) Vjerske građevine (kapele, samostani, škole i dr.) u pravilu se grade u građevinskim područjima naselja, a gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 38. ovih Odredbi. Manje kapelice, križevi i sl. mogu se smjestiti i izvan građevinskih područja naselja.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 98.

(1) Površine prometnih i infrastrukturnih sustava su:

- prometna infrastruktura (kopneni, pomorski i zračni promet),

- infrastruktura telekomunikacija i pošta,

- infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje.

- energetska infrastruktura.

(2) Položaj prometne infrastrukture i infrastrukture telekomunikacija i pošta prikazani su na kartografskom prikazu br.1 »Korištenje i namjena površina«, a ostali infrastrukturni sustavi na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, u mj. 1:25.000.

Članak 99.

(1) Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja naselja.

(2) Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora prikazani su u tablici:

5.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA

Članak 100.

(1) Prostornim planom se na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju osnove kopnenog (cestovnog), pomorskog i zračnog prometa.

(2) Navedeni prometni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.

5.1.1. Kopneni promet

5.1.1.1. Cestovna infrastruktura

Članak 101.

(1) Prostornim planom određena je osnovna mreža cesta koju na području Grada Krka čine:

- državne ceste,

- županijske ceste,

- lokalne ceste,

- nerazvrstane ceste.

(2) Mrežu državnih cesta na području Grada Krka čine:

- Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag

(3) Županijske ceste na području Grada Krka su:

- Krk - Dobrinj - Šilo

- državna cesta (Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag) - Krk - Baška

(4) Lokalne ceste na području Grada Krka čine:

- Brzac-Milohnići-Poljica-Bajčići-Vrh - Kosići - županijska cesta)

- Milohnići - Linardići - Vrh - Krk

- Pinezić - državna cesta (Omišalj - Valbiska (trajekt) Merag) - Skrbčići- lokalna cesta (Milohnići - Linardići - Vrh)

- Kornić - županijska cesta (Krk - Baška)

- Krk- lokalna cesta (Skrbčići-Vrh)

(5) Postojeće i planirane nerazvrstane ceste su ceste koje vode do svakog građevinskog područja.

Članak 102.

(1) Za gradnju cestovnih prometnica čuvaju se planski koridori širine određene u članku 99.

(2) Kada su pojedina prometnica ili njen dio izgrađeni, izgradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne uvjete nadležnih pravnih osoba za upravljanje javnim cestama, odnosno uz uvjete Gradskog poglavarstva Grada Krka ako se radi o nerazvrstanoj prometnici.

(3) Postojeće građevine unutar planskog koridora cesta, kao i građevine uz postojeće prometnice koje nisu obuhvaćene prethodnim stavkom mogu se rekonstruirati na način da se ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste.

Državne ceste

Članak 103.

(1) Ovim Prostornim planom utvrđena je osnovna mreža državnih cesta u članku 101., a njihovi koridori definirani su u članku 99.

(2) Minimalni tehnički elementi za ovu razinu cesta propisuju se sa širinom prometnog traka 2x3,50 m, a unutar naseljenog područja planiraju se obostrani nogostupi širine 1,50 m. U uzdužnom smislu primjenjivi nagibi su do 7 %.

Županijske i lokalne ceste

Članak 104.

(1) Za postojeće, prostorno definirane dionice županijskih i lokalnih cesta predviđa se rekonstrukcija, proširenje na pojedinim dijelovima i promjena dijela trase na lokalnoj cesti (Linardić-Milohnić-Brzac-Glavotok) i županijskoj cesti (Krk-Baška) kod Dunata.

(2) Za planirane prometnice županijske razine planira se širina prometnog traka 2x3,25 m sa obostranim nogostupima unutar naseljenog područja od 1,50 m i primjenjivim uzdužnim nagibima do 9%.

(3) Za lokalne prometnice planira se širina prometnog traka 2x3,00 m sa obostranim nogostupima unutar naseljenog područja od 1,50 m i primjenjivim uzdužnim nagibima do 11%. Ukoliko se na lokalnim cestama namjerava organizirati javni prijevoz minimalna širina prometnih traka je u tom slučaju 2x3,25 m. Koridori cesta utvrđeni su u članku 99.

Nerazvrstane ceste

Članak 105.

(1) Najmanja dopuštena širina kolnika za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 metra za jednosmjerni promet, a 5,50 metara za dvosmjerni promet dok se u uzdužnom smislu dozvoljavaju nagibi do 12%. Ukoliko se na nerazvrstanim cestama namjerava organizirati javni promet minimalna širina kolnika iznosi 2x3,25 m. Za planirane nerazvrstane ceste planira se obostrani nogostup širine 1,50m (iznimno 1,20).

(2) Koridori cesta utvrđeni su u članku 99.

(3) Udaljenosti građevina od regulacijskog pravca za razvrstane i nerazvrstane ceste određene su u članku 17. ovog Prostornog plana.

Pješačke i biciklističke staze

Članak 106.

(1) Pješačke staze i šetnice uz more mogu se proširivati i kvalitetno nadograđivati na postojeću mrežu puteva, valorizirajući prirodne vrijednosti i uz obavezno uvažavanje izvedbe - zemljani put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl), kombinacija betona i kamena i sl. U naseljenom području gdje postoje šetnice uz more treba se predvidjeti na svakih 500 m vertikalna veza sa naseljem , a detaljne lokacije će se definirati planovima užih područja.

(2) Minimalna širina pješačke staze je 1,50 m, dok se u uzdužnom smislu gdje lokalni uvjeti to dozvoljavaju propisuju max. uzdužni nagibi 5% (iznimno 8%) za kretanje osoba sa smanjenom pokretljivošću. Iznimno u izgrađenim cjelovima naselja širina pješačke staze može biti u skladu s lokalnim uvjetima.

(3) Način opremanja i uređenja pješačkih staza unutar građevinskog područja naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene utvrditi će se izradom planova užih područja (tamo gdje su propisani).

(4) Osim postojećih biciklističkih staza, dozvoljeno je označavati i uređivati nove biciklističke staze cijelim prostorom Grada Krka. Minimalna širina biciklističke trake je 1,00 m za jedan smjer.

Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)

Članak 107.

(1) Minimalan broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se na građevnoj čestici građevine, osim u području gradske jezgre u Krku, a gdje to nije moguće.

(2) Minimalan broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama određuje se prema slijedećim normativima:

Namjena prostora u građevinama	Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta	Jedinica
stanovanje	2 mjesta	1 stan
trgovine	1 mjesto 30 mjesta	1 zaposlenik 1000 m² brutto izgrađene površine
drugi poslovni sadržaji	1 mjesto 15 mjesta	1 zaposlenik 1000 m² brutto izgrađene površine
restorani i kavane	1 mjesto	4 sjedećih mjesta
gospodarska namjena	1 mjesto 5 mjesta	1 zaposlenik 1000 m² brutto izgrađene površine
hoteli, pansioni, moteli	min. 1 mjesto min. 2 mjesta za autobus	2 ležaja 100-120 ležaja
sportska dvorana s igralištem	1 mjesto min. 1 mjesto za autobus	20 sjedećih mjesta 500 sjedećih mjesta
škole, predškolske ustanove	1 mjesto	3 zaposlenika

(3) Ako se garaže grade na građevnoj čestici višestambene građevine, garažiranje vozila se rješava unutar višestambene građevine.

(4) Kada uslijed konfiguracije terena nije moguće riješiti garažiranje vozila unutar višestambene građevine, dopušta se izgradnja slobodnostojećeg jednoetažnog niza garaža, s mogućnošću uređenja parkinga na krovnoj površini.

Članak 108.

