SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XV. - broj 4. Petak, 9. veljače 2007.
OPĆINA ČAVLE
30

2.

Na temelju odredbe članka 28. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (»Službene novine« PGŽ broj 3/05) i odredbe članka 16. Statuta Općine Čavle (»Službene novine« PGŽ broj 3/06 - pročišćen tekst), Općinsko vijeće Općine Čavle, na sjednici održanoj 1. veljače 2007. godine, donijelo je

ODLUKU
o Detaljnom planu uređenja vikend područja
MALI PLATAK - DPU 7

SADRŽAJ TEKSTUALNOG DIJELA PLANA:

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA:

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i prometna opremljenost

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA:

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

2.2. Detaljna namjena površina

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina

2.4.1. Uvjeti i načini gradnje

2.4.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

2.5. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

2.2. Veličina i površina građevina (ukupna brutto izgrađena površina građevine, visina i broj etaža

2.3. Namjena građevina

2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici

2.5. Oblikovanje građevina

2.6. Uređenje i korištenje građevnih čestica

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

3.1.1. Smještaj vozila

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

3.3.1. Opskrba vodom

3.3.2. Odvodnja otpadnih voda

3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

5. Uvjeti i način gradnje

6. Mjere provedbe plana

7. Mjere spriječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

8. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

9. Mjere zaštite od požara

SADRŽAJ GRAFIČKOG DIJELA PLANA

1. Postojeće stanje

1.1. Topografsko katastarski plan u MJ 1:1000 s fotografskom dokumentacijom

2. Detaljna namjena površina, MJ 1:1000

3. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža, 1:1000

4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, 1:1000

5. Uvjeti gradnje, 1:1000

I. OBRAZLOŽENJE:

1. POLAZIŠTA:

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana:

Zona obuhvata Plana se nalazi unutar područja Vikend naselja Mali Platak koje je u Prostornom planu Općine Čavle u čl. 84 definirano kao: Vikend naselja T4.

Ukupna površina zahvata je: 35.788 m2

Na području vikend naselja Mali Platak postoji, već nekoliko decenija, naselje od ukupno 31 kuće za odmor. Do naselja se dolazi kolnopješačkom prometnicom koja se spaja na cestu za Platak. U morfološkom smislu se radi o samostojećim vikend kućama različitih veličina i orijentacija izgrađenih na južnoj strani jednog brijega i zapadnoj strani drugog brijega s orijentacijom na južnu nizinu koja je izvan zahvata Plana. Između spomenutih kuća postoje brojne neizgrađene parcele. Temelj za izgradnju je bio Urbanistički plan izrađen sedamdesetih godina kojim su određene današnje parcele i glavna cestovna komunikacija. Taj Plan je izvan snage. Spomenutim planom postavljena matrica ujedno je i matricom ovog DPU. Jedina je bitna promjena nova preparcelacija na sjeveroistočnom dijelu prostora.

Razlogom izrade ovog Plana je regulacija neizgrađenih dijelova prostora zahvata na način da se ispoštuju svi zahtjevi iz Prostornog plana Općine Čavle kao i sve datosti terena.

Topografija područja:

Naselje je orijentirano prema jugu i jugozapadu uz dolinu na kojoj se ne planira gradnja.

Visinske denivelacije su značajne naročito na sjevernim dijelovima naselja dok su parcele s južne strane kolnopješačke komunikacije blaže položene.

Posebnosti lokacije:

Vikend naselje se nalazi na izuzetno atraktivnoj poziciji tog dijela Platka. Okruženo je gustim raslinjem poglavito bjelogoricom od koje je najzastupljenija bukva. Od grmolike vegetacije prisutni su grmovi kupine, lješnjaka, drena i sl. Jedna od posebnosti je što se sa dijela lokacije (više pozicije), za lijepog vremena vidi i more.

Opis obuhvata plana:

Prikaz granice zahvata plana je dan na grafičkim prilozima.

1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti:

Obilježja izgrađene strukture:

Vikend kuće izgrađene na ovom području u naravi su jednostavne, manje kuće s elementima planinske arhitekture. Katnost je od P+1 do S+P+1 s time da je kat najčešće u potkrovnom prostoru. Oblikovanje je tradicionalno bez izrazitijih arhitektonskih kvaliteta. Jedan dio kuća je montažni od drva. Krovišta su, uglavnom, dvostrešna, s pokrovom koji varira od lima pa do valovitog salonita. Nagibi krovova su različiti ali su svi u skladu s vrijednostima karakterističnim za planinsko područje. Stupanj dovršenosti kuća je različit. Sve kuće imaju cisterne za vodu i septičke jame za fekalne vode.