(1) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

(2) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima javnih sadržaja, te vozilima javnih službi kada njegove dimenzije to omogućavaju i kada se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide. Mogućnost korištenja prostora uz kolnik kao javnog parkirališta ne ovisi o kategoriji ceste nego o lokalnim uvjetima i raspoloživom slobodnom prostoru na svakoj cesti zasebno.

(3) Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni osnovne građevine u daljem tekstu: »izdvojeno parkiralište ili garaža«.

(4) Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne građevine.

(5) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m² prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m² prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 metara, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m, te priključenje na javnu površinu za osobna vozila, a 12 x 4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste, te priključenje na javnu površinu za autobuse).

(6) Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos između površine građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi najviše:

- za uređenje u jednoj razini: 0,8

- za uređenje u dvije ili više razine: 0,6.

(7) Ukoliko se iznad izdvojenog parkirališta ili garaže uređuje zelena površina, u sklopu uređenja zemljišta izgrađenost se umanjuje za 20%.

(8) Svjetla visina dvije etaže za smještaj autobusa je 4,5 metra, a za osobna vozila 2,25 metara. Konstrukcija katnog izdvojenog parkirališta dimenzionira se prema smještaju vozila kao i prilazne rampe.

(9) Prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama izvode se prema tehničkim normativima, s postojećih internih prometnica uz osnovnu građevinu ili s drugih javnih prometnica ili prometnih površina prema uvjetima nadležnih službi ili organizacija.

(10) Ukoliko se izdvojeno parkiralište ili garaža nalazi s druge strane državne ceste mora se osigurati minimum pješački prijelaz u dvije razine.

(11) Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti max. 15% nagiba, a nagib se mora uskladiti s tehničkim uvjetima prilazne ceste, prometnom signalizacijom i ograničenjima brzina.

Članak 109.

(1) Parkirališne potrebe rješavati će se korištenjem tablice i normativa iz članka 107. stavak (2), odnosno prema odredbama planova užih područja unutar raspona propisanih ovim Prostornim planom.

(2) Za proizvodne, trgovačke, poslovne, te višesadržajne građevine čije građevne čestice zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishođenje lokacijske dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu.

(3) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Javni prijevoz

Članak 110.

(1) Javni prijevoz moguće je organizirati između i unutar svih građevinskih područja.

(2) Raspored stajališta riješit će se urbanističkim planovima uređenja pojedinog građevinskog područja.

5.1.2. Pomorski promet

Članak 111.

(1) Raspored luka otvorenih za javni promet, luka posebne namjene, privezišta i plovnih puteva prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.

Članak 112.

(1) Površine luka izvan građevinskih područja prikazane su površinom IS i za njih je obvezna izrada urbanističkih planova uređenja. Do donošenja urbanističkih planova uređenja luka mogući su zahvati u skladu s člankom 170. ovih odredbi za provođenje i postavljanje montažnih građevina- kioska prema članku 55. stavku (1) i (2) ovih odredbi.

Luke otvorene za javni promet

Članak 113.

(1) Na području Grada Krka luke otvorene za javni promet županijskog značaja su

- Krk,

- Valbiska.

(2) Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja je:

- Glavotok.

(3) Unutar luke otvorene za javni promet županijskog značaja Krk planirano je produljenje lukobrana. Unutar luke otvorene za javni promet Krk mogu se odvijati djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika, prekrcaj roba, privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.

(4) U Glavotoku se može obavljati ukrcaj i iskrcaj putnika. Služi za privez brodica domicilnog stanovništva, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim priveza u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, uslužnu djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.

(5) Prostorni raspored sadržaja i način uređenja luka otvorenih za javni promet utvrditi će se planovima užih područja, a za luku Krk Urbanističkim planom uređenja Krka (NA1).

Trajektne luke

Članak 114.

(1) Unutar luke otvorene za javni promet županijskog značaja- trajektna luka Valbiska mogu se odvijati djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, prekrcaj roba, privez i odvez brodova, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Unutar luke otvorene za javni promet Valbiska moguće je smjestiti benzinsku pumpu za plovila.

(2) Luku otvorenu za javni promet Valbiska moguće je proširiti.

(3) Detaljna podjela prostora unutar luke izvršit će se urbanističkim planom uređenja.

Luke posebne namjene

Članak 115.

(1) Postojeća luka posebne namjene je brodogradilište Krk se uređuje Urbanističkim planom uređenja Krka (UPU1), a sve u skladu s Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (»Narodne novine« broj 158/03 i 100/04).

(2) Planirana luka nautičkog turizma-marina Krk (maksimalnog kapaciteta 50 vezova) uređivat će se Urbanističkim planom uređenja Krka (UPU1).

Plovni put i javni pomorski prijevoz

Članak 116.

(1) Ovim Prostornim planom na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina planirana je mreža plovnih puteva lokalnog značaja. Mrežom se povezuju sve luke luke otvorene za javni promet i luke nautičkog turizma.

(2) Javni pomorski prijevoz moguće je organizirati između svih luka unutar područja Grada Krka.

5.1.3. Zračni promet

Članak 117.

(1) Prostorni plan određuje smještaj javnog uzletišta za helikoptere (helidrom) unutar naselja Krk. Moguć smještaj je na nogometnom igralištu u Krku, unutar zone sportsko- rekreacijske namjene - sportski centar.

(2) Veličina prostora helidroma je najmanje 100 x 100 metara, a način uređenja površine helidroma utvrditi će se izradom Urbanističkog plana uređenja Krka.

5.2. INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJA I POŠTE

Članak 118.

(1) Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštanskog sustava određeni su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25.000.

(2) Prostornim planom određena je trasa međunarodnog TK kabela I. razine: Rijeka-Krk-Senj i magistralnih TK kabela II. razine: Rijeka-Krk-Rab-Pag i alternativni pravac: Mali Lošinj-Krk-Senj.

(3) Za izgradnju nove, te rekonstrukciju dijela postojeće pristupne telekomunikacijske mreže treba se koristiti distributivna kabelska kanalizacija odgovarajućih kapaciteta, koji će se utvrditi projektima. Priključivanje novih građevina na telekomunikacijsku mrežu izvodit će se podzemnim kabelima ugrađenim u cijevi kabelske kanalizacije.

Članak 119.

(1) Radi zadovoljenja razvoja telekomunikacijske infrastrukture pokretnih komunikacija dopušteno je:

- unutar građevinskog područja naselja smjestiti: fasadni antenski prihvat (tip A) koji ne prelazi visinu građevine, krovni antenski prihvat (tip B) visine do 5,0 od najviše točke građevine;

- unutar građevinskog područja naselja Krk (NA1) iznimno smjestiti: krovni antenski prihvat do 10,0 m (tip C), ali samo na građevinama pošte i telekomunikacija;

- sve tipove antenskih stupova (tip D, tip E, tip F, tip G, tip H i tip I) moguće je postavljati samo izvan građevinskih područja naselja i izdvojenih namjene na udaljenosti većoj od 100,0 m od ruba građevinskog područja, te iznimno u isključivo poslovne zone (tip D, tip E i tip F).

(2) Svaka gradnja i postavljanje antenskih prihvata i stupova mora biti u skladu sa svim važećim propisima i zakonima, a odnose se na isto.

Članak 120.

(1) Moguća je izgradnja (uređenje) novih poštanskih ureda ukoliko se utvrdi potreba. Poštanski uredi mogu se smještavati unutar svih građevinskih područja u skladu s uvjetima za gradnju unutar građevinskog područja.

5.3. INFRASTRUKTURA VODOOPSKRBE I ODVODNJE

Članak 121.

(1) Prostornim planom utvrđen je sustav vodoopskrbe i odvodnje na području Grada Krka i prikazan na kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi i mreže«, mj. 1:25.000 planiran na osnovi usvojenih koncepcija.

(2) Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozija i bujica te melioracijsku odvodnju provodi se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana.