Parkiranje vlasnika kuća je riješeno u okviru parcela .

Ambijentalna vrijednost:

Najveća ambijentalna vrijednost je sama lokacija naselja i njegova prirodna položenost na padinama. Tu kvalitetu ovaj plan poštuje i zadržava u cijelosti.

1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost:

Vikend naselje ima kolno pješački pristup do svake izgrađene kuće. Isto se odnosi na priključak na elektroopskrbu i telekomunikacije.

Unutar granica plana nema izgrađenih elektroenergetskih objekata naponskog nivoa 10 kV i više. Postojeće građevine u zoni obuhvata priključene su na niskonaponsku električnu mrežu iz postojeće trafostanice 10(20)/0,4 kV Mali Platak, koja je smještena izvan granica plana. TS 10(20)/0,4 kV Mali Platak je montažno betonska trafostanica, maksimalnog kapaciteta 630 kVA, koja se napaja preko pretežno nadzemne 10(20) kV mreže iz TS 35/10(20) kV Grobnik. Postojeća niskonaponska mreža unutar granica plana izvedena je u većem dijelu kao nadzemna, s izoliranim kabelskim vodičima, a u manjem dijelu kao podzemna. Postojeća niskonaponska mreža napaja cca 22 potrošača i zadovoljava današnje potrebe. Neistovremeno vršno opterećenje postojeće zone iznosi cca 120 kW, a uz faktor istovremenog opterećenja 0,5 je cca 60 kW, što je ispod snage danas ugrađenog transformatora (100 kVA). Niskonaponski priključci izvedeni su dijelom kao nadzemni, s izoliranim kabelskim vodičima, a dijelom kao podzemni.

Javna rasvjeta u zoni obuhvata ovog plana izgrađena je u sklopu nadzemne niskonaponske mreže.

Vodovod i kanalizacijska mreža ne postoji već svaka kuća ima svoju cisternu za vodu (oborinsku, s krova) i sabirnu jamu.

1.1.3. Obveze iz planova šireg područja:

Za područje vikend naselja Mali Platak, temeljem odredbi Prostornog plana uređenja Općine Čavle (SN 22/01) i Odlukom o izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Čavle propisana je izrada Detaljnog plana uređenja.

Ta je odredba navedena u okviru: Mjera provedbe plana u čl. 174.

Naziv plana je: Vikend područje Mali Platak - DPU 7.

1.1.4. Ocjena mogućnosti i ograničenja uređenja prostora.

Urbanistički aspekti:

Planom obuhvaćen prostor se nalazi u djelomično izgrađenom području vikend naselja Mali Platak. Planskim će se dokumentom omogućiti proces reurbanizacije tog područja.

Namjena je definirana planom višeg reda te postoji pravna i urbanistička osnova za realizaciju procesa.

Morfologija planiranih fizičkih struktura ne smije prelaziti postojeću visinsku liniju okruženja formiranu postojećom izgradnjom.

U kontekstu urbanističke dispozicije te stanja prometne i komunalne infrastrukture područje je povoljno aspektirano.

Arhitektonski aspekti:

Arhitektonske tipologije građevina će morati proizaći iz funkcionalnog, geografskog i topografskog konteksta lokacije.Arhitektonski će izraz proizlaziti iz vokabulara graditeljske baštine uz moguću primjenu modernog, kvalitetnog arhitektonskog izraza po mogućnosti uz njihovo međusobno prožimanje i tvorenje nove, više kvalitete.

Ograničenja uređenja prostora:

Sagledan je prostorni I infrastrukturni aspekt stanja u prostoru te aspekt smjernica i obveza iz plana višeg reda.Svi programski zahvati su sukladni s planovima višeg reda te nema zapreka za realizaciju Detaljnog plana uređenja Vikend područja Mali Platak - DPU 7.

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA:

2.1. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta

Programski zadatak:

Svrha izrade DPU-a je nastojanje da se reurbanizira to područje poštujući sve relevantne odredbe plana višeg reda i prethodnog plana za to područje koji je dao osnovne postavke za inicijalno uređenje prostora.

Unutar navedenog područja postoji cijeli niz neizgrađenih čestica koje temeljem ovog Plana dobijaju uvjete za provedbu i samim time mogućnost za gradnju koja je trenutno stopirana.

Tipologija novih, planom predviđenih građevina, uvjetovana je tipologijom takve vrste arhitekture, prirodnog i izgrađenog okoliša, funkciji i svim standardima i pozitivnim propisima.

Koncepcija organizacije prostora:

U osnovnim crtama koncepcija se temelji na nizanju vikend kuća uz postojeći kolnopješački pristup po sistemu slobodnostojećih građevina sa zelenim cezurama između njih. Volumeni postojeće izgradnje će se nastaviti i na, za sada, neizgrađenim parcelama. Sve katastarske čestice imaju direktan kolnopješački pristup.

Smještaj površina za parkiranje uvjetovan je unutar građevinskih čestica.

2.2. Detaljna namjena površina:

Ukupna namjena površina Vikend područja Mali Platak definirana je Planom višeg reda i označene su sa slijedećim oznakama:

Sv - Vikend kuća.

Z - Zelenilo kao dio komunalnog standarda

KP - Kolnopješački priključak (od KP1 do KP6)

2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina:

Na području obuhvata Plana način korištenja i uređenja površina se iskazuju brojčanim prostornim pokazateljima:

- kig: koeficijent izgrađenosti:

- kis, Kis: koeficijent iskorištenosti

- Gig: gustoća izgrađenosti

Obrazloženje oznaka:

kig: Odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice gdje je zemljište pod građevinom vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu.

kis: Odnos ukupne brutto površine građevine i površine građevne čestice

Kis: Odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica

Gig: Odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih četica

Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (kig) i najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) građevnih čestica iznose:

kig: Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti iznosi: 0,25

kis: Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti iznosi: 0,75

Najveći broj etaža: 3 S+P+1

2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža:

Planom se ne zadire u neposredno okružje. Područje vikend naselja ima postojeći kolnopješački pristup koji je spojen na prometnicu za Platak. Svaka građevna čestica ima direktan kolnopješački pristup.

Smještaj vozila:

Smještaj vozila uvjetovan je unutar građevne čestice kako slijedi:

1 P M za svaku stambenu jedinicu - vikend kuću.

Pješačke komunikacije:

Do svake građevne čestice vodi kolnopješački pristup širina kojeg na najužem dijelu iznosi minimalno 5,5 m. Pored te prometnice predviđeni su i putovi koji vode u šumu i na okolni prostor.

Telekomunikacije:

Područje obuhvata plana ima telefonski priključak. Eventualna rekonstrukcija TK priključaka te izgradnja nove TK mreže, izvest će se temeljem posebnih uvjeta Agencije za telekomunikacije, a u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama.

Obzirom na namjenu planiranih građevina i predviđenu mrežu elektroopskrbe, predviđa se, načelno, izgradnja nadzemne TK mreže.

Vodoopskrba:

Područje obuhvata plana nema, za sada, priključak na javnu vodovodnu mrežu. Priključenje na vodovodni sustav je moguće kada se za to stvore tehnički uvjeti u skladu s uvjetima nadležnog komunalnog društva.

Do ostvarenja gore navedenih uvjeta dozvoljena je izgradnja ukopanih cisterni za prikupljanje oborinske vode. Cisterne se moraju izvoditi unutar površine za tlocrtno razvijanje građevine. Za projektiranje i izgradnju takvih cisterni potrebno je primijeniti sve pozitivne propise i standarde za takvu vrstu građevina.

Odvodnja:

Područje obuhvata plana nema, za sada, priključak na javni kanalizacijski sustav otpadnih voda kao ni oborinskih voda. Priključenje na spomenute sustave će biti moguće kada se za to ostvare tehnički uvjeti u skladu s uvjetima nadležnog komunalnog društva.

Elektroopskrba:

Priključenjem ostalih 38 parcela uz postojeće 31, očekivani porast neistovremenog vršnog opterećenja za planirane građevne čestice će iznositi 402 kW, a što je procijenjeno na osnovu pretpostavljenog opterećenja od 5,75 kW po parceli. Uz faktor istovremenog opterećenja 0,5 očekivano opterećenje zone procjenjuje se na nivou 201 kW.

Unutar obuhvata plana ne planira se izgradnja elektroenergetskih objekata naponskog nivoa 10 kV i više.

Napajanje postojećih i planiranih građevina osigurat će se proširenjem niskonaponske mreže iz postojeće trafostanice 10(20)/0,4 kV Mali Platak, smještene izvan granica obuhvata plana.

Nova niskonaponska mreža unutar granica plana izvoditi će se nadzemnim samonosivim izoliranim kabelskim snopom tipa SKS X00/0-A, presjeka do 3x70+70+2x16 mm2, osim manjeg dijela koji će se izvesti podzemnim kabelima tipa XP 00 A, presjeka do 4x150 mm2, po trasama koje su načelno naznačene u grafičkom prilogu.