(3) Izvođenje objekata (cisterne za vodu, septičke jame i nadzemni i podzemni spremnici za goriva) može se provoditi isključivo ako je Odlukom o zonama sanitarne zaštite, omogućen takav zahvat u određenoj zoni sanitarne zaštite.

5.3.1. Sustav vodoopskrbe

Članak 122.

(1) Prostornim planom na kartografskom prikazu br. 2.u mjerilu 1:25000 prikazan je sustav vodoopskrbe na području Grada Krka. Sustav vodoopskrbe obuhvaća akumulaciju Ponikve sa crpnom stanicom i uređajem za pripremu pitke vode, mrežu glavnih i ostalih vodoopskrbnih cjevovoda, te postojeće i planirane vodospreme, prekidne komore, i crpne stanice.

(2) Razvoj vodoopskrbnog sustava Grada Krka potrebno je temeljiti prvenstveno na osiguranju potrebnih količina i kvalitete vode iz akumulacije Ponikve, te povezivanjem sa sustavom vodoopskrbe na kopnu.

(3) Planom se predviđa gradnja vodoopskrbnog sustava za prostor Šotoventa i naselja Lakmartin i rekonstrukcija dijela mreže na području grada Krka.

Članak 123.

(1) Izgradnja vodoopskrbne mreže na području Šotoventa provodit će se u dvije faze:

- I. faza obuhvaća gradnju CS Lubenovo, prekidne komore Vrhure, Vodotornja Vrh te mrežu spojnih i vodoopskrbnih cjevovoda do naselja Bajčići, Poljica, Vrh, Salatići, Kosići, Škrbčići, Pinezići.

- II. faza obuhvaća gradnju cjevovoda od Pinezića prema Glavotoku i gradnju vodospreme Glavotok te spojnih cjevovoda za Žgaljiće, Linardiće, Brzac i Milohniće.

(2) Planom je predviđena i rekonstrukcija vodoopskrbne mreže na području grada Krka i to od prekidne komore Lizer prema vodospremi Krk i od PK Muraj prema vodospremi Punat.

Članak 124.

(1) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu (min. potrebna širina rova pri iskopu), te minimalne udaljenosti u odnosu na druge ukopane instalacije (min. 1,5 m od osi cjevovoda s obje strane) kako ne bi došlo do mehaničkog oštećenja instalacija drugih korisnika u prostoru.

(2) Vodoopskrbne cjevovode polagati u koridoru javnih prometnih površina gdje je to moguće.

(3) Prilikom križanja sa drugim instalacijama vertikalni razmak se izvodi minimalno 50 cm računajući od tjemena tj. dna cijevi.

(4) Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda debljina zemljanog nad sloja iznad tjemena cijevi određuje se prema lokalnim uvjetima, a minimalni zemljani nad sloj mora biti jednak dubini smrzavanja tla.

(5) Minimalni dozvoljeni profil cjevovoda je DN 80 mm.

(6) Prijelaz ispod cesta izvodi se obavezno u zaštitnoj cijevi ili adekvatnoj betonskoj oblozi.

(7) Obavezna je izvedba hidrantske mreže pri gradnji novih cjevovoda u naseljenom području. Udaljenost između vanjskih hidranata može iznositi od 80 do max. 150 m.

Članak 125.

(1) Za građevine i zahvate čija lokacija i tehnički elementi nisu određeni člancima 122-124, isti će se definirati temeljem vodoopskrbnog plana Županije i dokumentacije višeg stupnja razrade.

5.3.2. Sustav odvodnje

Članak 126.

(1) Prostornim planom na kartografskom prikazu br. 2 u M 1:25000 prikazan je sustav odvodnje za području Grada Krka. Sustav odvodnje obuhvaća gravitacijske i tlačne cjevovode, postojeće i planirane crpne stanice, planirani uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji jugozapadno od grada Krka te planirani podmorski ispust.

(2) Planirani sustav odvodnje definiran je kao razdjelni sustav, a prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije. Posebnim kanalizacijskim sustavom se odvode sanitarno-otpadne vode i oborinske vode.

(3) Sve sanitarne otpadne vode grada Krka koje se upuštaju u kanalizacijski sustav moraju se odvesti na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda te ih pročistiti do razine koja je propisana kriterijima za ispuštanje otpadne vode u recipijent (Pravilnik o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama i Izmjena i dopuna Pravilnika o graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama).

(4) Na području Grada Krka mora se postupati u skladu s Odlukom o odvodnji i pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Krka (SN PGŽ 21/00, 7/01 i 10/04).

Članak 127.

(1) Komunalni mulj kao ostatak nakon pročišćavanja treba obraditi do te mjere da postane biološki neopasan te ga treba prikupiti i organizirati njegovo odlaganje na sanitarnu deponiju.

(2) Tehnološke otpadne vode koje mogu nastati u području komunalne i poslovno-proizvodne namjene i sl. prije ispuštanja u sustav javne odvodnje pročistiti do razine dozvoljene za ispuštanje u sustav javne odvodnje (pred tretman otpadnih voda). Dozvoljena je i gradnja vlastitog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

(3) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršiti u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda i druge važeće regulative koja se bavi problematikom zaštite voda.

Članak 128.

(1) Za naselja na prostoru Šotoventa koja su udaljena od planiranog sustava odvodnje Grada Krka planom se predviđa izgradnja samostalnih kanalizacijskih sustava prema kartografskom prikazu br. 2.

(2) Sva planirana turistička naselja moraju izgraditi vlastiti kanalizacijski sustav i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda sa ispustom u more.

(3) Planirana komunalna zona u blizini naselja Žgaljić mora izgraditi vlastiti kanalizacijski sustav i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

(4) Iznimno od stavka jedan dozvoljava se i drugačije rješenje sustava odvodnje za naselja na području Šotoventa ukoliko se ekonomsko-tehničkom analizom ili studijom odvodnje pronađe adekvatnije rješenje.

(5) Do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda iz stavka (1) ovog članka unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja dozvoljava se individualno zbrinjavanje otpadnih voda za manju građevinu kapaciteta do 10 ES prihvatljivo s aspekta zaštite okoliša sukladno uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima. Za preko 10 ES je obvezna izgradnja zasebnog uređaja s pročišćivačem (bio disk i sl.).

Članak 129.

(1) Oborinske vode zbrinjavati sustavom oborinske odvodnje i odvoditi ih prema prema moru ili upuštati u podzemlje.

(2) Za veće parkirališne i manipulativne površine (preko 200 m²) obavezna je ugradnja separatora mineralnih ulja. Sve oborinske vode prije ispuštanja u sustav oborinske odvodnje tretirati na separatoru ulja kako bi se odvojile krute tvari i mineralna ulja.

Članak 130.

(1) Potreban min. koridor za polaganje planiranih cjevovoda utvrđuje se obzirom na profil samog cjevovoda.

(2) Detalje paralelnog vođenja i križanja s drugim instalacijama riješiti u skladu s posebnim uvjetima vlasnika instalacija.

(3) Razmak od drvoreda, zgrada i drugih građevina u prostoru mora biti usklađen sa lokalnim uvjetima.

(4) Zbog jednostavnije izvedbe i održavanja kanalizacijskog sustava preporuča se vođenje trase svih kolektora u cestovnom pojasu gdje je to moguće.

5.3.3. Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda

Članak 131.

(1) Radi maksimalne zaštite akumulacije Ponikve od nanosa i zagađenja, potrebno je utvrditi stanje erozije i utvrditi praćenje stanja erozije u slivu.

(2) Zabranjuje se gradnja i korištenje prostora u i uz korito vodotoka, a koja nije u funkciji osiguranja proticaja vode, obrane od bujičnih voda, gradnje vodnih građevina i njihova održavanja. Do utvrđivanja inundacijskog pojasa minimalna širina tog pojasa uz vodotok obuhvaća izgrađeno ili prirodno korito obostrano po 5 m od gornjeg ruba korita.

5.4. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

5.4.1. Elektroopskrba

Članak 132.

(1) Sustav elektroopskrbe na području Grada Krka, i to 110 kV naponskog nivoa prikazan je na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, mjerilo 1:25.000.

(2) Unutar svih koridora vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim propisima.

Elektroenergetske građevine i vodovi 220-110 kV naponskog nivoa

Članak 133.

(1) Područjem Grada Krka prolaze tri prijenosna dalekovoda:

- DV 110 kV Krk-Lošinj (podmorski kabel),

- DV 110 kV Krk-Rab (podmorski kabel),

(2) Trafostanice su: TS 110/20 kV Dunat.

(3) Važećim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede na području Grada Krka nije predviđena izgradnja novih elektroenergetskih građevina i vodova naponskog ni

voa 110 kV i više, te se zadržavaju oni navedeni stavcima (1) i (2) ovog članka.

Elektroenergetske građevine i vodovi 35 kV naponskog nivoa

Članak 134.

(1) Postojeći 35 kV ZV TS 110/35 kV Krk - TS 35/10 kV Dunat prelazi na 20 kV naponski nivo i glasi: 20 kV ZV TS 110/35/20 kV Krk - TS 110/20 kV Dunat, a dio voda kroz naselje Kornić se podzemno kablira kao 20 kV vod i postojeći 35 kV ZV TS 110/35 kV koji povezuje Krk-Cres.

(2) Lokacije budućih trafostanica 20/0,4 kV i 20 kV vodova odredit će se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana prema razvojnim planovima nadležne elektrodistribucije.

(3) Udaljenost trafostanice od granica građevinskih čestica ne smije biti manja od 3,0 m.

Članak 135.

(1) Niskonaponska mreža unutar naselja mora se graditi podzemnim kabelima, a samo u rubnim dijelovima naselja moguće ju je izvoditi i kao nadzemnu.

(2) Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna, izvedena na zasebnim stupovima.

5.4.2. Opskrba plinom

Članak 136.

(1) Sustav opskrbe prirodnim plinom na području Grada Krka trenutno ne postoji. Ukoliko se pokaže njegova isplativost, mreža opskrbe plinom projektirat će se i izvoditi u skladu s posebnim uvjetima nadležnih službi i projektnom dokumentacijom.

5.4.3. Obnovljivi izvori energije

Članak 137.

(1) Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Grada Krka. Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije, prvenstveno sunca. Iskorištavanje energije vjetra izgradnjom vjetroelektrana nije dopušteno na otoku Krku.

(2) Potrebno je u što je moguće većoj mjeri predvidjeti ugradnju manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), odnosno električne, toplinske i rashladne energije (trigeneracija). Proizvedena električna energija se predaje u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje, odnosno hlađenje pojednih građevina.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH CJELINA

Članak 138.

(1) Područje osobito vrijednog predjela - prirodnog krajobraza - prikazano je na kartografskom prikazu br. 3A »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, u mjerilu 1:25.000.

(2) Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode propisuje uvjete i mjere zaštite prirode:

- u cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati krajobraznu raznolikost,

- u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju očuvanju cjelokupnog prirodnog pejsaža i okruženja,

- prirodne krajobraze treba štititi od širenja neplanske izgradnje, a kao posebnu vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, obalno područje (prirodne plaže i stijene) te more i podmorje kao ekološki vrijedna područja,

- za planirane zahvate u prirodu, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti,

- prije bilo kakovih zahvata u zaštićenim prirodnim vrijednostima i prirodnim vrijednostima predviđenim za zaštitu potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i valorizaciju staništa i posebno izdvojiti i zaštititi vrste i područja,

- potrebno je osigurati racionalno korištenje prirodnih dobara bez oštećivanja ili ugrožavanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje ravnoteže prirodnih faktora,

- potrebno je spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica turističkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog razvoja prirode.

(3) Osobito vrijedan prirodni krajobraz predstavlja obalno područje zapadne obale Grada Krka. Prirodni krajobraz štitit će se i unaprijediti tako da se:

- sačuva slika prostora uvjetovana prirodnim obilježjima,

- očuvaju estetske vrijednosti krajobraza,

- gospodarske i infrastrukturne građevine planiraju i projektiraju tako da se obuhvati odnos prema krajobrazu, uspostavljajući zajedničke koridore.

(4) Na području grada Krka nekoliko je tipova ugroženih i rijetkih stanišnih tipova: submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, primorske, termofilne šume i šikere medunca te mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike.

Mjere očuvanja za submediteranske i epimediteranske suhe travnjake su:

- poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva

- očuvati biološke vrste vezane za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste ni genetski modificirane organizme

6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 139.

(1) Zaštićeni dijelovi prirode kao i oni predloženi za zaštitu (prema Zakonu o zaštiti prirode »Narodne novine« broj 70/05) prikazani su na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - uvjeti korištenja«, u mjerilu 1:25.000.

(2) Na području Grada Krka zaštićeno je:

1. u kategoriji »posebnog rezervata«: šuma crnike na Glavotoku,

2. u kategoriji »park-šuma«: otočić Košljun u Puntarskoj dragi.

(3) Za zaštitu se predlažu:

u kategoriji »posebnog rezervata«:

3. otok Plavnik, Mali Plavnik i Kormat

4. jezero Ponikve,

u kategoriji »značajnog krajobraza«:

5. vazdazelena šuma crnike u uvali Valbiska,

6. šumsko područje u uvali Čavlena,

u kategoriji »spomenika prirode«:

7. uvala Mala Jana,

8. uvala Torkul,

9. uvala Sv. Juraj

i sve veće lokve,

(4) Ovim Planom predlaže se zaštita vrijednog kultiviranog krajobraza sa prijedlogom mjera zaštite, odnosno ograničenjima u korištenju:

10. maslinici na području poluotoka Prnibe i zaljeva Puntarska drage (krajobraz nepravilnog suhozida).

Prijedlog smjernica zaštite: Posebno se štite krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, livada, oranica, karakteristične i vrijedne vizure. Zabranjuje se izgradnja objekata, te se mogu obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajobraza, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza.

Posebni rezervati

Članak 140.

(1) Posebni rezervat je područje posebnog znanstvenog značenja i namjene s izraženim neizmijenjenim svojstvima prirode.

(2) U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje kojima bi se mogla narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom. Zbog toga su zaštitne mjere dosta restriktivne u pogledu mogućnosti korištenja prostora. Moguća je ograničena turistička valorizacija pod strogo propisanim uvjetima, već prema namjeni rezervata, uz mogućnost postavljanja poučnih staza i drugih turističkih sadržaja za posjetioce.

(3) Potrebno je obaviti dodatna istraživanja radi utvrđivanja granica zaštićenog područja i zaštitnog režima.

Park-šume

Članak 141.

(1) Park-šuma je prirodna ili sađena šuma veće pejzažne vrijednosti, a namijenjena je odmoru i rekreaciji. U park-šumi su dopuštene samo one radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje, pa tome trebaju biti podređene zaštitne mjere.

(2) Potrebno je propisati zaštitne mjere.

Značajni krajobraz

Članak 142.

(1) Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namjenjen odnoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz utvrđen sukladno Zakonu o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05). U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.

(2) Budući da se u ovoj kategoriji zaštite već odvijaju određene gospodarske djelatnosti (lučice), zaštitni režim treba biti znatno liberalniji. Zbog toga u zaštitnim mjerama, osim prirodnih vrijednosti, u mnogim slučajevima treba posebnu pažnju pridati graditeljskom naslijeđu i tradicijskim oblicima gospodarstva, a posebno zaštiti pejzaža koji često može imati i ruralna obliježja koja je u današnje vrijeme sve teže očuvati.

(3) U značajnom krajobrazu mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajobraza, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja kultiviranog krajobraza.

(4) Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, šuma, livada, oranica, voćnjaka, oranica, autohtone šumske zajednice i druge zajednice, te karakteristične i vrijedne vizure.

(5) Prije bilo kakvih zahvata na ovom području potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i ugrožene vrste i površine. Nakon provedenih istraživanja biti će potrebno donijeti preporuke o najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti.

Spomenik prirode

Članak 143.

(1) Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost. Može biti geološki, geomorfološki, hidrološki, ili prostorno mali botanički ili zoološki lokalitet.

(2) Na spomeniku prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.

(3) Nije dozvoljeno zatrpavanje lokvi, odlaganje otpada u lokve, ili u neposrednoj blizini.

6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA

Članak 144.

(1) Pregled registrirane i evidentirane kulturno-povijesne baštine je na kartografskom prikazu br. 3 »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - uvjeti korištenja«, u mjerilu 1:25.000.

(2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonom, drugim pravnim propisima i ovim Prostornim planom.

(3) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi ovog Prostornog plana nadležan je Konzervatorski odjel u Rijeci.

Arheološke zone i lokaliteti

Članak 145.

(1) Hidroarheološke i arheološke zone i lokaliteti na području Grada Krka su:

1. zona priobalnih voda od uvale Čavlena do uvale Sepen

2. zona priobalnih i prilaznih voda od uvale Mala Jana do uvale Mali Bok

3. zona priobalnih i prilaznih voda Krčkog zaljeva do Crkvine punte

4. grad Krk (čitav grad unutar bedema i izvan bedema na lokalitetima uz kuću Šinigoj, itd.)

5. polje Kimp: ruševine »kaštela« (kasnosrednjovjekovnog ladanjskog kompleksa); ruševine srednjovjekovne kapele sv.Jelene; ruševine srednjovjekovne crkvice sv. Anastazije

6. Lizer: kompleks napuštenog seoskog naselja

7. Puntarska draga: 7.1. Trojna (grobne gomile iz liburnskog doba); 7.2. Prvo more (prostrani kasnoantički-ranobizantski arheološki lokalitet); 7.3. Sv. Dunat (crkvica osebujnog arhitektonskog stila izgrađena tijekom 12. st. u blizini starijeg ruralnog naselja)

8. Prniba: 8.1. Sv.Vid (ruševine srednjovjekovne crkvice); 8.2. Sv.Toma (arheološki lokalitet iz antičko-ranokršćanskog i srednjovjekovnog doba); 8.3. Sv. Danijel.

9. Uvala Torkul (arheološki lokalitet iz antičkog doba)

10. Uvala sv.Fuska (ostaci rimskog gospodarsko-stambenog kompleksa s pripadajućom nekropolom i ranokršćanskim oratorijem)

11. Polača (ruševina kasnosrednjovjekovne kuće u blizini napuštenog naselja kod Linardića)

12. kod sela Bajčić (prapovijesna gradina)

13. »Kostrij« kod Kornića (prapovijesna gradina)

14. »Zagrajine« u drmunu Svilov na rubu Ponikve (prapovijesna gradina- najveće prapovijesno naselje na otoku); u blizini ceste postoji nekoliko većih prapovijesnih grobnih gomila

15. Sv. Juraj (ruševina srednjovjekovne crkvice u istoimenoj uvali)

16. Sv. Nikola (ruševina srednjovjekovne crkvice na uzvisini iznad uvale Valbiska)

17. Sv. Krševan (crkva u obliku trolista iz XII. stoljeća, podignuta nad neistraženim antičkim ili ranokršćanskim kompleksom, nedaleko od uvale Čavlena)

18. Ponikve: 18.1. Sv.Jakov (ruševine srednjovjekovne crkvice s malim naseljem); 18.2. Sv. Silvestar (srednjovjekovna arheološka zona)

19. Sv. Nikola u Brautovcima (Kornić) (kasnosrednjovjekovna kapela pretvorena u kuću)

20. Sv. Marina (ruševine srednjovjekovne kapele)

21. Sv. Petar (porušena srednjovjekovna crkva, tragovi temelja u iskrčenoj ledini uz cestu Krk-Vrh)

22. Sv. Sergije nad Brusićima (tragovi ranosrednjovjekovne kapele s grobljem)

(2) Svi zahvati u navedenim zonama uvjetovani su prethodnim istraživanjima (rekognosciranje, sondiranje itd.). Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usuglašeni s planiranom intervencijom u prostoru, prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih terenskih radova.

Povijesne graditeljske cjeline

Članak 146.

(1) Registrirane i evidentirane povijesne graditeljske cjeline na području Grada Krka su:

1. Krk: urbana cjelina, registrirano,

2. Brzac: ruralna sredina (seosko naselje), registrirano,

3. Lakmartin: ruralna sredina (seosko naselje), registrirano,

4. Linardići: ruralna sredina (seosko naselje), registrirano,

5. Milohnići: ruralna sredina (seosko naselje), registrirano,

(2) Prvi stupanj zaštite određen je za registriranu povijesnu graditeljsku cjelinu najveće vrijednosti Krk (urbana cjelina). Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu strukture i arhitekture. Na području navedene cjeline ne preporuča se nikakva promjena oblikovanja građevina, a svi zahvati trebaju težiti rekonstrukciji povijesnih oblika. Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela. Za Krk potrebno je izraditi detaljnu i potpunu konzervatorsku dokumentaciju kao osnovnu podogu za sve građevne aktivnosti unutar granica zaštite.

(3) Drugi stupanj zaštite određen je za registrirane graditeljske cjeline Brzac, Lakmartin, Linardići i Milohnići (ruralne cjeline). Drugi stupanj zaštite podrazumijeva zaštitu i očuvanje osnovne povijesne planske matrice naselja, gabarita gradnje, karakterističnih građevinskih materijala te stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme. Predlaže se istraživanje i dokumentacija naselja, te njegovo zoniranje. Sve građevne aktivnosti moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog plana i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.

Povijesni sklop i građevine

Članak 147.

(1) Na području Grada Krka registrirane i evidentirane su slijedeće sakralne i civilne građevine:

1. Krk: Katedrala (sakralna građevina),

2. Krk: Crkva Blažene Djevice Marije od Zdravlja (sakralna građevina),

3. Krk: Crkva Sv. Kvirin (sakralna građevina),

4. Krk: Biskupija (civilna građevina),

5. Krk: Šesterokutna kula na obali (civilna građevina),

6. Krk: Gradski bedemi (civilna građevina),

7. Krk: Frankopanski kaštel (civilna građevina),

8. Krk: Crkva Sv. Lucija (sakralna građevina),

9. Krk: Crkva Sv. Lovro (van grada) (sakralna građevina),

10. Crkva Sv. Mikula (sakralna građevina),

11. Košljun: Samostan Sv. Marija (sakralna građevina),

12. Lakmartin: Crkva Sv. Martin (kapela Navještenja Marijina, sv. Antuna Padovanskog) (sakralna građevina),

13. Linardići: Crkva Sv. Fuska (sakralna građevina),

14. Glavotok: Samostan (sakralna građevina),

15. Milohnići: Crkva Sv. Krševan (sakralna građevina),

16. Pinezići: Crkva Sv. Fuska pri moru (sakralna građevina),

17. Poljica: Crkva Sv. Marija (sakralna građevina),

18. Skrpčići: Crkva Sv. Franjo (sakralna građevina),

19. Sv. Dunat (kod Kornića) (sakralna građevina).

(2) Obzirom na svoj značaj, registrirane građevine iz stavka (1) ovog članka podliježu najstrožoj zaštiti. Nalaže se sustavno održavanje, konzerviranje, restauriranje, te dodatna istraživanja ako nisu provedena. Svi radovi se izvode temeljem Konzervatorske dokumentacije koju odobrava nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci.

Članak 148.

(1) Na području Grada Krka etnološka baština zastupljena je kroz slijedeće etnozone i etnospomenike:

1. Kornić,

2. Poljica.

(2) Zaštita etno zona i etnospomenika visoke ambijentalne vrijednosti podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima službe zaštite kulturnih dobara.

(3) Posebnu pozornost treba posvetiti evidenciji i zaštiti guvna.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 149.

(1) Na području Grada Krka nije planirano reciklažno dvorište ili transfer-stanica, pa se prikupljeni komunalni otpad odlaže izvan granice obuhvata ovog Prostornog plana u Općinu Vrbnik na lokaciji postojećeg odlagališta komunalnog otpada »Treskavac«.

(2) Grad Krk dužan je putem svog gradskog komunalnog trgovačkog društva uspostaviti sustav za postupanje s otpadom u skladu sa Zakonom o otpadu, prvenstveno vezano za uspostavu odvojenog prikupljanja otpada.

(3) Sva postojeća otpadom onečišćena tla i neuređena odlagališta potrebno je sanirati sukladno Planu sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije (»Službene novine« PGŽ broj 34/04).

Članak 150.

(1) Grad Krk dužan je donijeti gradski plan gospodarenja otpadom,

Članak 151.

(1) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:

- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,

- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,

- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,

- odlaganjem otpada na odlagališta,

- saniranjem otpadom onečišćenih površina.

(2) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (»Narodne novine« broj 178/04, 153/05 i 111/06) i drugih propisa:

- Pravilnika o vrstama otpada (»Narodne novine« broj 27/ 96 i 50/05)

- Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (»Narodne novine« broj 123/97 i 112/01)

- Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu (»Narodne novine« broj 97/05 i 115/05)

- Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (»Narodne novine« broj 32/98)

Članak 152.

(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti otpad koji nastaje u kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.

(2) Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada. Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.

Članak 153.

(1) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (tablica u članku 13. Pravilnika o vrstama otpada).

(2) Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.

Članak 154.

(1) Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala.

(2) Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu.

(3) Grad Krk mora organizirati odvoz glomaznog otpada kako se ne bi stvarala neuređena odlagališta.

(4) Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač. Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene, te na javnim površinama uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave.

(5) Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje je stavio u promet.

(6) Pravne i fizičke osobe, koje stavljaju u promet opasne tvari, dužne su na vlastiti trošak organizirati odvojeno skupljanje i korištenje vrijednih svojstava otpadne ambalaže od tih tvari.

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 155.

(1) U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (»Narodne novine« broj 82/99, 86/99 i 12/01) za područje Grada Krka obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.

(2) Ovim se Prostornim planom ne propisuju novi zahvati za koje je potrebno izraditi Procjenu utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine« broj 59/00, 136/04 i 85/06) i Prostornim planom Primorsko-goranske županije (SN PGŽ br. 14/00 i 10/05).

Članak 156.

(1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša.

(2) Ovim se Prostornim planom određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke.

8.1. ZAŠTITA TLA

8.1.1. Šumsko tlo

Članak 157.

(1) Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama:

- pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća,

- očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe,

- povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od požara,

- u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene moći će se i dalje obavljati gospodarsko iskorištavanje šume, ali uz određene uvjete zaštite prirode,

- kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 158.

(1) Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta (P2) od I. do IV. bonitetne klase u nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe, nije dopuštena.

(2) U ostalim obradivim tlima (P3) odnosno zemljištima V. i VI. bonitetne klase treba zaštititi najvrednija i najdublja, povoljne prirodne dreniranosti, najmanje stjenovitosti površine. Zaštitu zemljišta potrebno je provoditi na način da se obrađuje u okviru manjih gospodarstava i okućnica. Ova zemljišta osobito su važna za razvitak ovčarstva i oživljavanje poljoprivredne proizvodnje. Za pašnjačke površine potrebno je predvidjeti režime košnje, raskrčavanja bez mogućnosti da se te površine pošumljavaju.

(3) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku svrhu određuju se sljedeće mjere:

- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,

- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama - povrćarstvo, voćarstvo, pčelarstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo i sl.

(4) Prilikom korištenja poljoprivrednih površina zabranjuje se uništavanje suhozida-gromača i gomila (kamenih kumulusa).

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

Članak 159.

(1) U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za urbanističke i detaljne planove uređenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5.000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone koje su nepogodne za građenje.

(2) Tijekom pripreme i izvođenja zahvata na planiranim prometnicama potrebno je:

- štititi tla od emisije krutih čestica podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim vrstama drveća,

- na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije (sustavi odvodnje na mjestima gdje trasa presijeca poljoprivredna tla, konturna obrada, zatravnjivanje i dr.),

- uklonjene suhozide ponovno vratiti (na granicu čestice kolnika),

- za lociranje privremenih deponija građevinskog materijala koristiti površine unutar zone rekonstrukcije prometnice,

- osigurati prilaženje šumskim predjelima kako bi se omogućilo gospodarenje šumama i pristupanje interventnim putevima zaštite od požara.

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 160.

(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari u zrak.

(2) Budući da na području Grada Krka nisu zabilježena prekoračenja preporučenih vrijednosti kvalitete zraka za daljnju zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:

- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/97, 105/02, 108/03 i 100/04),

- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima),

- zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora,

- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96, 2/97 i 133/ 05),

- stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 178/04) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/97, 105/02, 108/03 i 100/04),

- prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje korištenja vozila sa manjim specifičnim emisijama štetnih tvari.

(3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

8.3. ZAŠTITA VODA

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 161.

(1) Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se:

- mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

- prioritetnim saniranjem neuređenih odlagališta.

(2) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

- zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,

- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,

- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (»Narodne novine« broj 40/99, /01 i 14/01)

(3) Radi osiguranja i zaštite od zagađivanja vode za piće na otoku Krku donijeta je Odluka o uspostavljanju i održavanju zona sanitarne zaštite i o mjerama zaštite područja izvorišta pitke vode (»Službene novine« broj 15/91 i 17/96).

Na području Grada Krka granice zona sanitarne zaštite dijele se na:

I. zona - područje izvorišta i akumulacija,

II. zona - uže vodozaštitno područje,

III. zona - šire vodozaštitno područje.

Granice zona sanitarnih zaštita prikazane su na kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora«. Unutar zona postupa se u skladu s navedenom Odlukom (»Službene novine« broj 15/91 i 17/96).

8.3.2. Zaštita mora od zagađenja

Članak 162.

(1) Obalno more na području Grada Krka kategorizirano je kao more II. kategorije.

(2) Mjere za zaštitu mora obuhvaćaju:

a) mjere ograničenja izgradnje u obalnom području:

- cijelo područje Grada Krka i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, određuje se kao osobito vrijedno područje pod zaštitom i od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku (Izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju »Narodne novine« broj 100/04). Vrijedno područje čuva se u svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja. U svrhu provođenja zakona donesena je Uredba, čiji su uvjeti i mjere za uređenje unesene odnosno korištene prilikom izrade ovog Prostornog Plana;

- osim ograničenja izgradnje u građevinskim područjima temeljem Uredbe, a koja su određena u ovom Planu, određuje se da se samo građevine koje po prirodi svoje funkcije moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu općeg interesa mogu se smještavati na obali mora;

- na području Grada Krka u pojasu širine 1000 m od obalne linije, izvan građevinskih područja određenih ovim Planom moguća je izgradnja samo građevina infrastrukture, komunalnih građevina, uređenje pješačkih staza i prostora za odmor, te uređenje prirodnih i uređenih morskih plaža sukladno Uredbi i ovom Planu.

b) mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna izgradnja javnog sustava za odvodnju otpad

nih voda, čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarno- potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u more, sa središnjim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskim ispustom,

- zabrana nove izgradnje unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja i unutar građevinskih područja izdvojenih namjena izvan naselja (ukoliko nije u suprotnosti s drugim člancima ovih Odredbi) do mogućnosti priključenja na sustave odvodnje.

(3) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:

- izgradnja sustava odvodnje oborinskih voda s odgovarajućim tretmanom pročišćavanja (pjeskolov, uljni separator itd.)

- izrada katastra zagađivača mora,

- unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,

- nastavak ispitivanja stanja bakteriološke zagađenosti mora na priobalnim područjima radi preventive i eventualne zaštite.

(4) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

(5) Na područjima gdje je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji obavezno je održati postojeću kakvoću mora, u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama.

8.4. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE

Članak 163.

(1) Zaštitu od buke dužni su provoditi i osigurati njezino provođenje: jedinica lokalne samouprave, tijela državne uprave, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti te građani.

(2) Mjere zaštite od buke te nadzor nad provođenjem mjera radi sprečavanja ili smanjivanja buke i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi određene su Zakonom o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03 i 100/04).

(3) Unutar građevinskog područja naselja dopušta se izgradnja manjih obrtničkih i proizvodnih pogona, uz uvjet da ne stvaraju buku veću od 55 dBa danju i 45 dBa noću.

(4) U skladu sa Zakonom o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 20/03 i 100/04) Grad Krk dužan je provoditi te osigurati provođenje zaštite od buke te u tom smislu izraditi kartu buke i akcijski plan.

(5) Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine, a one obuhvaćaju:

- odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport,

- promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata),

- izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori,

- primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,

- akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,

- povremeno ograničenje emisije zvuka.

8.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.5.1. Sklanjanje ljudi

Članak 164.

(1) Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, na području Grada Krka nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

(2) Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Krka, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

(3) Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.

(4) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

(5) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

(6) Eventualna izgradnja skloništa osnovne zaštite u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Grada Krka je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje.

8.5.2. Zaštita od potresa

Članak 165.

(1) Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

(2) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

8.5.3 Zaštita od rušenja

Članak 166.

(1) Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja zgrada i ostalog zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.

(2) Urbanističkim i detaljnim planovima uređenja koje će se izraditi za građevinska područja naselja i površine izvan naselja za izdvojene namjene potrebno je definirati i dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica.

(3) Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

(4) Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa mo

že, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

(5) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina (prema posebnom prilogu).

8.5.4. Zaštita od požara

Članak 167.

(1) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

(2) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

(3) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok, potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

(4) Kod projektiranja planiranih građevina na području Grada Krka, radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama,

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi.

(5) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

(6) Sve pristupne ceste (dulje od 30,0 m) u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i druga interventna vozila.

(7) Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5 metara, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

(8) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih tijela.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

9.1.1. Studije utjecaja na okoliš

Članak 168.

(1) Procjena utjecaja na okoliš obvezna je za sve građevine prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (»Narodne novine« broj 59/00, 136/04 i 85/06) i Prostornom planu Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 14/00 i 10/05, 12/05 i 50/06).

9.1.2. Urbanistički i detaljni planovi uređenja

Članak 169.

(1) Urbanistički i detaljni planovi uređenja donijet će se za:

- građevinska područja naselja, odnosno dijelove naselja:

. UPU 2 - KORNIĆ (NA2)

. UPU 3 - MURAJ (NA3)

. UPU 4 - LAKMARTIN (NA4)

. UPU 5 - VRH (NA5.1)

. UPU 6 - SALATIĆ (NA5.2)

. UPU 7 - KOSIĆ (NA5.3)

. UPU 8 - NENADIĆI-BAJČIĆI (NA7.1 i NA6)

. UPU 9 - KAPOVCI (NA7.2)

. UPU 10 - BRUSIĆI (NA8.1)

. UPU 11 - BROZIĆI (NA8.2)

. UPU 12 - POLJICA (NA 9.1)

. UPU 13 - POLJICA (NA9.2)

. UPU 14 - ŽGALJIĆI (NA10.1)

. UPU 15 - ŽGALJIĆI (NA10.2)

. UPU 16 - BRZAC (NA11)

. UPU 17 - MILOHNIĆI (NA12)

. UPU 18 - LINARDIĆI (NA13)

. UPU 19 - SKRBČIĆI (NA14)

. UPU 20 - PINEZIĆI (NA15.1)

- površine izvan naselja za izdvojene namjene:

. UPU 21 - JEŽEVAC (T2₃)

. UPU 22 - POLITIN (T21, R3₁₂)

. UPU 23 - TORKUL (T2₂)

. UPU 24 - GLAVOTOK (T1)

. UPU 25 - GLAVOTOK (T3)

. UPU 26 - DUNAT (R1₂, IS₄, R3₁₄)

. UPU 27 - VALBISKA (IS₁)

. UPU 28 - SV. FUSKA (IS₂)

. UPU 29 - VELA JANA (IS₃)

. UPU 30 - GLAVOTOK (IS₅)

- UPU 31 - VELA RAVNICA (K)

- UPU 32 - BUTEŽINE (R1₃)

- DPU - GROBLJE KRK (G₁)

(2) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu br. 3B »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mjerilu 1:25.000 i br. 4. »Građevinska područja« u mjerilu 1:5.000.

Članak 170.

(1) Do donošenja urbanističkih planova uređenja (UPU 2 - UPU 20) iz članka 169. mogući su slijedeći zahvati u prostoru:

- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,

- gradnja unutar izgrađenog dijela građevinskih područja (NA2 - NA15.1) u skladu s odredbama za provođenje ovog plana,

- za postojeće građevine koje imaju pravovaljanu građevnu dozvolu prema starim planovima koji su stavljeni van snage (čije odredbe su u suprotnosti sa odredbama ovoga Prostornog plana) dozvoljena je rekonstrukcija unutar postojećih vertikalnih i horizontalnih gabarita.

(2) Do donošenja urbanističkih planova uređenja (UPU 21 - UPU 32) iz članka 169. mogući su slijedeći zahvati u prostoru:

- rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,

- rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja postojećih građevina (izgrađenih prema pravovaljanoj građevnoj dozvoli ili

građevina izgrađena prija 15.02.1968. godine.) u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života.

(3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,

- dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica, stubište) do 10% građevinske (bruto) površine građevine,

- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor ako ne prelaze uvjete zadane ovim Prostornim planom,

- obnova, sanacija i dogradnja zbog povećanja kategorije građevine ugostiteljsko-turističke namjene do 10% građevinske (bruto) površine građevine ako ne prelaze uvjete zadane ovim Prostornim planom i da se ne poveća broj samostalnih funkcionalnh jedinica.

(4) Do donošenja detaljnog plana uređenja groblja (DPU) iz članka 169. nije moguća nikakva gradnja.

(5) Kamp Politin može se zadržati unutar T21. Do donošenja urbanističkog plana uređenja UPU 22 postojeći kamp može se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

9.2.1. Uređenje zemljišta

Članak 171.

(1) Na području Grada Krka može se graditi samo na uređenoj građevnoj čestici (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih mjesta) ili čije je uređenje započeto na temelju Programa izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s urbanističkim planom uređenja za neizgrađeni dio građevinskog područja, odnosno s prostornim planom na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog područja (članak 10. Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa »Narodne novine« broj 128/04).

(2) Zemljište uz koridore planiranih prometnica uređivati će se sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima i to ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim horikulturno-krajobraznim tehnikama.

(3) Ovim je Prostornim planom predloženo i uređenje pojedinih dijelova obale (plaža) kao uređene morske plaže i to na slijedećim lokacijama:

- kamp Glavotok - R3₁,

- Glavotok - R3₂,

- turistička zona Glavotok - R3₃,

- Vela Jana - R3₄,

- Torkul - R3₅,

- Sv. Fuska - R3₆,

- Crnika - R3₇,

- Jedriličarski klub - R3₈,

- Ježevac - R3₉,

- Gradska plaža - R3₁₀,

- Dražica - R3₁₁,

- Valdagara i kamp Politin - R3₁₂,

- Malo More - R3₁₃,

- Sv. Dunat - R3₁₄.

(4) Ovim Prostornim planom predložena su dva lokaliteta (Butežine-Podlizer i Glavotok) za smještaj rekreacijskih sadržaja i objekata izvan građevinskog područja. Lokaliteti su prikazani na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina simbolom R1 i na kartografskom prikazu 3B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.

Članak 172.

(1) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Prostornim Planom.

(2) Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma.

(3) Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite okoliša i krajobraznog uređenja. Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između površina različitih namjena, te na površinama klizišta, erozije ili sl.

9.2.2. Ostale mjere razvoja

Članak 173.

(1) Ovim Prostornim planom predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primjeniti po područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su:

- odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta planiranoj namjeni,

- predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti, kao što su dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu proizvodnju ili granu djelatnosti i sl, oslobađanje investitora od plaćanja komunalnog doprinosa i sl.

(2) Provedba i razrada postavki i mjera ovog Prostornog plana provodit će se putem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Krka.

(3) Program mjera treba usuglasiti s Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Primorsko-goranske županije.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 174.

Rekonstrukcija postojećih građevina kojih namjena nije u skladu s namjenom utvrđenom ovim Prostornim planom, moguća je u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, ali da se ne poveća broj samostalnih funkcionalnih jedinica:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima (tlocrtno i visinski),

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,

- dogradnja sanitarnih prostorija (wc, kupaonica) do 10% građevinske (bruto) površine građevine,

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 175.

(1) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornog plana u mj. 1:25.000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim onih elemenata plana koji se prikazuju u mjerilu 1:5.000.

Članak 176.

(1) Sljedeći detaljni planovi, izrađeni prije donošenja ovog Prostornog plana, dobili su suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o usklađenosti s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04):

- Detaljni plan uređenja dijela područja Radićeve ulice u Gradu Krku (»Službene novine« broj 23/05),

- Detaljni plan uređenja zone 26 u gradu Krku (»Službene novine« broj 32/06),

- Detaljni plan uređenja »Galija« u gradu Krku (»Službene novine« broj 50/06).

Članak 177.

(1) UPU naselja Krk (»Službene novine« broj 17/00, 18/ 00, 7/03, 17/04) potrebno je uskladiti sa Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04) i sa ovim Prostornim planom (UPU1 - NA1 sa površinom izdvojene namjene - sportsko-rekreacijska namjena R1₁ te R3₈, R3₉, R3₁₀, R3₁₁). Do usklađenja može se primjenjivati UPU naselja Krk, u granicama građevinskog područja NA 1 prema ovom Prostornom planu, uz primjenu Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04).

Članak 178.

(1) Detaljne planove uređenja koje je potrebno, temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), uskladiti s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04), uskladit će se s odredbama ovog Prostornog plana (s time da se ne mijenja grafički dio detaljnog plana-oblik i veličina parcela), te na iste ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva:

- Detaljni plan uređenja Turči-visoka zona u Gradu Krku (»Službene novine« PGŽ 8/01, 3/02),

- Detaljni plan uređenja zone groblja u gradu Krku (»Službene novine« broj 31/01),

- Detaljni plan uređenja areala Toljanić - Karabaić - Grdinić u Zoni 34 na području Gerbecaj u Gradu Krku (»Službene novine« broj 33/01),

- Detaljni plan uređenja areala Pahlić - Marušić u zoni 21 na području Kartec u Gradu Krku (»Službene novine« broj 33/01, 6/03),

- Detaljni plan uređenja areala Skomeršić u Zoni 32 i 33 na području Gerbecaj u Gradu Krku (»Službene novine« broj 27/03.

Članak 179.

(1) Sukladno članku 15.a Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (»Narodne novine« broj 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04) detaljni plan uređenja ne može se izrađivati za pojedinačni zahvat u prostoru pa je sljedeće planove potrebno staviti izvan snage:

- Detaljni plan uređenja areala Svečenićkog doma k.č.3228 u Zoni 23 u Gradu Krku (»Službene novine« broj 31/01),

- Detaljni plan uređenja areala Jurina k.č.2588 u Zoni 3 i 9 na području Portapižana u Gradu Krku (»Službene novine« PGŽ 31/01),

- Detaljni plan uređenja areala Mrakovčić k.č.3564 i 3558/ 3 k.o. Krk-grad (»Službene novine« broj 12/03),

- Detaljni plan uređenja areala Cro Futura k.č. 2116/1 k.o. Krk-grad (»Službene novine« broj 12/03),

- Detaljni plan uređenja areala k.č.3658 Brusić u Gradu Krku (»Službene novine« broj 27/03).

Članak 180.

(1) Detaljne planove koji su izrađivani temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine« PGŽ broj 6/03, 27/03 i 19/04), za koje je provedena javna rasprava, utvrđeni konačni prijedlozi, a koji nisu dobili suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, potrebno je uskladiti s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04), sa odredbama ovog Prostornog plana (s time da se ne mijenja grafički dio detaljnog plana- oblik i veličina parcela), ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) te ih donijeti na Gradskom vijeću Grada Krka:

- Detaljni plan uređenja kompleksa RED u zoni 29 na predjelu Sv. Petar u gradu Krku,

- Detaljni plan uređenja na predjelu Mali Kankul u gradu Krku,

- Detaljni plan uređenja dijela poslovne zone 29 na predjelu Sv. Petar u gradu Krku,

- Detaljni plan uređenja područja »Lunte« u zonama 2, 18 i 19 u gradu Krku.

Članak 181.

(1) Detaljne planove koji su izrađivani temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru za koje je provedena javna rasprava i usvojeno izvješće o provedenoj javnoj raspravi, a nisu utvrđeni konačni prijedlozi planova, potrebno je uskladiti s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (»Narodne novine« broj 128/04), sa odredbama ovog Prostornog plana (s time da se ne mijenja grafički dio detaljnog plana-oblik i veličina parcela), utvrditi konačni prijedlog detaljnog plana, ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/ 00, 32/02 i 100/04) i donijeti plan na Gradskom vijeću Grada Krka:

- Detaljni plan uređenja dijela područja »Kartec« u zoni 20 u gradu Krku,

- Detaljni plan uređenja »Kružnog toka« i Ulice Slavka Nikolića u gradu Krku,

- Detaljni plan uređenja Doma za starije i nemoćne osobe »Mali Kartec« u gradu Krku.

Članak 182.

(1) U postupku izdavanja lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru koji po ocjeni tijela državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja može imati značajan utjecaj na život lokalne zajednice može se zatražiti mišljenje Gradskog poglavarstva Grada Krka.

Članak 183.

(1) Prostorni plan uređenja Grada Krka izrađen je u pet (5) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka.

Članak 184.

(1) Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Grada Krka i Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Krk.

Članak 185.

(1) Tekstualni i grafički dijelovi Plana iz članka 2. ove Odluke, koji čine njezin sastavni dio, nisu predmet objave.

Članak 186.

(1) Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o Prostornom planu uređenja (bivše) Općine Krk (»Službene novine« broj 31/78, 6/83, 16/88 i 4/93), u dijelu koji se odnosi na područje Grada Krka.

Članak 187.

(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-02/07-01/1

Ur. broj: 2142/01-01-07-10

Krk, 16. veljače 2007.

GRADSKO VIJEĆE GRADA KRKA

Predsjednik
Gradskog vijeća
Ivan Jurešić, dipl. ing., v.r.