Priključci pojedinih građevina izvoditi će se sa nadzemnim izoliranim kabelskim snopom tipa SKS X00/0-A, presjeka do 4x16 mm2 ili podzemnim kabelima, tipa XP 00 A, presjeka do 4x35 mm2. Mjerni uređaji za potrošače će se smještati na pročeljima kuća ili na ogradnim zidovima.

Buduća javna rasvjeta unutar granica plana razvijat će se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže, a prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti. Napajanje i upravljanje javnom rasvjetom izvesti će se iz postojećeg ormara javne rasvjete u TS 10(20)/0,4 kV Mali Platak.

Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina:

2.4.1. Uvjeti i način gradnje:

Uvjeti uređenja i korištenja površina koje su sastavni dio ovog Plana određuju se tekstualnim odredbama i grafičkim prilozima.

- Način opremanja zemljišta prometnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

- Uvjeti gradnje i opremanje prometne mreže

- Uvjeti gradnje i opremanja telekomunikacijske mreže

- Uvjeti gradnje i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina (opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, elektroopskrba i javna rasvjeta)

- Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

- Mjere provedbe plana

- Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

Planom se određuju slijedeći detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina:

- Veličina i oblik građevnih čestica (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

- Veličina i površina građevina (ukupna brutto izgrađena površina građevine, visina građevine i broj etaža)

- Namjena građevine

- Smještaj građevina na građevnoj čestici

- Oblikovanje građevina

- Uređenje građevnih čestica

Detaljni plan uređenja u grafičkom dijelu sadrži kartografske prikaze i to:

1. Postojeće stanje

1.1. Topografsko katastarski plan u MJ 1:1000

2. Detaljna namjena površina, MJ 1:1000

3. Prometna, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža

4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

5. Uvjeti gradnje

2.3.2. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti:

Unutar obuhvata plana nema zaštićenih prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina te građevina i ambijentalnih vrijednosti.

Zaštita prirodnih vrijednosti:

Na prostoru obuhvaćenom ovim Planom nema relevantnih vegetacijskih ili drugih prirodnih elemenata koji su u kategoriji posebnosti te shodno tome podložni posebnim režimima zaštite.

Zaštita kulturno-povijesnih cjelina i građevina

Na prostoru obuhvaćenom ovim Planom nema relevantnih kulturno-povijesnih cjelina ili građevina koje su u kategoriji posebnosti te shodno tome podložni posebnim režimima zaštite.

Zaštita ambijentalnih vrijednosti:

Ambijentalna vrijednost i posebnosti lokacije područja obuhvaćenog ovim planom akceptirane su u urbanističko- arhitektonskom konceptu postavljenom u ovom Planu. Jedna od bitnih odrednica ovog Plana je izgradnja unutar logične cjeline koja je zacrtana prethodnim planom i zaživjela u prostoru.

2.4. Sprečavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš:

Polazeći od odredaba članaka 50 i 60 Ustava Republike Hrvatske a sukladno s Deklaracijom o zaštiti okoliša RH, Deklaracijom o okolišu i razvoju iz Rio de Janeira, akcijskim programom zaštite okoliša EU i dr. u Republici Hrvatskoj su doneseni mnogi zakoni koji na određene načine reguliraju područje zaštite okoliša. Među njima su najznačajniji: Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o uređivanju prostora i Zakon o zaštiti prirode. Zaštita okoliša se temelji na slijedećim općeprihvaćenim načelima:

- načelo preventivnosti

- načelo očuvanja vrijednosti prirodnih izvora i bioloških raznolikosti

- načelo zamjene ili nadomještanja drugim zahvatom

- načelo slojevitosti

- načelo poštivanja prava

- načelo plaćanja troškova onečišćenja

- načelo sudjelovanja javnosti

Na području obuhvata Plana zabranjena je primjena tehnoloških procesa sa štetnim emisijama koje predstavljaju opasnost za zagađenje zraka, vode i tla.

S obzirom na mogući dinamizam razvoja ili promjene namjene u funkciji , sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš pretpostavljen je okvir postojećih zakonskih propisa i normi koje se moraju primjenjivati.

Na području obuhvata Plana mjere zaštite od buke je potrebno provoditi sukladno Zakonu od zaštite od buke (»Narodne novine« broj 17/90 i 26/93) i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (»Narodne novine« broj 37/90).

Zaštita zraka se provodi sukladno Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/95) uz obvezno provođenje mjera za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja zraka koje vrijede za područje prve kategorije kakvoće zraka.

Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom o preporučenim graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96 i 2/97) niti ispuštanje u zrak onečišćujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (»Narodne novine« broj 140/97).

Zaštita voda se provodi temeljem odredbi Zakona o vodama (»Narodne novine« broj 48/95).

Fizičke i pravne osobe dužne su s otpadom postupati u suglasju s pozitivnim propisima. Za zbrinjavanje komunalnog otpada potrebno je osigurati kontejnere i pozicije za smještaj koja mora biti dostupna vozilu za odvoz otpada. Proporcija potrebnih kontejnera ovisna je o broju korisnika a tipologija o usvojenim standardima nadležnog komunalnog društva. Zbog specifičnosti planinskog položaja i nemogućnosti cjelogodišnjeg pristupa komunalnog vozila unutar samog naselja predviđa se postava tipskih kontejnera na spoju kolno pješačkog pristupa vikend naselja s asfaltiranom cestom za Platak u blizini postojeće trafo stanice.

Kontejneri za skupljanje otpada moraju biti takvi da se mogu sigurno zaključavati kako bi se onemogućio pristup divljim životinjama i onemogućilo njihovo hranjenje bio otpadom.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 1.

Namjena površina određena je kartografskim prikazom br. 2

Namjena površina na području obuhvata Plana određuje se kako slijedi:

1. Vikend kuća - (Sv)

2. Kolno pješački pristup - (KP)

3. Koridor za buduću, moguću izgradnju prometnice za potrebe vatrogasnih vozila - (KP)

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Članak 2.

Detaljni uvjeti korištenja,uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina određeni su kartografskim prikazima br. 4 i 5.

Postojećim građevinama na području obuhvata Plana smatraju se građevine koje su izgrađene do donošenja ovog Plana. One su evidentirane u grafičkom dijelu Plana i to geodetskim snimkom u MJ. 1:1000 i fotografskom dokumentacijom. Postojeće građevine su ovim planom podijeljene u tri skupine kako slijedi:

1. Postojeće građevine koje se ovim Planom legaliziraju

2. Postojeće građevine koje se moraju uskladiti s elementima iz plana

3. Postojeće građevine koje se uklanjaju

Gore navedena podjela je dana u grafičkom dijelu Plana u kartografskom prikazu br. 4 i 5.

Adaptacije postojećih građevina izvodi se shodno propisanim uvjetima za novogradnje. Isto se odnosi na njihovo usklađivanje s odredbama plana.

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica

Članak 3.

Veličina, oblik i približna površina čestica su prikazana u kartografskom prikazu br.4 .

Na području obuhvata Plana način korištenja i uređenja površina se iskazuju brojčanim prostornim pokazateljima:

- kig: koeficijent izgrađenosti:

- kis, Kis: koeficijent iskorištenosti

- Gig: gustoća izgrađenosti

Obrazloženje oznaka:

kig: Odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevne čestice gdje je zemljište pod građevinom vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevnu česticu.

kis: Odnos ukupne brutto površine građevine i površine građevne čestice

Kis: Odnos zbroja pojedinačnih kis i zbroja građevnih čestica

Gig: Odnos zbroja pojedinačnih kig i zbroja građevnih četica

Najveći dozvoljeni koeficijenti izgrađenosti (kig) i najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) građevnih čestica iznose:

kig: Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti iznosi: 0,25

kis: Najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti iznosi: 0,75

Najveći broj etaža: 3 S+P+1

Površine podrumskih prostora se ne uključuju za bilansiranje koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti.

Članak 4.

Dozvoljava se usklađenje planiranog oblika i veličine građevne čestice sukladno zemljišno-knjižnom stanju pojedine nekretnine, kada to ne remeti provedbu plana.

2.2. Veličina i površina građevina

Članak 5.

Veličina i površina građevina u obuhvatu Plana iskazane su kroz ukupnu brutto površinu građevine, visinu građevine i broj etaža.

Članak 6.

Brutto površina građevine je definirana koeficijentom izgrađenosti koji iznosi: 0,25 kao najveća vrijednost.

Članak 7.

Pod visinom građevine na području obuhvata plana se podrazumijeva visina mjerena od najniže kote uređenog terena uz rub građevine do donjeg ruba vijenca odnosno horizontalnog oluka ili do sljemena ovisno o specifičnostima projekta planinske tipologije.

Najveća visina do oluka iznosi: 9 metara.

Najveća visina do sljemena iznosi: 13 metara

Članak 8.

Na području obuhvata Plana dozvoljava se gradnja građevina sa slijedećim brojem etaža:

- 3 etaže: Suteren + Prizemlje + kat

Pod pojmom suterena se podrazumijeva etaža koja je djelomično ukopana u teren.

Zbog posebnosti izrazito strmog gorskog terena moguće je da prizemlje bude u jednom dijelu iznad terena za visinsku razliku do jedne etaže.

Zbog posebnosti gradnje planinske arhitekture moguće je da sve etaže budu ispod kosog krova.

Kod gradnje građevine s izrazito strmim nagibom krova (45-60 stupnjeva) moguće je izvesti prostorije u samom prostoru ispod krova a iznad završne etaže uz poštovanje uvjeta iz čl. 7.

2.3. Namjena građevina

Članak 9.

Na području obuhvata plana predviđa se izgradnja kuća za odmor što predstavlja jedinu namjenu koja je dozvoljena.

2.4. Smještaj građevine na građevnoj čestici

Članak 10.

Unutar gradivog dijela čestice dozvoljava se isključivo gradnja osnovne građevine sukladno namjeni određenoj planom uz uvjet da je u jednoj kući samo po jedan stan.

Gradnja pomoćnih građevina nije dozvoljena.

Gradivi dio građevinske čestice je prikazan na grafičkom prikazu broj 4 i 5.

Članak 11.

Udaljenost gradivog dijela od rubova čestice iznosi 3 metra a do kolno pješačkog pristupa 5 metara. Položaj građevinskog pravca dan je na grafičkom prikazu br. 5.

Članak 12.

Izvan gradivog dijela čestice, ali unutar građevne čestice, se dozvoljava izvedba sabirne jame za prihvat otpadnih voda iz vikend kuće uz uvjet da je njena udaljenost od ruba čestice prema kolno pješačkom pristupu najmanje 1 metar a od ruba susjedne parcele najmanje 3 metra.

Izvan gradivog dijela čestice se dozvoljava izgradnja potpornih zidova najveće visine od 1,5 metara kao i stepenica a sve u cilju uređenja okoliša vikend kuće.

2.5. Oblikovanje građevina

Članak 13.

Oblikovanje građevina potrebno je uskladiti s planiranom urbanističkom kompozicijom i morfologijom prostora, tipologijom i namjenom građevina.

Raspon projektantskog pristupa se može kretati od autohtonog planinskog do modernog ali uvijek uzimajući u obzir datosti mikrolokacije, klime i volumena izgradnje.

Članak 14.

Dozvoljavaju se jednovodna i dvovodna geometrija krovova krovova nagiba prikladnog za tradicijsku planinsku arhitekturu od 30 do najviše 60 stupnjeva. Na dijelu građevine moguće je izvesti i krov kao ravnu terasu uz uvjet da površina terase ne prelazi 20 % površine etaže.

Kao pokrov krovnih ploha se mogu primijeniti slijedeći materijali: crijep ravni i utoreni; Lim; drvena šindra i krovna daska; bitumenizirani krovni pokrovi kao npr. kanadska šindra i sl.

Na kose krovne plohe je dozvoljena postava slijedećih elemenata: krovni prozori; kolektori za sunčano grijanje potrošne vode; elektroćelije kao alternativni izvor energije.

Navedeni elementi se ne mogu postavljati na pozicije ravnih terasa i balkona.

Članak 15.

Okviri prozora i vratiju mogu biti od drva ili sličnog materijala ali s drvenim škurama ili roletnama. Ostakljenje primjereno klimatskoj zoni i pravilima održive gradnje.

Članak 16.

Pročelja novih građevina mogu biti ožbukana, obložena drvom ili kamenom ili kombinacijom tih elemenata.

Članak 17.

Dozvoljava se izvedba balkona i terasa najveće dubine od 2 metra. Navedeno ograničenje se ne odnosi na terase u prizemlju.

2.5. Uređenje i korištenje građevnih čestica

Članak 18.

Način uređenja i korištenja građevne čestice određen je kartografskim prikazom br. 4.

Najmanje 40% građevne čestice se treba ozeleniti autohtonim raslinjem.

Teren oko građevine, ograde, potporni zidovi, terase, stubišta i slično se trebaju izvesti na način da ne narušavaju ukupni dojam planinskog ambijenta.

Članak 19.

Najviša dozvoljena visina potpornih zidova na terenu je 150 cm. U slučaju potrebe za savladavanjem veće visine potrebno je izvesti kaskade s ozelenjenim međuprostorom minimalne širine 100 cm.

Materijal za izvedbu potpornih zidova je kamen na način da se zida u dva ili tri lica ili betonski zid s vidljivih strana obložen kamenom.

Članak 20.

Najveća visina ograda građevne čestice je 100 cm. Materijali za njenu izvedbu mogu biti: drvo; kamen ili ozelenjena ograda.

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, telekomunikacijskom i komunalnom infrastrukturnom mrežom

3.1. Uvjeti gradnje rekonstrukcije i opremanje cestovne i ulične mreže

Članak 21.

U obuhvatu Plana nema evidentiranih cesta i ulica nadmjesnog značaja. Sve građevne čestice imaju direktan priključak na kolnopješački pristup koji se priključuje, izvan zone obuhvata Plana, na cestu za Platak. Postojeći kolno pješački pristup ovim planom doživljava korekcije na sjeveroistočnom i južnom dijelu obuhvata plana. Na sjeveroistočnom dijelu (uz novoplanirane parcele) dobija novo okretište a na južnom dijelu okretište i koridor za vatrogasna vozila u slučaju potrebe. Postojeća proširenja su zadržana. U cilju zadržavanja izgleda koji se uklapa u prirodni ambijent ne predviđa se asfaltiranje. Isto tako ovakva završna obrada komunikacije, zbog klimatskih uvjeta, tijekom zime doživljava brojna oštećenja. Ovim Planom se predviđa izvedba kamenog tampona propusne konstrukcije Makadam. Izraditi će se od miješanog materijala granulacije 32-60 mm. uvaljano do zbijenosti 80 Mpa. Za odvodnju oborinske vode za jačih padalina izvesti obodne kanale po rubovima ceste. Visinske razlike pri tome rješavati kaskadno s upojnim bunarima po potrebi. Zbog potrebe nesmetanog pristupa vatrogasnim vozilima postojeći kolno pješački pristup je na ulaznom dijelu u naselje proširen na 5,5 m što predstavlja najmanju širinu prometnice u području obuhvata plana.

3.1.1. Smještaj vozila

Smještaj vozila uvjetovan je unutar građevne čestice. Broj parkirališnih mjesta je jedno po vikend kući.

3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže

Članak 22.

TK mrežu razvijati prema uvjetima iz tekstualnog dijela i grafičkog priloga.

Novu mrežu izvoditi kao nadzemnu, zajedno s NN mrežom, eventualno manjim dijelom kao podzemnu, po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu plana. Moguća odstupanja trasa, kao i rekonstrukcija postojeće mreže, bit će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju.

Prije izrade projekta TK instalacija novih građevina, predviđenih ovim planom, investitor je dužan zatražiti uvjete priključenja na TK mrežu od ovlaštenog operatera, kroz koje će se, odrediti način priključka i smještaj izvodnog telefonskog ormarića.

3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i vodova unutar prometnih i drugih javnih površina

Članak 23.

Područje obuhvata plana ima, za sada, samo priključke elektroopskrbe i telekomunikacija. Kada se ostvare materijalni uvjeti moguće je izgraditi i mrežu vodovoda i odvoda voda u skladu posebnim uvjetima nadležnih komunalnih društava i trgovačkih društava s javnim ovlastima.

Mjesta priključenja su prikazana na kartografskom prikazu br. 3.

3.3.1. Opskrba vodom

Članak 24.

Područje obuhvata plana nema, za sada, priključak na javnu vodovodnu mrežu. Priključenje na vodovodni sustav je moguće kada se za to stvore tehnički uvjeti u skladu s uvjetima nadležnog komunalnog društva.

Do ostvarenja gore navedenih uvjeta dozvoljena je izgradnja ukopanih cisterni za prikupljanje oborinske vode. Cisterne se moraju izvoditi unutar površine za tlocrtno razvijanje građevine. Za projektiranje i izgradnju takvih cisterni potrebno je primijeniti sve pozitivne propise i standarde za takvu vrstu građevina.

Prilikom gradnje vodoopskrbnog sustava obvezno je izgraditi hidrantsku mrežu sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06)

3.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 25.

Područje obuhvata plana nema, za sada, priključak na javni kanalizacijski sustav otpadnih voda kao ni oborinskih voda. Priključenje na spomenute sustave će biti moguće kada se za to ostvare tehnički uvjeti u skladu s uvjetima nadležnog komunalnog društva. U međuvremenu se dozvoljava izvedba sabirnih, nepropusnih jama za prikupljanje otpadnih voda kako je i predviđeno Planom višeg reda. Sadržaj jama će se morati jednom mjesečno prazniti i odvoziti na obradu u Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Rijeci (»CUPOV«).

3.3.3. Elektroopskrba i javna rasvjeta

Članak 26.

Elektroenergetsku mrežu razvijati prema uvjetima iz tekstualnog dijela i grafičkog priloga.

Novu niskonaponsku mrežu izvoditi kao nadzemnu na betonskim stupovima sa samonosivim izoliranim kabelskim snopom, a manje s podzemnim kabelima, po načelnim trasama prikazanim u grafičkom dijelu plana. Moguća odstupanja trasa, kao i rekonstrukcija postojeće mreže, bit će obrazložena kroz projektnu dokumentaciju.

Prije izrade projekta električnih instalacija novih građevina, predviđenih ovim planom, investitor je dužan zatražiti uvjete priključenja na distributivnu mrežu od nadležne distribucije, kroz koje će se, ovisno o traženom vršnom opterećenju građevine, odrediti način priključka, smještaj pri

ključno mjernog ormara, sastav mjernog mjesta i odabir zaštite od previsokog dodirnog napona.

Buduća javna rasvjeta unutar granica plana razvijat će se u sklopu nadzemne niskonaponske mreže, a prema zasebnim projektima, koji će definirati njeno napajanje i upravljanje, odabir stupova i njihov razmještaj u prostoru, odabir armatura i sijalica i traženi nivo osvijetljenosti.

4. Uvjeti uređenja i opreme javnih zelenih površina

Članak 27.

Unutar područja zahvata predviđaju se zelene površine prikazane u grafičkim prilozima.

Planirati zasade od autohtonih vrsta.

Na području obuhvata Plana dozvoljava se ograđivanje građevinskih čestica.

5. Uvjeti i načini gradnje/ Uvjeti uređenja posebno vrijednih cjelina

Članak 28.

Unutar obuhvata Plana nisu evidentirane posebno vrijedne cjeline i građevine

6. Mjere provedbe plana

Članak 29.

Gradnji novih građevina i uređenju površina na građevnim česticama može se pristupiti po donošenju ovog Plana i ishodovanju propisane dokumentacije. Isto se odnosi i na rekonstrukciju ili usklađivanje postojećih građevina.

7. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

Članak 30.

Na području obuhvata Plana najviša dopuštena razina buke na vanjskim prostorima iznosi 65 dB za dan i 50 dB za noć.

Mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama Zakona o zaštiti od buke (»Narodne novine« broj 17/90 i 26/93) i Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (»Narodne novine« broj 37/90).

Članak 31.

Zaštita zraka se provodi sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine« broj 48/95). Nije dozvoljeno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (»Narodne novine« broj 101/96 i 2/97).

Članak 32.

Otpadne vode iz kuća se odvode u individualne sabirne jame dok se ne ostvare tehnički uvjeti za izgradnju razdjelnog kanalizacijskog sustava.

Odvodnja oborinskih voda s prometnih površina se rješava kroz sam kolnopješački pristup koji će se izvesti kao propusna Makadam konstrukcija.

Članak 33.

Na području obuhvata plana nije dozvoljena izgradnja individualnih, kućnih kotlovnica s tekućim medijem već na kruta goriva ili plin.

8. Uklanjanje i rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 34.

Građevine ili dijelovi građevina koji su predviđeni za rušenje označeni su na grafičkom prikazu br. 4 i 5.

9. Mjere zaštite od požara

Članak 35

Kod projektiranja građevina, radi veće uniformiranosti u odabiru mjera zaštita od požara, prilikom procjene ugroženosti od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati numeričku metodu TRVB 100 ili neku drugu opće priznatu metodu.

Članak 36

Nužno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Općine Čavle.

Članak 37

Kod projektiranja rekonstrukcije postojećeg kolno pješačkog pristupa obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivosti i radijuse zaokretanja a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (»Narodne novine« broj 35/94).

Članak 38

Prilikom gradnje vodoopskrbnog sustava obvezno je planiranje izgradnje hidrantske mreže sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje požara (»Narodne novine« broj 8/06).

Članak 39

Prilikom izrade glavne projektne dokumentacije za gradnju građevina potrebno je ishodovati potvrdu nadležnog tijela da su ispunjene, ovim DPU-om, tražene mjere zaštite od požara

III. POSEBNE MJERE ZA PROVOĐENJE

Članak 40.

Na području obuhvaćenom planom nije obuhvaćena izgradnja skloništa.

Članak 41.

Odluka stupa na snagu danom objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 021-05/07-01/1

Ur. broj: 2170-03-07-01-2

Čavle, 1. veljače 2007.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE ČAVLE

Predsjednik
Josip Čargonja, v.r.

 

http://sn.pgz.hr/default.asp?Link=odluke&izdanje=487&mjesto=10008&odluka=2
© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr