50.

Na temelju članka 24. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) po pribavljenoj suglasnosti Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Crikvenica o usklađenosti Prostornog plana uređenja Grada Novi Vinodolski sa Prostornim planom Primorsko- goranske županije (Klasa: 350-05/06-01/00153, Ur. broj: 2170-80-01-06-03/BM/) od 29. svibnja 2006. godine i suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o usklađenosti Prostornog plana uređenja Grada Novi Vinodolski sa Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (Klasa: 350-02/06-04/96, Ur. broj: 531-06-06-6) od 18.prosinca 2006. godine, članka 19. i članka 86. Statuta Grada Novi Vinodolski (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 24/01, 18/03, 23/05 i 07/06) Gradsko vijeće Grada Novi Vinodolski, na sjednici održanoj dana 28. prosinca 2006. godine donijelo je

ODLUKU
O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA
UREĐENJA GRADA NOVI VINODOLSKI

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Donosi se Prostorni plan uređenja Grada Novi Vinodolski (u daljnjem tekstu: Prostorni plan).

(2) Prostorni plan utvrđuje svrhovito korištenje, namjenu i oblikovanje građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoli

ša, zaštitu osobito vrijednih dijelova prirode, te zaštitu graditeljske baštine na području Grada Novi Vinodolski.

(3) Ovaj Prostorni plan sadrži osnove razvitka prostora, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za korištenje, zaštitu i uređivanje prostora te druge elemente od važnosti za područje Grada Novi Vinodolski.

(4) Granice obuhvata ovoga Prostornog plana su granice područja Grada Novi Vinodolski određene Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. RH 86/06).

(5) Statistička naselja u sastavu Grada Novi Vinodolski su: Novi Vinodolski, Bater, Bile, Breze, Crno, Donji Zagon, Drinak, Gornji Zagon, Jakov polje, Javorje, Klenovica, Krmpotske vodice, Ledenice, Luka Krmpotska, Podmelnik, Povile, Ruševo Krmpotsko, Sibinj Krmpotski, Smokvica Krmpotska i Zabukovac.

Članak 2.

(1) Prostorni plan iz članka 1. sadržan je u elaboratu »Prostorni plan uređenja Grada Novi Vinodolski«, koji se sastoji od:

A) TEKSTUALNI DIO

I. Obrazloženje

1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Novi Vinodolski u odnosu

na prostor i sustave županije Primorsko-goranske i Republike Hrvatske

1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru

1.2.1. Prirodni sustavi

1.2.1.1. Geološka obilježja

1.2.1.2. Klimatska obilježja

1.2.1.3. Zemljopisna obilježja

1.2.1.4. Hidrološke značajke

1.2.1.5. Vrednovanje prostora i tala područja Grada Novi Vinodolski

1.2.1.6. Živi svijet

1.2.2. Stanovništvo i stanovanje

1.2.2.1. Promjene broja stanovnika

1.2.2.2. Dobna struktura

1.2.2.3. Struktura po aktivnosti

1.2.2.4. Stanovi i kućanstva

1.2.3. Naselja

1.2.3.1. Povijesni razvoj naselja

1.2.3.2. Struktura naselja

1.2.4. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti

1.2.4.1. Državna uprava i lokalna samouprava

1.2.4.2. Predškolsko i školsko obrazovanje

1.2.4.3. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

1.2.4.4. Kulturne i ustanove i vjerske zajednice

1.2.4.5. Udruge građana, sport i rekreacija

1.2.5. Gospodarstvo

1.2.5.1. Radna snaga i zaposlenost

1.2.5.2. Struktura zaposlenosti

1.2.5.3. Osnovne gospodarske grane

1.2.5.4. Gospodarski subjekti i poslovni prostor

1.2.5.5. Dostignuta razina gospodarskog razvoja

1.2.6. Prometna i komunalna infrastruktura

1.2.6.1. Prometni sustav

1.2.6.2. Sustav telekomunikacija i pošte

1.2.6.3. Vodnogospodarski sustav

1.2.6.4. Energetski sustav

1.2.6.5. Groblja

1.2.6.6. Postupanje s otpadom

1.2.7. Zaštita prostora

1.2.7.1. Zaštita prirode

1.2.7.2. Kulturno-povijesna baština

1.2.7.3. Kakvoća zraka

1.2.7.4. Vode

1.2.7.5. More

1.2.7.6. Buka

1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke

1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. Ciljevi prostornog razvoja državnog značaja

2.2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

2.2.0 Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava

2.2.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.2.2. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.3. Ciljevi prostornog razvoja gradskog značaja

2.3.1. Demografski razvoj

2.3.2. Odabir prostorno-razvojne strukture

2.3.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.3.3.1. Osnove razvoja naselja

2.3.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti

2.3.3.3. Osnove razvoja sustava prometne i komunalne infrastrukture

2.3.3.4. Zbrinjavanje otpada

2.3.3.5. Groblja

2.3.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.3.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti

2.3.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti

2.3.4.3. Zaštita kulturno povijesne baštine

2.4. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada

2.4.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.4.1.1. Zaštita prostora

2.4.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.4.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Grada Novi Vinodolski u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora

3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)

3.2.2. Površine za izdvojene namjene

3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja

3.2.4. Poljoprivredne površine

3.2.5. Šumske površine

3.2.6. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

3.2.7. Vodne površine

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. Prikaz gospodarskih djelatnosti

3.3.1.1. Globalna projekcija razvoja

3.3.1.2. Značajnije gospodarske grane

3.3.2. Prikaz društvenih djelatnosti

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora

3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora

3.4.2.1. Građevinska područja naselja

3.4.2.2. Izgrađene strukture izvan naselja

3.4.2.3. Građevine izvan građevinskih područja

3.4.2.4. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora

3.4.3.1. Zaštita prirode

3.4.3.2. Zaštita kulturno-povijesne baštine

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometni sustav

3.5.1.1. Kopneni promet

3.5.1.2. Pomorski promet

3.5.1.3. Zračni promet

3.5.1.4. Sustav telekomunikacija i pošta

3.5.2. Energetski sustav

3.5.2.1. Elektroopskrba

3.5.2.2. Plinoopskrba

3.5.2.3. Obnovljivi izvori energije

3.5.2. Vodnogospodarski sustav

3.5.3.1. Vodoopskrba

3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda

3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda te melioracijska odvodnja

3.6. Postupanje s otpadom

3.7. Sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš

3.7.1. Zaštita tla

3.7.1.1. Šumsko tlo

3.7.1.2. Poljoprivredno tlo

3.7.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

3.7.2. Zaštita zraka

3.7.3. Zaštita voda

3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

3.7.3.2. Uređenje vodotoka i zaštita od poplava

3.7.4. Zaštita mora

3.7.5. Zaštita od prekomjerne buke

3.7.6. Mjere posebne zaštite

3.7.6.1. Sklanjanje ljudi

3.7.6.2. Zaštita od rušenja

3.7.6.3. Zaštita od potresa

3.7.6.4. Zaštita od požara

II. Odredbe za provođenje

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA NOVI VINODOLSKI

1.1. Površine naselja

1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene

1.3. Poljoprivredne površine

1.4. Šumske površine

1.5. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

1.6. Vodne površine

1.7. Infrastrukturni sustavi

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. Građevine od važnosti za Državu i Primorsko-goransku županiju

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja

2.2.2. Građevine stambene namjene

2.2.2.1. Obiteljska kuća

2.2.2.2. Stambene građevine

2.2.2.3. Vikend građevine

2.2.3. Građevine društvene (ili javne) namjene

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

2.2.4.1. Građevine poslovne namjene

2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

2.2.7. Montažne građevine - kiosci, štandovi i sl.

2.3. Izgrađene strukture izvan naselja

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

2.3.1.1. Površine gospodarske namjene - poslovne (K)

2.3.1.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene (T)

2.3.1.3. Površine sportsko-rekreacijske namjene (R)

2.3.1.4. Površine infrastukturnih sustava (IS)

2.3.2. Građevine izvan građevinskih područja

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. Prometni sustav

5.1.1. Kopneni promet

5.1.1.1. Cestovni promet

5.1.1.2. Željeznički promet

5.1.2. Pomorski promet

5.1.3. Zračni promet

5.2. Energetski sustav

5.2.1. Elektroopskrba

5.2.2. Plinoopskrba

5.2.3. Obnovljivi izvori energije

5.3. Vodnogospodarski sustav

5.3.1. Vodoopskrba

5.3.2. Odvodnja otpadnih voda

5.4. Sustav telekomunikacija i pošta

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti i staništa

6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti

6.2.1. Zaštićeni dijelovi prirode

6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine

7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. Zaštita tla

8.1.1. Šumsko tlo

8.1.2. Poljoprivredno tlo

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

8.2. Zaštita zraka

8.3. Zaštita voda

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

8.3.2. Uređenje vodotoka i zaštita od poplava

8.4. Zaštita mora

8.5. Zaštita od prekomjerne buke

8.6. Mjere posebne zaštite

8.6.1. Sklanjanje ljudi

8.6.2. Zaštita od rušenja

8.6.3. Zaštita od potresa

8.6.4. Zaštita od požara

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja

9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja

9.1.2. Urbanistički planovi uređenja

9.1.3. Detaljni planovi uređenja

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.2.1. Uređenje zemljišta i zaštita posebnih vrijednosti i obilježja

9.2.2. Ostale mjere razvoja

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

B) GRAFIČKI DIO

a) Kartografski prikazi u mj. 1:25000

1.1 Korištenje i namjena površina - površine za razvoj i uređenje 1:25000

1.2 Korištenje i namjena površina - promet, pošta i telekomunikacije 1:25000

2. Infrastrukturni sustavi i mreže 1:25000

3.1 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -

- područja posebnih uvjeta korištenja 1:25000

3.2 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -

- područja posebnih ograničenja u korištenju 1:25000

3.3 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora -

- Područja primjene posebnih mjera uređenja
i zaštite 1:25000

b) Kartografski prikaz u mj. 1:5000

4.1- 4.7 Građevinska područja

4.1 Novi Vinodolski NA1_1-2, Donji Zagon NA16, Povile NA6

4.2 Breze NA4_1-4, Gornji Zagon NA8_1-5

4.3 Bater Bater NA2_1-7, Ledenice NA13_1-6, Crno NA5_1-7, Breze NA4_5-11, Gornji Zagon NA8₆

4.4 Klenovica NA11_1-2, Drinak NA7_1-3, Podmelnik NA15_1-2, Luka Krmpotska NA14_1-3, Ledenice NA13_7-8, Ruševo Krmpotsko NA17₇, Zabukovac NA20₆, Crno NA5_8-9

4.5 Jakov polje NA9_1-3, Smokvica Krmpotska NA18_1-2, Bile NA3_1-11, Ruševo Krmpotsko NA17_1-6 i NA17₈, Zabukovac NA20_1-5

4.6 Sibinj Krmpotski NA19_1-9

4.7 Krmpotske Vodice NA12

(2) Glava II. Tekstualnog dijela - Odredbe za provođenje - i Grafički dio - Kartografski prikazi - temeljni su dokumenti za primjenu ovoga Prostornog plana.

Članak 3.

(1) U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje:

1. Grad Novi Vinodolski je teritorijalna jedinica kao posebna jedinica lokalne samouprave sa statusom Grada;

2. grad Novi Vinodolski je naselje Novi Vinodolski;

3. naselje je struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu;

4. granica građevinskog područja je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izdvojenih namjena izvan naselja od ostalih površina prema kriterijima iz Prostornog plana. Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica. Iznimno, kad granica dijeli katastarsku česticu, dio je uključen u građevinsko područje u veličini da se na njemu može formirati građevna čestica;

5. građevinsko područje naselja je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja, a sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za daljnji razvoj (neizgrađeni dio).

6. naselja u zaštićenom obalnom području (ZOP-u) su naselja čija se građevinska područja s više od polovice površine nalaze unutar 1000 metara od obale mora (obalna crta je crta plimnog vala na obali). To su građevinska područja: Novi Vinodolski NA1_1-2, Klenovica NA11_1-2, Povile NA16, Smokvica Krmpotska NA18_1-2 i Sibinj Krmpotski NA19_1-9;

7. površine za izdvojene namjene su površine za specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. Osnovne grupe izdvojenih namjena su: gospodarska namjena - poslovna, ugostiteljsko-turistička namjena, sportsko-rekreacijska namjena, površine infrastrukturnih sustava i groblja izvan građevinskih područja naselja.

8. građevine stambene namjene utvrđene ovim Prostornim planom dijele se na:

a) obiteljsku kuću - građevina stambene namjene sa najviše 3 stana;

b) stambenu građevinu - građevina sa najviše 4 stambene odnosno samostalne uporabne cjeline;

c) vikend građevinu - građevina povremenog stanovanja.

9. slobodnostojeća građevina je građevina čija su sva pročelja odmaknuta od granica susjednih građevinskih čestica i javnoprometnih površina ili javnih zelenih površina. Uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

10. poluugrađena građevina je građevina čija se jedna strana nalazi na granici građevne čestice i na toj strani se naslanja na susjednu građevinu, a sa ostalih strana ima neizgrađen prostor. Uz građevinu može biti prislonjena pomoćna građevina;

11. interpolacija je gradnja na građevnoj čestici koja se nalazi u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu, odnosno pretežno izgrađenom predjelu;

12. građevine ugostiteljsko-turističke namjene jesu građevine namijenjene smještaju i prehrani smještene unutar građevinskog područja naselja (namijenjene smještaju i prehrani, tj. ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti i to: smještajni, ugostiteljski i catering objekti, Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, NN 49/03;

13. pomoćne građevine jesu građevine čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine (garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, vrtne sjenice, ljetne kuhinje, zatvoreni bazeni, roštilji do 2,5 m² i sl.);

14. manje građevine gospodarske-poslovne (obrtničke) namjene jesu građevine koje se grade na građevnoj čestici uz obiteljske kuće i to s pretežito zanatskom, uslužnom, trgovačkom, ugostiteljskom i sl. djelatnošću koja ne smeta okolini i ne umanjuje uvjete stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama te ne privlači povećan promet teretnih vozila;

15. poljoprivredne gospodarske građevine bez izvora zagađenja jesu sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.;

16. poljoprivredne gospodarske građevine s izvorima zagađenja jesu staje, kokošinjci, kunićnjaci i sl.;

17. građevine poslovne namjene - su pretežito uslužne, trgovačke, komunalno servisne i manje zanatske građevine;

18. podrum i podzemna etaža P₀ - dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih strana u teren, s time da kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od najniže kote prirodnog terena (slojnica terena) kojeg pokriva građevina;

Obiteljske kuće, stambene i vikend građevine mogu imati samo jedan podrum (P₀) i isti se ne uzima u izračun bruto izgrađene površine građevine. Kada se garaža izvodi u podrumu građevine, otvorenost dijela pročelja podrumske etaže može biti samo u širini pristupne rampe, odnosno širine garažnih vrata;

Građevine društvene (ili javne) namjene, gospodarske, ugostiteljsko-turističke i sportske namjene te javne garaže

mogu imati do dvije (2) podzemne etaže (2P₀) i iste se ne uzimaju u izračun bruto izgrađene površine građevine ukoliko su isključivo namijenjeni za garaže i pomoćne prostorije (spremišta i prostorije koje služe tehnološkom ili drugom procesu kojem je namijenjena građevina);

19. prizemlje je etaža građevine čija je kota poda najviše 100 cm iznad najniže kote prirodnog terena kojeg pokriva građevina;

20. potkrovlje je prostor između stropne konstrukcije posljednjeg kata građevine i krovne konstrukcije građevine.

- Najveći gabarit potkrovlja oblikovanog kosim krovom u zaštićenom obalnom području i prijelaznim padinama određen je najvećom visinom nadozida do 150 cm (mjereno od gornjeg ruba stropne konstrukcije do unutarnjeg presjecišta krovne konstrukcije i zida), te nagiba krova do 23^o, mjereno u visini nadozida i može se koristiti u stambene svrhe. Najveća visina sljemena (mjereno od gornjeg ruba stropne konstrukcije) je 3,5 metra;

- Najveći gabarit potkrovlja oblikovanog kosim krovom u brdskim predjelima određen je najvećom visinom nadozida do 90 cm (mjereno od gornjeg ruba stropne konstrukcije do unutarnjeg presjecišta krovne konstrukcije i zida), te nagiba krova do 45^o odnosno nagiba definiranog odabranim materijalom pokrova, klimatskoj zoni te zahtjevima arhitektonskog oblikovanja u skladu s lokalnim uvjetima i može se koristiti u stambene svrhe;

21. tavan je prostor isključivo ispod kosog krovišta s visinom nadozida od najviše 50 centimetara, bez namjene i s minimalnim otvorima za svjetlo i prozračivanje, čija visina do sljemena iznosi najviše 2,5 metra.

22. etaža - etažom se smatraju:

- bilo koji kat građevine, prizemlje uključujući podrum i podzemnu etažu ukoliko nije drugačije navedeno ovim Planom;

- potkrovlje;

Broj etaža na kosom terenu određuje se na nepovoljnijoj strani;

23. građevinska (brutto) površina građevine (BRP) je ukupna površina zatvorenih, otvorenih natkrivenih (osim prizemlja u režimu javne služnosti) i otvorenih prostora osim balkona, svih etaža građevine, uključivši i površinu terase u prizemlju građevine kada je ista konstruktivni dio podzemne etaže, te podruma i podzemne etaže ukoliko nije drugačije utvrđeno ovim Planom;

24. samostalna uporabna cjelina je skup prostorija namjenjen za stanovanje ili poslovnu djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku cjelinu i imaju poseban ulaz. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline;

25. koeficijent izgrađenosti (K_ig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama na građevnoj čestici (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže) i ukupne površine građevne čestice. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su ukopane u teren i obrađene kao okolni teren, solarni kolektori od max. 6m² ukupne osunčane površine i max. 1,20 m visine od razine okolnog tla, nadzemni spremnici plina do 10 m³, otvoreni bazeni, nadstrešnice otvorene min. s tri strane (pokrivene crijepom) do max. 15 m², terase na terenu do h = 0,8 metra (ukoliko nisu konstruktivni dio podzemne etaže), vrtne sjenice, pergole, brajde, roštilji do 1,5 m² i parkirališne površine;

26. koeficijent iskorištenosti (K_is) je odnos građevinske (bruto) površine (BRP) svih građevina na čestici i površine građevne čestice;

27. nivelacijska kota je kota gotovog poda najniže nadzemne etaže, koja iznosi najviše 1,0 metra iznad najniže točke prirodnog terena (slojnica terena) kojeg pokriva građevina;

28. visina građevine do vijenca (V) je u metrima mjerena udaljenost od najniže točke prirodnog terena (slojnica terena) kojeg pokriva građevina do gornje kote stropne konstrukcije (za građevine s kosim krovom) odnosno do završnog ruba vijenca (za građevine s ravnim krovom);

29. regulacijski pravac je granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, trg i drugo) i građevne čestice osnovne namjene;

30. građevni pravac određuje vertikalnu projekciju najistaknutijeg dijela građevine, uključujući i balkon, prema čestici javne površine;

31. infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja;

32. građevna čestica je čestica određena za gradnju;

33. gradivi dio građevne čestice je površina unutar koje se smještava građevina osnovne namjene, a čije su granice određene s jedne strane građevinskim pravcem a od ostalih granica građevne čestice ovim Planom propisanim udaljenostima.

34. lokalni uvjeti jesu posebnosti mikrolokacije (urbanističko-arhitektonske, klimatske, komunalne, prometne, tipologija, morfologija gradnje u krugu cca 200 metara i sl.).

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU GRADA NOVI VINODOLSKI

Članak 4.

(1) Osnovna namjena i korištenje površina određena Prostornim planom prikazana je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, u mj. 1:25000.

(2) Prostor Grada Novi Vinodolski, prema namjeni, dijeli se na:

- površine naselja,

- površine za izdvojene namjene izvan naselja,

- poljoprivredne površine,

- šumske površine,

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,

- vodne površine.

(3) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja i iznimno izvan građevinskog područja. Razgraničenjem se određuju:

1. građevinska područja za: površine naselja i površine izvan naselja za izdvojene namjene,

2. građevine izvan građevinskog područja.

1.1. POVRŠINE NASELJA

Članak 5.

(1) Površine naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja.

(2) U površinama naselja smještaju se, osim stanovanja, i sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena, gospodarska namjena (zanatska, poslovna, ugostiteljsko-turistička, turistička - luke posebne namjene, i sl.), sportsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja, itd.

(3) Na području Grada Novi Vinodolski lokalno središte je naselje Novi Vinodolski.

Članak 6.

(1) Ovim Prostornim planom utvrđena su građevinska područja svih statističkih naselja u sastavu Grada Novi Vinodolski, kao racionalno organiziranih i oblikovanih prostora, i to: Novi Vinodolski, Bater, Bile, Breze, Crno, Donji Zagon, Drinak, Gornji Zagon, Jakov polje, Javorje, Klenovica, Krmpotske Vodice, Ledenice, Luka Krmpotska, Podmelnik, Povile, Ruševo Krmpotsko, Sibinj Krmpotski, Smokvica Krmpotska i Zabukovac.

(2) Granice građevinskih područja naselja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj (neizgrađeni dio) od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.

(3) Razgraničenje građevinskih područja naselja iz stavka (1) ovog članka detaljno je grafički određeno na kartografskim prikazima br. 1.1 »Korištenje i namjena površina-površine za razvoj i uređenje« u mj. 1:25000 i br. 4._1-7 »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000, a uvjeti korištenja, uređenja i zaštite određeni su u poglavlju 2.2. »Građevinska područja naselja« ovih Odredbi.

1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE

Članak 7.

(1) Ovim Prostornim planom određuju se slijedeća građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene:

A. gospodarsku namjenu - poslovnu (K):

poslovne zone (K) - pretežito uslužne, manje proizvodne, komunalno-servisne, koje obuhvaćaju slijedeće zone na području Grada Novi Vinodolski: Poslovna zona zapad (K₁), Pavlomir 1 (K₂), Pavlomir 2 (K₃), Pavlomir 3 (K₄), Kargač (K₅), Ledenice (K₆), Luka (K₇) i Jakov polje (K₈).

B. ugostiteljsko-turističku namjenu (T):

a) površine izvan ZOP-a:

. turističko-informativni punkt s muzejskim, trgovačkim, uslužnim i ugostiteljskim sadržajem:

- Gradina (T) na području naselja Ledenice;

. smještajni kapaciteti (hoteli, izletišta, domovi i sl.) s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne, zabavne te slične namjene koji čine zaseban kompleks:

- Donji Zagon (T1₁) i

- Breze (T1₂);

b) površine unutar ZOP-a:

. Zone smještajnih kapaciteta (T1), koje obuhvaćaju slijedeće zone na području Grada Novi Vinodolski:

- Porto Teplo 1 (Klenovica) (T1₃),

- Porto Teplo 2 (Klenovica) (T1₄),

- Klenovica (Klenovica) (T1₅),

- Zagori 1 (Novi Vinodolski) (T1₆) i

- Povile 1 (Povile) (T1₇);

. Zone turističkih naselja (T2), koje obuhvaćaju slijedeće zone na području Grada Novi Vinodolski:

- Zagori 2 (Novi Vinodolski) (T2₁),

- Panos (Novi Vinodolski) (T2₂) i

. Zone kampa-autokampa (T3), koje obuhvaćaju slijedeće zone na području Grada Novi Vinodolski:

- Povile 2 (Povile) (T3₁),

- Klenovica (Klenovica) (T3₂),

- Kozica (Sibinj Krmpotski) (T3₃),

- Sibinj Krmpotski 1 (T3₄) i

- Sibinj Krmpotski 2 (T3₅);

C. sportsko-rekreacijsku namjenu (R):

- zone sportskih centara (R1), koji obuhvaćaju slijedeće zone na području Grada Novi Vinodolski: Bahalin (R1₁) i Breze (R1₂),

- uređene morske plaže unutar građevinskih područja (R2),

- centar za zimske sportove »Breze« (R3),

- golf igralište (R4).

D. površine infrastrukturnih sustava (IS):

- površina za smještaj centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV) zajedničkog kanalizacijskog sustava naselja N.Vinodolski i Povile u naselju N. Vinodolski i označeno simbolom (IS₁),

- građevinska područja, tj. dio operativne obale u funkciji luka otvorenih za javni promet (lokalnog značaja):

- uz lučko područje planirane luke otvorene za javni promet lokalnog značaja i označeno simbolom (IS₂) i

- na lokalitetu »Portoteplo«, označeno simbolom (IS₃) uz lučko područje postojeće luke otvorene za javni promet - teretne.

(2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovoga članka detaljno je određeno na kartografskom prikazu br. 1.1 »Korištenje i namjena površina-površine za razvoj i uređenje« u mj. 1:25000 i br. 4._1-7 Građevinska područja« u mjerilu 1:5000.

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

Članak 8.

(1) Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina određeno je temeljem vrednovanja zemljišta i utvrđenih bonitetnih kategorija i prikazano na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25000.

(2) Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake izgradnje koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na osobito vrijedno obradivo tlo (P1), vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).

1.4. ŠUMSKE POVRŠINE

Članak 9.

(1) Razgraničenje namjene šumskih površina određeno je prema Zakonu o šumama i u skladu s predviđenom zaštitom temeljem Zakona o zaštiti prirode, a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25000.

(2) Šumske površine razgraničene su na gospodarske šume (Š1), zaštitne šume (Š2) i šume posebne namjene (Š3)

1.5. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE

Članak 10.

(1)Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište na području Grada Novi Vinodolski predstavljaju neobrađena zemljišta, travnjaci i šikare (PŠ), a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25000.

1.6. VODNE POVRŠINE

Članak 11.

(1) Razgraničenje namjene vodnih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1.1 »Korištenje i namjena površina-površine za razvoj i uređenje« u mj. 1:25000.

(2) Vodne površine razgraničuju se prema namjeni na morske površine i površinske (uglavnom povremene) tokove Suha Ričina, novljanska; Tok u Malom polju; Rov, ledenički; Tok u uvali Žrnovnica; Tok u uvali Klenovica; Dražetina krmpotska; Tomšina Draga; Vodna Draga te odvodni kanali I. i II. reda u melioracijskom sustavu Pavlomir s bazenom za natapanje.

(3) Namjena i način korištenja morskih površina odnosi se na prostor ispod i iznad vodne plohe. Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za:

- prometne djelatnosti,

- marikulturu,

- akvatorij uređenih morskih plaža unutar građevinskih područja,

- rekreacija,

- ostale morske površine.

1.7. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

Članak 12.

(1) Površine izvan naselja namijenjene za infrastrukturu razgraničuju se na:

- površine predviđene za infrastrukturne koridore, smještene uzduž pravaca infrastrukturnih instalacija i ostalih linearnih trasa, a određuju se obostrano od osi trase, širinom pojasa u metrima;

- površine predviđene za infrastrukturne građevine koje su namijenjene smještaju uređaja, građevina, instalacija i sl.

Članak 13.

(1) Površine za infrastrukturne koridore određuju se prema kriterijima iz tablice br. 1 članka 108. ovih Odredbi i kartografskim prikazima br. br.1.2 »Korištenje i namjena površina-promet, pošta i telekomunikacije« u mj. 1:25000, br. 2. »Infrastrukturni sustavi i mreže« u mjerilu 1: 25000 i br. 4._1-7 »Građevinska područja« u mj. 1:5000, uvažavajući:

- vrednovanje prostora za građenje,

- uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,

- mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti,

- mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa,

- mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

Članak 14.

(1) Površine za infrastrukturne građevine razgraničuju se na slijedeće namjene:

1. Promet:

- površine za građevine prometa koje mogu biti kopnene (ceste, željeznica, biciklistički i pješački promet), pomorske (luke i plovni putevi) i zračne (sportski aerodrom i helidrom).

2. Pošta i telekomunikacije:

- površine za građevine telekomunikacije i pošte.

3. Vodnogospodarski sustav:

a) građevine vodoopskrbe,

b) građevine odvodnje.

3. Elektroenergetski sustav:

a) transformacijski uređaji.

4. Sustav plinoopskrbe:

a) redukcijske stanice.

5. Obnovljivi izvori energije:

a) uređaj za mjerenje vjetrova.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU

Članak 15.

(1) Određivanje prostora i korištenja građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i Primorsko-goransku županiju ovim se Prostornim planom utvrđuju kao osnovni plansko- usmjeravajući uvjeti.

(2) Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju zahvata u prostoru, sukladno posebnom propisu, a to su:

1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Željezničke građevine

- nova željeznička pruga velikih učinkovitosti (Trst-Koper) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik;

b) Cestovne građevine

- Autocesta i brza cesta:

- (Trst) Pasjak / (Ljubljana) - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split:

- I. etapa: Rupa - Rijeka - Senj - Otočac.

2. Telekomunikacijske građevine međunarodne razine:

- međunarodni TK kabel I. razine:

- alternativni pravac Rijeka - Senj.

3. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Građevine sustava vodoopskrbe:

- regionalni vodoopskrbni sustav;

4. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Elektroenergetske građevine

- dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje:

- prijenosni dalekovod 380 kV: Melina - CHE Obrovac (postojeći),

- prijenosni dalekovod 2 x 220 kV: TS Melina - HE Senj (postojeći) i Melina - HE Senj (planirani).

Članak 16.

(1) Građevine od važnosti za Županiju određene su prema značenju u razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim planom određuju se slijedeće građevine i zahvati od važnosti za Županiju:

1. Građevine društvenih djelatnosti:

a) srednja škola - Novi Vinodolski

2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Luke otvorene za javni promet:

- Novi Vinodolski;

b) Luke posebne namjene

- luka nautičkog turizma - marina: Novi Vinodolski

3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Ostale državne ceste:

- čvor Šmrika (JTC) Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj;

b) Osnovne županijske ceste:

- Klenovica - Alan - Krivi put

- Novi Vinodolski - Bater - Breze - Jasenak

- Novi Vinodolski - Bribir

- Novi Vinodolski - Lukovo - Fužine - »Lujzijana«.

4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) Telekomunikacijske građevine:

- magistralni TK kabeli II razine (državi i županijski): alternativni pravac Rijeka-Senj.

5. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:

- podsustav »Novi Vinodolski«.

6. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i nstalacijama:

- Novi Vinodolski.

7. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i nstalacijama:

a) Transformacijske stanice:

- Novi Vinodolski (planirana 110/20 kV);

b) Distribucijski dalekovod 110 kV:

- Crikvenica - Senj.

8. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

- županijska plinska mreža.

9. Građevine za postupanje s otpadom:

a) - reciklažno dvorište s transfer stanicom u Gradu Novom Vinodolskom.

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja

Članak 17.

(1) Ovim Prostornim planom utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Novi Vinodolski i to:

1. Građevinska područja naselja unutar priobalja i obuhvata zaštićenog obalnog područja (u daljnjem tekstu ZOP- a):

NA1_1-2 Statističko naselje Novi Vinodolski:

- NA1₁ Novi Vinodolski

- NA1₂ Grabrova

NA16 Statističko naselje Povile

NA11_1-2 Statističko naselje Klenovica:

- NA11₁ Klenovica - Miletići

- NA11₂ Kalanji (dio pod koridorom)

NA18_1-2 Statističko naselje Smokvica Krmpotska:

- NA18₁ Smokvica

- NA18₂ Gornja Smokvica

NA19_1-9 Statističko naselje Sibinj Krmpotski:

- NA19_1-3 Brižak

- NA19_4-6 Sibinj

- NA19_7-9 Šator

2. Građevinska područja naselja na području prijelaznih padina:

NA2_1-7 Statističko naselje Bater:

- NA2₁ Krasnica

- NA2₂ Lupoglav

- NA2₃ Jurčići

- NA2₄ Krmpotići

- NA2₅ Smolčići

- NA2₆ Stilini

- NA2₇ Šaini

NA3_1-11 Statističko naselje Bile:

- NA3_1-11 Bile

NA5_1-9 Statističko naselje Crno:

- NA5_1-7 Crno

- NA5_8-9 Omar

NA6 Statističko naselje Donji Zagon

NA7_1-3 Statističko naselje Drinak:

- NA7₁ Drinak

- NA7₂ Dubrava

- NA7₃ Poljice

NA8_1-6 Statističko naselje Gornji Zagon:

- NA8₁ Plužnice

- NA8₂ Valač

- NA8_3-5 Tribotinj

- NA8₆ Kal

NA9_1-3 Statističko naselje Jakov Polje:

- NA9₁ Jakov Polje - Staro Selo

- NA9₂ Dubrava

- NA9₃ Vukelić Draga

NA10_1-2 Statističko naselje Javorje:

- NA10₁ Javorje

- NA10₂ Jurići

NA13_1-8 Statističko naselje Ledenice:

- NA13_1-3 Ledenice-Frkovići-Komadine

- NA13_4-6 Črvanac

- NA13₇ Vinište

- NA13₈ Drsnik

NA14_1-3 Statističko naselje Luka Krmpotska:

- NA14₁ Grujići

- NA14₂ Butorci

- NA14₃ Števići

NA15_1-2 Statističko naselje Podmelnik:

- NA15₁ Podmelnik

- NA15₂ Bačići

NA17_1-8 Statističko naselje Ruševo Krmpotsko:

- NA17_1-4 Podomar

- NA17_5-6 Obor

- NA17_{7 K}rpani

- NA17₈ Veliko Ruševo

3. Građevinska područja naselja na području brdskih predjela:

NA4_1-11 Statističko naselje Breze:

- NA4₁ Breze

- NA4_2-3 3 kuće na ulazu u Breze

- NA4₄ Pleteno

- NA4_5-6 Bulići

- NA4₇ Lovasi

- NA4_8-9 Mataije

- NA4₁₀ Mataija Draga

- NA4₁₁ Pemperi

NA12 Statističko naselje Krmpotske Vodice

NA20_1-6 Statističko naselje Zabukovac:

- NA20_1-5 Zabukovac

- NA20₆ Dakuša

(2) Na građevinskim područjima naselja na području Grada Novi Vinodolski gradi se u skladu s ovim Prostornim planom, Zakonom i posebnim propisima te detaljnijom prostorno-planskom dokumentacijom propisanom ovim Planom kada se izradi.

(3) Neposrednom provedbom ovog Prostornog plana može se graditi unutar izgrađenog i neizgrađenog dijela građevinskog područja svih naselja na području prijelaznih padina i brdskih predjela Grada Novi Vinodolski;

Članak 18.

(1) Na neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja unutar ZOP-a (Novi Vinodolski NA1_1-2, Povile NA16, Smokvica NA18₁, Sibinj Krmpotski NA19_1-6) ne može se graditi dok se ne donese ovim Planom propisani plan užeg područja pojedinog naselja.

(2) U izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja unutar ZOP-a (Novi Vinodolski NA1_1-2, Klenovica NA11_1-2, Povile NA16, Smokvica Krmpotska NA18_1-2 i Sibinj Krmpotski NA19_1-9) do donošenja ovim Planom propisanih planova užih područja može se graditi sukladno ovom Planu, Zakonu i posebnim propisima.

(3) Iznimno, izgrađeni dijelovi građevinskih područja naselja Smokvica Krmpotska i Sibinj Krmpotski (NA18₂ i NA19_7-9) unutar ZOP-a nisu obuhvaćeni obaveznom izradom prostornog plana užeg područja obzirom da za iste nije određen neizgrađeni dio građevinskog područja i na njima se gradi neposrednom provedbom ovog Plana.

Članak 19.

(1) Unutar dijela izgrađenog građevinskog područja naselja Novi Vinodolski NA1₁ (određeno kao zone: 1.3 - potez uz Ričinu i 1.4 - Glavica, Lišanj, park na kartografskom prikazu br. 4.1 »Građevinska područja« u mj.1:5000) i naselja Klenovica NA11₂, do donošenja ovim Planom propisanih planova užih područja (UPU1 i UPU4) moguća je izgradnja samo:

- infrastrukturnih i komunalnih građevina,

- rekonstrukcija građevina u vlastitim gabaritima uz zadržavanje namjene (osim unutar obuhvata zone 1.4 - Glavica, Lišanj, park, gdje je moguća i prenamjena ali samo u ugostiteljsko turističku namjenu),

- održavanje i adaptacija svih vrsta postojećih građevina te izgradnja pomoćnih građevina (garaže, spremišta, bazeni i sl.) do maksimalnih vrijednosti propisanih ovim Planom za nove građevine.

(2) Unutar dijela izgrađenog građevinskog područja naselja Novi Vinodolski NA1₁ (označeno kao zona 1.2 - dio Mikulja pod koridorom na kartografskom prikazu br. 4.1 »Građevinska područja« u mj.1:5000) do donošenja ovim Planom propisanog plana užeg područja (UPU1) moguća je samo adaptacija, održavanje i rekonstrukcija postojećih građevina u postojećim gabaritima.

(3) Za dio građevinskog područja naselja Novi Vinodolski NA11 - registriranu povijesnu graditeljsku cjelinu, sve građevne aktivnosti i urbanističke intervencije moguće su temeljem ovog Prostornog plana uz prethodno ishođenje posebnih uvjeta uređenja od nadležnog Konzervatorskog odjela (označeno kao gradsko naselje - zone 14A i 14B na kartografskom prikazu br. 4.1. »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000).

Članak 20.

(1) Ovim se Prostornim planom određuju slijedeće kategorije uređenosti građevinskog zemljišta za građevinska područja naselja Grada Novi Vinodolski:

I. kategorija uređenosti - sva naselja i dijelovi naselja na području Grada Novi Vinodolski, s izuzetkom onih za koje je propisana II. kategorija uređenosti;

II. kategorija uređenosti - sva naselja i dijelovi naselja u obuhvatu ZOP-a - Novi Vinodolski NA1_1-2, Povile NA16, Klenovica NA11_1-2, Smokvica Krmpotska NA18_1-2, Sibinj Krmpotski NA19_1-9.

(2) I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko- pravnu pripremu i pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici.

(3) II. kategorija uređenosti podrazumijeva optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća imovinsko- pravnu pripremu i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju.

Članak 21.

(1) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za uređenje zemljišta i izgradnju (neizgrađeni dio).

(2) Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevine stambene i druge namjene, izgrađene infrastrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta, uređene plaže i dr.).

(3) Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja uređuju se i koriste na način propisan ovim Prostornim planom, a prikazani su na kartografskim prikazima br.1.1 »Korištenje i namjena površina-površine za razvoj i uređenje« u mj. 1:25000 i br. 4._1-7 »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000.

Članak 22.

(1) Ovim Prostornim planom određen je samo slobodnostojeći tip gradnje za sve nove građevine unutar svih građevinskih područja naselja na području Grada Novi Vinodolski.

(2) Iznimno, dozvoljava se izgradnja poluugrađenih građevina, obiteljskih kuća i stambenih građevina, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja.

(3) Izgradnja iz stavka (2) ovog članka, moguća je samo na građevinskim parcelama koje graniče s građevinskom parcelom na kojoj je već izgrađena poluugrađena građevina sukladno građevinskoj dozvoli ili je izdana građevinska dozvola (do stupanja na snagu ovog Plana) za poluugrađenu građevinu.

(4) Oblik i veličina planirane građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više čestica, a mora omogućiti smještaj građevine i propisane udaljenosti građevina do granica građevne čestice određene ovim Planom.

(5) Postojeće građevne čestice mogu se proširiti do najvećih dopuštenih vrijednosti propisanih ovim Planom.

Članak 23.

(1) Iznimno, od članka 22. ovih Odredbi, unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja Novi Vinodolski NA1₁ i Klenovica NA11₁, dozvoljena je gradnja i dvojnih te građevina u nizu (tip gradnje) kao i gradnja višestambenih građevina ali samo u obuhvatu i u skladu s propisanim graničnim vrijednostima donesenih planova užih područja (obuhvati određeni na kartografskom prikazu br. 4.1-7 Građevinska područja naselja« u mj 1:5000) i to:

- dvojne građevine: - DPU Dijela obale Petra Krešimira IV« s izmjenama i dopunama (SN 26/96, 21/00),

- PUP »Prisika« s izmjenama i dopunama (SN 13/89, 46/ 89 i 16/95, prov. odredbe 8/99 i 10/99) i

- DPU »Centar Klenovice« s izmjenama i dopunama (SN 21/98, 18/03).

- građevine u nizu: - DPU Dijela obale Petra Krešimira IV« s izmjenama i dopunama (SN 26/96, 21/00),

- PUP »Prisika« s izmjenama i dopunama (SN 13/89, 46/ 89 i 16/95, prov. odredbe 8/99 i 10/99) i

- DPU »Centar Klenovice« « s izmjenama i dopunama (SN 21/98, 18/03).

- višestambene građevine: - PUP »Prisika« s izmjenama i dopunama (SN 13/89, 46/89 i 16/95, prov. odredbe 8/99 i 10/ 99) i

- DPU »Centar Klenovice« s izmjenama i dopunama (SN 21/98, 18/03).

Članak 24.

(1) Unutar građevinskih područja naselja na području Grada Novi Vinodolski mogu se graditi građevine stambene, društvene (ili javne), gospodarske (poslovne i poljoprivredne), ugostiteljsko-turističke, infrastrukturne i komunalne namjene, montažne građevine (štandovi, kiosci) temeljem odredbi ovog Plana.

(2) Unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja unutar ZOP-a (Novi Vinodolski NA1_1-2, Povile NA16, Klenovica NA11₁, Smokvica Krmpotska NA18₁ i Sibinj Krmpotski NA19_1-2 i NA19₆), u pojasu do 70 m od obalne crte, ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:

- proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom,

- trgovinu neto trgovačke površine veće od 1.500 m², osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i konfiguracija terena.

(3) U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja uz obalu mora (Novi Vinodolski NA1₁, Smokvica Krmpot

ska NA18₁ i Sibinj Krmpotski NA19₄ i NA19₆) u pojasu najmanje 70 m od obalne crte može se planirati izgradnja građevina sukladno Uredbi (NN br. 128/04.) i prateći sadržaji uređenih plaža određenih ovim Planom (tipizirana manja prizemna građevina trgovačko-uslužne i/ili ugostiteljske namjene tlocrtne površine do 40 m², sukladne već izgrađenim temeljem DPU-a »Šetalište Zagori - Ričina«, SN 21/00, otvoreni tuševi, sanitarni uređaji i sl.) koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali.

2.2.2. Građevine stambene namjene

Članak 25.

(1) Ovim Prostornim planom određene građevine stambene namjene dijele se na:

a) obiteljsku kuću - građevina stambene namjene sa najviše 3 stana,

b) stambenu građevinu - građevina sa najviše 4 stambene odnosno samostalne uporabne cjeline,

c) vikend građevinu - građevina povremenog stanovanja.

Članak 26.

(1) Na jednoj građevnoj čestici može se graditi jedna obiteljska kuća ili stambena građevina te uz nju manje pomoćne građevine (garaže, drvarnice, spremišta i sl.) i/ili jedna manja građevina gospodarske-obrtničke namjene ili poljoprivredno gospodarska građevina, ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim Prostornim planom.

(2) Osim stambene namjene, u sklopu obiteljske kuće i stambene građevine omogućava se i prisustvo tihe i slične djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije, uz uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku ili prostori s izvorom buke jačine veće od 55 dB po danu i 45 dB po noći (u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara, Zakonom o zaštiti od buke, Zakonom o zaštiti zraka) kao i djelatnosti koje ne privlače povećan promet teretnih vozila:

(3) Poslovna namjena iz stavka (2) ovog članka moguća je uz uvjet da je ukupna površina poslovnog prostora manja od ukupne površine stambenog prostora, tj. obavezna je pretežito stambena namjena.

2.2.2.1. Obiteljska kuća

Članak 27.

(1) Izgradnja obiteljskih kuća, visine P₀+P+2kata, temeljem odredbi ovog Prostornog plana moguća je unutar svih građevinskih područja naselja na području Grada Novi Vinodolski, osim unutar dijela građevinskog područja NA1₁ naselja Novi Vinodolski (označeno kao zona 1.1 na kartografskom prikazu br. 4.1 »Građevinska područja« u mj. 1:5000) gdje moguća izgradnja obiteljskih kuća samo do visine od P₀+P+1 kat.

(2) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja za izgradnju slobodnostojećih građevina:

. najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 300 m²;

. najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m²;

U građevinskim područjima naselja izvan obuhvata ZOP- a građevna čestica može biti i veća ali ne veća od 3.000 m² i samo u slučajevima kada se uz građevinu osnovne namjene smještavaju manje građevine gospodarske-poslovne (obrtničke) namjene i poljoprivredne gospodarske građevine;

. širina građevnih čestica mjerena na mjestu građevne linije ne može biti manja od 14,0 m;

. najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 60 m²;

. najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 150 m²;

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) određuje se 0,3;

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) iznosi 0,9;

. najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće iznosi četiri etaže (P₀+P+2 kata);

. najveća dopuštena visina građevine iznosi:

- prizemnica (P₀+P) 4,5 metra do vijenca;

- katnica (P₀+P+1) 7 metara do vijenca;

- dvokatnica (P₀+P+2) 10 metara do vijenca.

(3) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevne čestice u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja, za izgradnju poluugrađenih građevina:

. najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 200 m²;

. najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m²;

širina građevnih čestica mjerena na mjestu građevne linije ne može biti manja od 12,0 m;

. najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 50 m²;

. najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 150 m²;

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) određuje se 0,4;

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) iznosi 1,2;

. najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće iznosi četiri etaže (P₀+P+2kata), osim unutar dijela građevinskog područja NA1₁ naselja Novi Vinodolski (označeno kao zona 1.1 na kartografskom prikazu br. 4.1 »Građevinska područja« u mj.1:5000), gdje moguća izgradnja obiteljskih kuća samo do visine od P₀+P+1kat;

. najveća dopuštena visina građevine iznosi:

- prizemnica (P₀+P) 4,5 metra do vijenca;

- katnica (P₀+P+1 kat) 7 metara do vijenca;

- dvokatnica (P₀+P+2 kata) 10 metara do vijenca.

2.2.2.2. Stambene građevine

Članak 28.

(1) Izgradnja stambenih građevina visine P₀+P+2 kata, temeljem odredbi ovog Prostornog plana moguća je unutar svih građevinskih područja naselja na području Grada Novi Vinodolski, osim unutar dijela građevinskog područja NA1₁ naselja Novi Vinodolski (označeno kao zona 1.1 na kartografskom prikazu br. 4.1 »Građevinska područja« u mj. 1:5000) gdje je moguća izgradnja stambenih građevina samo do visine od P0+P+1kat.

(2) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za građevinske čestice u postojećim izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja za izgradnju slobodnostojećih građevina:

. najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m²;

. najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m²;

. širina građevnih čestica mjerena na mjestu građevne linije u neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja ne može biti manja od 16,0 m;

. najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 100 m²;

. najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 200 m²;

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) određuje se 0,3;

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) iznosi 0,9;

. najveći dopušteni broj etaža iznosi četiri etaže (P₀+P+2kata);

. najveća dopuštena visina građevine iznosi:

- prizemnica (P₀+P) 5 metra do vijenca;

- katnica (P₀+P+1) 8 metara do vijenca;

- dvokatnica (P₀+P+2) 10 metara do vijenca;

(3) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za građevne čestice u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja, za izgradnju poluugrađenih građevina:

. najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 400 m²;

. najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m²,

. širina građevnih čestica mjerena na mjestu građevne linije ne može biti manja od 14,0 m;

. najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 100 m²;

. najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije pojedine nove građevine iznosi 150 m²;

. najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) određuje se 0,4;

. najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) iznosi 1,2;

. najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće iznosi četiri etaže (P₀+P+2kata), osim unutar dijela građevinskog područja NA1₁ naselja Novi Vinodolski (označeno kao zona 1.1 na kartografskom prikazu br. 4.1 »Građevinska područja« u mj. 1:5000) gdje moguća izgradnja obiteljskih kuća samo do visine od P₀+P+1kat;

. najveća dopuštena visina građevine iznosi:

- prizemnica (P₀+P) 5 metara do vijenca;

- katnica (P₀+P+1) 8 metara do vijenca;

- dvokatnica (P₀+P+2) 10 metara do vijenca.

Članak 29.

(1) Iznimno, građevne čestice unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja mogu biti i manje od navedenih u člancima 27. i 28., u slučajevima:

- ukoliko su formirane parcelacijom koja je provedena u katastru temeljem elaborata cijepanja izrađenog u skladu s detaljnim planovima uređenja (bivši PUP-ovi);

- kod rekonstrukcija i zamjena postojećih legalnih građevina izgrađenih prema građevnoj dozvoli ili za koje je izdana konačna građevna dozvola do stupanja na snagu ovog Plana;

(2) Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja svih naselja na česticama manjim od određenih ovim Planom, a s izgrađenošću većom od utvrđene u člancima 27. i 28. ovih Odredbi kod rekonstrukcije ili zamjene građevine ne smije se povećavati izgrađenost čestice.

(3) Za dio građevinskog područja naselja Novi Vinodolski NA1₁ - registriranu povijesnu graditeljsku cjelinu, moguća su odstupanja od zadanih graničnih vrijednosti navedenih u u člancima 27. i 28. Ovih Odredbi ali samo u smislu uvjeta određenih od nadležnog Konzervatorskog odjela (označeno kao gradsko naselje - zone 14A i 14B na kartografskom prikazu br. 4.1. »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000).

(4) Građevine stambene namjene (obiteljske kuće i stambene građevine) moraju biti udaljene najmanje pola visine (h/2) od susjedne građevine ali ne manje od 4 metra od granice susjedne građevne čestice s otvorima, odnosno ne manje od 3 metra bez otvora, osim unutar povijesnih graditeljskih cjelina. Otvorima se ne smatraju fiksni otvori s neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm i dijelovi zida od staklene opeke.

(5) Iznimno, kada se građevina (obiteljska kuća ili stambena građevina) nalazi na rubnom dijelu građevinskog područja minimalna udaljenost građevine od ruba parcele može biti i manja od udaljenosti utvrđenih ovim člankom, ali ne manje od 1,5 m sa otvorima na toj strani odnosno ne manje od 1,0 metara bez otvora.

(6) Balkoni, terase i otvorena stubišta, na česticama građevina stambene namjene, ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 4 metra od susjedne građevne čestice.

Izgradnja pomoćnih građevina i/ili manjih građevina gospodarske - poslovne namjene (obrtničke) uz obiteljske kuće i stambene građevine

Članak 30.

(1) Uz obiteljsku kuću i stambenu građevinu mogu se graditi pomoćne građevine (garaže, zatvoreni bazeni, manja spremišta i sl.) i/ili jedna manja građevina gospodarske-poslovne (obrtničke) namjene prema slijedećim graničnim vrijednostima:

- jednoetažne (P) visine do 4,0 metra do vijenca (do sljemena 6,0 metara), iznimno dvije etaže (P+1) visine do 5,6 metara do vijenca (do sljemena 6,6 metara), kada se grade na regulacijskom pravcu i ako nagib terena omogućava da kota poda druge etaže bude izvedena u nivou kote višeg prirodnog terena (slojnica terena);

- u slučaju kada nagib terena omogućava da kota poda druge etaže bude izvedena u nivou kote višeg prirodnog terena mogu biti i jednoetažne s ravnim krovom ukoliko se isti koristi kao parkirališna površina i max. visine 5,5 m;

- krovišta bez nadozida;

- tlocrtne površine manje od tlocrtne površine građevine osnovne namjene, a u sklopu ovim Prostornim planom zadanih vrijednosti izgrađenosti građevne čestice osnovne namjene;

- građevinski pravac je u pravilu iza građevinskog pravca građevine osnovne namjene. Iznimno, građevine se mogu graditi i na regulacijskom pravcu, kada je takav zahtjev uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada takav zahvat predstavlja jedini način pristupa na cestu;

- građevine se mogu graditi uz građevinu osnovne namjene i u tom slučaju građevine gospodarske-poslovne (obrtničke) namjene moraju od osnovne građevine biti odijeljene protupožarnim zidom;

- ako imaju otvore od granice susjedne građevne čestice moraju biti udaljena najmanje 4 metra;

- mogu se graditi na udaljenosti i manjoj od 4 m ali bez otvora (i na granici građevne čestice). Otvorima se ne smatraju fiksni otvori s neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm i dijelovi zida od staklene opeke;

- Kada se grade na granici građevne čestice moraju biti od vatrootpornog materijala uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene protupožarnim zidom.

(2) Kod građenja građevina gospodarske (obrtničke) namjene, odgovarajući prostor za parkiranje vozila mora se osigurati u okviru građevne čestice.

(3) Otvoreni bazeni i septičke jame ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 4 metra od susjedne građevne čestice.

(4) Djelatnost koja se obavlja u manjim građevinama gospodarske-poslovne (obrtničke) namjene, način ustroja proizvodnje, proizvodni postupak te potrebe prometa moraju zadovoljavati sigurnosne uvjete i ne smiju ugrožavati okoliš i kvalitetu života na susjednim parcelama i u naselju (u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara, Zakonom o zaštiti od buke, Zakonom o zaštiti zraka). Rubovi prema susjednim parcelama moraju se realizirati kao vegetacijski tamponi u skladu s uvjetima zaštite okoliša.

(5) Građevine iz ovog članka moraju s osnovnom građevinom činiti arhitektonsko oblikovnu cjelinu u skladu s uvjetima iz članka 35. ovih Odredbi.

(6) Postojeće pomoćne i manje građevine gospodarske- poslovne (obrtničke) namjene sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom.

Izgradnja poljoprivrednih građevina uz građevine stambene namjene

Članak 31.

(1) Unutar svih građevinskih područja naselja u ZOP-u (Novi Vinodolski NA1, Povile NA16, Klenovica NA11, Smokvica Krmpotska NA18, Sibinj Krmpotski NA19) ne dozvoljava se izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina.

(2) Na građevnoj čestici građevina stambene namjene osim građevine osnovne namjene, a u sklopu ovim Prostornim planom zadanih vrijednosti izgrađenosti građevne čestice osnovne namjene, mogu se graditi i poljoprivredne gospodarske građevine kao jednoetažne, s mogućnošću izgradnje potkrovlja, tako da:

- građevna čestica nije manja od 800 m²;

- potkrovlje se može koristiti samo za spremanje poljodjelskih proizvoda;

- maksimalna dozvoljena visina građevine iznosi 5 metara do vijenca;

- građevinski pravac je iza građevinskog pravca građevine osnovne namjene;

- udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja mora biti minimalno 15 metara od građevine osnovne namjene i manjih gospodarskih-poslovnih građevina na susjednoj građevnoj čestici. Iznimno, se može odobriti i bliže kada se projektom prikaže potpuno rješavanje higijene u građevini i manipulacija otpadnim tvarima;

- ako se grade kao slobodnostojeće mogu se graditi i na granici građevne čestice, bez otvora, od vatrootpornog materijala uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici. Ako se grade kao poluotvorene građevine, moraju od susjedne građevine biti odijeljene protupožarnim zidom a udaljenost drugih dijelova građevine od ostalih granica građevne čestice ne može biti manja od 4 metra;

- ako građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4 metra;

- ako su građene od drveta te se u njima sprema sijeno i slama, najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 5 metara;

- djelatnost koja se obavlja u manjim građevinama poljoprivredne gospodarske namjene, ne smije ugrožavati okoliš i kvalitetu života na susjednim parcelama i u naselju. Rubovi prema susjednim parcelama moraju se realizirati kao vegetacijski tamponi u skladu s uvjetima zaštite okoliša;

- Za arhitektonsko oblikovanje građevina vrijede uvjeti iz članka 35. ovih Odredbi.

(4) Postojeće poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom.

Članak 32.

(1) Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5 metara od granice građevne čestice, ako su letilišta okrenuta prema toj granici, a 3 metra ako su okrenuta u suprotnom smjeru dok od građevina osnovne namjene, manjih građevina poslovne namjene kao i gospodarskih građevina sa stokom na susjednoj čestici ne može biti manja od 20 metara.

(2) Gnojišta i sabirne jame moraju biti udaljene min. 20 metara od građevine osnovne namjene na susjednoj čestici kao i manjih građevina poslovne namjene, a od granica građevne čestice najmanje 10 metara dok se udaljenosti od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) određuju prema posebnim uvjetima nadležnih službi.

(3) Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala (kamen, beton i opeka). Pod i zidovi moraju biti nepropusni za tekućine i moraju imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu.

(4) Dno i stijene gnojišta moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu.

(5) Jame za osoku i gnojišta moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti od ostalih građevina za jame za osoku jednake su kao i za gnojišta.

(6) Spoj od gnojišta do jame za osoku mora biti nepropusan i zatvoren.

2.2.2.3. Vikend građevine

Članak 33.

(1) Izgradnja vikend građevina na području Grada Novi Vinodolski temeljem odredbi ovog Prostornog plana moguća je unutar građevinskih područja naselja Breze (NA4_1-
11), Gornji Zagon (NA8_1-6), Bater (NA2_1-7), Crno (NA5_{1- 9}), Javorje (NA10_1-2), Krmpotske Vodice (NA 12), Luka Krmpotska (NA 14_1-3), Podmelnik (NA15_1-2), Ruševo Krmpotsko (NA17_1-8) i Zabukovac (NA20_1-6).

(2) Vikend građevine mogu se graditi u postojećim, djelomično izgrađenim ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja isključivo kao slobodnostojeće građevine (tip gradnje) prema slijedećim dopuštenim graničnim vrijednostima:

- površina građevne čestice iznosi: 180 - 1.000 m²;

- najveća površina tlocrtne projekcije iznosi: 50 m²;

- najveći dopušteni broj etaža iznosi tri etaže i to prizemlje + potkrovlje s mogućnošću izgradnje podruma, najveće dopuštene visine 5,0 metara do vijenca;

- vikend građevina od granice susjedne građevne čestice mora biti udaljena najmanje pola visine (h/2), ali ne manje od 4 metra od granice susjedne građevne čestice s otvorima, odnosno ne manje od 3 metra bez otvora. Otvorima se ne smatraju fiksni otvori s neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm i dijelovi zida od staklene opeke;

- vikend građevina mora imati I. kategoriju uređenosti;

- uz vikend građevinu na građevnoj čestici moguća je i izgradnja pomoćnog objekta (garaža, spremište) najviše jednoetažnog (P), najveće dopuštene visine 3 metra i najveće dopuštene površine tlocrtne projekcije građevine do 20 m²;

- arhitektonsko oblikovanje vikend građevina i uređenje građevnih čestica određeno je člancima 35. i 36. ovih Odredbi, iznimno moguća je i izgradnja tipskih montažnih (drvenih) vikend građevina koje su arhitektonskim oblikovanjem primjereni brdskoj gradnji;

- postojeće vikend građevine sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati (ne i u smislu prena

mjene) u postojećim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom.

Priključivanje građevina stambene namjene - obiteljske kuće, stambene i vikend građevine na komunalnu infrastrukturu

Članak 34.

(1) Unutar građevinskih područja naselja u kojima se ovim Planom ne planira izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, a određena je I. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta, za sve građevine (do 4 stana odnosno samostalne uporabne cjeline) veličine do max. 15 ES uvjetuje se gradnja cisterni i nepropusnih sabirnih jama neposrednom provedbom ovog Plana.

(2) Sabirna jama iz stavka (1) ovog članka podrazumijeva višedjelnu nepropusnu septičku jamu, bez izljeva, prema prilikama na terenu, u skladu sa sanitarno - tehničkim i higijenskim uvjetima i u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i standardima. Septička jama mora biti pristupačna vozilima radi povremenog pražnjenja i raskuživanja.

(3) Na području gdje nema izgrađene vodovodne mreže, a određena je I. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta korisnik građevine dužan je riješiti opskrbu pitkom vodom: iz cisterne na građevnoj čestici, ili iz najbližeg valjanog korištenoga zajedničkog izvora ili spremišta pitke vode.

(4) Za sve građevine stambene namjene - obiteljske kuće i stambene građevine (do 3 stana odnosno samostalne uporabne cjeline) veličine do max. 10 ES, samo unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja, u kojima nije izgrađen sustav odvodnje, a određena je II. kategorija uređenosti zemljišta, do izgradnje sustava javne odvodnje određenog ovim Planom, moguć je, iznimno, priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta nadležnih službi. Za građevine s više od 3 stana odnosno samostalne uporabne cjeline, kapaciteta većeg od 10 ES, obavezna je izgradnja zasebnog uređaja uz ugradnju bio diska. U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta građevina na sustav odvodnje.

(5) Priključak na sustav vodoopskrbe i odvodnje te na građevine elektroopskrbe, telekomunikacijsku i plinsku mrežu unutar građevinskih područja naselja utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene, pomoćnih i manjih građevina gospodarske - poslovne namjene (obrtničke) namjene i poljoprivredno gospodarskih građevina uz građevine stambene namjene

Članak 35.

(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina i to novih građevina kao i kod rekonstrukcije postojećih, oblikovanje fasada i krovišta, kao i upotrebljeni građevinski materijali moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, te primjereni tradicionalnoj primorskoj gradnji (glatko žbukana obrada fasade, kamene crte, vijenci i istake na fasadi, kameni sokl, i dr.). U naseljima Bile, Breze, Crno, Gornji Zagon, Javorje, Krmpotske Vodice, Luka Krmpotska, Podmelnik, Ruševo Krmpotsko i Zabukovac moraju biti primjereni brdskoj gradnji tj. usklađeni s načinom gradnje postojećih građevina u naselju.

(2) U izgrađenim dijelovima naselja s vrijednom autohtonom arhitekturom preporučuje se korištenje građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu.

(3) Odnos dužine pročelja prema visini pročelja mora, u pravilu, biti u korist dužine pročelja.

(4) Otvori na građevinama moraju poštivati pravila proporcije karakteristične za arhitekturu primorskog podneblja, odnosno u naseljima Bile, Breze, Crno, Gornji Zagon, Javorje, Krmpotske Vodice, Luka Krmpotska, Podmelnik, Ruševo Krmpotsko i Zabukovac moraju se poštivati pravila proporcija otvora postojećih građevina u naselju primjerenih brdskoj gradnji.

(5) Krovišta građevina unutar naselja na području ZOP-a i prijelaznih padina moraju biti kosa, minimum dvostrešna, s nagibom krovnih ploha između 18^o i 23^o. Pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica crvene boje. Na kosom terenu sljeme krova mora, u pravilu (ovisno o lokalnim uvjetima), biti paralelno sa slojnicama zemljišta.

(6) U naseljima na području brdskih predjela (Bile, Breze, Crno, Gornji Zagon, Javorje, Krmpotske Vodice, Luka Krmpotska, Podmelnik, Ruševo Krmpotsko i Zabukovac) krovišta građevina moraju biti kosa, minimum dvostrešna, pokrov mora biti crijep, s nagibom krovnih ploha do 45^o. U skladu s zahtjevima arhitektonskog oblikovanja i klimatskoj zoni dozvoljeni su i drugi materijali upotrebljavani u autohtonoj arhitekturi naselja u skladu s kojim će se definirati i nagib krova.

(7) Izvan zona povijesnih graditeljskih cjelina moguća je u manjem dijelu izvedba upuštenih krovnih terasa, a prilikom osvjetljavanja potkrovnih prostorija dozvoljena je izgradnja krovnih prozora i krovnih kućica (najviše do 30% krovne plohe). Također je dozvoljeno korištenje-postavljanje »sunčanih« kolektora (njihova postava mora biti u okviru krovne plohe građevine) pri čemu mogu pokriti samo do 50% njezine površine.

(8) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za solarije (otvorena krovišta).

(9) Izgradnja ravnih krovova dopuštena je samo na pomoćnim, manjim građevinama gospodarske - obrtničke namjene i poljoprivrednim gospodarskim građevinama, te ukoliko se krovna terasa koristi kao parkiralište ili prohodna površina.

(10) Na području cijelog Grada Novi Vinodolski zabranjuje se upotreba salonita za pokrivanje krovišta građevina.

(11) Kamene fasade postojećih građevina moguće je obnavljati samo upotrebom kamena kao građevinskog materijala, bez mogućnosti žbukanja istih.

Uređenje građevnih čestica građevina stambene namjene

Članak 36.

(1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se, u pravilu, na tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta. Preporuča se formiranje brajda i sadnja voćaka.

(2) Nadstrešnice koje su otvorene minimalno sa tri strane, pokrivene crijepom, ne uračunavaju se u izgrađenost, a odobrava se površina od 15,0 m² po stanu ili jednoj samostalnoj uporabnoj cjelini.

(3) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim obilježjima naselja. Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 150 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm, uz obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom.

(4) U obalnim naseljima dio građevne čestice između regulacijskog i građevnog pravca u pravilu se horitkulturno uređuje kao travnjak ili cvjetnjak.

(5) Neizgrađeni dio građevne čestice - najmanje je 50% uređen visokim i niskim zelenilom. Postojeće i planirano zelenilo mora biti prikazano u lokacijskoj, odnosno građevin

skoj dozvoli. Šljunčane i popločene staze uračunavaju se u neizgrađeni dio građevne čestice.

(6) Ulične ograde u pravilu se izvode uz primjenu kamena i zelenila ili kombinacije kamena, zelenila i metala, visine najviše 120 cm (mjereno od kote višeg terena), a mogu biti i prozračne. Upotreba montažnih ograda od prefabriciranog betona nije dopuštena. Ograde između građevinskih parcela ne mogu biti više od 1,50 metara (mjereno od kote višeg terena). Iznimno, u postojećim izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja, unutar povijesnih cjelina, visina ograda može biti i viša u skladu s već formiranim odnosno zatečenim ogradama, odnosno u skladu s uvjetima nadležnog konzervatorskog odjela.

(7) Na građevnim česticama obiteljskih kuća, stambenih i vikend građevina potrebno je urediti prostor za kratkotrajno odlaganje kućnog otpada, ako je organiziran odvoz otpada. Mjesto za odlaganje treba biti lako pristupačno s javne prometne površine ali vizualno ne jako izloženo mjesto.

(8) Na građevnim česticama obiteljskih kuća, stambenih i vikend građevina mora se osigurati min. 1 parkirališno mjesto po stanu, stambenoj odnosno samostalnoj uporabnoj cjelini sukladno članku 123. stavak (4) ovih Odredbi.

(9) Odgovarajući prostor za smještaj i parkiranje vozila za potrebe obiteljskih kuća i stambenih građevina mora se predvidjeti na odnosnoj građevnoj čestici, kao parkirališno mjesto ili u garaži (koja može biti u sklopu građevine ili kao pomoćna građevina).

(10) Odredba iz stavka (9) ovog članka primjenjuje se u postupku ishođenja lokacijske dozvole za neizgrađene čestice ili prenamjenu stambenog dijela građevine u poslovni.

Rekonstrukcija, dogradnja i nadogradnja građevina stambene namjene u izgrađenim građevinskim područjima naselja

Članak 37.

(1) Za dio naselja Novi Vinodolski NA1₁ - registriranu povijesnu graditeljsku cjelinu (označeno kao gradsko naselje - zone 14A i 14B, na kartografskom prikazu br. 4.1. »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000) za rekonstrukcije postojećih stambenih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl., kao i rekonstrukcija postojećih ostataka građevina i ruševina moguća su odstupanja od uvjeta za novu izgradnju, temeljem uvjeta odnosno mišljenja nadležnog Konzervatorskog odjela.

(2) Rekonstrukcije postojećih stambenih građevina u smislu dogradnji, nadogradnji, prenamjene i sl., za sva druga naselja i dijelove naselja na području Grada Novi Vinodolski koja nisu navedena u stavku (1) ovog članka, moguća su prema odredbama ovog Prostornog plana.

(3) Rekonstrukcija (u smislu promjene namjene i nadogradnje) postojećih građevina izgrađenih u skladu s građevinskom dozvolom ili za koje je izdana konačna građevna dozvola do stupanja na snagu ovog Plana (obiteljske kuće i stambene građevine) u izgrađenim građevinskim područjima naselja, kod kojih je postojeći K_ig veći od 0,3 određuje se u postojećim tlocrtnim gabaritima do max. visine određene ovim Planom.

(4) U već izgrađenim dijelovima naselja, postojeće građevine stambene namjene (ali ne i pomoćne građevine i manje gospodarske-obrtničke), izgrađene u skladu s građevinskom dozvolom i udaljene manje od 4 metra od jedne susjedne granice građevne čestice ali ne manje od 1 metara, mogu se nadograđivati u postojećim tlocrtnim gabaritima i s otvorima koji se mogu predvidjeti prema postojećim vertikalnim pozicijama na građevini.

(5) Postojeće građevine stambene namjene sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom.

(6) Pojedinačne intervencije na postojećim izgrađenim višestambenim građevinama, osim adaptacija interijera, a osobito na pročeljima nisu dopuštene.

(7) Rekonstrukcija postojećih ostataka građevina i ruševina izvan obuhvata navedenih u stavku (1) ovog članka dozvoljava se prema uvjetima propisanim ovim Planom uz uvjet da je dozvoljena maksimalna visina građevine od tri etaže (P₀+P+1).

(8) Stanje građevine i ruševine u smislu stavka (1) i (7) ovog članka utvrđuje se izvadkom iz katastra zemljišta, zemljišno-knjižnim izvadkom i po potrebi arhivskom građom.

(9) Rekonstrukcija u smislu prenamjene, odnosno zamjena postojeće višestambene građevine izgrađene na k.č.br: 3674/1 (nekadašnji hotel »Klek«) moguća je samo u građevinu ugostiteljsko turističke namjene iz skupine hotela, vrste: hotel, određene DPravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli« (NN, broj: 48/02, 108/02 i 132/03).

(10) Iznimno, od stavka (1) članka 19. ovih Odredbi, unutar obuhvata dijela g.p. NA1₁ naselja Novi Vinodolski (označeno kao zona 1.41 na kartografskom prikazu br. 4.1 »Građevinska područja« u mj. 1:5000) dozvoljava se rekonstrukcija (u smislu prenamjene) postojećih građevina u građevine stambene namjene s time da je moguća izgradnja samo jednog (1) stana.

(11) Neposrednom provedbom ovog Plana omogućuje se rušenje postojeće višestambene građevine izgrađene na k.č.br: 3674/1 (nekadašnji hotel »Klek«) i »Mavlićeve kuće« u naselju Novi Vinodolski.

2.2.3. Građevine društvene (javne) namjene

Članak 38.

(1) Neposrednom provedbom ovog Prostornog plana mogu se graditi građevine društvene namjene i ostali sadržaji javnog interes, u svim građevinskim područjima naselja, tlocrtne projekcije ne veće od 250 m² (iznimno sportske dvorane ne veće od 500 m²) i ne više od 4 etaže (dvije podzemne etaže+prizemlje+1 kat).

(2) Izgradnja građevina društvene namjene većih graničnih vrijednosti od onih navedenih u stavku 1. ovog članka odredit će se ovim Planom propisanim planovima užih područja.

(3) Građevine društvene namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalno širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 za dvosmjerni promet, a ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,5 m.

(4) Priključak na građevine vodoopskrbe i odvodnje, elektroopskrbe, telekomunikacijsku i plinsku mrežu utvrđuje se sukladno čl. 53. ovih Odredbi i na osnovi posebnih uvjeta nadležnih službi.

(5) Rekonstrukcija postojećih građevina društvene namjene, kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete za izgradnju nove građevine propisane ovim Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.

(6) Rekonstrukcija građevina iz stavka (5) ovoga članka moguća je u cilju održavanja ili promjene namjene.

(7) Prostorni raspored građevina društvene namjene prikazan je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25000.

Članak 39.

(1) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene su:

a) za predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)

- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m² po djetetu, za dvoetažnu 25 m² po djetetu;

- minimalna površina građevne čestice iznosi 2000 m²;

- ukoliko se predškolske ustanove grade u dijelu građevine druge namjene (pretežito stambene) tada se mora osigurati zasebni prostor od najmanje 5 m² po djetetu neizgrađenog dijela građevne čestice za igru djece na otvorenom.

b) za osnovne i srednje škole

- bruto površina građevine je oko 4,8 m²/učeniku;

- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu, prostor za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.;

- veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m² po učeniku za rad škole u 2 smjene. Iznimno u već izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja normativ je 20-40 m² po učeniku;

- u naselju Novi Vinodolski planira se otvaranje srednje škole prilikom čijeg projektiranja i gradnje treba osim gore navedenih normativa primjeniti važeće zakonske odredbe, normative i standarde;

- optimalna srednja škola broji 16-24 razredna odjela, odnosno 480-720 učenika.

c) za sport i rekreaciju

- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana) te bazena i otvorenih sportskih sadržaja u skladu s veličinom naselja i slobodnog prostora u naselju te komplementarnosti s okolnom namjenom;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice na kojoj će se graditi zatvoreni odnosno otvoreni sportski sadržaj iznosi najviše 0,4 (potreban broj parkirališnih mjesta na građevnoj čestici) odnosno najviše 0,7 kada je potreban broj parkirališnih mjesta osiguran unutar građevine ili kupnjom (zakupom) zemljišta u neposrednoj blizini uz javnu prometnu površinu;

- unutar dijela zatvorenih sportsko-rekreacijskih građevina (dvorana) mogu se urediti manji trgovački, poslovni, ugostiteljski i sl. sadržaji koji nisu u suprotnosti s osnovnom namjenom građevine i nemaju štetne utjecaje na okoliš.

d) za zdravstvo i socijalnu djelatnost

- na razini primarne zdravstvene zaštite planira se otvaranje stanice hitne medicinske pomoći na području Grada Novog Vinodolskog, kao i mogućnost otvaranja specijalističkih ambulanti i poliklinika;

- građevine zdravstvene i socijalne djelatnosti grade se u skladu s veličinom i značenjem naselja u mreži središnjih naselja i standardima, te na lokacijama i na način da pridonose kvaliteti života u naselju i slici naselja;

- u djelatnosti socijalne skrbi planirano je otvaranje doma za smještaj starijih osoba prema slijedećim standardima:

* gradi se u naselju ili njegovoj blizini, gdje postoje uvjeti korištenja zdravstvenih, socijalnih, kulturno-prosvjetnih i rekreacijskih usluga, kao i uvjeti za društvenu aktivnost korisnika doma,

* ukupna površina građevne čestice za gradnju doma iznosi najmanje 50 m² po korisniku. Ukupno izgrađena korisna površina zatvorenog prostora doma može iznositi od 38-42 m² po korisniku doma,

* depandansa doma stambena je građevina izgrađena u neposrednoj blizini doma umirovljenika,

* ukupno izgrađena korisna površina depandanse doma može iznositi od 18-22 m² po korisniku doma.

e) za kulturne djelatnosti

- građevine za kulturne djelatnosti grade se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose kvaliteti života u naselju i slici naselja.

f) za vjerske građevine

- najmanje 20% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog projekta.

Članak 40.

(1) Građevine društvene namjene i ostali sadržaji javnog interesa mogu se graditi u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja uz slijedeće uvjete:

- površina građevne čestice ne može biti manja od 1000 m²;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice nije veći od 0,4, osim kod građevne čestice za sport i rekreaciju i vjerskih građevina, gdje može iznositi najviše 0,7 poštivajući uvjete iz članka 39. ovih Odredbi;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) iznosi 1,2;

- sve građevine (osim crkve, vatrogasnog doma i sl. građevina čija je izgradnja uvjetovana posebnim propisima), mogu se graditi do visine od najviše pet etaža (2 podzemne etaže+prizemlje+2kata);

- zatvorene sportsko-rekreacijske građevine (dvorane) mogu se graditi najviše do visine od 12 metara do vijenca, osim crkve, vatrogasnog doma i sl. građevina čija je izgradnja uvjetovana posebnim propisima;

- krovište mora biti koso (najmanje dvostrešno, bez nadozida) nagiba definiranog prema klimatskoj zoni, odabranom pokrovu krova i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja u skladu s člankom 35. ovih Odredbi. Iznimno, sportske dvorane mogu imati ravan ili bačvasti krov dok sve ostale građevine mogu imati ravan krov samo u slučajevima kada je isti moguće koristiti za parkiralište (konfiguracija terena i sl.);

- građevine društvene namjene trebaju biti sigurne od požara te elementarnih i drugih opasnosti. Također, one moraju biti vatrosigurne i u njima se ne smiju odlagati tvari koje su lako zapaljive ili eksplozivne;

- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 5 metara za građevine visine do 2P₀+P+1 odnosno najmanje 6 metara za građevine visine do 2P₀+P+2 i sportske dvorane, uz uvjet da udaljenost do susjedne građevine ne iznosi manje od udaljenosti propisanih važećim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora;

- građevna čestica građevine društvene namjene treba biti ozelenjena, a najmanje 30% njene površine treba hortikulturno urediti, osim u već izgrađenim dijelovima naselja, gdje taj postotak može biti i manji;

- ograde se grade kao krute metalne (ne smiju biti žičane) u kombinaciji sa kamenom ili betonom i ne mogu biti više od 2 metra, osim, iznimno, kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja;

- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru;

- parkiranje ili garažiranje vozila rješava se u građevini (članak 3. točka 18.) i/ili na građevnoj čestici građevine društvene ili javne namjene u skladu s namjenom i člancima 123.-124. ovih Odredbi. Iznimno, unutar već gusto izgrađenih dijelova naselja (područja povijesnih graditeljskih cjelina) moguće je utvrditi rješavanje parkirališnih mjesta i izvan građevne čestice kupnjom ili zakupom zemljišta u neposrednoj blizini uz javnu prometnu površinu;

- ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice i mogu zauzimati 100% površine gradivog dijela građevne čestice, ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren.

2.2.4. Građevine gospodarske namjene

Članak 41.

(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš, tj. koje ne narušavaju uvjete života i stanovanja.

(2) U građevinskim područjima naselja mogu se graditi:

- građevine poslovne namjene (pretežito uslužne, pretežito trgovačke, komunalno servisne, te manje zanatske),

- poljoprivredne gospodarske građevine.

(3) U građevinskim područjima naselja unutar obuhvata ZOP-a (Novi Vinodolski NA1, Povile NA16, Klenovica NA11, Smokvica Krmpotska NA18, Sibinj Krmpotski NA19) nije moguća izgradnja poljoprivrednih gospodarskih građevina.

2.2.4.1. Građevine poslovne namjene

Članak 42.

(1) Neposrednom provedbom ovog Prostornog Plana mogu se graditi građevine poslovne namjene od najviše 600 m² i do 2P0+P+2 na prijelaznim padinama i brdskim predjelima svih građevinskih područja Grada Novi Vinodolski.

(2) U građevinskim područjima naselja unutar obuhvata ZOP-a, neposrednom provedbom ovog Plana, mogu se graditi građevine poslovne namjene veličine od najviše 250 m² tlocrtne projekcije i visine do 2P₀+P+2. Uvjeti izgradnje građevina tlocrtne projekcije veće do najviše 600 m² i visine do 2P₀+P+2 odrediti će se ovim planom propisanim planovima užih područja.

(3) Zatečene građevine proizvodne ili poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.

(4) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, svjetlosnog zagađenja, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.

(5) Unutar građevine poslovne namjene moguć je smještaj prostora stambene namjene bruto površine manje od ukupne bruto površine namijenjene osnovnoj namjeni građevine odnosno mora prevladavati poslovna namjena.

(6) Građevine poslovne namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalno širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 za dvosmjerni promet, a ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,5 m.

(7) Priključak na građevine vodoopskrbe i odvodnje, elektroopskrbe, telekomunikacijsku i plinsku mrežu utvrđuje se sukladno čl. 53. ovih Odredbi i na osnovi posebnih uvjeta nadležnih službi.

(8) Rekonstrukcija postojećih građevina gospodarske namjene, kada zahvati na građevini ne zadovoljavaju uvjete za izgradnju nove građevine propisane ovim Prostornim planom, vrši se u postojećim gabaritima građevine.

(9) Rekonstrukcija građevina iz stavka (8) ovoga članka moguća je u cilju održavanja ili promjene namjene.

Članak 43.

(1) Građevina poslovne namjene mogu se graditi u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja uz slijedeće uvjete:

- površina građevne čestice ne može biti manja od 400 m²;

- najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 2000 m²;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) iznosi 0,4;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) iznosi 0,8;

- najveća dopuštena tlocrtna projekcija nove građevine iznosi 600 m².

- najveći dopušteni broj etaža građevine poslovne namjene je do četiri etaže (2P₀+P+1). Iznimno, građevine s pretežito uslužnim i trgovačkim sadržajem (pretežito uredi, banke, trgovački centri i sl.) mogu biti i više do tri nadzemne etaže (2P₀+P+2) i najvećim dopuštenim koeficijentom iskorištenosti 1,2;

- visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 10 metara do vijenca kod četiri etaže (2P₀+P+1) odnosno 11 metara do vijenca kod pet etaža (2P₀+P+2);

- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 5 metara za građevine visine do 2P₀+P+1 odnosno najmanje 6 metara za građevine visine do 2P₀+P+2, uz uvjet da udaljenost do susjedne građevine ne iznosi manje od udaljenosti propisanih važećim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora;

- pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne (P), tlocrtno manje od građevine osnovne namjene, visine 4 metra do vijenca, krovišta bez nadozida i ulaze u izgrađenost građevne čestice. Najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice mora biti 4 metra ako ima otvore odnosno 3 metra bez otvora. Uz građevinu osnovne namjene mogu se graditi i ostale građevine koje zahtjeva tehnološki proces građevine;

- građevna čestica prema javno-prometnoj površini uređuje se sadnjom drveća i ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu, a rubni dijelovi prema susjednim česticama moraju se urediti kao odgovarajući pojasi zaštitnog zelenila u skladu s uvjetima zaštite okoliša;

- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo;

- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru;

- parkiranje ili garažiranje vozila rješava se u građevini (članak 3. točka 18.) i/ili na građevnoj čestici poslovne namjene, a broj mjesta u skladu s namjenama poslovnih prostora i člancima 123.-124. ovih Odredbi. Iznimno, unutar već izgrađenih dijelova naselja (područja povijesnih graditeljskih cjelina) investitor može osigurati parkirališno mjesto i kupnjom ili zakupom zemljišta u neposrednoj blizini uz javnu prometnu površinu;

- ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice i mogu zauzimati do 100% površine gradivog dijela građevne čestice, ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren.

(2) Unutar izgrađenog građevinskog područja naselja Breze (NA 4₁), za postojeći gospodarski subjekt - pilanu ne primjenjuje se uvjeti iz stavka (1) alineje (1-5) ovog članka. Postojeće građevine, za potrebe pilane, mogu se re

konstruirati (bez mogućnosti prenamjene) do max. 2500 m² tlocrtne projekcije i visine P+1.

2.2.4.2. Poljoprivredne gospodarske građevine

Članak 44.

(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za izgradnju poljoprivrednih gospodarskih građevina u postojećim, izgrađenim dijelovima naselja ili u planiranim, neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja:

- površina građevne čestice ne može biti manja od 300 m²;

- najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2000 m²;

- najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije građevine iznosi 200 m²;

- dopuštena je izgradnja najviše jedne etaže (P) najveće dopuštene visine 5,0 metara do vijenca;

- potkrovlje se može koristiti samo za spremanje poljodjelskih proizvoda;

- najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice iznosi 5 metara;

- građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog zelenila;

- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo, a rubni dijelovi prema susjednim česticama moraju se urediti kao odgovarajući pojasi zaštitnog zelenila u skladu s uvjetima zaštite okoliša;

- ograde se grade kao krute metalne u kombinaciji s kamenom ili zelenilom i ne mogu biti više od 1,50 m, osim iznimno kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina korištenja, ali ne više od 2,00 m;

- uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i u skladu s člankom 35. Ovih Odredbi;

- pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne (P) najveće dopuštene visine 3,0 metra i ulaze u izgrađenost građevne čestice. Najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice mora biti 1 metar bez otvora. Ako građevine imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4 metra;

- potreban prostor s odgovarajućim brojem mjesta za smještaj vozila mora se predvidjeti unutar građevne čestice;

- gnojišta i sabirne jame moraju biti udaljene min. 20 m od građevine osnovne namjene na susjednoj čestici kao i manjih građevina poslovne namjene, a od granica građevne čestice najmanje 10,0 m;

- zidovi se moraju graditi od negorivog materijala (kamen, beton i opeka). Pod i zidovi moraju biti nepropusni za tekućine i moraju imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu;

- dno i stijene gnojišta moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu;

- jame za osoku i gnojišta moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti od ostalih građevina jame za osoku jednake su kao i za gnojišta;

- udaljenost građevina od građevina za opskrbu vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) određuje se prema posebnim uvjetima nadležnih službi;

- spoj od gnojišta do jame za osoku mora biti nepropusan i zatvoren;

(2) Postojeće poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene u skladu s prijašnjim propisima mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima, ukoliko nisu zadovoljeni uvjeti propisani ovim Prostornim planom.

2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 45.

(1) Unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine namijenjene smještaju i prehrani, tj. ugostiteljsko- turističkoj djelatnosti i to: smještajni, ugostiteljski i catering objekti (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, NN 49/03). Iz skupine ugostiteljskih i catering objekata mogu se graditi sve vrste građevina dok se iz skupine smještajnih objekata mogu graditi samo građevine iz skupine hotela, vrste: hotel, pansion i guest house, određene Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli« (NN, broj: 48/ 02, 108/02 i 132/03).

(2) Građevine iz stavka (1) ovog članka grade se kao pojedinačne građevine u građevinskom području naselja unutar površine određene za mješovitu namjenu odnosno kao pojedinačna ili više građevina na površini (prostornoj cjelini) unutar građevinskog područja naselja određenoj za ugostiteljsko-turističku namjenu.

(3) Unutar građevinskih područja naselja u obuhvatu ZOP-a, unutar površine određene za mješovitu namjenu, može se graditi pojedinačna građevina ugostiteljsko-turističke namjene max. kapaciteta od 80 kreveta.

(4) Neposrednom provedbom ovog Plana unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja unutar ZOP-a, može se graditi nova, rekonstruirati, odnosno zamjeniti postojeća pojedinačna ili više građevina na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene površine 5 000 m² i manjoj, kapaciteta od najviše 80 kreveta i max. visine:

- građevine iz skupine hotela, vrsta hotel od najviše 6 etaža (2P₀+P+3), osim unutar dijela građevinskog područja NA1₁ naselja Novi Vinodolski (označeno kao zona 1.1 na kartografskom prikazu br. 4.1 »Građevinska područja« u mj. 1:5000) gdje je moguća izgradnja najviše 5 etaža (2P₀+P+2),

- građevine iz skupine hotela, vrsta pansion i guest house od najviše 5 etaža (2P0+P+2), osim unutar dijela građevinskog područja NA1₁ naselja Novi Vinodolski (označeno kao zona 1.1 na kartografskom prikazu br. 4.1 »Građevinska područja« u mj. 1:5000), gdje je moguća izgradnja od najviše 4 etaže (2P₀+P+1),

- ugostiteljski i catering objekti od najviše 4 etaže (2P₀+P+1);

Uvjeti izgradnje građevina na većim površinama i većeg kapaciteta odrediti će se ovim Planom propisanim planovima užih područja;

(5) U svim građevinskim područjima naselja, na prijelaznim padinama i brdskim predjelima na području Grada Novi Vinodolski, neposrednom provedbom ovog Plana, mogu se graditi ugostiteljsko-turističke građevine do max. vrijednosti propisanih ovim Planom.

(6) Pojedinačne građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja pod uvjetom da je do građevne čestice izgrađena prometnica minimalno širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 za dvosmjerni promet, a ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,5 m. Gra

đevna čestica ugostiteljsko-turističke namjene 2 500 m² i veća određena unutar naselja mora imati javni pristup minimalno širine 4,5 m za jednosmjerni odnosno 5,5 za dvosmjerni promet.

(7) Priključak na građevine vodoopskrbe i odvodnje, elektroopskrbe, telekomunikacijsku i plinsku mrežu utvrđuje se sukladno čl. 53 ovih Odredbi i na osnovi posebnih uvjeta nadležnih službi.

Članak 46.

(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti građevina ugostiteljsko-turističke namjene u izgrađenim ili u neizgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene iznosi 500 m²;

- najveća dopuštena veličina građevne čestice nije ograničena;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (K_is) iznosi 0,8;

- visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom, a najveća dopuštena visina iznosi za objekte 2P₀+P+1 visine 8,0 m, za objekte 2P₀+P+2 visine 10,5 m, za objekte 2P₀+P+3 visine 12,5 m;

- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 5 metara za građevine visine od max. 2P₀+P+1, odnosno najmanje 6 metara za više građevine (od 2P₀+P+1 do 2P₀+P+3), uz uvjet da udaljenost do susjedne građevine ne iznosi manje od udaljenosti propisanih važećim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora,

- međusobnu udaljenost građevina na građevnoj čestici i prostornoj cjelini ugostiteljsko-turističke namjene ne može biti manja od udaljenosti propisanih važećim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora; Ova odredba odnosi se samo za izgradnju novih građevina;

- pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici uz građevinu osnovne namjene najviše kao jednoetažne (P), visine do 4 metra, krovišta bez nadozida i ulaze u izgrađenost građevne čestice. Najmanja udaljenost od susjedne građevne čestice mora biti 1 metar. Ako građevine imaju otvore (i ventilacijski otvori) prema susjednoj građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4 metra;

- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, otvoreni bazeni, terase i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, ali moraju biti u nivou terena. Iznimno, mogu biti i iznad kote prirodnog terena (slojnica terena) i to maksimalno do vis. od 1,0 m, a od susjedne građevne čestice moraju biti udaljeni najmanje 4 metra;

- najmanje 60% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo, u što je uračunata površina bazena, teniskih terena i sl., s tim da hortikulturno uređena površina iznosi najmanje 40% površine građevne čestice;

- parkiranje ili garažiranje vozila rješava se u građevini (članak 3. točka 18.) i/ili na građevnoj čestici u skladu s namjenom i člancima 123.-124. ovih Odredbi. Iznimno, unutar već gusto izgrađenih dijelova naselja (područja povijesnih graditeljskih cjelina) investitor može osigurati parkirališno mjesto i kupnjom ili zakupom zemljišta u neposrednoj blizini uz javnu prometnu površinu;

- za građevine ugostiteljsko-turističke namjene smještene uz obalu mora određuje se uvjet da se ne prekida obalna šetnica (postojeća ili planirana);

- za uređenje građevne čestice građevine ugostiteljsko-turističke namjene obavezno je idejno rješenje okoliša sa svim potrebnim odrednicama - tip hortikulturnog rješenja, obrada partera i sl., kao sastavnog dijela lokacijske odnosno građevinske dozvole;

- arhitektonsko oblikovanje građevina ugostiteljsko-turističke namjene mora biti u skladu s funkcijom građevine, uz upotrebu kvalitetnih i postojanih materijala i boja, uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i uskladu s člankom 35. ovih Odredbi;

(2) Unutar pojedinačne građevine ugostiteljsko-turističke namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene najveće dopuštene brutto razvijene površine od 25 % površine namijenjene osnovnoj namjeni građevine.

Članak 47.

(1) Postojeće građevine ugostiteljsko-turističke namjene (pansioni, odmarališta, moteli i depadanse) ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene, niti se mogu prenamijeniti u aparthotele, već samo u objekte iz članka 45. stavak (1) ovih odredbi.

(2) Postojećim građevinama (kao i ruševinama) ugostiteljsko-turističke namjene iz skupine hotela, vrste: hotel zabranjuje se promjena namjene. Ovo ograničenje odnosi se i na nekadašnji hotel San Marino« u dijelu građevinskog područja naselja Novi Vinodolski (NA1₁).

(3) Rekonstrukcija (u smislu nadogradnje građevine) postojećih građevina ugostiteljsko-turističke namjene kao i rekonstrukcija (u smislu promjene namjene i nadogradnje građevine) postojećih građevina stambene namjene izgrađenih prema građevnoj dozvoli ili za koje je izdana konačna građevna dozvola do stupanja na snagu ovog Plana u izgrađenim građevinskim područjima naselja, kod kojih je postojeći K_ig veći od 0,3 određuje se u postojećim tlocrtnim gabaritima do max. visine određene ovim Planom. Na građevini koja je udaljena manje od 4 m od susjedne građevne čestice ne smiju se graditi otvori (niti ventilacijski); Otvorima se ne smatraju fiksni otvori s neprozirnim staklom najveće veličine 60 x 60 cm i dijelovi zida od staklene opeke; U sklopu građevne čestice (rekonstrukcija u smislu prenamjene građevina stambene namjene u u građevine ugostiteljsko-turističke) mora se osigurati potreban broj parkirališnih mjesta sukladno čl. 123.-124. ovih Odredbi.

(4) Iznimno, građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene, unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja mogu biti i manje u slučajevima:

- ukoliko su formirane parcelacijom koja je provedena u katastru temeljem elaborata cijepanja izrađenog u skladu s detaljnim planovima uređenja (bivši PUP-ovi);

- kod rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina izgrađenih prema građevnoj dozvoli ili za koje je izdana konačna građevna dozvola do stupanja na snagu ovog Plana;

(5) Kod prenamjene stambenih objekata u objekte ugostiteljsko turističke namjene iz skupine hotela, vrsta hotel, moguća je nadogradnja objekta do visine od najviše 5 etaža (P₀+P+2+potkrovlje), odnosno od najviše 4 etaže (P₀+P+2) unutar dijela građevinskog područja NA1₁ naselja Novi Vinodolski (označeno kao zona 1.1 na kartografskom prikazu br. 4.1 »Građevinska područja« u mj. 1:5000). Kod prenamjene stambenih objekata u objekte ugostiteljsko turističke namjene iz skupine hotela, vrsta pansion i guest house moguća je nadogradnja objekta do visine od najviše 4 etaže (P₀+P+2), odnosno od najviše 3 etaže (P₀+P+1) unutar dijela građevinskog područja NA1₁ naselja Novi Vinodolski (označeno kao zona 1.1 na kartografskom prikazu br. 4.1 »Građevinska područja« u mj. 1:5000).

(6) Najveća dopuštena visina građevine iznosi:

- za (P₀+P+1) 8,0 m do vijenca,

- za (P₀+P+2) 10,5 m do vijenca,

- za (P₀+P+2+potkrovlje) 11,5 m do vijenca,

uz uvjet da udaljenost od susjedne građevine ne smije iznositi manje od udaljenosti propisane važećim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora.

(7) Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja na česticama manjim od utvrđenih u članku 46. i s izgrađenošću većom od utvrđene u stavku 46. ovih Odredbi, kod rekonstrukcije ili zamjene građevine ne smije se povećavati izgrađenost čestice.

(8) Iznimno, na postojećoj površini ugostiteljsko-turističke namjene unutar dijela izgrađenog građevinskog područja naselja Novi Vinodolski NA1₁ (označeno kao zona 1.5 na kartografskom prikazu br. 4.1 »Građevinska područja« u mj. 1:5000). uvjeti uređenja i gradnje određeni su DPU- om »Zona Ričina-Studenac« s izmjenama i dopunama (SN21/00, 18/03).

2.2.6. Građevine infrastrukturne i komunalne namjene

Članak 48.

(1) Građevine infrastrukturne i komunalne namjene su: vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje, sustava energetike, te groblja i uređene plaže unutar građevinskog područja naselja.

(2) Građevine infrastrukturne i komunalne namjene grade se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana unutar svih naselja izvan obuhvata ZOP-a odnosno unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja u obuhvatu ZOP-a, a sukladno kriterijima određenim u poglavlju 5. »Utvrđivanje koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava« ovih Odredbi.

(2) Iznimno, od stavaka (2) ovog članka, proširenja postojećih i izgradnja novih luka otvorenih za javni promet lokalnog značaja u naseljima Grada Novi Vinodolski, kao i građevine infrastrukturne i komunalne namjene unutar neizgrađenog dijela građevinskog područja naselja unutar obuhvata ZOP-a provoditi će se temeljem ovim Planom propisanim prostornim planovima užih područja, a sukladno kriterijima određenim u poglavlju 5.«Utvrđivanje koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava« ovih Odredbi.

Članak 49.

(1) Unutar građevinskih područja naselja ne planiraju se nova groblja već samo zadržavanje postojećih (dva postojeća groblja u Jakov polju NA9₁) odnosno moguća manja proširenja postojećih groblja (u Novom Vinodolskom NA1₁, te u Donjem Zagonu NA6 i Povilama NA16. U Povilama i Donjem Zagonu planira se i izgradnja mrtvačnice).

(2) Uređenje, oblikovanje te planirana proširenja na postojećim grobljima navedenim u stavku (1) ovog članka, provode se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana uz obaveznu izradu krajobraznog projekta kao sastavnog dijela lokacijske odnosno građevinske dozvole.

(3) Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice i sl., te komunalna infrastruktura.

(4) Osnovna jedinica za dimenzioniranje površine groblja su grobna mjesta, na koja (za parkovno groblje) otpada 10- 14 m² prostora. Uređenje mora biti primjereno primorskoj tradiciji i usklađeno sa Zakonom o grobljima i ostalim posebnim propisima.

Članak 50.

(1) Obalno more i kopneni dio unutar građevinskih područja naselja (izgrađenom i neizgrađenom dijelu) uređivati će se temeljem ovim Planom propisanih planova užih područja (UPU) uz uvjet da se u pojasu širine 15 m od morske obale mora osigurati prolaz i zabraniti svaka izgradnja osim građevina koje po svojoj funkciji moraju biti na samoj obali ili koje su od općeg interesa (luke i lučke građevine, središta naselja, prateći sadržaji uređenih plaža - tipizirane manje prizemne građevine trgovačko-uslužne i/ili ugostiteljske namjene tlocrtne površine do 40 m² (sukladne već izgrađenim temeljem DPU-a »Šetalište Zagori - Ričina«, SN 21/00), otvoreni tuševi, sanitarni uređaji i sl.).

(2) Do donošenja UPU-a iz stavka (1) ovog članka omogućuje se rekonstrukcija i održavanje postojećih uređenih plaža sukladno članku 71. ovih Odredbi.

Uređenje javnih zelenih površina i vodnog dobra unutar građevinskih područja naselja

Članak 51.

(1) Postojeće javne zelene i parkovne površine unutar građevinskih područja naselja ne mogu se prenamjenjivati ukoliko se u okviru istog zahvata ne kompenziraju istom površinom.

(2) Nove parkovne površine u naseljima oblikovati će se sukladno prirodnim osobitostima prostora i opremati prema potrebama stanovnika naselja, te će se osigurati do 5 m²/stanovniku.

(2) Na površinama iz stavka (1) ovog članka moguće je graditi manje prizemne javne građevine, paviljone, sanitarne čvorove, fontane, spomen obilježja, dječja igrališta, te uređivati staze, odmorišta i sl. tako da njihova ukupna površina ne prelazi 5% ukupne površine.

(3) Parkovi s pripadajućim građevinama i opremom dimenzioniraju se i oblikuju u okviru cjelovitog uređenja parkovne površine.

(4) Uređenje i oblikovanje novih parkovnih površina provodi se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana uz obaveznu izradu krajobraznog projekta kao sastavnog dijela lokacijske odnosno građevinske dozvole.

(5) U svim planovima užih područja naselja, ukoliko je to moguće, potrebno je osigurati obostrane drvorede (iznimno jednostrane u skladu s lokalnim uvjetima).

Članak 52.

(1) Vodno dobro unutar građevinskih područja naselja održavat će se i uređivati kao dio cjelovitog uređenja prostora tako da se osigura primjeren vodni režim, propisana kvaliteta i zaštita voda, te zaštita od njihovog štetnog djelovanja. Površine iznad natkritih vodotoka ne smiju se izgrađivati već ih je moguće uređivati samo kao prometnice, trgove, zelene ili druge slobodne površine.

(2) Korita i tokovi potoka te manje vodne površine (vlažni biotopi) sačuvat će se, u pravilu, u prirodnom obliku sukladno krajobraznim osobitostima kao posebno vrijedna vodena staništa naselja. Tamo gdje za to ima uvjeta, a sukladno vodopravnim propisima, moguće je i njihovo preoblikovanje u cilju povećanja atraktivnosti krajobraza te očuvanja i unapređivanja biološke raznolikosti. Posebne mjere radi održanja vodnog režima provode se sukladno čl. 106. Zakona o vodama.

(3) Na građevinskim česticama građevina stambene namjene određenih ovim Planom koje graniče sa vodnim dobrom, granica gradivog dijela čestice od strane vodnog dobra odrediti će se na način da je isti udaljen od gornjeg ruba vodnog dobra najmanje 9 metara.

(4) Za izgradnju ostalih građevina određenih ovim Planom (društvene, gospodarske i ugostiteljsko-turističke) na građevinskim česticama koje graniče s vodnim dobrom kao i za ostale intervencije ili zahvate na i u blizini čestica »javnog dobra vode« koje mogu poremetiti vodni režim mora se prethodno ishoditi suglasnost Hrvatskih voda.

Priključenje građevina društvene, poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene na građevine vodoopskrbe i odvodnje

Članak 53.

(1) Za sve građevine gospodarske-poslovne, društvene (javne) i ugostiteljsko-turističke namjene veličine do max. 15 ES, unutar građevinskih područja naselja za koja je određena I. kategorija uređenosti zemljišta, uvjetuje se gradnja cisterni i nepropusnih sabirnih jama (ovisno o smještaju unutar pojedine zone sanitarne zaštite izvorišta vode Novljanska Žrnovnica) a prema posebnim uvjetima nadležne komunalne službe. Za građevine veće od 15 ES obavezna je izgradnja zasebnog uređaja uz ugradnju bio diska.

(2) Ukoliko nije drugačije utvrđeno ovim Planom, unutar građevinskih područja naselja za koja je određena II. kategorija uređenosti zemljišta, i to samo unutar izgrađenog dijela građevinskog područja do izgradnje javnih sustava odvodnje određenih ovim Planom, za sve građevine gospodarske-poslovne, društvene (javne) i ugostiteljsko-turističke namjene do veličine 10 ES moguć je, iznimno, priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta nadležnih službi. Za građevine veće od 10 ES obavezna je izgradnja zasebnog uređaja uz ugradnju bio diska. U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta građevina na sustav odvodnje.

(3) Za sve građevine ugostiteljsko-turističke namjene obavezna je ugradnja separatora masti. Nakon obrade otpadne vode ispustiti u najbliži recipijent ili putem upojnih bunara u podzemlje u slučaju vlastitog sustava.

(4) U slučaju izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta građevina na sustav vodoopskrbe i odvodnje.

2.2.7. Montažne građevine - kiosci, štandovi i sl.

Članak 54.

(1) Kiosci su tipski, manji montažni ili pokretni objekti, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr., kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga.

(2) Lokacije za postavu kioska na području Grada Novi Vinodolski utvrđuju se Planom lokacija za postavljanje privremenih objekata« kojeg donosi Poglavarstvo Grada Novi Vinodolski.

(3) Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu Grada Novi Vinodolski, kao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu. Dozvoljeno je postavljenje montažnih građevina (šatori i sl.) za potrebe sajmova i manifestacija (maskenbal, vinske manifestacije i sl.) prema odluci Gradskog Poglavarstva.

(4) Iznimno, kiosci se mogu postavljati i na česticama u privatnom vlasništvu, ali samo temeljem važećeg dokumenta iz st. (2) ovog članka.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN NASELJA

Članak 55.

(1) U smislu ovoga Prostornog plana, izgrađene strukture izvan građevinskih područja naselja su:

- građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene,

- građevine izvan građevinskog područja.

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

Članak 56.

(1) Ovim Prostornim planom određena su građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene. U građevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene ne može se planirati novo stanovanje, a nova izgradnja moguća je samo temeljem prostornih planova užih područja.

(2) Površine za izdvojene namjene utvrđene ovim Prostornim planom određene su na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina«, u mjerilu 1:25000 i br. 4.1-7 »Građevinska područja«, u mjerilu 1:5000.

(3) U područjima iz stavka (1) ovog članka mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora.

(4) Ovim Prostornim planom određene su površine za slijedeće izdvojene namjene:

- gospodarsku namjenu - poslovnu (K),

- ugostiteljsko-turističku namjenu (T),

- sportsko-rekreacijsku namjenu (R),

- infrastrukturne sustave (IS).

2.3.1.1. Površine gospodarske namjene - poslovne (K)

Članak 57.

(1) Površine gospodarske namjene - poslovne (K) namijenjene su djelatnostima koje obuhvaćaju manje proizvodne- poslovne, skladišne, uslužne, trgovačke ili komunalno-servisne sadržaje i to:

- Poslovna zona zapad - K₁, pretežito izgrađena,

- Pavlomir 1 - K₂, izgrađena,

- Pavlomir 2 - K₃, izgrađena

- Pavlomir 3 - K₄, izgrađena,

- Kargač - K₅, neizgrađena,

- Ledenice - K₆, izgrađena,

- Luka - K₇, izgrađena,

- Jakov polje - K₈, neizgrađena.

(3) Uz osnovnu djelatnost iz ovoga članka moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti - na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

(4) Za površine gospodarske namjene - poslovne propisuje se optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put (direktni kolni pristup minimalne širine 4,5 metra za jednosmjerni promet odnosno 5,5 metara za dvosmjerni a ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju širina javnog pristupa mora biti najmanje 3,5 m), propisani broj parkirališnih mjesta sukladno čl. 123.-124. ovih Odredbi, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), priključak na vodoopskrbu i električnu energiju, a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

Članak 58.

(1) Za površine gospodarske namjene - poslovne (K₁, K₂, K₃, K₅, K₆, K₇ i K₈) utvrđena je obaveza izrade prostornih planova užih područja (UPU) kojima će se u skladu s korisnicima, ovim Prostornim planom, zakonom i posebnim propisima utvrditi uvjeti uređenja i izgradnje.

(2) Do donošenja urbanističkih planova uređenja na izgrađenom dijelu građevinskih područja

dozvoljeno je:

- održavanje, adaptacija te rekonstrukcija u vlastitim gabaritima postojećih građevina te izgradnja infrastrukturnih, komunalnih, pomoćnih i drugih građevina i sadržaja što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora,

- u slučaju rekonstrukcije u smislu izvođenja radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa obavezno je ishođenje vodopravnih uvjeta Hrvatskih voda.

(3) Za postojeću površinu peradarske farme (K₄) određenu ovim Planom ne utvrđuje se obaveza izrade urbanističkog plana uređenja. Dozvoljena je samo adaptacija i održavanje postojećih građevina, a rekonstrukcije u smislu prenamjene i nove izgradnje, moguća je samo sukladno članku 89. ovih Odredbi - Agro-turističke građevine na području Vinodolske doline za koje se ne određuju građevinska područja.

Članak 59.

(1) Utvrđuju se sljedeće granične vrijednosti za novu izgradnju u građevinskim područjima za poslovnu namjenu:

- najmanja dopuštena površina građevne čestice je 500 m². Širina čestice ne može biti manja od 20 metara. Iznimno, za već izgrađene građevne čestice poslovne namjene ne primjenjuju se navedeni zahtjevi;

- ako to uvjeti dopuštaju moguća je izgradnja podruma i isti se ne uzima u izračun bruto izgrađene površine građevine ukoliko je isključivo namijenjen za pomoćne prostorije (spremišta i prostorije koje služe tehnološkom ili drugom procesu kojem je namijenjena građevina) i/ili garaže;

- međusobnu udaljenost građevina odrediti u skladu s važećim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora.

Članak 60.

(1) Građevine poslovne namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

(2) Građevine se mogu graditi i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog članka.

(3) Krovište građevine može biti ravno ili koso, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.

(4) Vrsta pokrova i broj streha određeni su, u pravilu, usvojenom tehnologijom građenja objekta.

(5) Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje te kolektore sunčeve energije.

(6) Ograde građevnih čestica poslovne namjene (funkcionalnih ili vlasničkih cjelina) grade se, u pravilu, od kamena, betona, opeke, metala ili drva. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.

(7) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni (parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).

(8) Najveća dopuštena visina ulične ograde građevne čestice je, u pravilu, do 1,8 metara.

(9) Najveća dopuštena visina ograde između građevnih čestica je, u pravilu, do 2 metra. Iznimno, ograde mogu biti i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina korištenja.

(10) Kote prilaza pojedinim građevnim česticama poslovne namjene potrebno je prilagoditi niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.

(11) Prilaz vatrogasnih vozila građevinama poslovne namjene treba omogućiti internom kolnom prometnicom dimenzioniranom za interventna vozila, prema važećim zakonima i propisima.

(12) Najmanje 20% površine građevne čestice poslovne namjene potrebno je urediti kao parkovne ili zaštitne zelene površine, u pravilu, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i visokog zelenila.

(13) Rubne dijelove građevnih čestica prema susjednim građevnim česticama, posebice prema česticama s drugim namjenama, treba urediti kao pojaseve zaštitnog zelenila iz stavka 1. ovoga članka.

(14) Postojeće kvalitetno visoko zelenilo na građevnim česticama treba u što većoj mjeri sačuvati i ugraditi u novo uređenje zelenih površina na građevnoj čestici.

(15) Zelene površine na građevnoj čestici potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme: klupama, elementima rasvjete, koševima za otpatke i drugim elementima.

Članak 61.

(1) Na površini poslovne namjene mogu se uz građevine osnovne namjene graditi i ostale građevine kao što su: nadstrešnice i trijemovi, prostori za manipulaciju, parkirališta, potporni zidovi, komunalne građevine i uređaji, prometne građevine i uređaji, površine i građevine za sport i rekreaciju i druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.

(2) Ostale građevine iz stavka (1) ovoga članka grade se, u pravilu, unutar gradivog dijela građevne čestice. Iznimno, izvan gradivog dijela građevne čestice mogu se graditi i uređivati potporni zidovi, prostori za manipulaciju, parkirališta, komunalne građevine i uređaji, prometne građevine i uređaji.

2.3.1.2. Površine ugostiteljsko-turističke namjene (T)

Članak 62.

(1) Ovim Prostornim planom određena su površine za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene izdvojene iz građevinskih područja naselja a podijeljene su na:

a) površine izvan ZOP-a:

. T - Turističko-informativni punkt s muzejskim, trgovačkim, uslužnim i ugostiteljskim sadržajem.

. T1 - Smještajni kapaciteti, u pravilu pojedinačne građevine (hoteli, izletišta, domovi i sl.) s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne, zabavne te slične namjene koji čine zaseban kompleks.

površine unutar ZOP-a:

. T1 - hotele s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske, rekreativne, zabavne te slične namjene koji čine zaseban kompleks. Skupinu Hoteli« čine sljedeće vrste ugostiteljskih objekata: hotel i depadansa hotela. Urbanističkim planom uređenja pojedinog građevinskog područja u skladu s korisnikom/cima odrediti će se vrsta ugostiteljskih objekata.

. T2 - turistička naselja koja, koja sadrže sve vrste namjena u funkciji turizma, kao što su: smještajne građevine (samo vrsta turističko naselje), luke nautičkog turizma, sportske i rekreativne djelatnosti, parkovi, zelenilo, itd. Urbanističkim planom uređenja pojedinog građevinskog područja u skladu s korisnikom/cima odrediti će se vrste namjena u funkciji turizma i njihova zastupljenost.

. T3 - kamp - autokamp u kojima smještajne jedinice moraju biti pokretne, odnosno ne mogu se povezivati s tlom na čvrsti način.

(2) Za površine ugostiteljsko - turističke namjene određene ovim Planom propisuje se optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put (direktni kolni pristup minimalne širine 4,5 metra za jednosmjerni promet odnosno 5,5 metara za dvosmjerni), propisani broj parkirališnih mjesta sukladno čl. 123.-124. ovih Odredbi, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), priključak na vodoopskrbu i električnu energiju, a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

(3) U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja za gradnju sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene u ZOP-u (T1₃, T1₅, T1₆, T2₁, T3₁, T3₂, T3₃, T3₄ i T3₅) planirana su privezišta i prikazana na kartografskom prikazu br.1.1«Korištenje i namjena površina - površine za razvoj i uređenje»u mj. 1:25000. Privezište podrazumijeva dio obale izgrađen za privremeni privez plovnih objekata, izvan lučkog područja, a uz građevinsko područje na kopnu.

Turističko-informativni punkt (T) izvan ZOP-a

Članak 63.

(1) Ovim Planom određena je površina turističko-informativnog punkta Gradina (T), muzejskog, trgovačkog, uslužnog i ugostiteljskog sadržaja na području naselja Ledenice i na istoj se gradi neposrednom provedbom ovog Plana sukladno slijedećim općim smjernicama:

- najveći broj etaža građevine iznosi jednu etažu (P) i visine najviše 4,5 metara do vijenca, krovišta bez nadozida, razvijene građevinske (brutto) površine od najviše 400 m²;

- granica gradivog dijela površine za gradnju udaljena je najmanje 6 metara od vanjskih granica površine ugostiteljsko turističke namjene,

- granica gradivog dijela površine za gradnju od prometnice lokalnog značaja Donji Zagon - Ledenice utvrđuje se na temelju posebnih uvjetim nadležnih pravnih osoba za upravljanje lokalnim cestama, ali ne manje od 6 metara;

- arhitektonsko oblikovanje građevina uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i u skladu s člankom 35. ovih Odredbi,

- uz građevinu osnovne namjene moguća je izgradnja rekreacijskih građevina u koje spadaju trim staze, šetnice, vježbališta, odmorišta, izletnički i slični prostori, namijenjeni aktivnoj i pasivnoj rekreaciji i izletničkom turizmu;

- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno i/ili prirodno zelenilo;

Smještajni kapaciteti (T1) izvan ZOP-a

Članak 64.

(1) Ovim planom određene su dvije površine ugostiteljsko-turističke namjene izvan ZOP-a namijenjene smještajnim kapacitetima. Određene su uz naselje Donji Zagon (T1₁) i uz naselje Breze (T1₂), i na istim se gradi temeljem ovim Planom propisanim Urbanističkim planom uređenja, sukladno korisnicima i slijedećim općim smjernicama:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti površine iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti površine (K_is) iznosi 0,8;

- visina građevina mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevina, te tehnološkim procesom, a najveća dopuštena visina iznosi 11,5 metara do vijenca u D. Zagonu i 11,0 m u Brezama odnosno 6 etaža (2P₀+P+2+potkrovlje);

- granica gradivog dijela površine za gradnju udaljena je najmanje 6 metara od vanjskih granica površine ugostiteljsko turističke namjene, uz uvjet da udaljenost do susjedne građevine ne iznosi manje od udaljenosti propisanih važećim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora;

- arhitektonsko oblikovanje građevina uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i u skladu s člankom 35. ovih Odredbi;

- u sklopu površine mogu se predvidjeti sportski tereni, otvoreni bazeni, terase (uz uvjet da nisu konstruktivni dio podzemne etaže) i sl. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost površine, ali moraju biti u nivou terena. Iznimno, mogu biti i iznad konačno zaravnatog terena i to maksimalno do vis. od 1,0 m;

- najmanje 60% površine mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo, u što je uračunata površina bazena, teniskih terena i sl., s tim da najmanje 40% površine mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno i/ili prirodno zelenilo;

Smještajni kapaciteti (T1) i Turistička naselja (T2) unutar ZOP-a

Članak 65.

(1) Na području Grada Novi Vinodolski određena su građevinska područja izvan naselja za izgradnju smještajnih kapaciteta iz skupine Hoteli« (T1) i to:

. Porto Teplo 1 (Klenovica) - T1₃, površine cca 2,00 ha, od toga cca 0,5 ha izgrađeno i cca 1,5 ha neizgrađeno - planirani kapacitet maksimalno 200 kreveta;

. Porto Teplo 2 (Klenovica) - T1₄, površine cca 7,00 ha, neizgrađena - planirani kapacitet maksimalno 400 kreveta;

. Klenovica (Klenovica) - T1₅, površine cca 3,00 ha, neizgrađena - planirani kapacitet maksimalno 200 kreveta.

. Zagori 1 (N. Vinodolski) - T1₆, površine cca 5,00 ha, neizgrađeno - planirani kapacitet maksimalno 300 kreveta;

. Povile 1 (Povile) - T1₇, površine cca 2,00 ha, neizgrađeno - planirani kapacitet maksimalno 240 kreveta.

(2) Na području Grada Novi Vinodolski određena su građevinska područja izvan naselja za izgradnju turističkih naselja (T2) i to:

. Zagori 2 (N. Vinodolski) - T2₁, površine cca 33,00 ha, izgrađeno - planirani kapacitet maksimalno 2500 kreveta;

. Panos (N. Vinodolski) - T2₂, površine cca 22,00 ha, neizgrađeno - planirani kapacitet maksimalno 700 kreveta.

(3) Urbanističkim planom uređenja pojedinog građevinskog područja iz stavaka (1) i (2) ovog članka odrediti će se u skladu s korisnikom/cima vrste namjena u funkciji turizma i njihova zastupljenost.

(4) Iznimno, za građevinsko područje Zagori 2 (T2₁) ovim Planom se ne utvrđuje obaveza izrade Prostornog plana uređenja užeg područja obzirom da je izrada »Detaljnog plana uređenja turističkog naselja Zagori« započela po obvezi utvrđenoj Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Novi Vinodolski (Službene novine PGŽ, broj 25/04) kojim je planirano, pored postojećih apartmanskih smještajnih kapaciteta, izgradnja luksuznih vila, apartmana i hotela sa nivoom 4-5 zvjezdica te pratećim sadržajima, bez mogućnosti prenamjene postojećih i planiranih građevina u građevine stambene namjene. Za »Detaljni plan uređenja turističkog naselja Zagori« ishođena je suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, usvojilo ga je Gradsko vijeće Grada Novi Vinodolski i Odluka o donošenju »Detaljnog plana uređenja turističog naselja Zagori« objavljena je u Službenim novinama Primorsko-goranske županije br. 31/06.

Članak 66.

(1) Smještaj građevina i uređenje površina navedenih u članku 65. ovih Odredbi odrediti će se obaveznom izradom planova užih područja u skladu s korisnicima i planiranom kategorijom (ne manje od tri zvjezdice), zakonom, posebnim propisima i slijedećim općim uvjetima za novu gradnju:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti površine za gradnju (K_ig) iznosi 0,3;

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti površine za gradnju (K_is) iznosi 0,8;

- granica gradivog dijela površine za gradnju udaljena je najmanje 6 metara od vanjskih granica površine ugostiteljsko turističke namjene;

- međusobnu udaljenost smještajnih građevina odrediti u skladu s važećim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora;

- smještajna građevina mora biti izvan pojasa najmanje 100 metara od obalne crte;

- najveći broj nadzemnih etaža građevina osnovne namjene na površinama određenim ovim Planom kao hoteli (T1) iznosi 3 nadzemne etaže (prizemlje + 2 kata). Iznad zadnje etaže kod izgradnje P+2 moguće je izgraditi potkrovlje dok kod visine od P+3 dozvoljava se izgradnja samo tavana, a sve u skladu s člankom 3. Ovih odredbi;

- najveći broj nadzemnih etaža građevina osnovne namjene na površinama određenim ovim Planom kao turističkih naselja (T2) iznosi 3 nadzemne etaže (prizemlje+2 kata);

- ako to uvjeti dopuštaju moguća je izgradnja dvije (2) podzemne etaže i iste se ne uzimaju u izračun bruto izgrađene površine građevine ukoliko su isključivo namijenjeni za garaže i pomoćne prostorije (spremišta i prostorije koje služe tehnološkom ili drugom procesu kojem je namijenjena građevina);

- najveća dopuštena visina građevine (h) je 14,0 metara, mjereno od najniže kote prirodnog terena (slojnica terena) do gornjeg ruba krovnog vijenca;

- u sklopu površine za gradnju mogu se predvidjeti sportski tereni, otvoreni bazeni, akvaparkovi, terase (uz uvjet da nisu konstruktivni dio podzemne etaže) i sl.

- sadržaji navedeni u prethodnoj alineji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice ako su na terenu, iznimno, mogu biti i iznad kote prirodnog terena (slojnica terena) i to maksimalno do vis. od 1 metra;

- najmanje 40% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno i/ili prirodno zelenilo;

- prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 metara uz obalu, mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale;

- arhitektonsko oblikovanje građevina unutar jedne prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene mora biti sukladno te u skladu s uvjetima iz članka 35. ovih Odredbi;

- ako je neposredno povezano više vrsta ugostiteljskih objekata parkiranje se može riješiti i dimenzionirati kao jedna cjelina;

- ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost i iskoristivost građevne čestice ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren (dječje igralište, sportski teren i sl.);

- u pojasu 15-100 metara od obalne crte mogu se graditi i uređivati manji rekreativni sadržaji (boćališta, odbojka na pijesku, minigolf, stolovi za stolni tenis, nenatkriveni bazeni, dječja igrališta, i sl.), otvoreni tuševi, sanitarni uređaji, pokretni ugostiteljski objekti pješačke staze i sl. Površina navedenog pojasa ne može se izgraditi više od 30% a najmanje 50% mora biti uređeno kao parkovni nasadi i /ili prirodno zelenilo.

Kamp - autokamp (T3) unutar ZOP-a

Članak 67.

(1) Na području Grada Novi Vinodolski određena su slijedeća postojeća i planirana građevinska područja namijenjena smještaju kampova-autokampova (T3):

. Povile 2 (Povile) - T3₁, površine cca 2,00 ha, izgrađena - planirani kapacitet maksimalno 240 kreveta.

. Klenovica (Klenovica) - T3₂, cca 10,00 ha, izgrađena - planirani kapacitet maksimalno 1200 kreveta;

. Kozica (Sibinj Krmpotski) - T3₃, površine cca 8,50 ha, izgrađena - planirani kapacitet maksimalno 1000 kreveta;

. Sibinj Krmpotski 1 - T3₄, površine cca 2,50 ha, izgrađena - planirani kapacitet maksimalno 300 kreveta;

. Sibinj Krmpotski 2 - T3₅, površine cca 2,00 ha, neizgrađena - planirani kapacitet maksimalno 240 kreveta.

(2) Smještaj građevina i uređenje površina navedenih u stavku (1) ovog članka odrediti će se izradom planova užih područja (UPU) u skladu s korisnikom/cima i planiranom kategorijom kampa (ne manje od dvije zvjezdice), zakonom, posebnim propisima i slijedećim općim uvjetima:

- smještajne jedinice ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 metara od obalne crte i moraju biti pokretne odnosno ne mogu se povezivati s tlom na čvrsti način;

- prateći trgovačko-uslužni, ugostiteljski, sanitarni i drugi pomoćni sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 metara od obalne crte,

- prateći trgovačko-uslužni, ugostiteljski i drugi pomoćni sadržaji te sanitarni čvorovi mogu se graditi najviše kao prizemni (P) visine 5 metara do vijenca, kosog krovišta bez nadozida;

- arhitektonsko oblikovanje građevina unutar jedne prostorne cjeline kampa mora biti sukladno te u skladu s uvjetima iz 35. članka ovih Odredbi;

- u pojasu 15-70 metara od obalne crte mogu se graditi i uređivati manji rekreativni sadržaji (boćališta, odbojka na pijesku, minigolf, stolovi za stolni tenis, nenatkriveni bazeni, sanitarni uređaji, pokretni ugostiteljski sadržaji, dječja igrališta, pješačke staze i sl.). Površina navedenog pojasa ne može biti izgrađena više od 30% a njmanje 50% mora biti uređeno kao parkovni nasadi i /ili prirodno zelenilo.

2.3.1.3. Površine sportsko-rekreacijske namjene (R)

Članak 68.

(1) Površine za sportsko-rekreacijsku namjenu predstavljaju područja namijenjena obavljanju sportskih i rekreacijskih aktivnosti, a razvrstane su na:

- sportske centre (R1),

- uređene morske plaže unutar građevinskih područja (R2),

- centar za zimske sportove (R3),

- golf igralište (R4).

Sportski centri (R1)

Članak 69.

(1) Površine sportsko-rekreacijske namjene na području Grada Novi Vinodolski, određene kao sportski centar (R1), jesu:

- Bahalin - R1₁, pretežito neizgrađen,

- Breze - R1₂, neizgrađen.

(2) Za površine iz stavka (1) ovog članka propisuje se optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put (direktni kolni pristup minimalne širine 4,5 metra za jednosmjerni promet odnosno 5,5 metara za dvosmjerni), propisani broj parkirališnih mjesta sukladno čl. 123.-124. ovih Odredbi, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), priključak na vodoopskrbu i električnu energiju, a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća.

(3) Za zonu sportskog centra Breze (R1₂) propisuje se obavezna izrada urbanističkog plana uređenja, dok je za zonu Bahalin (R1₁) donesen Detaljni plan uređenja DPU »SRC Bahalin« (SN 21/98) i isti je obuhvaćen ovim Planom

propisanim planom užeg područja za naselje Novi Vinodolski NA1₁ (UPU1).

(4) Na površinama sportsko-rekreacijske namjene moguća je izgradnja zatvorenih i poluotvorenih sportskih sadržaja (mali nogomet, rukomet, košarka, odbojka, tenis i dr.), sportske dvorane i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih, trgovačko-uslužnih, ugostiteljsko-turističkih i drugih sadržaja koji su svojom namjenom spojivi sa osnovnom djelatnošću.

Članak 70.

Detaljno uređenje površina sportsko-rekreacijske namjene određenih u članku 69. ovih Odredbi, odrediti će se prostornim planovima užih područja propisanih ovim Planom u skladu s korisnicima, zakonom, posebnim propisima i slijedećim općim smjernicama:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) iznosi 0,4 u što je uračunata izgradnja zatvorenog sportskog sadržaja, sportsko-rekreacijskih sadržaja otvorenog tipa, svih manjih pomoćnih građevina, svlačionica, manjih trgovačko-uslužnih sadržaja i ugostiteljskog sadržaja;

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) može biti i veći ali ne veći od 0,6 i to samo u slučajevima izgradnje sportsko-rekreacijskih sadržaja otvorenog tipa te manjih pomoćnih građevina, svlačionica, manjih sadržaja trgovačko- uslužnog i ugostiteljskog tipa;

- najviša visina građevine zatvorenog sportskog sadržaja određuje se sukladno osnovnoj namjeni, ali ne više od 10 metara do vijenca;

- ako to uvjeti dopuštaju moguća je izgradnja dva (2) podruma i isti se ne uzimaju u izračun brutto izgrađene površine građevine ukoliko su isključivo namijenjeni za garaže i pomoćne prostorije (spremišta i prostorije koje služe tehnološkom ili drugom procesu kojem je namijenjena građevina);

- ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice ukoliko se krovna površina hortikulturno obradi kao okolni teren ili dječje igralište, sportski teren i sl;

- međusobnu udaljenost smještajnih građevina odrediti u skladu s važećim Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora;

- manje prizemne pomoćne građevine, svlačionice, manji sadržaji trgovačko-uslužnog i ugostiteljskog sadržaja mogu se graditi najviše kao prizemlje visine 4,5 m do vijenca i najveće dopuštene površine tlocrtne projekcije 100 m²;

- neizgrađene površine moraju biti uređene, a najmanje 20 % površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo;

- arhitektonsko oblikovanje građevina unutar jedne prostorne cjeline sportskog centra mora biti sukladno te u skladu s uvjetima iz 35. članka ovih Odredbi;

- prostorna cjelina sportskog centra mora imati pripadajući broj parkirališnih mjesta u skladu s čl. 123. - 124. ovih Odredbi;

Uređene morske plaže unutar građevinskih područja (R2)

Članak 71.

(1) Površine određene ovim Planom kao uređene morske plaže unutar građevinskih područja predviđene su za razvoj rekreacijskih sadržaja i djelatnosti kupališta, a nalaze se unutar:

- građevinskih područja naselja,

- izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene.

(2) Površine iz stavka (1) ovog članka zauzimaju i akvatorij mora širine cca 150 metara uz obalu.

(3) Uređene morske plaže unutar građevinskih područja određene su na slijedećim lokacijama:

- unutar g.p. Zagori 1 (T1₆) - R2₁

- unutar g.p. Zagori 2 (T2₁) - R2₂

- unutar g.p. Novi Vinodolski (NA1₁) - R2₃ i R2₄,

- unutar g.p. Grabrova (NA1₂) - R2₅,

- unutar g.p. Povile (T3₁) - R2₆,

- unutar g.p. Povile (NA1₆) - R2₇ i R2₈,

- unutar g.p. Porto Teplo 1 (T1₃) - R2₉,

- unutar g.p. Klenovica (T1₅) - R2₁₀,

- unutar g.p. Klenovica (NA11₁) - R2₁₁ i R2₁₂,

- unutar g.p. Klenovica (T3₂) - R2₁₃,

- unutar g.p. Smokvica Krmpotska sjever

_{(neizgrađeni dio NA181}) - R2₁₄,

- unutar g.p. Smokvica Krmpotska _{(izgrađeni dio}

_NA181) - R2₁₅ i R2₁₆,

- unutar g.p. Kozica (T3₃) - R2₁₇,

- unutar g.p. Sibinj Krmpotski 1 (T3₄) - R2₁₈,

- unutar g.p. Sibinj Krmpotski 2 (T3₅) - R2₁₉.

(4) Neposrednom provedbom ovog Prostornog plana omogućuje se rekonstrukcija i održavanje postojećih uređenih plaža unutar izgrađenih građevinskih područja naselja i izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, i to: izgradnja infrastrukturnih sadržaja kao što su rampe i liftovi za prilaz moru invalidnih osoba, otvoreni tuševi, kabine i sanitarni uređaji, postavljanje urbane opreme (koševi za smeće, klupe i sl), dohranjivanje žala i sl.

(5) Iznimno, na postojećim uređenim plažama unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja može se neposrednom provedbom ovog Plana graditi tipizirana manja prizemna građevina trgovačko-uslužne i/ili ugostiteljske namjene tlocrtne površine do 40 m², sukladne već izgrađenim temeljem DPU-a »Šetalište Zagori - Ričina«, SN 21/00.

(6) Uređene morske plaže unutar građevinskih područja (na kopnu i u akvatoriju) iz stavka (3) ovog članka obuhvaćene su obaveznom izradom urbanističkog plana uređenja propisanim za pojedina građevinska područja naselja ili površine ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja unutar kojih se nalaze, a kojim će se odrediti detaljniji uvjeti uređenja sukladno ovom Planu, Uredbi, Zakonu i posebnim propisima.

(7) U slučajevima nasipavanja mora potrebno je izraditi procjenu utjecaja na okoliš.

(8) Iznimno, potezi obale (stijene) određeni ovim Planom za zaštitu (članak 144. stavak (6) ovih Odredbi) mogu se uređivati bez bilo kakvog narušavanja postojećeg stanja (nasipavanja obale).

Centar za zimske sportove (R3)

Članak 72.

(1) Na području Malog i Velikog Rujnika ovim Planom određena je površina za uređenje centra za zimske sportove »Breze« (R3). Uvjeti uređenja za razvoj centra »Breze« utvrditi će se u skladu s korisnicima i zakonskom regulativom, obaveznom izradom prostornog plana užeg područja (UPU-

om), a površinu je moguće uređivati kao zonu zimskih sportova za sportsko i rekreativno skijanje i daskanje, te za ostale sportove kao što su: skijaško trčanje, skijaški skokovi i hodanje. Površine za ostale sportove moraju biti ograđeni od skijališta.

(2) U skladu s važećom zakonskom regulativom u slučaju izgradnje skijališta s žičarom obavezna je izrada Studije utjecaja na okoliš (SUO).

(3) Uz svako skijalište mora se osigurati prostor za parkiralište. Na kapacitet od 1000 skijaša mora se osigurati:

- Parkiralište za 10 autobusa i 200 osobnih automobila (5- 6 m²/skijašu),

- Prostor za službu spašavanja i pružanje prve pomoći, prijemni prostor i sanitarije za korisnike, te prostori za pružanje ugostiteljskih usluga maksimalne visine 2 etaže (P0+P) uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i u skladu s člankom 35. ovih Odredbi.

Golf igralište (R4)

Članak 73.

(1) Golf igralište planirano je na području Malog polja u Vinodolskoj dolini. Za izgradnju golf igrališta prema postojećoj zakonskoj regulativi obavezna je izrada Studije utjecaja na okoliš (SUO), kojom će prema sadržaju određenom važećim zakonom i propisima biti obrađen mogući utjecaj igrališta na krajolik (prvenstveno se to odnosi na prirodnu baštinu predloženu za zaštitu), eko sustave, gospodarstvo i druge djelatnosti.

(4) Izgradnja smještajnih kapaciteta za potrebe golf igrališta moguća je samo u toku ili nakon izgradnje samog golf terena, a uvjeti uređenja područja golf igrališta odrediti će se u skladu s korisnicima i zakonskom regulativom, obaveznom izradom prostornog plana užeg područja (UPU-om) temeljem slijedećih kriterija:

- područje izgradnje ne smije iznositi više od 1,5 % zemljišnog kompleksa s gustoćom izgradnje 50-120 kreveta/ha, s time da su građevine grupirane na jednom njegovom dijelu;

- nova izgradnja svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom treba biti primjerena krajobrazu kako ne bi utjecala na promjenu njegovih vrijednih obilježja, a posebno se to odnosi na zaštitu vrijednih vizura prema Novom i Pavlomiru (vidikovaca uz cestu koja vodi strmom padinom od Bribira prema Lukovu). Moguća je izgradnja smještajnog objekta iz skupine hotela, vrsta hotel s pratećim sadržajima u kategoriji pet zvjezdica, maksimalne visine građevina do tri etaže (P₀+P+1kat) i 7 metara do vijenca, kosog krovišta nagiba 18⁰ do 23⁰;

- obavezna je izgradnja zatvorenog sustava pročišćavanja i odvodnje otpadnih voda kompleksa pratećih smještajnih turističkih sadržaja te ponovna uporaba istih voda radi navodnjavanja;

- kvalitetni elementi krajobraza moraju se uklopiti u obuhvat i koncepciju golf igrališta bez bitnih i radikalnih izmjena tih elemenata.

2.3.1.4. Površine infrastrukturnih sustava (IS)

Članak 74.

(1) Ovim Prostornim planom određena su građevinska područja infrastrukturne namjene za potrebe izgradnje:

- centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV) zajedničkog kanalizacijskog sustava naselja N. Vinodolski i Povile u naselju N.Vinodolski, na lokalitetu »Lučica«, na desnoj obali Ričine (IS₁),

- operativne obale u funkciji planirane luke otvorene za javni promet lokalnog značaja »Muroskva« (IS₂),

- operativne obale u funkciji postojeće luke otvorene za javni promet lokalnog značaja - teretne »Portoteplo« (IS₃).

(2) Na površini (IS₁) iz stavka (1) ovog članka predviđa se izgradnja centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV Novi) u sklopu kojeg će biti smješteni uređaji za daljnju mehaničku obradu, biološko pročišćavanje i obradu mulja, izgradnja završne glavne crpne stanice (CP Uređaj), kao i izgradnja prateće infrastrukture (upravno-pogonski objekt, skladište, radionice, interne prometnice i dr.).

(3) Uređenje i izgradnja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV Novi) treba biti primjereno primorskoj tradiciji, a izvodi se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana temeljem »Idejnog rješenja odvodnje snitarnih voda Grada Novi Vinodolski« (Rijeka, prosinac 2002. g.).

(4) PPPGŽ (čl. 36. Odredbi) za sustave javne odvodnje izlaznog kapaciteta 2000ES (ekvivalentnih stanovnika) i više propisana je izrada procjene utjecaja na okoliš.

(5) Unutar građevinskog područja (IS₂) i (IS₃) moguće je smjestiti gospodarske djelatnosti koje su s ovima u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi (npr. ugostiteljska djelatnost, servisne djelatnosti, benzinska pumpa i dr.), s time da visina građevina može iznositi samo jednu etažu (P).

(6) Detaljni uvjeti izgradnje i uređenje površine operativne obale (IS₂) i (IS₃) te lučkih područja utvrditi će se urbanističkim planom uređenja propisanim ovim Planom u skladu s korisnicima i važećom zakonskom regulativom. Do donošenja urbanističkog plana uređenja nije moguća izgradnja niti uređenje površina.

2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja

Članak 75.

(1) Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. veljače 1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja.

(2) Za postojeće pojedinačne građevine stambene namjene izvan građevinskih područja dozvoljava se rekonstrukcija (ne i prenamjena), adaptacija i dogradnja u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor.

(3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatraju se:

- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina u postojećim gabaritima,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,

- dogradnja ili nadogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) ukupne površine od najviše 20 m² netto korisne površine,

- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor,

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena.

(4) Nije dozvoljena prenamjena postojećih gospodarskih građevina izvan građevinskih područja u građevine stambene namjene.

(5) Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih ostataka građevina i ruševina koje se nalaze izvan građevinskog područja (pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor) i to u postojećim tlocrtnim gabaritima uz uvjet da je dozvoljena maksimalna visina građevine od tri etaže (P₀+P+1) i 6 metara do vijenca, a arhitektonsko oblikovanje građevina sukladno članku 35. ovih Odredbi. Stanje građevine i ruševine utvrđuje se izvadkom iz katastra zemljišta, zemljišno-knjižnim izvadkom i, po potrebi arhivskom građom.

Članak 76.

(1) Izvan građevinskog područja mogu se graditi, u skladu s Zakonom i ovim Prostornim planom, na površinama za koje se ne određuju građevinska područja, samo slijedeće građevine:

A. Građevine infrastrukture (prometne, telekomunikacijske, energetske, vodnogospodarske i komunalne),

B. Zdravstvene i rekreacijske građevine (osim zatvorenih sportskih građevina),

C. Građevine koje služe poljoprivrednoj proizvodnji (staklenici i plastenici, prateći gospodarski objekti za obradu poljoprivrednih proizvoda - I. stupanj prerade poljoprivrednih proizvoda, farme za uzgoj stoke i vinogradsko-vinarski pogoni),

D. Agro-turističke građevine na području Vinodolske doline,

E. Stambeno-gospodarske građevine poljoprivredne namjene za vlastite potrebe i turizam na seoskim domaćinstvima,

F. Građevine u funkciji gospodarenja šumama,

G. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,

H. Uzgajalište (marikultura).

(2) Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene su jednom građevnom česticom.

(3) Stambeno-gospodarske građevine poljoprivredne namjene i za turizam na seoskim gospodarstvima nisu mješovite namjene, nego iste namjene u funkciji poljoprivrede.

(4) Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru jesu:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, šumarska, stočarska i sl.),

- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.),

- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

(5) Isključuje se izgradnja građevina iz stavka (1) ovog članka (osim nužne infrastrukture i građevina određenih ovim Planom) na slijedećim područjima:

- Poljoprivrednom tlu osnovne namjene razgraničenom kao osobito vrijedno poljoprivredno tlo (P1) i (P2) (obrazloženo u poglavlju 8.1. »Zaštita tla - poljoprivredno tlo« i prikazano na kartografskom prikazu br. 1.1 »Korištenje i namjena površina-površine za razvoj i uređenje« u mj.1:25000). Dozvoljena je samo izgradnja agro-turističkih građevina u cilju organizacije »vinske ceste« na predjelu Vinodolske doline, na površini (D), određenoj ovim Planom i građevina koje služe poljoprivrednoj proizvodnji (staklenici i plastenici, prateći gospodarski objekti za obradu poljoprivrednih proizvoda - I. stupanj prerade poljoprivrednih proizvoda i vinogradsko-vinarski pogoni);

- Unutar obuhvata Prostornog plana područja posebnih obilježja priobalne dionice autoceste i željezničke pruge do utvrđivanja konačnih trasa (prikazano na kartografskom prikazu br. 1»Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25000);

- Unutar zaštićenih i predloženih za zaštitu dijelova prirode na kopnu. Dozvoljena je samo izgradnja:

- na području predloženom za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajobraza »Vinodolske doline« dozvoljena je izgradnja agro-turističkih građevina na površini označenoj simbolom (D) (prikazano na kartografskim prikazima br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25000 i br. 4. »Građevinska područja« u mj. 1:5000),

- na području predloženom za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajobraza »Pleteno« dozvoljena je izgradnja građevina izvan građevinskog područja za uzgoj konja i turizam na seoskim domaćinstvima (sukladno čl. 91.-93. Ovih Odredbi).

- Unutar obuhvata padina naselja Ledenice (obrazloženo u poglavlju 6.3 .»Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina« ovih Odredbi i prikazano na kartografskom prikazu br. 3.1« »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja« u mj. 1:25000 i kartografskim prikazom br. 4. »Građevinska područja« u mj.1:5000);

- Unutar obuhvata I. i II. zone sanitarne zaštite (prikazano na kartografskom prikazu br. 3.2 »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju u mj.1:25000 i br. 4. »Građevinska područja« u mj.1:5000);

(6) Unutar zaštićenog obalnog područja (ZOP) na području Grada Novi Vinodolski izvan građevinskih područja moguća je izgradnja samo građevina infrastrukture i rekreacijskih građevina - uređene morske plaže izvan građevinskog područja na lokacijama (B4, B5, B6 i B7) određenih ovim Planom (obuhvat zaštićenog obalnog područja određen je na svim kartografskim prikazima u mj. 1:25000).

A. - Građevine infrastrukture

Članak 77.

(1) Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje, i sustava energetike, smještene u infrastrukturne koridore te komunalne građevine: građevine za uređenje vodotoka i voda te melioracijska odvodnja, reciklažno dvorište, nova i proširenja postojećih groblja, izgradnja mrtvačnice, poklonaca i sl.

(2) Kriteriji za planiranje građevina infrastrukture utvrđuju se uvažavajući: vrednovanje prostora za građenje, uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti, mjere zaštite prirodnih vrijednosti, mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa i mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.

(3) U ZOP-u izvan građevinskih područja nije moguće graditi luke nautičkog turizma, niti izvoditi radove nasipavanja obale.

(4) Uvjeti utvrđivanja i izgradnje koridora ili trasa, površina i građevina infrastrukturnih sustava određeni su u poglavlju 5. ovih Odredbi.

Članak 78.

(1) Uvjeti izgradnje građevina za uređenje vodotoka i voda te melioracijske odvodnje, određeni su u poglavlju 5.3.3. »Uređenje vodotoka i voda te melioracijska odvodnja« ovih Odredbi.

Članak 79.

(2) Uvjeti utvrđivanja lokacije, izgradnje i uređenja reciklažnog dvoriša određeni su u poglavlju 7. Postupanje s otpadom« ovih Odredbi.

Članak 80.

(1) Prostornim planom utvrđena je površina za razvoj novog gradskog groblja na području naselja Novi Vinodolski i to južno od ceste Novi Vinodolski - Ledenice u predjelu Muroskva (određeno simbolom (G₅) na kartografskim prikazima br. 1.1 »Korištenje i namjena površina-površine za razvoj i uređenje« u mj. 1:25000 i br. 4 »Građevinska područja« u mj. 1:5000). Uvjete uređenja i izgradnje groblja utvrditi će se Detaljnim planom uređenja u skladu sa sa Zakonom i posebnim propisima i »Studijom groblja« (navedeno u Obrazloženju Prostornog plana).

(2) Najprihvatljiviji tip groblja je tzv. parkovno groblje s akcentom na pejsažnom i hortikulturnim uređenju. Postojeće zelenilo na površini predviđenoj za razvoj planiranog

groblja treba sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim zelenilom treba tvoriti organsku cjelinu. Osnovna jedinica za dimenzioniranje površine groblja su grobna mjesta, na koja (za parkovno groblje) otpada 10-14 m² prostora.

(3) Postojeća groblja izvan građevinskih područja naselja na području Grada Novog Vinodolskog (određena simbolima: Klenovica(G₁), Sibinj Krmpotski (G₂), Ledenice (G₃) i Luka Krmpotska(G₄) na kartografskim prikazima 1.1»Korištenje i namjena površina-površine za razvoj i uređenje« u mj. 1:25000) zadržavaju se u svojim postojećim gabaritima osim mogućeg manjeg proširenja groblja u Ledenicama (G₃).

(4) Uređenje, oblikovanje i proširenja postojećih groblja iz stavka (3) ovog članka provode se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana uz obaveznu izradu krajobraznog projekta kao sastavnog dijela lokacijske odnosno građevinske dozvole.

B. - Zdravstvene i rekreacijske građevine

Članak 81.

(1) Pod zdravstvenim i rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifična prirodna područja, kao što su za zdravstvene djelatnosti posebni klimatski uvjeti, kakvoća zraka i sl., a za rekreaciju ljepota krajolika, prirodni resursi, more i sl.

(2) U rekreacijske građevine spadaju vježbališta i otvoreni sportski tereni i slični prostori, namijenjeni aktivnoj rekreaciji i izletničkom turizmu sa svim pratećim sadržajima. Rekreacijske građevine mogu se graditi kao pojedinačni objekti.

(3) Izgradnja zdrastvenih građevina moguća je na područjima razgraničenim kao ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ) i gospodarske šume (Š1) (određeno na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj.1:25000) na području »Brdskih predjela«. Međusobna udaljenost zdravstvenih građevina ne može biti manja od 1500 m, osim pojedinačnih lokacija određenih ovim Planom.

(4) Izgradnja rekreacijskih građevina moguća je na područjima razgraničenim kao ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ) i gospodarske šume (Š1) (određeno na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj.1:25000) na području »Prijelaznih padina« i »Brdskih predjela« Grada Novi Vinodolski. Međusobna udaljenost rekreacijskih građevina ne može biti manja od 1500 m, osim pojedinačnih lokacija određenih ovim Planom.

Članak 82.

Uvjet za izgradnju zdrastvenih građevina je:

- postojeći kolni prilaz širine najmanje 5,5 metra,

- udaljenost građevina od granice građevne čestice najmanje 4,0 metra,

- najveći broj etaža građevine su 4 etaže (P₀+P+1kat+potkrovlje);

- etažom se smatra i potkrovlje. Najveći gabarit potkrovlja određen je najvećom visinom nadozida do 150 cm kod građevina na području prijelaznih padina, odnosno do 90 cm kod brdskih predjela,

- najveća dopuštena visina građevine iznosi 8,0 metara do vijenca, najveća tlocrtna projekcija građevine 300 m²,

- najveći broj etaža pomoćnih građevina iznosi jednu etažu (P) i visine najviše 4 metra te krovišta bez nadozida;

- arhitektonsko oblikovanje građevina uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i u skladu s člankom 35. ovih Odredbi,

- radi očuvanja izgleda padina na kosim građevinskim parcelama, u pravilu se zabranjuje gradnja podzida viših od 150 cm. Iznimno, ako nema opasnosti od narušavanja prirodnog izgleda ambijenta može se izvesti kaskadni način izgradnje sa najviše 3 kaskade visine po 150 cm, uz obavezno ozelenjavanje horizontalnih terasa i podzida izgrađenih kao kameni zid ili obloženih kamenom,

- odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda obavezno riješiti u skladu s vodoprivrednim uvjetima Hrvatskih voda, a zbrinjavanje otpadaka s prikupljanjem na građevnoj čestici i odvozom na organizirani i siguran način,

- najmanja udaljenost građevina od javne prometnice lokalnog značaja i nerazvrstane prometnice iznosi 10,0 metara, a od državnog i županijskog značaja prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje državnim, odnosno županijskim cestama.

Članak 83.

Uz rekreacijske građevine moguć je smještaj ugostiteljskog sadržaja, spremišta i sl. i to samo u toku ili nakon izgradnje sportsko-rekreacijskih građevina uz uvjet:

- građevina mora biti u funkciji korištenja rekreacijskog sadržaja,

- postojeći kolni prilaz širine najmanje 3,0 metra,

- udaljenost građevina od granice građevne čestice najmanje 4,0 metra,

- najveća dopuštena visina građevine je prizemlje (P) i iznosi 4,5 metra do vijenca, razvijene građevinske (brutto) površine do 100 m²,

- arhitektonsko oblikovanje građevina uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i u skladu s člankom 35. ovih Odredbi,

- odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda obavezno riješiti u skladu s vodoprivrednim uvjetima Hrvatskih voda,

- zbrinjavanje otpadaka s prikupljanjem na građevnoj čestici i odvozom na organizirani i siguran način.

Članak 84.

(1) Ovim Prostornim planom određene su tri lokacije (B1, B2 i B3) namijenjene rekreacijskim građevinama (otvoreni sportski tereni i sl.) i četiri lokacije (B4, B5, B6 i B7) namijenjene uređenju kupališta - uređene morske plaže izvan građevinskog područja (označeno na kartografskim prikazima br. 1.1 »Korištenje i namjena površina-površine za razvoj i uređenje« u mj.1:25000).

(2) Lokacije (B1, B2 i B3) namijenjene su izgradnji otvorenih sportskih terena uz mogućnost izgradnje manjeg objekta sukladno članku 83. ovih Odredbi uz obavezno ishođenje posebnih uvjeta gradnje od pravne osobe koja gospodari odnosnom šumom obzirom da se nalaze unutar zaštitne šume (Š2).

(3) Planirane uređene morske plaže izvan građevinskog područja (B4) na lokalitetu »Povile« (B5) u uvali »Mala draga«, i (B6) na lokalitetu »Portoteplo« mogu se uređivati prema slijedećim općim uvjetima:

- područje je moguće urediti rekreacijskim sadržajima otvorenog tipa gradnje (trim staze, šetnice, igrališta, boćališta, odbojka na pijesku, minigolf, dječja igrališta, i sl.) te otvoreni tuševi, sanitarni uređaji, opremati urbanom opremom (koševi za smeće, klupe i sl.), kioskom te javnom rasvjetom ali bez mogućnosti izgradnje čvrstih objekata;

- površina se ne može izgraditi rekreacijskim sadržajima više od 30% a najmanje 50% mora biti uređeno kao parkovni nasadi i /ili prirodno zelenilo;

- potez obale unutar obuhvata mora ostati potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja s mogučnošću postavljanja samo pokretnih stepenica za ulaz/izlaz u more.

- za lokaciju B5 obavezno je ishođenje posebnih uvjeta uređenja od Hrvatskih voda i pravne osobe koja gospodari odnosnom šumom obzirom da se nalazi uz vodotok-bujicu »Rov, ledenički« i unutar zaštitne šume (Š2);

- za lokaciju B6 obavezno je ishođenje posebnih uvjeta gradnje od pravne osobe koja gospodari odnosnom šumom obzirom da se nalazi unutar zaštitne šume (Š2).

(4) Planirana uređena morska plaža izvan građevinskog područja (B7) na lokalitetu »Čardak« može se uređivati prema slijedećim općim uvjetima:

- propisuje se optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pristupni put (direktni kolni pristup minimalne širine 4,5 metra za jednosmjerni promet odnosno 5,5 metara za dvosmjerni) s odgovarajućim parkiralištem, odvodnju (vlastiti zatvoreni kanalizacijski sustav s pročišćavanjem ili priključak na mjesnu kanalizacijsku mrežu), priključak na vodoopskrbu i električnu energiju, a sve na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća;

- moguća je izgradnja građevina sportsko-rekreativne namjene otvorenog tipa gradnje (igrališta, boćališta, odbojka na pijesku, minigolf, dječja igrališta, i sl.) te otvoreni tuševi, sanitarni uređaji kao i opremanje urbanom opremom (koševi za smeće, klupe i sl.);

- postojeće ruševine mogu se rekonstruirati u postojećim tlocrtnim gabaritima (trgovačko-uslužnog i/ili ugostiteljskog sadržaja bez mogućnosti stambene namjene i/ili smještajnih kapaciteta), visine jedne etaže (P) i 4 m do vijenca, krovišta bez nadozida i kosog nagiba između 18^o i 23^o. Stanje postojećih ruševina utvrđuje se izvadkom iz katastra zemljišta, zemljišno-knjižnim izvadkom i po potrebi arhivskom građom;

- površina se ne može izgraditi sportskim sadržajima više od 30% a najmanje 50% mora biti uređeno kao parkovni nasadi i /ili prirodno zelenilo;

- potez obale unutar područja kupališta mora ostati potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja s mogučnošću postavljanja samo pokretnih stepenica za ulaz/izlaz u more.

C. - Građevine koje služe poljoprivrednoj proizvodnji (staklenici i plastenik s pratećim gospodarskim objektima za obradu poljoprivrednih proizvoda - prvi stupanj prerade poljoprivrednih proizvoda, farme za uzgoj stoke, peradarske farme i vinogradsko-vinarski pogoni)

Članak 85.

(1) Izgradnja građevina koje služe poljoprivrednoj proizvodnji moguća je uz uvjet da je investitor registriran za obavljanje navedene djelatnosti uz obavezno ishođenje vodopravnih uvjeta i vodopravnih dozvola od Hrvatskih voda za projektiranje i izgradnju.

(2) Staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima za obradu poljoprivrednih proizvoda i vinogradsko-vinarski pogoni mogu se graditi na poljoprivrednim površinama razgraničenim kao vrijedno obradivo tlo (P2) i ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) na području »Prijelaznih padina« Grada Novi Vinodolski. Na površinama vrijednog obradivog tla (P2) uvjet je da se najmanje 80 % predviđene površine obrađuje jednom ili više kultura - vinove loze, maslina, voća, povrća, cvijeća i sl.

(3) Farme za uzgoj stoke mogu se graditi samo na površinama razgraničenim kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) na području »Prijelaznih padina« i »Brdskih predjela« Grada Novi Vinodolski, na udaljenosti ne manjoj od 1,0 km od građevinskih područja obalnih naselja (određeno na kartografskim prikazima br.4.»Građevinska područja« u mj.1:5000). Međusobna udaljenost farmi za uzgoj stoke ne može biti manja od 1500 m.

(4) Površina poljoprivrednog kompleksa za izgradnju građevina iz ovog članka ne može biti manja od vrijednosti utvrđenih u slijedećoj tablici:

	na ostalom obradivom poljoprivrednom tlu - (P3)	ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište - (PŠ)
staklenici, plastenici s pratećim gospodarskim sadržajima	10.000 m²	5.000 m²
farme za uzgoj stoke	-	10.000 m²
vinogradarsko-vinarski objekti	20.000 m²	10.000 m²

(5) Iznimno, izgradnja samo staklenika i/ili plastenika moguća je i na površinama manjim od navedenih u stavku (4) ovog članka odnosno neograničene veličine i bez vodopravnih suglasnosti Hrvatskih voda uz uvjet:

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti čestice je 0,8,

- najmanja dozvoljena udaljenost od granice građevne čestice iznosi 1,0 metar,

- najmanja udaljenost građevina od javne prometnice lokalnog značaja i nerazvrstane prometnice iznosi 5,0 metara, a od državnog i županijskog značaja prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama.

Članak 86.

(1) Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može planirati izgradnja građevina (farma) za uzgoj stoke i peradi iznosi 10 uvjetnih grla. Iznimno, može biti i manji od 10, ali ne manji od 5 uvjetnih grla.

(2) Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata:

Vrsta stoke	Koeficijent	Broj grla
- krava, steona junica	1,00	10
- bik	1,50	7
- vol	1,20	8
- junad 1-2 god.	0,70	14
- junad 6-12 mjeseci	0,50	20
- telad	0,25	40
- krmača + prasad	0,055	118
- tovne svinje do 6 mjeseci	0,25	40
- teški konji	1,20	8
- srednje teški konji	1,00	10
- laki konji	0,80	13
- ždrebad	0,75	13
- ovce, ovnovi, koze i jarci	0,10	100
- janjad i jarci	0,05	200
- tovna perad	0,00055	18.000
- konzumne nesilice	0,002	5.000
- rasplodne nesilice	0,0033	3.000

(3) Minimalni broj uvjetnih grla za druge životinjske vrste (krznaši, kunići i sl.) utvrditi će se Programom o namjeravanim ulaganjima kojim se dokazuje opravdanost izgradnje

građevina koje služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i kofekcioniranju, a potrebno je minimalno prikazati:

- površinu poljoprivrednog zemljišta predviđenu za korištenje,

- vrstu poljoprivredne proizvodnje koja će se organizirati na zemljištu,

- broj i okvirnu veličinu potrebne građevine/građevina s predviđenim razmještajem, ovisno o vrsti i količini namjeravane proizvodnje i obrade,

- pristup na javnu cestu,

- rješenje komunalne infrastrukture,

- mjere zaštite okoliša,

- ekonomsku opravdanost ulaganja.

Članak 87.

(1) Uvjet za izgradnju građevina iz članka 85. Ovih Odredbi je:

- postojeći kolni prilaz širine najmanje 3 metra,

- najveći dopušteni broj etaža pojedinačnih gospodarskih građevina je jedna (1) etaža (prizemlje), visine 5 metra do vijenca,

- granica gradivog dijela površine za gradnju udaljena je najmanje 4 metara od vanjskih granica površine;

- temelj prizemlja odnosno kota gornjeg ruba podne konstrukcije ne smije biti viša od 30 centimetara od kote prirodnog terena na njegovom najvišem dijelu,

- arhitektonsko oblikovanje građevina uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i u skladu s člankom 35. ovih Odredbi,

(2) U postupku ishođenja lokacijske dozvole za gradnju građevina iz članka 85. Ovih Odredbi odrediti će se uvjeti i mjere za:

- zaštitu okoliša;

- zaštitu od požara i elementarnih opasnosti;

- djelotvorno sabiranje, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda;

- opskrbu vodom;

- postupanje s otpadom;

- sadnju zaštitnog zelenila - drveća.

Članak 88.

(1) Iznimno, ovim Prostornim planom, dozvoljava se i izgradnja građevina (štala i pomoćnih građevina) na manjim površinama od navedenih u članku 85. Stavak (4) ali isključivo namijenjenih držanju konja te izgradnji rekreacijskih građevina, jahaćih staza, vježbališta, izletničkog i sličnog prostora, a sve namijenjeno aktivnoj i pasivnoj rekreaciji i izletničkom turizmu bez smještajnih kapaciteta i stambenog prostora sukladno članku 67. stavci (5) ovih Odredbi te prema slijedećim općim uvjetima:

- najmanja površina čestice iznosi 800 m²,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti čestice (K_ig) iznosi 0,3 i to za površine do veličine od 1300 m². Za veće površine dozvoljena je izgradnja građevina od ukupno max. 400 m² tlocrtne površine;

- ostali uvjeti gradnje sukladni članku 87. ovih Odredbi.

(2) Na području »Prijelaznih padina« Grada Novi Vinodolski dozvoljena je izgradnja štala namijenjenih isključivo dnevnom držanju konja. Građevine moraju biti izvan ZOP-a, a najmanja udaljenost od građevinskih područja obalnih naselja mora biti 800 metara.

D. Agro-turističke građevine na području Vinodolske doline

Članak 89.

(1) Ovim Prostornim planom određeno je područje za izgradnju građevina u cilju organiziranja »vinske ceste« i unapređenja razvoja agroturizma koji uključuje njegovanje tradicionalnih običaja, etno, kulturnih i gastronomskih vrijednosti na području Vinodolske doline (označeno simbolom (D) na kartografskim prikazima br. 1.1 »Korištenje i namjena površina-površine za razvoj i uređenje« u mj. 1:25000 i br. 4. »Građevinska područja naselja u mj. 1:5000).

(2) Na području navedenom u stavku (1) ovog članka moguća je izgradnja građevina sa slijedećim sadržajima: vinarski podrumi s odgovarajućim degustacijskim i drugim prostorom, trgovačko-uslužni i ugostiteljsko-smještajni sadržaji, otvoreni rekreacijski sadržaji, spremišta i sl.

(3) Ovim Planom (na kartografskom prikazu br. 4. »Građevinska područja naselja u mj. 1:5000) određene su i pojedinačne postojeće i planirane lokacije unutar površine navedene u stavku (1) ovog članka i to:

- lokacija D1 - postojeća,

- lokacija D2 - planirana,

- lokacija D3 - planirana,

- lokacija D4 - planirana,

- lokacija D5 - planirana,

- lokacija D6 - postojeća,

- lokacija D7 - planirana.

(4) Agro-turističke građevine mogu graditi poljoprivredne zadruge, pravne osobe odnosno investitori registrirani za obavljanje poljoprivredne djelatnosti (prijavljeno poljoprivredno gospodarstvo). Iznimno, na pojedinačnim lokacijama u stavku (3) ovog članka određenim kao lokacije D4 i D5 investitor može biti fizička ili pravna osoba registrirana za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga.

Članak 90.

Građevine iz članka 89. ovih Odredbi grade se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana u skladu s slijedećim općim uvjetima:

- površina za gradnju ne može biti manja od 10.000 m². Ovaj uvjet se ne odnosi za lokacije navedene u u članku 89. stavak (3);

- međusobna udaljenost površina ne može biti manja od 500 metara. Ovaj uvjet se ne odnosi za lokacije navedene u članku 89. stavak (3) te na zonu Pavlomir 3 (K4) navedenu u poglavlju 2.3.1.1. »Površine gospodarske namjene-poslovne (K)« ovih Odredbi;

- najmanje 80% površine mora biti zasađeno vinovom lozom odnosno nekom drugom kulturom kao što su masline ili voće. Ovaj uvjet se ne odnosi za lokacije navedene u članku 89. stavak (3) alineje 4 i 5 ovog članka;

- građevine mogu imati i smještajne kapacitete i to od najviše 20 kreveta;

- uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća imovinsko- pravnu pripremu, direktni kolni pristup minimalne širine 3 metra, propisani broj parkirališnih mjesta i priključak na zatvorenu mrežu odvodnje otpadnih voda ili vlastiti zatvoreni sustav kanalizacije s poročiščivaćem (sukladno posebnim uvjetima nadležnih komunalnih i javnih poduzeća);

- obavezno geotehničko mikrozoniranje terena na temelju topografske podloge mjerila 1:5000 obzirom da se površine nalaze na manje pogodnom području za gradnju (IVa odnosno III geotehničke kategorije terena - obrazloženo u članaku 174. ovih Odredbi);

- granica gradivog dijela površine za gradnju udaljena je najmanje 4 metara od vanjskih granica površine;

- najmanja udaljenost građevina od javne prometnice iznosi 10,0 metara;

- područje izgradnje treba organizirati na način da su sve građevine grupirane na jednom njegovom dijelu s time da

površina pod svim građevinama ne prelazi 400 m² (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevina osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže). Moguća je izgradnja jedne građevine osnovne namjene od najviše 3 etaže (P₀+P+1), visine najviše 7 metara do vijenca i najveće tlocrtne projekcije građevine od 250 m² te više manjih prizemnih građevina (P) visine najviše 4 metra te krovišta bez nadozida od max. 60 m² tlocrtne površine pojedinačne građevine (smještajni kapaciteti, spremišta, trgovina, uredi i sl.);

- ako to uvjeti dopuštaju moguća je izgradnja podruma pod građevinom osnovne namjene i isti se ne uzima u izračun bruto izgrađene površine građevine ukoliko je isključivo namijenjen za vinski podrum. U slučaju izgradnje podruma namijenjenog vinskom podrumu moguća je izgradnja istog i veće tlocrtne projekcije od osnovne građevine ali ne veće od 400 m² s time da je ukopan u teren i obrađen kao okolni teren;

- arhitektonsko oblikovanje građevina uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i u skladu s člankom 35. ovih Odredbi,

- prostorna cjelina mora imati smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta u skladu s čl. 123.-124. ovih Odredbi;

- u sklopu površine za gradnju mogu se predvidjeti otvoreni sportski i rekreacijski sadržaji i sl.;

- područje izgradnje na postojećim lokacijama D1 i D6 moguće je rekonstruirati do graničnih vrijednosti određenih u alinejama 9 i 10 ovog stavka ili na način da se postojeće građevine rekonstruiraju u vlastitim gabaritima uz mogućnost izgradnje od najviše 10 manjih prizemnih (P) građevina (smještajni kapaciteti, spremišta, trgovina, uredi i sl.) visine najviše 4 metra do vijenca te kosog krovišta bez nadozida od max. 30 m² tlocrtne površine pojedinačne građevine.

E. - Stambeno-gospodarske građevine poljoprivredne namjene za vlastite potrebe i turizam na seoskim domaćinstvima

Članak 91.

(1) Izgradnja stambeno-gospodarskih građevina poljoprivredne namjene za vlastite potrebe i turizam na seoskim domaćinstvima moguća je uz uvjet da je investitor registriran za obavljanje navedene djelatnosti (prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga) i to samo na površinama razgraničenim kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) na području »Prijelaznih padina« i »Brdskih predjela« Grada Novi Vinodolski. Međusobna udaljenost pojedinačnih kompleksa ne može biti manja od 1500 m.

(2) Izgradnja građevina na poljoprivrednim kompleksima kod stočarske proizvodnje mora biti na udaljenosti većoj od 1,2 km od građevinskih područja unutar ZOP-a (određeno na kartografskim prikazima br. 4. »Građevinska područja« u mj. 1:5000).

(3) Stambeno - gospodarske građevine poljoprivredne namjene i za turizam na seoskim gospodarstvima nisu mješovite namjene, nego iste namjene u funkciji poljoprivrede.

(4) Izgradnja iz ovog članka dozvoljava se na temelju programa o namjeravanim ulaganjima kojim se dokazuje opravdanost izgradnje, a potrebno je minimalno prikazati:

- površinu poljoprivrednog zemljišta predviđenu za korištenje,

- vrstu/vrste poljoprivredne proizvodnje koja će se organizirati na zemljištu,

- broj i okvirnu veličinu potrebne građevine/građevina s predviđenim razmještajem, ovisno o vrsti i količini namjeravane proizvodnje i obrade,

- pristup na javnu cestu,

- rješenje komunalne infrastrukture,

- moguću turističku ponudu seljačkog domaćinstva (seoski turizam), ako se predviđa,

- mjere zaštite okoliša,

- ekonomsku opravdanost ulaganja.

Članak 92.

(1) Područje izgradnje iz članka 91. Ovih Odredbi ne smije iznositi više od 50% zemljišnog kompleksa stambeno-gospodarske cjeline.

(2) Ukoliko je na jednom poljoprivrednom posjedu smješteno više građevina, potrebno je njihovo grupiranje na jednom njegovom dijelu.

(3) Preparcelacija (smanjenje) poljoprivrednog zemljišta temeljem kojeg je dobivena lokacijska dozvola nije moguće.

(4) Utvrđuju se slijedeći opći uvjeti gradnje građevina iz članka 91. Ovih Odredbi:

- najveći dopušteni broj etaža osnovne građevine iznosi 4 etaže (P₀+P+1+potkrovlje), visine 8,5 metara do vijenca kod građevina na prijelaznim padinama odnosno 8,0 metara do vijenca kod građevina u brdskim predjelima, razvijene građevinske (brutto) površine do 400 m²;

- etažom se smatra i potkrovlje. Najveći gabarit potkrovlja određen je najvećom visinom nadozida do 150 cm na prijelaznim padinama odnosno 90cm u brdskim predjelima;

- uz građevinu osnovne namjene za domaćinstva koja se bave i turizmom na seoskim domaćinstvima (agroturizmom) moguća je i izgradnja građevina za smještaj visine do jedne etaže P (krovišta bez nadozida) visine 3 metara do vijenca, odnosno dvije etaže (P+potkrovlje) bez podruma ako nagib terena omogućava da kota poda druge etaže bude izvedena u nivou kote višeg, prirodnog terena, visine 4,5 metra i površine tlocrtne projekcije do 50 m². Područje izgradnje treba organizirati na način da su sve građevine grupirane na jednom njegovom dijelu s time da površina pod građevinama osnovne namjene i smještajnih kapaciteta ne prelazi 400 m². Na prijelaznim padinama nagib krova iznosi najviše 23^o odnosno na brdskim predjelim do max. 60^o. Iznimno moguća je i izgradnja tipskih montažnih (drvenih) građevina na području brdskih predjela koje su arhitektonskim oblikovanjem primjereni brdskoj gradnji;

- pomoćne građevine mogu se graditi na građevnoj čestici najviše kao jednoetažne - P;

- najmanja udaljenost građevina od granice građevne čestice ne može biti manja od 4,0 metra;

- arhitektonsko oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica određeno je člancima 35.-36. ovih Odredbi;

- odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda obavezno riješiti u skladu s vodoprivrednim uvjetima Hrvatskih voda;

- zbrinjavanje otpadaka s prikupljanjem na građevnoj čestici i odvozom na organizirani i siguran način,

Članak 93.

(1) Poljoprivredni kompleks za izgradnju stambeno-gospodarskih građevina, koji mora biti u jednoj cjelini, ne može biti manji od 8.000 m² kod pretežito povrtlarske proizvodnje, niti manji od 20.000 m² kod pretežito stočarski orjentirane proizvodnje.

(2) Pored navedenih površina u stavku (1) ovog članka potrebno je osigurati najmanje 4 ha obradivih površina izvan samog kompleksa (po formuli 1 stočna jedinica/stanovniku x 4 člana domaćinstva x 1 ha), tj. najmanje 4 ha mješo

vitih poljoprivrednih površina (obradivog zemljišta, livada, pašnjaka).

(3) Za domaćinstva koja se bave i turizmom na seoskim domaćinstvima (agroturizmom) potrebno je minimalne prostorne normative za utvrđivanje samostalnog kompleksa utvrditi na slijedeći način:

- najmanje 1000 m² obradivog zemljišta po prijavljenoj smještajnoj jedinici (postelji),

- najmanje jedna stočna jedinica + 1ha zemljišta van samostalnih stambeno-gospodarskih objekata i kompleksa na 10 prijavljenih smještajnih jedinica (postelja).

Ove vrijednosti su kumulativne u odnosu na vrijednosti iz stavka (1) ovog članka.

(4) Stambene jedinice unutar predmetnih kompleksa van građevinskih područja, kao i smještajne jedinice agroturizma smatraju se pratećim građevinama te se ne mogu naknadno izdvajati iz predmetnih kompleksa.

(5) Pljoprivredni kompleks kod domaćinstava koja se bave uzgojem konja i turizmom na seoskim domaćinstvima (agroturizmom) može biti i manji od određenog u ovom članku, ali ne manji od 15.000 m².

F. - Građevine u funkciji gospodarenja šumama

Članak 94.

(1) Građevine u funkciji gospodarenja šumama unutar šuma mogu graditi isključivo šumarije, planinarska i lovačka društva, a sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i tradicionalnog graditeljstva.

(2) Građevine u funkciji gospodarenja šumama koje se grade u šumi ili na šumskom zemljištu, te građevine u funkciji lova na području šuma, omogućavaju se uz posebne uvjete korištenje šuma koje propisuje nadležno Ministarstvo za gospodarenje šumama, a na području Grada Novog Vinodolskog mogu se graditi slijedeće građevine:

- unutar šuma gospodarske namjene (Š1): šumarske postaje (lugarnice), planinarski domovi i lovačke kuće, depoi drvne građe, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava, otkupne stanice šumskih plodina;

- unutar zaštitnih šuma (Š2): šumarske postaje (lugarnice), planinarski domovi, znanstveno-istraživačke stanice za praćenje stanja šumskih ekosustava, farme za uzgoj divljači.

(3) Najmanja udaljenost građevina kod farmi za uzgoj divljači od javne prometnice lokalnog značaja i nerazvrstane prometnice iznosi 30,0 metara, a od državnog i županijskog značaja prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje državnim, odnosno županijskim cestama. Međusobna udaljenost pojedinačnih građevina planinarskih domova odnosno lovačkih kuća ne može biti na udaljenosti manjoj od 2500 m.

(4) Kriteriji kojima se određuje izgradnja šumarskih postaja (lugarnica), znanstveno-istraživačkih stanica za praćenje stanja šumskih ekosustava i otkupnih stanica šumskih plodina u prostoru su:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora;

- najveća dopuštena visina građevine je prizemlje (P) i iznosi 4,0 metra do vijenca, razvijene građevinske (brutto) površine do 50 m²;

- arhitektonsko oblikovanje građevina uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i u skladu s člankom 35. ovih Odredbi;

- odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda obavezno riješiti u skladu s vodoprivrednim uvjetima Hrvatskih voda;

- zbrinjavanje otpadaka s prikupljanjem na građevnoj čestici i odvozom na organizirani i siguran način,

- najmanja udaljenost građevina od javne prometnice lokalnog značaja i nerazvrstane prometnice iznosi 10 metara, a od državnog i županijskog značaja prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje županijskim, odnosno državnim cestama.

(5) Kriteriji kojima se određuje izgradnja planinarskih domova i lovačkih kuća su:

- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora;

- najveći dopušteni broj etaža osnovne građevine iznosi četiri etaže (P₀+P+1+potkrovlje), visine 8,5 metara do vijenca kod građevina u prijelaznim padinama odnosno 8,0 metara do vijenca kod građevina u brdskim predjelima, razvijene građevinske (brutto) površine do 400 m²;

- etažom se smatra i potkrovlje;

- arhitektonsko oblikovanje građevina uz maksimalnu prilagodbu okolnom prostoru i u skladu s člankom 35. ovih Odredbi;

- odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda obavezno riješiti u skladu s vodoprivrednim uvjetima Hrvatskih voda;

- zbrinjavanje otpadaka s prikupljanjem na građevnoj čestici i odvozom na organizirani i siguran način;

- uz planinarske domove i lovačke kuće moguća je izgradnja rekreacijskih građevina u koje spadaju trim staze, šetnice, vježbališta, odmorišta, izletnički i slični prostori, namijenjeni aktivnoj i pasivnoj rekreaciji i izletničkom turizmu.

(6) Postojeće građevine u funkciji gospodarenja šumama mogu se rekonstruirati u skladu s odrednicama ovog Plana a kada nisu zadovoljeni uvjeti u vlastitim gabaritima građevine.

G. - Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

Članak 95.

(1) Ovim su planom na kartografskom prikazu br. 3.2. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju u mj. 1:25.000 određene površine istražnih prostora »Kolevrat« (E3₁), »Ričičko Bilo« (E3₂) i »Stalak« (E3₃) unutar kojih se, temeljem posebnog propisa, može odobriti eksploatiranje mineralnih sirovina - kamena.

(2) Eksploatacija mineralnih sirovina - kamena (označeno simbolom E3₁, E3₂ i E3₃ na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina - površine za razvoj i uređenje«, mj. 1:25000) unutar prostora utvrđenih ovim Planom može se obavljati pod slijedećim općim uvjetima:

- prilikom otvaranja eksploatacijskih polja treba se pridržavati odredbi navedenih u važećem Zakonu o rudarstvu te pravilnicima o istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina;

- metode eksploatacije moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi ambijentu, ne smiju se ugrožavati krajobrazne vrijednosti na taj način da se eksploatacija vrši potpunim uklanjanjem istaknutih morfoloških elemenata (humaka, brdskih kosa itd.);

- rudarski objekti izvode se unutar planiranih eksploatacijskih polja temeljem posebnih propisa o rudarstvu. Unutar eksploatacijskog polja mogu se graditi građevine i postavljati prijenosne građevine i tehnološka oprema isključivo u neposrednoj funkciji rudarske djelatnosti (vađenje i oplemenjivanje sirovine);

- lokacijske dozvole za uređenje eksploatacijskih polja moraju se temeljiti na planovima i projektima saniranja istih, a Prostorni plan obvezuje izradu programa po pojedinačno završenim etapama eksploatacije i to kao krajobrazno oplemenjivanje u skladu s izdanim uvjetima zaštite prirode;

- minimalna kategorija uređenosti građevinskog zemljišta podrazumijeva I. kategoriju uređenosti (pripremu i pristupni put);

- eksploatacija ne smije prekinuti prometnu i drugu infrastrukturnu mrežu. Korištenje i uređenje eksploatacijskog polja mora poštivati postojeću infrastrukturu naselja ili osigurati izgradnju nove koja treba unaprijediti komunalne uvjete u susjednim naseljenim prostorima;

- transport sirovine predvidjeti isključivo izvan područja naselja;

- skladišta eksplozivnih materijala potrebnih za miniranje moraju biti smještena na sigurnoj udaljenosti od naselja i infrastrukturnih koridora.

(3) Glavni rudarski projekt eksploatacije mora sadržavati prijedlog sanacijskih radova odnosno konačni oblik i uređenje čitavog prostora.

H. Uzgajalište (marikultura)

Članak 96.

(1) Ovim Prostornim planom određeno je područje za marikulturu (H) u uvali Žrnovnica, površine 0,43 ha, a prikazano je na kartografskim prikazima br. 1.1 »Korištenje i namjena površina - površine za razvoj i uređenje« i 3.2 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mj. 1:25000.

(2) Na području iz stavka (1) ovog članka nije moguć uzgoj plave ribe.

(3) Nužno je predvidjeti stroge i stalne mjere provjere stanja okoliša kako neposredno uz uzgajalište tako i na širem području, kako bi se održala kvaliteta mora I. kategorije.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 97.

(1) Gospodarske djelatnosti smještavaju se uz uvjet da racionalno koriste prostor i nisu u suprotnosti sa zaštitom okoliša u ovim Prostornim planom određene površine za smještaj gospodarskih sadržaja i to:

- u građevinskim područjima naselja,

- u površinama izvan naselja za izdvojene namjene,

- izvan građevinskih područja,

a određeni su gospodarski sadržaji slijedećih djelatnosti:

- ugostiteljstvo i turizam,

- šumarstvo,

- poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo,

- ostale proizvodno-poslovne djelatnosti.

Ugostiteljstvo i turizam

Članak 98.

(1) Obalno područje Grada Novi Vinodolski predstavlja ugostiteljsko-turističko područje na kojem prevladavaju djelatnosti ugostiteljstva i turizma s dopunjujućim djelatnostima. Namjena predviđena za izgradnju građevina namijenjenih ugostiteljstvu i turizmu, promoviranju povijesne baštine te agroturizmu predviđena je, osim unutar građevinskih područja naselja i na površinama:

- u ZOP-u na površinama izdvojenih namjena izvan naselja (T1, T2, T3),

- izvan ZOP-a na površinama izdvojenih namjena izvan naselja (T i T1_1-2),

- izgradnja izvan građevinskih područja, agro-turističkih građevina na predjelu Vinodolske doline (D).

(2) U narednom razdoblju potrebno je prvenstveno podići razinu postojećih turističkih kapaciteta (kako unutar građevinskih područja naselja tako i površina izvan naselja) te obogatiti turističku ponudu novim sportsko rekreacijskim sadržajima, promoviranjem povijesne i kulturne baštine, održavanjem pročelja građevina i dr. Obogaćivanje ponude novim turističkim sadržajima, sportsko - rekreacijskim, određeno je osim unutar samih zona ugostiteljsko-turističke namjene, građevinskih područja naselja i u izdvojenim zonama i to:

- na površinama sportskih-centara (R1_1-2), centar za zimske sportove (R3), golf igrališta (R4)

- na lokacijama za izgradnju rekreacijskih građevina izvan građevinskih područja (B).

(3) Povećanje smještajnih kapaciteta na prijelaznim padinama i brdskim predjelima Grada Novog Vinodolskog (izvan ZOP-a) ostvariti će se prvenstveno unapređivanjem seoskog turizma uređenjem i rekonstrukcijom postojećih građevina unutar građevinskih područja naselja, uređenjem zone izdvojene namjene ugostiteljsko-turističke izvan naselja (hoteli, izletišta, domovi i sl.) uz naselje Donji Zagon (T1₁), uključivanjem planinarskih domova i lovačkih domova u ukupnu turističku ponudu te planiranim građevinama za izgradnju izvan građevinskih područja naselja poljoprivredne, zdravstvene i rekreacijske namjene.

(4) Uređenje turizmu pratećih sadržaja u zaleđu odnosi se na izgradnju novih i održavanje postojećih pješačkih i biciklističkih staza (kartografski prikaz br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25000), promoviranjem povijesne i kulturne baštine (osobito u evidentiranoj seoskoj cjelini Ledenice i površini turističko-informativnog punkta Gradina (T), planiranom izgradnjom centra za zimske sportove »Breze« (R3) i uređenjem površine namijenjene izgradnji smještajnih kapaciteta (hoteli, izletišta, domovi i sl.) uz naselje Breze (T1₂) te izgradnjom zdrastvenih i rekreacijskih građevina izvan građevinskih područja naselja.

Šumarstvo

Članak 99.

(1) Značaj šuma na području grada Novi Vinodolski osim svoje gospodarske važnosti u proizvodnji drvne mase treba biti valoriziran i kroz zdravstveni, izletnički i lovni turizam te rekreaciju i zaštitu što se i omogućuje neposrednom provedbom ovog Prostornog plana, a uvjeti izgradnje određeni su odredbama poglavlja 2.3.2. »Izgradnja izvan građevinskih područja naselja«.

Poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo

Članak 100.

(1) Neposrednom provedbom ovog Prostornog plana osigurani su prostorni i drugi uvjeti za izgradnju poljoprivrednih građevina na području Grada Novi Vinodolski s ciljem unapređenja poljoprivredne proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima (i to posebice za uzgoj i preradu vinove loze, voća i povrća, razvitka stočarstva i marikulture) i to:

- u građevinskim područjima naselja izvan obuhvata ZOP-a na području prijelaznih padina i brdskih predjela: kao poljoprivredne gospodarske građevine uz obiteljske kuće i kao samostalne građevine na pojedinačnim građevnim česticama,

- na poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja kao građevine koje služe poljoprivrednoj proizvodnji (staklenici i plastenici s pratećim gospodarskim objektima za obradu poljoprivrednih proizvoda - I. stupanj prerade poljoprivrednih proizvoda, farme za uzgoj stoke i vinogradsko-vinarski pogoni) i stambeno-gospodarske gra

đevine poljoprivredne namjene za vlastite potrebe i turizam na seoskim domaćinstvima,

- područje za uzgajalište (marikulturu) u uvali Žrnovnica (H).

Ostale gospodarske djelatnosti

Članak 101.

(1) Građevine ostalih gospodarskih djelatnosti - poslovnih smještaju se:

- unutar građevinskog područja naselja kao izgradnja neposrednom provedbom ovog Plana manjih građevina gospodarske-poslovne namjene (obrtničke) uz obiteljske kuće te samostalne građevine poslovne namjene na pojedinačnim građevnim česticama,

- unutar građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene - poslovne (K).

(2) Postojeće zone izvan naselja gospodarske namjene - poslovne (K) treba racionalno koristiti i popunjavati, a njihovo planirano proširenje kao i otvaranje novih zona temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na troškove pripreme, opremanja i uređenja zemljišta i kvalitetnom razvoju koji zahtjeva permanentno praćenje i uvođenje promjena vezanih uz sve aspekte poslovanja i razvoja tržišta, proizvoda, tehnologije, kval.kadrova, i dr.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 102.

(1) Ovim Prostornim planom osigurani su prostorni uvjeti smještaja i razvitka sustava društvenih djelatnosti: uprave i pravosuđa, predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova, građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina od javnog interesa.

(2) Ovim Planom određen je minimalni sadržaj, broj, vrsta i kapacitet građevina društvenih djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Sustav društvenih i javnih funkcija prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25000.

(4) Kolni i pješački pristup građevinama i površinama društvene djelatnosti potrebno je obavezno izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.

Uprava i pravosuđe

Članak 103.

(1)U cilju poboljšanja standarda pravosudnih institucija potrebno je osigurati uvjete za početak rada Općinskog suda i nastavak rada javnog bilježnika u središtu područja Grada - Novog Vinodolski unutar građevinskog područja NA1₁, a detaljniji prostorni smještaj odrediti će se ovim Planom propisanim planom užeg područja za naselje Novi Vinodolski u skladu s uvjetima i smjernicama datim u poglavlju 2.2.3. »Građevine društvene namjene« Ovih Odredbi.

Predškolske i školske ustanove

Članak 104.

(1) Temeljem demografske prognoze na području Grada Novi Vinodolski očekuje se povećanje broja predškolske djece. Stoga će se briga o njima provoditi u okviru postojećih vrtića, uz mogućnost otvaranja i novih kapaciteta neposrednom provedbom ovog Prostornog plana u skladu s uvjetima i smjernicama datim u poglavlju 2.2.3. »Građevine društvene namjene - za predškolske ustanove« Ovih odredbi.

(2) Temeljem prihvaćenih standarda i normativa te planirane demografske slike zadržava se postojeća osnovna škola u Novom Vinodolskom, uz poboljšanje uvjeta rada (adaptacija sportske dvorane, uređenje školskog igrališta i dr.), te organiziranje dodatnih aktivnosti neposrednom provedbom ovog Prostornog plana u skladu s uvjetima i smjernicama datim u poglavlju 2.2.3. »Građevine društvene namjene« ovih Odredbi.

(3) Prostornim planom utvrđuje se potreba otvaranja srednje škole u Novom Vinodolskom. Za određivanje profila škole biti će presudna buduća struktura gospodarstva na području Grada Novi Vinodolski, a detaljniji prostorni uvjeti utvrditi će se ovim Planom propisanim planom užeg područja za naselje Novi Vinodolski u skladu s uvjetima i smjernicama datim u poglavlju 2.2.3. »Građevine društvene namjene« ovih Odredbi.

Zdravstvene i socijalne ustanove

Članak 105.

(1) Pored postojećih sadržaja primarne zdravstvene zaštite, odnosno ambulanti opće medicine, daljnji razvoj zdravstva ostvarivati će se kroz osnivanje ustanove za pružanje hitne medicinske pomoći, a detaljniji prostorni uvjeti utvrditi će se ovim Planom propisanim planom užeg područja za naselje Novi Vinodolski u skladu s uvjetima i smjernicama datim u poglavlju 2.2.3. »Građevine društvene namjene« ovih Odredbi.

(2) U naselju Novi Vinodolski predviđa se izgradnja Doma za smještaj starijih osoba, za cca 80-120 ljudi, a detaljniji će se prostorni uvjeti utvrditi ovim Planom propisanim planom užeg područja za naselje Novi Vinodolski u skladu s uvjetima i smjernicama datim u poglavlju 2.2.3. »Građevine društvene namjene« ovih Odredbi.

Građevine kulture i sporta

Članak 106.

(1) Buduća mreža kulturnih i sportskih sadržaja temelji se na postojećim sadržajima. Od propisanih minimalnih sadržaja na području Grada Novi Vinodolski nedostaju otvoreno ili pučko učilište i kinematograf, koji se planiraju smjestiti u naselju Novom Vinodolskom, a detaljniji će se prostorni uvjeti utvrditi ovim Planom propisanim planom užeg područja za naselje Novi Vinodolski u skladu s uvjetima i smjernicama datim u poglavlju 2.2.3. »Građevine društvene namjene« ovih Odredbi.

(2) U narednom razdoblju potrebno je kompletirati sadržaje u sportskom centru Bahalin (R1₁) u naselju Novom Vinodolskom, prvenstveno izgradnjom polivalentne dvorane, koja može imati i komercijalni karakter (donesen je DPU »SRC Bahalin«, SN 21/98). Također je potrebno poboljšati uvjete za razvoj ostalih sportova (nogomet, rukomet, košarku i sl.), potrebno je izgraditi više dječjih igrališta i parkova, terena za tenis, boćanje, zatvorenog bazena i sl. Sportsko-rekreacijske površine uređuju se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana u skladu s uvjetima uređenja i smjernicama datim u poglavlju 2.2.3. »Građevine društvene namjene - za sport i rekreaciju« ovih Odredbi.

Vjerske građevine

Članak 107.

(1) Vjerske građevine (kapele, samostani, škole i dr.) u pravilu se grade u građevinskim područjima naselja neposrednom provedbom ovog Prostornog plana u skladu s uvjetima uređenja i smjernicama određenim u poglavlju 2.2.3.

»Građevine društvene namjene - za vjerske građevine« ovih Odredbi.

(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, manje kapelice, križevi, poklonci i sl. mogu se graditi i izvan građevinskog područja naselja neposrednom provedbom ovog Prostornog plana u skladu s smjernicama iz poglavlja 2.3.2. »Građenje izvan građevinskih područja« ovih Odredbi.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 108.

(1) Planom namjene površina osigurane su površine infrastrukturnih sustava kao linijske, točkaste i površinske infrastrukturne građevine i to za: prometni sustav, energetski sustav, sustav vodoopskrbe i odvodnje i sustav telekomunikacija i pošte.

(2) Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora prikazani su u tablici br. 1.

(3) Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br.1.1 »Korištenje i namjena površina-promet, pošta i telekomunikacije« i br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, u mjerilu 1:25000.

(4) Razvrstaj građevina infrastrukture od državnog i županijskog značaja prikazan je u člancima 15. i 16. ovoga Prostornog plana.

5.1. PROMETNI SUSTAV

Članak 109.

(1) Ovim Prostornim planom na razini plansko-usmjeravajućeg značenja određuju se osnove kopnenog, pomorskog i zračnog sustava.

(2) Navedeni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, u mjerilu 1:25000.

5.1.1. Kopneni promet

Članak 110.

(1) Kopneni promet sačinjavaju podsustavi cestovnog i željezničkog prometa.

5.1.1.1. Cestovni promet

Članak 111.

(1) Ovim Prostornim planom određena je osnovna mreža prometnica koju na području Grada Novi Vinodolski čine državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste.

(2) Mrežu državnih cesta na području Grada Novi Vinodolski čine ceste:

- Trst (Pasjak) Ljubljana - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split (planirana),

- čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj (postojeća).

(3) Mrežu županijskih cesta na području Grada Novi Vinodolski čine ceste:

- Novi Vinodolski - Bater - Breze - Jasenak (postojeća),

- Novi Vinodolski - Bribir (postojeća),

- Novi Vinodolski - Lukovo - Fužine - »Lujzijana« (postojeća),

- odvojak od ceste Novi Vinodolski - Lukovo - Fužine - »Lujzijana« prema Bribiru (postojeća),

- Klenovica (Žrnovnica) - Alan - Krivi put (postojeća).

(4) Mrežu lokalnih cesta na području Grada Novi Vinodolski čine ceste:

- od županijske ceste Novi Vinodolski - Bater - Breze - Jasenak prema Donjem Zagonu - Ledenice do županijske ceste Novi Vinodolski - Bater - Breze - Jasenak (postojeća),

- Ledenice - Krmpote (nerazvrstana kolna prometnica za koju se predlaže kategorizacija),

- Breze - Mrkopalj (nerazvrstana kolna prometnica za koju se predlaže kategorizacija),

- Luka Krmpotska - Krmpotske Vodice - Ličko Senjska županija (nerazvrstana kolna prometnica za koju se predlaže kategorizacija).

Državne ceste

Članak 112.

(1) Ovim je Prostornim planom preuzet je obuhvat koridora iz SUO »Jadranska autocesta sektor Križišće - Žuta lokva« (Rijekaprojekt d.o.o. travanj 2003. g.) unutar kojeg se vodi trasa planirane autoceste Trst (Pasjak) Ljubljana - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split.

(2) Povezivanje na sustav postojećih prometnica planirane autoceste ostvariti će se za područje Grada Novi Vinodolski preko cestovnog čvora »Novi Vinodolski«.

(3) Unutar zemljišnog tijela planirane autoceste u statistički određenim naseljima Novi Vinodolski (lokalitet Panos) i Drinak (uz g.p. NA7₂) određene su lokacije za prateće uslužne objekte - PUO (benzinsku crpku, odmorište s parkiralištima za vozila, buffet s vidikovcem).

(4) Prijelazima u dvije razine potrebno je riješiti sve prijelaze planirane autoceste s postojećom prometnom mrežom.

(5) U području prolaza planirane autoceste kroz I.B i II. Vodozaštitnu zonu kao i u područjima doticanja s vodnim građevinama (vodospreme i sl.) rješenjem odvodnje te ceste riješiti zaštitu voda u skladu s vodopravnim uvjetima.

(6) U područjima prolaza planirane autoceste uz građevinska područja određena ovim Planom kao i uz posebni rezervat-ornitološki Tomšina, Bukova i Vodna Draga određen ovim Planom za zaštitu postaviti odgovarajuće barijere protiv buke.

Članak 113.

(1) Okvirni planski parametri kod autocesta su sljedeći:

- računska brzina 120 km/h,

- maksimalni nagib nivelete do 6%,

- broj prometnih trakova i širina kolnika iznose 2 x (2 x 3,75 - iznimno 3,5m), dok se na usponima većim od 4% dodaje treći trak za spora vozila,

- zaustavni trak širine min. 2,50 m (iznimno 2,30m) ovisno o terenskim uvjetima,

- razdjelni pojas između prometnih trakova 4,0 m ili min. 3,0 m (iznimno 2,5 m),

- širina planskog koridora iznosi 200m.

(2) U izgrađenim dijelovima građevinskih područja unutar obuhvata Prostornog plana područja posebnih obilježja, koridora priobalne dionice autoceste (Novi Vinodolski: NA11(označeno kao zona 1.2 na kartografskom prikazu br. 4.1 »Građevinska područja« u mj. 1:5000) i K₇, Klenovica: NA11₂, Drinak: NA7₁, NA7₂, NA7₃, Jakov polje: NA9₂ i Bile: NA3₁, NA3₅, NA3₇, NA3₈, NA3₉, NA3₁₀ i NA3₁₁) do utvrđivanja točnih trasa autoceste moguća je samo adaptacija, održavanje i rekonstrukcija postojećih građevina u postojećim gabaritima.

(3) Po ishođenju lokacijske dozvole priobalne dionice autoceste mogu se graditi nove i rekonstruirati postojeće građevine prema odredbama ovog Plana za građenje i rekonstrukciju uz posebne tehničke uvjete i suglasnost nadležnih pravnih osoba za upravljanje autocestama.

Članak 114.

(1) Državna cesta čvor Šmrika (JTC) - Crikvenica - Novi Vinodolski - Senj ostaje na postojećoj trasi.

(2) Na cesti iz stavka (1) ovog članka potrebno je riješiti odvodnju te ceste u dijelu njenog prolaska kroz I.B i II. zonu snitarne zaštite određene ovim Planom sukladno vodopravnim uvjetima.

(3) Okvirni planski parametri pri rekonstrukciji ostalih državnih cesta su sljedeći:

- računska brzina 60-80 km/h,

- maksimalni nagib nivelete do 6%,

- broj prometnih trakova i širina kolnika iznose 2x3,25m, dok se na usponima većim od 4% treba predvidjeti treći trak za spora vozila,

- raskrižja u nivou, proširena s dodatnim trakama za prestrojavanje vozila ili denivelirana na prometno opterećenim križanjima

- minimalni razmak između raskrižja 300-400m, (na dijelovima ceste gdje je to moguće)

- pješački hodnici (min. 1,20 m za obostrano odnosno 1,6 m za jednostrano vođenje pješaka)

- traka za bicikliste širine min. 1,0 m za obostranu odnosno 1,60 m za jednostranu vožnju biciklom, odvojena zelenilom od prometnice širine min. 0,75 m (minimalna širina zelenog traka za drvored 2,75 m, a za živicu, grmlje i sl. 1,50 m)

- ugibališta za autobusna stajališta

- širina koridora postojeće ceste izvan građevinskog područja iznosi 70 m, a unutar građevinskog područja 30 m.

(4) Širina koridora postojeće državne ceste u građevinskim područjima naselja ovisi o uvjetima izgrađenosti i topografiji terena. Unutar ovog prostora omogućuje se rekonstrukcija postojeće državne ceste. Širina cestovne građevine može biti i manja od navedene u skladu s posebnim propisima o javnim cestama.

Županijske i lokalne ceste

Članak 115.

(1) Za postojeće županijske i lokalne ceste potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja na pojedinim dijelovima trase ili u cijelosti.

(2) Izgradnja novih kolnih prometnica za koje se predlaže kategorizacija navedena je u članku 111. stavak (4) ovog Prostornog plana. Planirani koridor iznosi 20 metara.

(3) U slučaju izgradnje zamjenskih ili novih pravaca unutar sustava županijskih i lokalnih cesta utvrđenih ovim Prostornim planom moguće su i određene promjene u funkcionalnom (promjena kategorije) i prostornom smislu (promjena trase). Rekonstrukcija dionice ispravkom ili ublažavanjem loših tehničkih elemenata ne smatra se promjenom trase.

Članak 116.

(1) Okvirni planski parametri pri rekonstrukciji županijskih cesta su sljedeći:

- računska brzina 50-70 km/h,

- maksimalni nagib nivelete do 8 %,

- broj prometnih trakova i širina kolnika iznose 2x3,25m,

- raskrižja u nivou, proširena s dodatnim trakama za prestrojavanje vozila na prometno opterećenim križanjima,

- minimalni razmak između raskrižja 200-300m, (na dijelovima ceste gdje je to moguće),

- pješački hodnici (min. 1,20 m za obostrano odnosno 1,6 m za jednostrano vođenje pješaka),

- ugibališta za autobusna stajališta (ukoliko je organiziran javni prijevoz putnika),

- širina koridora postojeće ceste izvan građevinskog područja iznosi 40 m, a unutar građevinskog područja 20 m.

Članak 117.

(1) Okvirni planski parametri pri gradnji i rekonstrukciji lokalnih cesta su sljedeći:

- računska brzina 50 - 60 km/h,

- maksimalni nagib nivelete do 10%,

- raskrižja u nivou,

- broj prometnih trakova i širina kolnika iznose 2x3,0m (2x3,25m ukoliko je organiziran javni prijevoz putnika),

- ugibališta za autobusna stajališta (ukoliko je organiziran javni prijevoz putnika),

- pješački hodnici (min. 1,20m za obostrano odnosno 1,6 m za jednostrano vođenje pješaka),

- traka za bicikliste (širine min. 1,0 m za obostranu odnosno 1,60 m za jednostranu vožnju biciklom, po mogućnosti odvojena zelenilom od prometnice širine min. 0,75 m,

- širina planskog koridora izvan građevinskog područja iznosi 20 m, a unutar građevinskog područja 12 m.

Nerazvrstane ceste

Članak 118.

(1) Nerazvrstane ceste su sve ostale ceste koje povezuju područje Grada Novi Vinodolski i koriste se za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a nisu razvrstane u smislu posebnih propisa (Odluke o razvrstavanju javnih cesta).

(2) Postojeće nerazvrstane ceste treba privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija, u skladu s potrebama izgradnje novih sadržaja. Potrebno je urediti križanja te poboljšati horizontalnu i vertikalnu signalizaciju.

(3) Za područje Grada Novi Vinodolski od osobite je važnosti i potreba obnove postojećih te izgradnja novih protupožarnih puteva.

(4) Minimalna širina kolnika za planirane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 metra za jednosmjerni promet, a 5,5 metara za dvosmjerni promet (6,5m ukoliko je organiziran javni prijevoz putnika), osim za rekonstrukciju već postojećih cesta čija širina može iznositi manje od 4,5 metra, odnosno manje od 5,5 metara ako položaj postojećih građevina onemogućava obavezne širine.

(5) Kolni i pješački pristup građevinama i površinama javne i gospodarske namjene potrebno je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.

Članak 119.

(1) Okvirni planski parametri pri gradnji i rekonstrukciji nerazvrstanih cesta su sljedeći:

- računska brzina 40 km/h,

- maksimalni nagib nivelete do 12%, (iznimno do 16 %)

- raskrižja u nivou,

- broj prometnih traka i širina kolnika iznose 2x2,75 m za dvosmjerni (2x3,25m ukoliko je na cesti organiziran javni prijevoz putnika), odnosno min 4,5 m za jednosmjerni promet (iznimno se dozvoljava 3,0 m kod postojećih prometnica),

- ugibališta za autobusna stajališta (ukoliko je organiziran javni prijevoz putnika),

- pješački hodnik, minimalno jednostrani, minimalne širine 1,20m.

- traka za bicikliste (širine min. 1,0 m za obostranu odnosno 1,60 m za jednostranu vožnju biciklom),

- širina planskog koridora izvan građevinskog područja iznosi 15 m, a unutar građevinskog područja 10 m.

Izgradnja građevina uz prometnice unutar građevinskog područja naselja

Članak 120.

(1) Izgradnja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće i planirane razvrstane i nerazvrstane javne prometne površine određene ovim Planom.

(2) Ukoliko građevna čestica nema mogućnost direktnog kolnog pristupa na javnu prometnu površinu (razvrstanu-lokalnu i nerazvrstanu prometnicu) za građevine stambene namjene određene ovim Planom uvjet je kolno-pješački put, direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici minimalne širine 3 m unutar izgrađenog dijela g.p. naselja odnosno 5 m unutar neizgrađenog dijela g.p. naselja uz uvjet da od postojeće ili planirane razvrstane i nerazvrstane javne površine nije duži od 50 m. Iznimno, za rekonstrukcije i zamjene postojećih građevina te interpolacije novih građevina unutar izgrađenog dijela svih g. p. naselja pristup se može osigurati i postojećim pješačkim prolazom ili stubištem širine najmanje 1,50 m.

(3) Pristup s građevne čestice na javnoprometnu površinu mora se odrediti tako da na njoj ne bude ugroženo odvijanje prometa. U slučaju kada se građevna čestica nalazi uz spoj cesta različitog značaja, prilaz s te građevne čestice na cestu, u pravilu, se ostvaruje preko ceste nižeg značaja.

(4) Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uzduž državne odnosno županijske ceste mora se osnovati sabirna ulica.

(5) Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za građevine koje imaju neposredan pristup na razvrstane ceste unutar građevinskog područja naselja potrebno je ishoditi suglasnosti i posebne tehničke uvjete od nadležnih pravnih osoba za upravljanje razvrstanim cestama.

Članak 121.

(1) Udaljenost građevine od regulacijskog pravca razvrstanih cesta državnih i županijskih ne može biti manja od 10,0 metara, od razvrstanih-lokalnih i nerazvrstanih cesta ne može biti manja od 6,0 metara (ali ne i poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja i pčelinjaka čija udaljenost ne može biti manja od 15 metara u oba slučaja). Udaljenosti mogu biti i manje, ali isključivo za infrastrukturne građevine u funkciji prometnice, prema posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje cestama.

(2) U slučaju rekonstrukcija postojećih građevina i interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene čestice) u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja (ali ne i poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja i pčelinjaka) moguće su i manje udaljenosti od onih iz stavka (1) ovog članka uz uvjet da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca kod rekonstrukcija odnosno da se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama kod interpolacija, sukladno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje cestama.

(4) Iznimno, u građevinskim područjima naselja gdje već postoji takva izgradnja ili u slučajevima kada je to jedini mogući pristup građevini odnosno kada konfiguracija terena ne dozvoljava drugačiji pristup građevini moguća je izgradnja i na regulacijskom pravcu.

Pješačke i biciklističke staze

Članak 122.

(1) Izvan građevinskih područja na cijelom području Grada Novog Vinodolskog, neposrednom provedbom ovog Plana, moguće je uređivati tematske parkove (botaničke, sa skulpturama, sa maketama mini građevina i sl.) i graditi pješačke, biciklističke, trim staze, staze za jahanje, odmorišta - vidikovce, izletničke i slične prostore, namijenjene aktivnoj i pasivnoj rekreaciji i izletničkom turizmu, bez mogućnosti izgradnje čvrstih građevina sukladno obilježjima prostora, članku 76. i poglavlju 6. »Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina« ovih Odredbi.

(2) Iznimno, unutar obuhvata padina naselja Ledenice potrebno je ishoditi mišljenje od nadležnog konzervatorskog odjela u Rijeci.

(3) Prostornim planom predviđena je izgradnja obalne šetnice (lungo mare) od granice Grada Novi Vinodolski do lokaliteta Čardak (B7) određenog ovim Planom za kupališta/uređene plaže izvan građevinskog područja.

(4) Prostornim planovima užeg područja unutar građevinskih područja naselja mora se omogućiti jedan poprečni javni pješački pristup do obalne šetnice na svakih cca 400 m te predvidjeti javna rasvjeta.

(5) Pješačke staze i šetnice izvan građevinskih područja grade se i uređuju uz obvezno uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe - zemljani put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl), kombinacija betona i kamena i sl.

(6) Prostore iz ovog članka moguće je opremiti urbanom opremom (klupe, koševi za smeće, zaštitne ograde, informativni panoi, orijentacijske oznake i sl.), dok je ulazni dio u komplekse tematskih parkova moguće opremiti odgovarajućim parkiralištem, sanitarnim uređajima, kioskom sukladno članku 54. ovih Odredbi te javnom rasvjetom.

(7) Na području Grada izvan građevinskih područja graditi će se biciklističke staze i trake. Izgradnja biciklističkih staza odvijati će se prema predloženom rasporedu biciklističkih staza na području grada (kartografski prikaz br. 1 »Korištenje i namjena površina«, mj. 1:25000).

Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)

Članak 123.

(1) Potreban broj parkirališta i garažnih mjesta uređuje se na građevnoj čestici građevine osnovne namjene.

(2) Iznimno od stavka (1) ovoga članka, kod izgradnje građevina društvene, gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene, ako investitor nije u mogućnosti osigurati parkiranje vozila na vlastitoj građevnoj čestici, parkirališta i garaže mogu se uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici (u radijusu 200 m), isključivo istovremeno s gradnjom građevina kojima služe.

(3) Izgradnja parkirališta i garaža izvan građevnih čestica osnovne građevine određena je člankom 126. ovog Prostornog plana.

(4) Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta uređuje se na građevnoj čestici građevine osnovne namjene, prema sljedećim normativima:

Namjena prostora u građevinama	Broj parkirališnih ili garažnih mjesta	Jedinica
Stanovanje do 100 m²	1 mjesto	stan
Stanovanje preko 100 m²	2 mjesta	stan
Trgovine	1 mjesto	25 m² površine
drugi poslovni sadržaji	1 mjesto	25-40 m² površine
restorani i kavane	1 mjesto	4 sjedeća mjesta
proizvodna namjena, poslovna namjena - servisni i skladišni sadržaji	1 mjesto	1 zaposlenik
hoteli, pansioni, moteli	1 mjesto	3-4 kreveta
hoteli, pansioni, moteli	1 mjesto za autobus	100-120 kreveta
sportska dvorana i tereni	1 mjesto	20 sjedećih mjesta
škole, predškolske ustanove	1 mjesto	3 zaposlenika

(5) U bruto izgrađenu površinu građevina iz stavka (4) ovoga članka ne računaju se površine za garaže i jednonamjenska skloništa.

Članak 124.

(1) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina s različitim sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

(2) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.

(3) Postojeće garaže i garažno-parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice.

Članak 125.

(1) Parkirališne potrebe rješavati će se korištenjem tablice i normativa iz članka 123. stavak (4) i članka 124. ovoga Prostornog plana, odnosno prema odredbama detaljnih i urbanističkih planova uređenja unutar raspona propisanih ovim Prostornim planom.

(2) Za proizvodne, trgovačke, poslovne, te višesadržajne građevine čije građevne čestice zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishođenje loka

cijske dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa, blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno propusnu cestovnu prometnicu.

(3) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta.

Članak 126.

(1) Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina (max. 2P₀+P+1), a radi zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu o prostornom uređenju, mogu se graditi i u kontaktnoj zoni građevine osnovne namjene sukladno stavku (2) članak 123. (u daljem tekstu: »izdvojeno parkiralište ili garaža«). Izdvojene garaže grade se temeljem prostornog plana užeg područja propisanog ovim Planom.

(2) Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište s pristupom preko zemljišta ili s kolnim pristupom s druge javne prometne površine u blizini lokacije osnovne građevine.

(3) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m² prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m² prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 metara + 2,5 x 6,0 metara prilazne ceste i priključenje na javnu površinu za osobne automobile, odnosno 12 x 4 metara parkirno mjesto + 1 x 4 metra prilazne ceste i priključenje na javnu površinu za autobuse).

(4) Koecifijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže odnos je između površine građevne čestice te uređenih i izgrađenih prometnih površina koji iznosi najviše:

- za uređenje u jednoj razini: 0,8

- za uređenje u dvije razine: 0,6.

(5) Ukoliko se iznad izdvojenog parkirališta ili garaže uređuje zelena površina, u sklopu uređenja zemljišta izgrađenost se umanjuje za 20%.

(6) Katnost izdvojenog parkirališta ili garaže regulira se lokacijskom dozvolom i mogućnošću racionalnog korištenja građevinskog zemljišta. Svijetla visina dvije etaže za smještaj autobusa je 4,5 metra, a za osobna vozila 2,25 metara. Konstrukcija katnog izdvojenog parkirališta dimenzionira se prema smještaju vozila kao i prilazne rampe.

(7) Izdvojena parkirališta ili garaže mogu se graditi kao galerijski otvoreni prostori, dijelom ukopani ili zatvoreni prostori do visine prizemlja.

(8) Prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama izvode se prema tehničkim normativima, s postojećih internih prometnica uz osnovnu građevinu ili s drugih javnih prometnica ili prometnih površina prema uvjetima nadležnih službi ili organizacija.

(9) Jedno priključenje na interne ili javne prometne površine dozvoljeno je za najviše 40 vozila u jednoj razini radi protupožarne zaštite, ili moraju biti omogućeni razdvojeni prilazi po razinama.

(10) Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti najviše 15% nagiba, a nagib se mora uskladiti s tehničkim uvjetima prilazne ceste, prometnom signalizacijom i ograničenjima brzina.

(11) Ako je na izdvojenom parkiralištu predviđen smještaj autobusa iznad garaža ili parkirališta za osobne automobile, moraju se provesti posebne mjere sigurnosti, kako građevinske konstrukcije tako i prometne signalizacije.

(12) Sva prometna rješenja vezana za izdvojena parkirališta ili garaže ne smiju utjecati na sustav protupožarnih putova niti se oni mogu koristiti za parkiranje, zaustavljanje i povremeno korištenje.

5.1.1.2. Željeznički promet

Članak 127.

(1) Ovim Prostornim planom određen je koridor nove željezničke pruge velikih učinkovitosti (Trst-Koper) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik (državnog značaja) od 400 m, unutar kojeg će se odrediti točna trasa željezničke pruge.

(2) Na području Grada Novi Vinodolski trasa željezničke pruge velikih učinkovitosti kod naselja Ledenice ulazi u planirani tunel prema području Ličko-senjske županije.

(3) U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja unutar obuhvata Prostornog plana područja posebnih obilježja, koridora dionice željezničke pruge velike učinkovitosti (Ledenice: NA13₄, NA13₅ i Crno: NA5₁, NA5₂, NA5₆) do utvrđivanja točne trase pruge moguća je rekonstrukcija, adaptacija i održavanje postojećih građevina u postojećim gabaritima.

(4) Po ishođenju lokacijske dozvole dionice željezničke pruge velike učinkovitosti mogu se graditi nove i rekonstruirati postojeće građevine prema odredbama ovog Plana za građenje i rekonstrukciju uz posebne tehničke uvjete i suglasnost nadležne službe Hrvatskih željeznica.

5.1.2. Pomorski promet

Članak 128.

(1) Raspored luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značaja i morskih luka posebne namjene (luke u funkciji jednog korisnika) te raspored unutarnjih plovnih puteva prikazan je na kartografskom prikazu br. 1. »Korištenje i namjena površina« u mjerilu 1:25000.

(2) Na području Grada Novi Vinodolski određene su luke otvorene za javni promet i to:

. Novi Vinodolski (županijskog značaja) - kapaciteta do 300 vezova

- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,

- ribarstvo,

- privez i odvez jahti, sportskih i drugih brodica,

- vezovi domaćeg stanovništva.

Planiranim proširenjem i povećanjem kapaciteta luke omogućiti će se povećanje vezova za ribarske brodove, brodova za prijevoz putnika te plovila domaćeg stanovništva. Također bi se otvorila mogućnost realizacije vezova za potrebe sportskih i drugih brodica te nautičare povremenog karaktera.

. Muroskva (lokalnog značaja) - kapaciteta do 60 vezova

- vezovi domaćeg stanovništva,

- privez i odvez jahti, sportskih i drugih brodica.

Rješenjem lučkog područja luke Muroskva omogućilo bi se povećanje kapaciteta za privez plovila domaćeg stanovništva naselja Novi Vinodolski kao i vezova za potrebe sportskih i drugih brodica te nautičare povremenog karaktera.

. Povile (lokalnog značaja) - kapaciteta do 40 vezova

- vezovi domaćeg stanovništva,

- privez i odvez jahti, sportskih i drugih brodica.

Rješenjem lučkog područja Povile omogućila bi se realizacija većeg broja priveza za plovila domaćeg stanovništva kao i mogućnost realizacije vezova za nautičare povremenog karaktera.

. Klenovica (lokalnog značaja) - kapaciteta do 80 vezova

- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila,

- ribarstvo,

- privez i odvez jahti, sportskih i drugih brodica,

- vezovi domaćeg stanovništva.

Planirano proširenje lučkog područja luke Klenovica na prostoru južno od današnje luke temelje se na izgradnji zaštitnog sustava lukobrana. Rješenjem lučkog područja omogućiti će se povećanje kapaciteta za privez ribarskih brodova, brodova za prijevoz putnika te plovila domaćeg stanovništva. Također bi se otvorila mogućnost realizacije vezova za potrebe sportskih i drugih brodica te nautičare povremenog karaktera.

. Smokvica Krmpotska (lokalnog značaja) - kapaciteta do 30 vezova

- ostalo (vezovi domaćeg stanovništva)

Rješenjem lučkog područja luke Smokvica Krmpotska omogućila bi se realizacija za privez plovila domaćeg stanovništva.

. Porto teplo (lokalnog značaja) teretna

Luka Porto teplo određena je na postojećoj lokaciji.

(3) Prostornim planom određena su građevinska područja, tj. dio operativne obale u funkciji luka otvorenih za javni promet lokalnog značaja (za planiranu »Muroskva« (IS₂) i za postojeću teretnu »Porto teplo« (IS₃)). U kopnenom djelu luka moguće je smjestiti gospodarske djelatnosti koje su s ovima u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi (npr. ugostiteljska djelatnost, servisne djelatnosti, benzinska pumpa i dr., s time da visina građevina može iznositi samo jednu etažu (P).

(4) Razgraničenje luka navedenih u stavku (2) ovog članka za svaku namjenu, odnosno djelatnost luke i broj vezova te uređenje i smještaj pratećih sadržaja odrediti će se u skladu s korisnicima prostora, zakonskom regulativom i posebnim propisima u toku izrade prostornih planova užih područja propisanih ovim Planom.

Članak 129.

(1) Luka posebne namjene na području Grada Novi Vinodolski je planirana luka nautičkog turizma - marina (LN) u naselju Novi Vinodolski (županijskog značaja) kapaciteta max. 400 vezova.

(2) Uvjeti smještaja građevina i uređenje površina (pripadajući kopneni dio i akvatorij) iz stavka (1) ovog članka određeni su Detaljnim planom uređenja Marina« Novi Vinodolski (S.N. 21/00).

(3) Za izgradnju marine obavezna je izrada studije o utjecaju na okoliš (SUO), te će se, ukoliko bude potrebno nakon njene izrade pristupiti izradi izmjena i dopuna DPU-a Marina« Novi Vinodolski (S.N. 21/00).

(4) Izgradnja i uređenje površina luke iz stavka (1) ovog članka moguće je i prije donošenja UPU-a za naselje Novi Vinodolski propisanog ovim Planom, a temeljem prostorno planske dokumentacije navedene u prethodnim stavcima ovog članka.

Članak 130.

(1) Ovim Planom u građevinskim područjima ugostiteljsko - turističke namjene izvan naselja (T1₃, T1₅, T1₆, T2₁, T3₁, T3₂, T3₃, T3₄ i T3₅) planirana su privezišta i prikazana na kartografskom prikazu br. 1.1 »Korištenje i namjena površina - površine za razvoj i uređenje« u mj. 1:25000.

(2) Privezište iz stavka (1) ovog članka podrazumijeva dio obale izgrađen za privremeni privez plovnih objekata, izvan lučkog područja a uz građevinsko područje na kopnu.

(3) Privezišta su obuhvaćena ovim Planom propisanim prostornim planovima užih područja za građevinska područja ugostiteljsko - turističke namjene izvan naselja uz koja se nalaze, kojima će se odrediti detaljniji uvjeti uređenja sukladno važećoj zakonskoj regulativi.

Članak 131.

(1) Dijelom akvatorija Grada Novi Vinodolski prolaze trase unutarnjih plovnih puteva za potrebe prometnog i gospodarskog povezivanja županijskih luka na prostoru priobalja i otoka kao i luka lokalnog značaja međusobno.

(2) Plovni put u unutarnjim morskim vodama čini morski pojas dovoljno širok (i dubok) da omogući sigurnu plovidbu, a izmaknut je izvan pojasa mora u širini od 300 m od obalne linije.

5.1.3. Zračni promet

Članak 132.

(1) Ovaj Prostorni plan određuje smještaj uzletišta za helikoptere (helidrom) unutar zone poslovne namjene Kargač (K5) sjeverno od naselja Novi Vinodolski (kartografski prikaz br. 1 »Korištenje i namjena površina« i br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, u mjerilu 1:25000).

(2) Veličina prostora helidroma iznosi min. 100x100 metara, a uvjeti smještaja sadržaja i uređenje površina helidroma odredit će se ovim Planom propisanim planom užeg područja određenog za zonu poslovne namjene Kargač (K₅).

(3) Odredbama ovog Plana daje se osnovni okvir za lociranje manjeg sportskog aerodroma (kartografski prikaz br. 1»Korištenje i namjena površina« u mj. 1:25000) dok će se detaljniji položaj (ukoliko dođe do mogućnosti realizacije) odrediti detaljnijim planovima sukladno Zakonu i posebnim propisima.

(4) Sportsko zračne luke (letilišta) moraju se planirati minimalno kao zaravnate, drenirane i zatravnjene površine veličine 800x100 m za 1A/2C kategoriju zračnih luka.

(5) Na temelju odredbi Zakona o zaštiti okoliša (NN, br.82/94 i 128/99) i Pravilnika o procjeni utjecaja na okoliš (NN, br 59/2000 i 134/04) za poletno-sletne staze duljine 500 m i više obavezna je provedba procjene utjecaja na okoliš.

5.2. ENERGETSKI SUSTAV

5.2.1. Elektroopskrba

Prijenosni elektroenergetski objekti naponskog nivoa 380, 220 i 110 kV

Članak 133.

(1) Koridori i građevine elektroopskrbnog sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi i mreže«, mj. 1:25000, te pojedini i na kartografskim prikazima br. 4.1-7 »Građevinska područja« u 1:5000.

(2) Nadzemni dalekovodi naponskog nivoa 380, 220 i 110 kV koji prolaze područjem Grada Novi Vinodolski su:

- DV 380 kV TS 380/220/110 kV Melina - TS 380/110 kV CHE Obrovac (postojeći),

- DV 220 kV TS 380/220/110 kV Melina - TS 220/110/35 kV HE Senj (postojeći i planirani),

- DV 110 kV TS 110/10(20) kV Crikvenica - HE Senj (postojeći).

(3) Unutar zaštićenog koridora vodova iz st. (2) ovoga članka izgradnja građevina ograničena je posebnim tehničkim propisima.

(4) Prostornim planom predviđena je izgradnja trafostanice 110/20 kV Novi na području Malo Polje ili, alternativno, uz postojeću trafostanicu 35/20 kV Novi, što će se utvrditi razvojnim planovima nadležne organizacije neposrednom provedbom ovog Plana. Trafostanicu 110/20 kV Novi biti će potrebno izgraditi kada vršni teret postojeće TS 35/20 kV dostigne 10-12 MVA. Za buduću trafostanicu potrebno je osigurati prostor minimalnih dimenzija 80x75 m.

(5) Rekonstrukcija postojećih i gradnja novih elektroenergetskih građevina (dalekovodi, rasklopna postrojenja, trafostanice) kao i kabliranje vodova određuje se neposrednom provedbom ovog Plana prema razvojnim planovima nadležne elektrodistribucije.

(6) Odredbama ovog Plana daje se osnovni okvir za izmještanje postojećih nadzemnih dalekovoda od 110 i 220 kV (određeno kao alternativni koridori na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže« u mj.1:25000) zbog moguće izgradnje golf igrališta (R4) određenog ovim Planom, ukoliko nisu ili se ne mogu ispuniti tehnički normativi za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova (uvjeti HEP-a).

Distributivni elektroenergetski objekti

Članak 134.

(1) Distributivni elektroenergetski objekti na području Grada Novi Vinodolski su postojeća trafostanica 35/20 kV Novi (koja se po izgradnji nove trafostanice zadržava u funkciji 20 kV rasklopišta) i njen napojni 35 kV vod (koji će se interpolirati u postojeću 20 kV mrežu i time povećati sigurnost u napajanju područja).

(3) Postojeća 20 kV mreža proširiti će se izgradnjom novih trafostanica 20/0,4 kV sa pripadajućom 20 kV mrežom i niskonaponskom mrežom. Postojeću 20 kV mrežu treba dograđivati i s namjerom da se poveća sigurnost u napajanju, odnosno osigura rezervno napajanje prvenstveno turističkih područja. Lokacije budućih trafostanica i trase 20 kV vodova odrediti će se neposrednom provedbom ovog Plana prema razvojnim planovima nadležne elektrodistribucije ili prostornim planovima užih područja određenih ovim Planom. Vodovi će se izvoditi podzemnim 20 kV kablovima u sklopu izgradnje ostale komunalne infastrukture, ili kao nadzemni vodovi.

Niskonaponska mreža i javna rasvjeta

Članak 135.

(1) Niskonaponska mreža i javna rasvjeta dograđivat će se u sklopu postojeće i buduće mreže (po mogućnosti) podzemnim kablovima neposrednom provedbom ovog Plana prema razvojnim planovima nadležne elektrodistribucije ili prostornim planovima užih područja određenih ovim Planom.

5.2.2. Plinoopskrba

Članak 136.

(1) Koncepcija plinifikacije Grada Novi Vinodolski temelji se na Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Primorsko - goranske županije.

(2) Priključak Grada Novi Vinodolski na visokotlačni plinovod izvršiti će se iz MRS Rijeka - istok, koji se nalazi na području Grada Bakra.

(3) Za opskrbu prirodnim plinom Grada Novi Vinodolski predviđena je izgradnja dviju redukcijskih stanica, RS N.Vinodolski 1 i RS N.Vinodolski 2, a točne lokacije će se odrediti ovim Planom propisanim planovima užih područja za naselja Novi Vinodolski i Povile.

(4) Razvod plinoopskrbne mreže unutar područja Grada N.Vinodolski predviđa opskrbu svih naselja srednjetlačnom plinskom mrežom.

5.2.3. Obnovljivi izvori energije

Članak 137.

(1) Ovim se Prostornim planom predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Grada Novi Vinodolski.

(2) Dopunski su izvori energije prirodno obnovljivi izvori, prvenstveno vjetra, sunca i vode.

(3) Vjetroenergija je ekološki prihvatljiv i raspoloživ izvor energije, za čije je korištenje potrebno prikupiti detaljne podatke o pojedinoj mikrolokaciji, uz suradnju s nadležnim državnim tijelom za zaštitu prirode. Ovim su Prostornim planom utvrđene dvije moguće lokacije (lokaliteti: Vrh gore« 702 m.n.m. sjeverno od naselja Bater i Gradina« 375m.n.m. južno od naselja Ledenice) za postavljanje uređaja za mjerenje i iskorištavanje vjetrova (WIND PARK).

(4) U razvitku korištenja sunčeve energije treba težiti instaliranju samostojnih fotonaponskih sustava u rasponu snage od 100 do 1000 kW.

(5) More, kao velik toplinski spremnik, pogodan je kao izvor energije, naročito kod primjene toplinskih crpki.

5.3. Vodnogospodarski sustav

5.3.1. Vodoopskrba

Članak 138.

(1) Ovim Prostornim planom utvrđen je sustav vodoopskrbe na području Grada Novi Vinodolski, prikazan na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, u mjerilu 1:25000, kojim su obuhvaćene postojeće i planirane crpne stanice i vodospreme, te mreža postojećih i planiranih vodoopskrbnih cjevovoda.

(2) U naredenom razdoblju razvoj vodoopskrbe na području Grada N.Vinodolski podrazumijeva izgradnju vodoopskrbnih sustava za naselja Krmpote - Poljica, Bater - Breza i Sibinj.

(3) Vodoopskrba za naselje Krmpote-Poljica će se riješiti izgradnjom crpne stanice uz vodospremu »Smokvica« kao i tlačnog cjevovoda kojim će se voda tlačiti u vodospremu Krmpote zapremine 200 m³ na koti 350/346 m.n.m.

(4) Vodoopskrba za naselje Bater riješiti će se izgradnjom crpne stanice »Bater« u Ledenicama, tlačnog cjevovoda, vodospreme »Bater« i vodoopskrbne mreže kojom će se voda distribuirati u naselja Smolčići, Stilini, Bater, Krasnica, Krmpotići, Jurčići i Gavrani. Crpna stanica »Bater« smještena je na koti terena 259 m.n.m. i iz nje će se voda crpiti tlačnim cjevovodom DN 1000 mm prema novoj vodospremi »Bater« na koti terena 578 m.n.m. Iz vodospreme će se voda gravitacijski dovoditi u prethodno navedena naselja.

(5) Vodoopskrba naselja Breze riješiti će se izgradnjom crpne stanice u naselju Stilini odakle će se tlačnim cjevovodom voda pumpati u vodospremu »Breze« iznad naselja Breze.

(6) Vodoopskrba za naselje Sibinj će se riješiti izgradnjom transportnog cjevovoda DN 200 mm od vodospreme »Smokvica« do vodospreme »Sibinj« iznad naselja Sibinj na koti 66 m.n.m. i zapremine od 400 m³.

(7) Na području naselja Novi Vinodolski planom se predviđa ponovno stavljanje u funkciju vodospreme Krasa.

(8) Sjeveroistočno od predviđenog cestovnog čvora »Novi Vinodolski« na planiranoj trasi priobalne autoceste, uz županijsku cestu Novi Vinodolski - Bater - Breze - Jasenak, za potrebe budućeg centra za praćenje prometa planira se izgradnja nove vodospreme na koti 130 m.n.m.

(9) Za područje planirane ugostiteljsko-turističke zone Panos (T2₂) ovim Planom predviđa se gradnja nove vodospreme Zagori 2 na koti 125 m.n.m. kapaciteta 4000m³.

(10) Vodoopskrba autokampa Kozica (T3₃) riješiti će se izgradnjom vodospreme Kozica na 80m.n.m. kapaciteta 600m³, izgradnjom crpne stanice i tlačnog cjevovoda.

(11) Od glavnih dovodnih cjevovoda potrebno je rekonstruirati postojeći lijevanoželjezni cjevovod profila 200 mm od vodospreme Mala Draga do Novog Vinodolskog zbog dotrajalosti.

(12) Planom je predviđena i izgradnja glavnog županijskog cjevovoda koji će spajati sva značajna izvorišta u Županiji, tj. koji će vode iz sliva Gacke u Lici (oko 2 m³/sek) dovoditi na područje Županije Primorsko - goranske i koji će se spajati s izvorima vode u Rijeci i Gorskom Kotaru. Na taj cjevovod će biti priključeno i izvorište Novljanska Žrnovnica. Ovaj cjevovod prolazi kotom cca 200 m n.m.

(13) Izgradnja i proširenje vodoopskrbnog sustava na području Grada Novi Vinodolski treba biti u skladu s Vodoopskrbnim planom Primorsko-goranske županije a provodi se neposrednom provedbom ovog Plana ili prostornim planovima užih područja određenih ovim Planom.

(14) U naseljima u kojima ovim Planom nije predviđena izgradnja vodovodne mreže, a određena je I. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta, opskrba pitkom vodom rješti će se: iz cisterne na građevnoj čestici, ili iz najbližeg valjanog korištenoga zajedničkog izvora ili spremišta pitke vode.

(15) U slučaju izgradnje sustava vodoopskrbe obavezno je priključenje svih vrsta građevina na sustav vodoopskrbe u građevinskim područjima naselja za koja je ovim Planom propisana II. Kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.

Uvjeti utvrđivanja koridora za vodoopskrbne cjevovode

Članak 139.

(1) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalno potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu, odnosno zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora.

(2) U okolnostima kada nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je zajedničko vođenje trase s drugim instalacijama na manjoj udaljenosti, ali uz zajednički dogovor s ostalim vlasnicima i to u posebnim instalacijskim kanalima i zaštitnim cijevima, vertikalno etažirano, što se određuje posebnim projektom.

(3) Vertikalni razmak od ostalih instalacija mora biti minimalno 50 cm. Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog (ili drugog) pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima iznad tjemena cijevi.

(4) U dijelu koridora vodoopskrbnog cjevovoda koji prolazi kroz posebni rezervat velebitske degenije na padinama Velog vrha te kroz posebni rezervat Tomšina, Bukova i Vodna draga treba biti osobito oprezan prilikom projektiranja i vođenja trase cjevovoda zbog mogućih negativnih utjecaja na populaciju ugrožene biljke velebitske degenije. Obavezna je konzultacija sa stručnjacima koji provode monitoring populacije velebitske degenije.

5.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 140.

(1) Na području Grada Novi Vinodolski izgrađeni su dijelovi kanalizacijskog sustava u gradu Novi Vinodolskom i Klenovici. Osnovni cilj razvoja sustava odvodnje jest dogradnja postojećih i izgradnja novih kanalizacijskih sustava.

(2) Ovim se Prostornim planom određuje sedam zasebnih sustava javne odvodnje otpadnih voda te njima pripadajuće građevine i instalacije (kolektori, crpke, uređaji za pročišćavanje, ispusti):

- za naselja unutar obuhvata ZOP-a Novi Vinodolski (djelomično izgrađen kanalizacijski sustav) i Povile, te planirani zasebni sustavi odvodnje u Klenovici, Smokvici Krmpotskoj i Sibinju Krmpotskom,

- za naselja izvan obuhvata ZOP-a u Ledenicama, Bateru i Donjem Zagonu.

Planirani sustavi odvodnje definirani su kao razdjelni sustavi. Posebnim kanalizacijskim sustavom se odvode sanitarno-otpadne vode i oborinske vode.

(3) Za naselja Novi Vinodolski (NA1_1-2) i Povile (NA16) predviđa se izgradnja zajedničkog sustava za odvodnju, odnosno proširenje postojeće mreže, koja će se graditi kao razdjelni sustav (sustavom odvodnje prihvaćaju se sanitarne otpadne vode, a zasebnim sustavom oborinske otpadne vode) s odgovarajućim zahvatima na postojećoj mreži mješovitog sustava izgradnjom razdjelnog, a glavna koncepcija podrazumijeva sljedeće:

- proširenje mreže gravitacionih kolektora u ukupnoj dužini od cca. 31.000 m, uključujući naselja N.Vinodolski i Povile,

- izgradnju prepunpnih crpnih stanica CP5, CP4 i CP3 za naselja Povile i Grabrova kojima će se otpadne vode priključiti na sustav naselja N.Vinodolski,

- rekonstrukciju postojećih crpnih stanica CP2 - Zagori i CP1 - Ričina sa mehaničkim predtretmanom,

- izgradnju centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV Novi), sa mehaničkim i biološkim stupnjem obrade otpadnih voda, te završnom crpnom stanicom CP Uređaj,

- izgradnju dovodnog tlačnog voda od CP1 do CUPOV-a, te izgradnju povratnog tlačnog voda od CP Uređaj-a do spoja na postojeći podmorski ispust za koji je predviđena rekonstrukcija difuzorske sekcije i produženje za cca 200 m.

(4) Ovim prostornim planom određena je površina - IS₁ u naselju N.Vinodolski za izgradnju centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (CUPOV Novi) i završne crpne stanice CP Uređaj.

(5) U naselju Klenovica (NA11_1-2) potrebno je također dograditi kanalizacijski sustav. Da bi se sva sanitarna otpadna voda dovela na mehanički predtretman i podmorski ispust potrebno je izgraditi kanalizacijske kolektore i dvije crpne stanice. Uređaj za pročišćavanje će u doglednoj budućnosti trebati proširiti na biološki dio pročišćavanja za što treba osigurati dodatni prostor.

(6) Naselja Smokvica i Sibinj također nemaju izgrađen kanalizacijski sustav. S obzirom na izdvojenost planiraju se zasebni kanalizacijski sustavi s uređajima za pročišćavanje i podmorskim ispustima na koja će biti priključena građevinska područja naselja Smokvica Krmpotska (NA18₁) i Sibinj Krmpotski (NA19_1-6). U izdvojenim izgrađenim građevinskim područjima naselja: Smokvica Krmpotska (NA18₂ ) i Sibinj Krmpotski (NA19_7-9) za koja nije planiran javni sustav odvodnje otpadnih voda, za sve građevine stambene namjene, odnosno gospodarske-poslovne društvene (javne) i ugostiteljsko-turističke namjene do veličine max. 10 ES (do 3 stana odnosno samostalne uporabne cjeline) moguć je, iznimno, priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta nadležnih službi. Za građevine veće od 10 ES obavezna je izgradnja zasebnog uređaja uz ugradnju bio diska.

(7) U naseljima Ledenice, Bater i Donji Zagon s obzirom na veličinu predviđa se izgradnja kanalizacijskog sustava koji će se u naselju Ledenice priključiti na postojeći bio-disk ili će se izgraditi novi uređaj za pročišćavanje, a u naselju Bater i Donji Zagon će se izgraditi novi uređaj za pročišćavanje. Na prethodno navedene sustave priključiti će se građevinska područja naselja Ledenice (NA13₁), Bater (NA2_1-2 i NA2_{5- 6}) i Donji Zagon (NA6). Do izgradnje sustava, zbrinjavanje otpadnih voda vršiti će se sukladno stavku (8) ovog članka. U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta građevina na sustav odvodnje.

(8) Unutar ostalih građevinskih područja naselja izvan obuhvata ZOP-a određena ovim Planom (NA2_3-4 i NA2₇ Bater, NA3_1-11 Bile, NA5_1-9 Crno, NA7_1-3 Drinak, NA8_1-6 Gornji Zagon, NA9_1-3 Jakov Polje, NA10_1-2 Javorje, NA13_2-8 Ledenice, NA14_1-3 Luka Krmpotska, NA15_1-2 Podmelnik, NA17_1-8 Ruševo Krmpotsko, NA4_1-11 Breze, NA12 Krmpotske Vodice, NA20_1-6 Zabukovac) za koja nije planiran javni sustav odvodnje otpadnih voda, odvodnja otpadnih voda rješavati će se pojedinačnim septičkim taložnicama s preljevom, putem sabirnih jama otpadnih voda bez preljeva ili izgradnjom zasebnog uređaja uz ugradnju bio diska (ovisno o smještaju unutar pojedine zone sanitarne zaštite izvorišta vode Novljanska Žrnovnica), sukladno člancima 34. i 53. ovih Odredbi.

(9) Sve aktivnosti na izgradnji sustava odvodnje vršit će se u skladu s odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda i drugih pravnih propisa, neposrednom provedbom ovog Plana ili prostornim planovima užih područja određenih ovim Planom.

(10) Komunalni mulj kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja vode treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu.

(11) Za veće parkirališne i manipulativne površine (200 m² i veće) obavezna je ugradnja separatora mineralnih ulja. Sve oborinske vode prije ispuštanja u sustav oborinske odvodnje tretirati na separatoru ulja kako bi se odvojile krute tvari i mineralna ulja. Unutar dijela g.p. naselja Ledenice (NA13₁) kao i unutar g.p. naselja Ledenice (NA13_7-8), Drinak (NA7₁) i Jakov Polje (NA9₂) koja se nalaze II. Vodozaštitnoj zoni slivnog područja izvorišta Žrnovnica potrebno je odvesti oborinske vode nakon tretiranja nepropusnim sustavom odvodnje izvan zone.

(12) Do izgradnje sustava odvodnje naselja unutar obuhvata ZOP-a (Novi Vinodolski NA1_1-2, Povile NA16, Klenovica NA11_1-2, Smokvica Krmpotska NA18₁ i Sibinj Krmpotski NA19_1-6), i to samo unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, za sve građevine stambene namjene, odnosno društvene i ugostiteljsko-turističke namjene do veličine 10 ES (do 3 stana odnosno samostalne uporabne cjeline) moguć je, iznimno, priključak na nepropusnu sabirnu jamu temeljem posebnih uvjeta nadležnih službi. Za sve građevine veće od 10 ES obavezna je izgradnja zasebnog uređaja uz ugradnju bio diska. U slučaju izgradnje sustava odvodnje obavezno je priključenje svih vrsta građevina na sustav odvodnje.

(13) Obavezno je priključivanje na javnu kanalizacijsku mrežu odnosno izgradnja vlastitog zatvorenog kanalizacijskog sustava s pročišćivaćem površina izdvojenih namjena izvan naselja gospodarske - poslovne (K), ugostiteljsko-turističke (T) i sportsko-rekreacijske (R) namjene (postojeće i planirane) određene ovim Planom.

Uvjeti utvrđivanja koridora za cjevovode sustava za odvodnju

Članak 141.

(1) Potreban koridor za vođenje kolektora utvrđuje se obzirom na profil samog cjevovoda.

(2) Obzirom da kolektori nemaju značajne mogućnosti odstupanja pri vođenju nivelete, kako u vertikalnom, tako i u horizontalnom smislu, detaljima svakog pojedinačnog projekta određuju se mimoilaženja s ostalim vodovima, pri čemu u slučaju potrebe treba izvršiti njihovo izmicanje i preseljenje.

(3) Svijetli razmak između cjevovoda i ostalih instalacija je minimalno jedan metar i proizlazi iz uvjeta održavanja. Križanje s ostalim instalacijama u pravilu je na način da je odvodnja ispod.

(4) Radi mogućnosti pristupa mehanizacijom za održavanje sustava odvodnje, kao i za oborinsku odvodnju cesta i ulica, preporuča se vođenje trase u cestovnom pojasu (na mjestu odvodnog jarka, nogostupa ili po potrebi u trupu ceste).

5.3.3. Uređenje vodotoka i voda te melioracijska odvodnja

Članak 142.

(1) Sustav uređenja vodotoka i voda obuhvaća sve registrirane uređene i neuređene vodotoke u cijelosti ili u dijelu koji prolazi područjem grada sa pripadajućim vodnim građevinama kao i okolni prostor utvrđen kao vodno dobro. To su vodotoci - bujice 1. Suha Ričina, novljanska sa pritokom Brzet i odvodnim kanalima I i II reda, 2. Tok u Malom polju 3. Rov, ledenički i 4. Dražetina, krmpotska. Ostali vodotoci u ovom trenutku nisu registrirani, što ne isključuje njihovo naknadno uvrštavanje u sustav.

(2) Ograničenja na vodotocima navedenim u stavku (1) ovog članka, sukladno Zakonu o vodama odnose se na restrikciju gradnje i korištenja prostora u i uz korito vodotoka koja nije u funkciji osiguranja poticaja vode, obrane od poplava, gradnje vodnih građevina i njihovog održavanja. Do utvrđivanja inundacijskog pojasa (javnog vodnog dobra i vodnog dobra), što je u tijeku, minimalna širina tog pojasa uz vodotok obuhvaća izgrađeno ili prirodno korito i obostrano po 5 m od gornjeg ruba korita.

(3) Za područje Grada Novi Vinodolski potrebno je izraditi studiju (elaborat) o odvodnji oborinskih voda i sprovesti njegovu daljnju razradu do nivoa glavnog projekta.

(4) Zaštitu od eventualnih poplava uslijed povećanog dotoka vode na područjima pod djelovanjem bujica treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, te županijskim planovima obrane od poplava.

(5) Izgradnja građevina za uređenje vodotoka i voda provodi se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana sukladno županijskim razvojnim planovima.

(6) Izgradnja građevina za melioracijsku odvodnju provodi se neposrednom provedbom ovog Prostornog plana sukladno Planu navodnjavanja Primorsko-goranske županije.

5.4. Sustav telekomunikacija i pošta

Članak 143.

(1) Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštanskog sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 2 »Infrastrukturni sustavi i mreže«, mj. 1:25000.

(2) Prostornim se planom osiguravaju koridori za izgradnju distributivne kanalizacije (DTK) do svih građevina u urbanom području, turističkim naseljima i područjima poslovne namjene. Kapaciteti DTK odrediti će se projektima.

(3) Na području Grada planira se montaža novog udaljenog pretplatničkog stupnja (UPS) Krasa, kapaciteta 512 telefonskih priključaka, kao i UPS-a u istočnom dijelu Novog Vinodolskog te u Smokvici Krmpotskoj.

(4) Prostornim planom određena je trasa magistralnog optičkog kabela od Klenovice preko Smokvice Krmpotske i Sibinja, prema Senju.

(5) Uz sve novoplanirane prometnice treba predvidjeti izgradnju DTK.

(6) Prostornim planom osiguran je koridor za nastavak gradnje distributivne kanalizacije (DTK) od UPM-a Breze prema Mrkoplju, kao i odgranjenje za vikend naselje Lukovo u općini Vinodolska.

(7) Prostori za izgradnju poštanskih središta i ureda određuju se detaljnim planovima, a područna centrala smještena je u Novom Vinodolskom.

(8) U cilju zadovoljenja razvoja telekomunikacijske infrastrukture pokretnih komunikacija izgradnjom »Osnovnih postaja pokretnih komunikacija« (u daljnjem tekstu OP - osnovne postaje koje su podijeljene na tipove: A, B, C, D, E, F, G, H i I te prihvaćene od strane Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja) na području Grada Novi Vinodolski dopušta se:

- izgradnja unutar građevinskih područja naselja OP sa antenskim sustavom na postojećim građevinama i to: tip A (fasadni - koji ne prelazi visinu građevine) i/ili tip B (krovni - visine 2-5 metara od najviše točke građevine) te tip C (krovni - visine 5-10 metara od najviše točke građevine) ali samo na građevinama pošte i telekomunikacija;

- izgradnja izvan građevinskih područja naselja OP sa antenskim sustavom na samostojećim antenskim stupovima i to tip E, F, G, H i I (visine 16, 20, 30, 40 odnosno 60 metara od tla);

- iznimno, izgradnja unutar građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene - poslovne (K) OP sa antenskim sustavom na samostojećim antenskim stupovima i to tip E i F (visine 20 odnosno 30 metara od tla).

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I STANIŠTA

Članak 144.

(1) Prostornim planom područja posebnih obilježja Vinodolske doline, dio područja Vinodolske doline unutar Grada Novi Vinodolski, određen je prema kategoriji osobito vrijednog predjela kao kultivirani krajobraz obzirom na značajnu biološku i bogatu kulturnu raznolikost.

(2) Vrijednosti i posebnosti kultiviranog krajobraza štititi će se i unaprijediti tako da se osigura:

- očuvanje prirodnih karakteristika u najvećoj mogućoj mjeri,

- zaštita osobito vrijednog poljoprivrednog zemljišta od prenamjene,

- redovita košnja ili ispaša stoke kako bi se spriječilo širenje šuma na pašnjačke i livadske površine,

- zabrana nasipavanja terena iskopnim i otpadnim građevinskim materijalom izvan građevinskog područja,

- zabrana ugrožavanja i mijenjanja postojećeg vodnog režima na biološki osjetljivim lokalitetima uz vodotoke, izvore i na zamočvarenim mjestima,

- da nova izgradnja i sadržaji svojom veličinom i funkcijom, te građevinskim materijalom budu primjereni krajobrazu, kako ne bi utjecali na promjenu njegovih vrijednih obilježja.

(3) U cilju zaštite navedenog područja određene su i točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti kultiviranog krajobraza, a to su na području Grada Novi Vinodolski vidikovci uz cestu koja vodi strmom padinom od Bribira prema Lukovu - pogled prema Novom i Pavlomiru. Vidikovce je potrebno urediti, a vizure sačuvati od neprimjerenih zahvata u prostoru.

(4) Zbog potrebe zaštite visoke vrijednosti pojedinih cjelina, a izvan prostora predloženih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, na području Grada Novi Vinodolski u kategoriji osobito vrijednog predjela - prirodnog krajobraza određen je sjeverni dio područja Grada.

(5) Prirodne krajobraze štitit će se i unaprijediti tako da se osigura zaštita i primjereno korištenje, a eventualni zahvati u prostoru trebaju se planirati na način da u što je moguće manjoj mjeri narušavaju karakterističnu sliku prostora. Kao posebnu vrijednost treba očuvati obalno područje (prirodne plaže i stijene) te more i podmorje kao ekološki vrijedna područja.

(6) U cilju zaštite od lokalnog interesa određuju se ovim Prostornim planom potezi obale - stijene na području Grada Novi Vinodolski koje također treba zaštititi u kategoriji osobito vrijednog predjela - prirodnog krajobraza. To je dio predjela »pod sv.Mikulj« i »pod vilu Katicu«ispod Glavice u građevinskom području naselja Novi Vinodolski NA1₁. Ovim planom propisuje se mjera zabrane uređenja ovih poteza odnosno mogućnost bilo kakvog narušavanja postojećeg stanja, a nadzor provedbe ove mjere provoditi će Grad Novi Vinodolski.

(7) U cilju očuvanja prirodne biološke raznolikosti treba očuvati postojeće šumske površine, šumske rubove, živice koje se nalaze između obradivih površina, te zabraniti njihovo pretvaranje u obradive površine; osobito štititi područja prirodnih vodotoka i lokvi od neprimjerenih zahvata i radnji.

(8) Na kopnenom dijelu obuhvata PPU Grada Novog Vinodolskog utvrđeni su ugroženi i rijetki tipovi staništa (submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci; kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana; primorske, termofilne šume i šikare medunca) za koje treba provoditi sljedeće mjere očuvanja:

- suhim travnjacima potrebno je racionalno gospodariti putem ispaše i režimom košnje prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva;

- poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva;

- očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama.

(9) U dijelu obuhvata PPU Novi Vinodolski koji se odnosi na podmorje utvrđeni su ugroženi i rijetki morski tipovi staništa (cirkalitoralna čvrsta dna i stijene; cirkalitoralni muljevi; infralitoralni sitni pijesci s manje ili više mulja; naselja posidonije) za koje treba provoditi sljedeće mjere očuvanja:

- očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana

- osigurati najmanje sekundarno pročišćavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju u more

- spriječiti nepropisnu gradnju na morskoj obali i sanirati nepovoljno stanje kad god je moguće.

(10) Zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte karakteristične za stanišne tipove treba očuvati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (»Narodne novine«, broj 7/ 06).

(11) Područje osobito vrijednog predjela - prirodnog i kultiviranog krajobraza, točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti kultiviranog krajobraza, kao i potezi obale (stijene) određeni za zaštitu ovim Planom prikazano su na kartografskom prikazu br. 3.2 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, u mjerilu 1:25000.

6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 145.

(1) Zaštićeni i za zaštitu predloženi dijelovi prirode prikazani su na kartografskom prikazu br. 3.1 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, u mjerilu 1:25000.

(2) Ukoliko naknadna istraživanja ili nove spoznaje ukažu na nužnost promjene kategorije zaštite i/ili obuhvata predloženog ovim Planom, isto će se provesti u postupku proglašenja zaštite.

(3) Za prostornim planom izdvojene tj. predložene osobito vrijedne dijelove prirode potrebno je izraditi stručne podloge kako bi se pokrenuo postupak zaštite, a do donošenja odluke o utemeljenosti prijedloga za zaštitu ta područja treba štititi odredbama i mjerama za zaštitu propisanih ovim Planom.

6.2.1. Zaštićeni dijelovi prirode

Zaštićena područja

Članak 146.

(1) Na području Grada Novi Vinodolski u kategoriji strogi rezervat prirode zaštićene su Bijele i Samarske stijene.

(2) Smjernice zaštite u slijedeće:

- onemogućiti širenje planinarskih staza i izgradnju planinarskih skloništa,

- boravak turista i planinara ograničiti na dnevni posjet.

- za istraživanje te posjećivanje strogog rezervata u cilju obrazovanja potrebno je ishoditi dopuštenje Ministarstva,

- u strogom rezervatu zabranjene su gospodarske i druge djelatnosti.

Područja predložena za zaštitu

Članak 147.

(1) Sjeverni dio područja Grada Novi Vinodolski predlaže se za zaštitu u kategoriji parka prirode/regionalni park(, kao dio planiranog Parka prirode Bjelolasica.

(2) Unutar planirane površine parka prirode Bjelolasica nalazi se dio planinskog masiva Velike Kapele sa već zaštićenim strogim rezervatom prirode Bijele i Samarske stijene.

(3) Za područje parka prirode/regionalni park potrebno je izraditi Prostorni plan područja posebnih obilježja kojim će se odrediti uvjeti korištenja i zaštite tog prostora.

Članak 148.

(1) U kategoriji posebnog rezervata - ornitološkog za zaštitu se predlažu Tomišina, Bukova i Vodna Draga u kojima postoje indikacije da se gnijezde rijetke ugrožene i zaštićene ptice grabljivice, tu obitava i divlja mačka te ugrožena petrofilna zajednica.

(2) Potrebno je spriječiti bilo kakvo narušavanje postojećeg stanja. Prilikom izgradnje planirane autoceste potrebno je postaviti odgovarajuće barijere protiv buke.

Članak 149.

(1) U kategoriji posebnog rezervata - botaničkog za zaštitu se predlažu padine Velog vrha iznad Tomišine drage na kojima je otkriveno nalazište velebitske degenije (Degenia velebitica).

(2) Potrebno je postaviti znakove zabrane branja biljaka, a budući se radi o zaštićenoj vrsti prekršioce bi trebalo kažnjavati.

(3) U dijelu koridora vodoopskrbnog cjevovoda koji prolazi kroz posebni rezervat velebitske degenije na padinama Velog vrha te kroz posebni rezervat Tomšina, Bukova i Vodna draga treba biti osobito oprezan prilikom projektiranja i vođenja trase cjevovoda zbog mogućih negativnih utjecaja na populaciju ugrožene biljke velebitske degenije. Obavezna je konzultacija sa stručnjacima koji provode monitoring populacije velebitske degenije.

Članak 150.

(1) U kategoriji posebnog rezervata - geomorfološkog za zaštitu se predlaže područje Kolovratskih stijena.

(2) Na području Kolovratskih stijena nisu dopušteni nikakvi zahvati u prostoru.

Članak 151.

(1) U kategoriji zaštićenog krajobraza za zaštitu je određeno područje čitavog Vinodola, koje na području Grada Novi Vinodolski zauzima krajnji jugozapadni dio, a Prostornim planom područja posebnih obilježja Vinodolske doline određena je točna granica i zona zaštite.

(2) Područje predloženo za zaštitu unutar granica Grada Novi Vinodolski svrstano je u zonu II - zonu usmjerene zaštite - zaštićeni krajobraz, unutar koje se mogu obavljati radnje koje bitnije ne narušavaju izgled i prirodne vrijednosti predjela, ne mijenjaju klasičnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja krajobraza.

(3) Hidroakumulacije, melioracije i okrupnjivanje zemljišnih čestica treba provoditi oprezno kako se ne bi znatnije narušila svojstva i specifičnost živog svijeta. Ove zahvate treba planirati uz konzultacije sa stručnjacima za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.

(4) Posebno se trebaju štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina, šuma pašnjaka, autohtone šumske zajednice, vrijedne flore i faune, te karakteristične vizure.

(4) Unutar granice dijela zaštićenog krajolika koji se nalazi na području Grada Novi Vinodolski, dozvoljava se izgradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene iz skupine restorani i barovi određenih Pravilnikom o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata (NN 57/95, 101/95, 1/96, 110/96, 24/97, 61/98, 137/98, 19/99, 39/99, 52/99, 43/00, 52/00, 57/00, 63/00, 18/01, 33/01 i 21/03) i građevine navedene u čl. 89.-90. Ovih Odredbi.

Članak 152.

(1) U kategoriji zaštićenog krajobraza predlaže se zaštititi područje Pleteno iznad Novog Vinodolskog. Prostor se odlikuje velikom pejzažnom vrijednošću i naglašenim vrijednostima živog svijeta (rijetka vrsta mrava te leptira plavca).

(2) Na području »Pleteno« dozvoljava se izgradnja građevina izvan građevinskih područja za uzgoj konja i turizam na seoskim domaćinstvima sukladno čl.91-93. Ovih Odredbi.

(3) Nakon provedenih istraživanja, uže područje kolonije tih živih bića trebalo bi izdvojiti kao poseban rezervat - zoološki.

Članak 153.

(1) U kategoriji spomenika prirode (geomorfološki objekt prirode) za zaštitu se predlaže špilja Va Zagori uz naselje Novi Vinodolski.

(2) Špilja predstavlja značajno stanište za šišmiše jer u njoj obitava brojna kolonija sa čak 8 zabilježenih vrsta. Sve vrste šišmiša u Hrvatskoj strogo su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05) i Pravilnika o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 07/ 06). 17 vrsta nalazi se i u Crvenoj knjizi sisavaca, a Republika Hrvatska kao potpisnica Sporazuma o zaštiti evropskih vrsta šišmiša (EUROBATS) (NN - Međunarodni ugovori, broj 6/00) obvezala se na zaštitu njihovih staništa. Uz to, u špilji su zabilježene i druge vrste faune (špiljski kornjaš).

(3) U cilju zaštite, potrebno je zabraniti turističke posjete špilji i uznemiravanje šišmiša, osobito tijekom hibernacije, razmnožavanja i podizanja mladih, spriječiti odlaganje otpada, te za sve aktivnosti u speološkom objektu ishoditi od Ministarstva nadležnog za zaštitu prirode prethodno dopuštenje s uvjetima zaštite prirode.

Članak 154.

(1) U kategoriji spomenika prirode za zaštitu se predlaže i vrulja Žrnovnica u uvali Žrnovnica.

(2) U svrhu preventivne, a i trajne zaštite ne dopuštaju se nikakvi zahvati u blizini vrulje, a dodatnim istraživanjima treba obuhvatiti i kontaktno područje na kopnu gdje se nalazi vodocrpilište.

6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE

Članak 155.

(1) Pregled registrirane i evidentirane kulturno-povijesne baštine na području Grada Novi Vinodolski odgovara kartografskom prikazu br. 3.1 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih uvjeta korištenja«, u mjerilu 1:25.000.

(2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonom, drugim pravnim propisima i ovim Prostornim planom.

(3) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi iz čl. 155. do 161. ovih Odredbi nadležan je Konzervatorski odjel u Rijeci.

Arheološka baština

Članak 156.

(1) Arheološke zone i lokaliteti na području Grada Novi Vinodolski su:

1. Ruševo Krmpotsko (Vlaška peć) - prapovijesno stanište, evidentirano

2. Ledenice - prapovijesna gradina, evidentirano

3. Ledenice - Kaštel, evidentirano

4. Ledenice - kapela sv. Juraj na groblju, evidentirano

5. Novi Vinodolski (Kalvarija) - prapovijesna gradina, evidentirano

6. Novi Vinodolski (Osap), prapovijesna gradina, evidentirano

7. Novi Vinodolski (Va Zagori) - prapovijesno stanište, evidentirano

8. Novi Vinodolski (otok Sv. Marin) - arheološka i hidroarheološka zona, evidentirano

9. Novi Vinodolski (Lopar) - kasnoantička utvrda, evidentirano

10. Novi Vinodolski (Pavlomir) - kapela Sv. Mihovil, arheološki lokalitet, evidentirano

11. Novi Vinodolski (Pavlomir) - crkvica Sv. Marko , arheološki lokalitet, evidentirano

12. Novi Vinodolski (Pavlomir) - crkvica Sv. Martin, arheološki lokalitet, evidentirano

31. Novi Vinodolski (uz groblje) - crkva sv. Marije s ruš. samostana, arh. zona, evidentirano,

32. Pavlomir (na brežuljku Humac) - objekt, arheološki lokalitet, evidentirano,

33. uvala Kozica - objekt, arheološki lokalitet, evidentirano,

13. Povile - hidroarheološka zona, evidentirano

(2) Svi zahvati u zonama i na lokalitetima navedenim u stavku (1) ovog članka, uvjetovani su prethodnim istraživanjima (rekognosciranje, sondiranje i sl.). Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usaglašeni s planiranom intervencijom u prostoru, prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih terenskih radova.

Članak 157.

(1) Za sljedeće arheološke zone i lokalitete potrebno je:

- Novi Vinodolski (unutar grada), lokalitet Lopar, stroga zaštita i konzervacija ziđa, za sve radove u blizini ruševine potrebno je ishoditi mišljenje od nadležnog Konzervatorskog odjela.

- Novi Vinodolski (izvan grada), lokalitet Veli Osap, stroga zaštita područja gradine, za sve eventualne radove potrebno je ishoditi mišljenje od nadležnog Konzervatorskog odjela.

- Novi Vinodolski, otočić Sv. Marin ispred naselja, stroga zaštita cijelog otoka, za sve radove na njemu potrebno je ishoditi mišljenje od nadležnog Konzervatorskog odjela.

- Novi Vinodolski (unutar grada); Osap, ruševine srednjovjekovnog pavlinskog samostana uz koje je i gradsko groblje. Predlaže se dodatno istraživanje i dokumentacija cijelog područja između glavne prometnice i obale, s ciljem donošenja konzervatorskih smjernica za zaštitu i uređenje. Za sve eventualne radove potrebno je ishoditi mišljenje od nadležnog Konzervatorskog odjela.

(2) Zahvati u prostoru unutar:

10. Novi Vinodolski (Pavlomir) - kapele Sv. Mihovil, arheološki lokalitet, evidentirano,

11. Novi Vinodolski (Pavlomir) - crkvice Sv. Marko , arheološki lokalitet, evidentirano,

12. Novi Vinodolski (Pavlomir) - crkvice Sv. Martin, arheološki lokalitet, evidentirano,

moraju biti pod kontrolom nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara i za sve eventualne radove potrebno je ishoditi mišljenje Konzervatorskog odjela.

(3) Nužna je izrada prethodnih studija utjecaja na okoliš s aspekta zaštite postojećih i mogućih arheoloških nalaza za sve buduće infrastrukturne koridore, osobito cestovne pravce.

Povijesne graditeljske cjeline

Gradsko naselje

Članak 158.

(1) Rješenjem o registraciji naselje Novi Vinodolski (dio) zaštićeno je kao gradsko naselje.

(2) Za zone I. i II. stupnja zaštite treba izraditi Urbanistički plan uređenja, a obuhvati zona označeni su kao zone 14A i 14B i prikazani na kartografskom prikazu br. 4.1. »Građevinska područja«, mj. 1:5000 i br. 3. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja« u mj. 1:25.000.

(3) I. stupanj zaštite (14A) odnosi se na zaštićenu urbanu cjelinu Novi Vinodolski, a zaštita se provodi prema Rješenju o registraciji spomenika kulture. Zaštita obuhvaća strogo čuvanje povijesne planske matrice, prostornih odnosa unutar naselja i stare građevne strukture. Za sve građevine i urbanističke intervencije unutar zaštićene zone potrebno je ishoditi posebne uvjete uređenja od nadležnog Konzervatorskog odjela u Rijeci.

(4) II. stupanj zaštite (14B) odnosi se na rezidencijalnu i turističku zonu Novog Vinodolskog. Predlaže se istraživanje i dokumentiranje ovog poteza unutar urbane cjeline Novog Vinodolskog, te njegovo zoniranje i zaštita. Postojeće građevine i njima pripadajuće zelene površine i prostorne odnose treba čuvati, a građevne intervencije na pojedinim građevinama moraju biti usklađene s povijesnim oblicima, za što je potrebno izraditi konzervatorsku dokumentaciju i odrediti konzervatorske smjernice za pojedine građevine.

Seoska naselja i dijelovi naselja

Članak 159.

(1) Predlaže se istraživanje i dokumentacija cijelog naselja Ledenice (evidentirana seoska cjelina), te njegovo zoniranje. Zaštititi treba i padine (označeno br. 15 na na kartografskom prikazu br. 4.1. »Građevinska područja«, mj. 1:5000 i br.3. »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja« u mj. 1:25.000) koje okružuju naselje u udolini. Građevine moraju biti pokrivene plitkim dvostrešnim krovovima s pokrovom od kupe kanalice, mora se zadržati tradicijska veličina i raspored prozora i vrata, te vanjska kamena stubišta (ako su postojala). Građevine se mogu žbukati, a ako su očuvani kameni okviri prozora i vrata oni se ostavljaju neožbukani.

(2) Za dijelove naselja (označena red. brojevima) 1-Drinak, 2-Krmpotske Vodice, 3-Bater, 4-Crno, 5-Plužnica, 6- Valač, 7-Vinište, 8-Podmelnik, 9-Kal, 10-Krasnica, 11-Trbotinj i 12-Bile, predlaže se dodatno istraživanje i dokumentiranje, te izrada konzervatorske dokumentacije kojom bi se ova naselja revalorizirala, te utvrdile građevine koji podliježu zaštiti. Danas su to mahom zapušteni ili ruševni dijelovi ruralnih naselja ili pojedini etnološki spomenici koji su ranije bili evidentirani.

Povijesni sklop i građevina

Članak 160.

(1) Na području Grada Novi Vinodolski evidentirani su slijedeći povijesni sklopovi i građevine:

16. Ledenice - crkva Majke Božje od Karmela, evidentirano,

17. Ledenice (Gradina) - crkva Sv. Stipana, evidentirano,

18. Ledenice (Gradina) - crkva Sv. Jurja, evidentirano,

19. Novi Vinodolski - crkva Sv. Filipa i Jakova, evidentirano,

20. Novi Vinodolski - crkva Sv. Trojstva, evidentirano,

21. Novi Vinodolski - Frankopanski kaštel s kulom Kvadrac, registrirano,

22. Novi Vinodolski - Kuća biskupa Krištofora, evidentirano,

23. Novi Vinodolski (Pavlomir) - crkvica Sv. Kuzam, evidentirano,

24. Donji Zagon - crkva Sv. Antuna, evidentirano,

25. Gornji Zagon - crkva Sv. Antuna, evidentirano,

26. Zagori - kapela sv. Lucije, evidentirano,

27. Povile - kapela sv. Marije Magdalene, evidentirano,

28. Vrh Pridola - kapela sv. Francesce, evidentirano,

29. Na Krasi - kapela sv. Ivana Krstitelja, evidentirano,

30. Novi Vinodolski - Kalvarija - kapela sv. Križa, evidentirano.

(2) Za civilne i sakralne građevine koje se nalaze unutar povijesnih graditeljskih cjelina (Novi Vinodolski i Ledenice), uvjeti zaštite zadani su unutar valoriziranih zona. Ovisno o povijesnom i spomeničkom značaju pojedine građevine, one podliježu i određenom stupnju zaštite.

(3) Za sakralne građevine koje se nalaze izvan povijesnih graditeljskih cjelina nužna je zaštita, koja podrazumijeva očuvanje osnovnog volumena građevine, te kompozicije pročelja.

Zaštita povijesnih građevina izvan naselja i etnološkog područja

Članak 161.

(1) Za sve povijesne građevine izvan naselja vrijedi I stupanj zaštite jer su to pojedine sakralne građevine ili ruševine fortifikacija, najveće povijesne važnosti i smještene na dominantnim položajima u krajoliku. One zahtijevaju osobitu zaštitu s obzirom na očuvanje građevne strukture - konzervacija ziđa, čišćenje od vegetacije, te omogućavanje pristupa i prezentacija.

(2) Zbog očuvanja ambijentalnih vrijednosti, tradicijskog življenja i gradnje Vinodolske doline, područje Vrela Ivanj (označeno brojem 26) određeno je za zaštitu koja podrazumijeva sanaciju, rekonstrukciju i revitalizaciju pod nadzorom i uvjetima nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 162.

(1) Prostornim planom određena je lokacija reciklažnog dvorišta s transfer stanicom na južnom dijelu postojećeg odlagališta »Duplja« izvan III. zone zaštite izvorišta Novljanske Žrnovnice (određeno na kartografskom prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi i mreže« u mj. 1:25000 i br. 4.1 »Građevinska područja« u mj. 1:5000).

(2) Postojeća deponija »Duplja« predviđena je ovim Planom za sanaciju, a što treba provesti sukladno ishođenoj građevinskoj dozvoli za sanaciju odlagališta (Ur. br.: 2170- 80-02-00-05-06/CT/, Crikvenica, 12.04.2005.godine), Zakonu i posebnim propisima. (Granica obuhvata sanacije deponije »Duplja« određena je na kartografskom prikazu br.3.3 »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite« u mj. 1: 25000 i br. 4.1 »Građevinska područja« u mj. 1:5000.)

(3) Do sanacije deponije »Duplja« i izgradnje reciklažnog dvorišta odnosno do realizacije planirane centralne zone za gospodarenje otpadom Primorsko-goranske županije komunalni otpad (kućni i s javnih površina) s područja Grada Novi Vinodolski zbrinjavati će se na postojećem deponiju »Duplja«.

(4) Izgradnja i uređenje reciklažnog dvorišta navedenog u ovom članku provodi se neposrednom provedbom ovog Plana u skladu s zakonom, posebnim propisima i slijedećim smjernicama:

- formiranje građevine i zaštitu od negativnih utjecaja građevine na okoliš odrediti sukladno važećoj zakonskoj regulativi,

- građevina se priključuje na javne infrastukturne mreže, iznimno do izgradnje javne mreže odvodnje moguć je vlastiti zatvoreni sustav odvodnje s pročiščavanjem u skladu s vodopravnim uvjetima Hrvatskih voda i Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko-vinodolskom području,

- prilaz građevini rješiti najmanjim pristupnim putem širine 5,5 metara,

- površina za odlaganje otpada mora biti ograđena, a smještaj vozila riješiti izvan ograđenog dijela građevine.

Članak 163.

(1) Grad Novi Vinodolski odgovoran je za gospodarenje komunalnim otpadom na svom području.

(2) Poglavarstvo grada, odnosno gradsko vijeće, dužni su na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom.

(3) Grad Novi Vinodolski dužan je u surađivati s županijom i uz njenu koordinaciju osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada.

Članak 164.

(1) Vijeće Grada Novog Vinodolskog dužno je donijeti Plan gospodarenja otpadom na svom području koji mora sadržavati osobito:

1. mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,

2. mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,

3. popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta,

4. redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša,

5. izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.

Članak 165.

(1) Grad Novi Vinodolski obavezan je donijeti godišnji plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta (u daljnjem tekstu neuređena odlagališta) na svom području i u isti unijeti lokacije neuređenih odlagališta prema redoslijedu sanacija utvrđenom u Listi prioriteta iz »Plana sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorsko-goranske županije« (SN br. 34/04).

Članak 166.

(1) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN 178/04) te drugih propisa donesenih na temelju istog.

Članak 167.

(1) Proizvođač otpada mora svoj otpad predati osobi koja u skladu sa člankom 41. Zakona o otpadu (NN 178/04) ima dozvolu za skupljanje, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada.

Članak 168.

(1) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:

- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,

- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,

- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,

- odlaganjem otpada na odlagališta,

- saniranjem otpadom onečišćenih površina.

Članak 169.

(1) Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s odredbama Zakona o otpadu (NN 178/04).

(2) Opasni otpad mora se skupljati, skladištiti i prevoziti odvojeno, svaka vrsta opasnog otpada za sebe i odvojeno od neopasnog i komunalnog otpada.

(3) Prilikom skupljanja komunalnog otpada mora se iz njega izdvojiti opasan otpad i njime gospodariti u skladu s Zakonom o otpadu (NN 178/04).

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 170.

(1) U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01) i »Plana intervencija u zaštiti okoliša Primorsko-goranske županije« (SN 11/04 i 16/04) za za područje Grada Novi Vinodolski obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.

(2) Ovim se Prostornim Planom ne propisuju novi zahvati za koje je potrebno izraditi Procjenu utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. 59/00 i 136/04) i Prostornim planom Primorsko- goranske županije (SN br. 14/00 i 10/05).

(3) Ovim Prostornim planom određuju se obveze, zadaci i smjernice za zaštitu tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke i mjere posebne zaštite.

8.1. ZAŠTITA TLA

8.1.1. Šumsko tlo

Članak 171.

(1) Trgovačko društvo odnosno pravna osoba koja gospodari šumom i vlasnici šuma dužni su provoditi mjere zaštite u šumi i šumskom zemljištu sukladno postojećoj zakonskoj regulativi i posebnim propisima.

(2) U šumi ili na šumskom zemljištu mogu se graditi samo građevine potrebne za gospodarenje šumom sukladno Zakonu o šumama i građevine u funkciji zaštite i korištenja ovog prostora određene ovim Planom sukladno poglavlju 2.3.2.»Građenje izvan građevinskog područja« ovih Odredbi.

(3) Kod utvrđivanja uvjeta za izgradnju građevina navedenih u stavku (2) ovog članka, potrebno je ishoditi posebne uvjete za gradnju od Trgovačkog društva odnosno pravne osobe koja gospodari odnosnom šumom ili šumskim zemljištem, kao i u pojasu do 50 metara od ruba šume.

Članak 172.

(1) Na kartografskom prikazu br. 3.2 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju«, mj 1:25000, označeni su prostori posebnih ograničenja u korištenju - lovišta koja su ustanovljena na području Grada Novog Vinodolskog (obrađeno u Obrazloženju Prostornog plana u poglavlju 1.2.5.3. Osnovne gospodarske grane).

(2) Lovište ne obuhvaća:

- neizgrađeno i izgrađeno građevinsko zemljište te površine do 300 metara od naselja,

- javne prometnice i druge javne površine uključivši i zaštitni pojas,

- zaštićene dijelove prirode, ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov,

- rasadnike, voćne i lozne nasade namijenjene intenzivnoj proizvodnji u površini do 100 ha, ako su ograđeni ogradom koja sprečava prirodnu migraciju sve dlakave divljači,

- druge površine na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov.

(3) Pravo lova u lovištu izvršava se kao pravo i dužnost provedbe lovnogospodarske osnove. Bez lovnogospodarske osnove lov divljači nije dopušten.

(4) U cilju zaštite lovnih resursa ovim se Prostornim planom utvrđuje mjera izbjegavanja naseljavanja lovne divljači koja nije autohtonog porijekla.

8.1.2. Poljoprivredno tlo

Članak 173.

(1) Prostorni raspored određen ovim Prostornim planom i razgraničen kao osobito vrijedno poljoprivredno tlo (P1), vrijedno obradivo tlo (P2), ostala obradiva tla (P3) te ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 »Korištenje i namjena površina« u mj.1:25000.

(2) Za I. kategoriju zaštite na području Grada Novi Vinodolski određena su:

- najbolja poljoprivredna tla i to ona na dijelu Velog polja u Vinodolskoj dolini, razgraničena kao osobito vrijedno poljoprivredno tlo (P1),

- tla na dijelu Velikog i Malog polja u Vinodolskoj dolini te okolice naselja na »Prijelaznim padinama«, razgraničena kao vrijedna obradiva tla (P2).

Ova tla namjenjuju se primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (vinogradarstvu, maslinarstvu, voćarstvu, povrćarstvu) te samo iznimno, ta se tla mogu koristiti za izgradnju

nužnih infrastrukturnih građevina (prikazano na kartografskomi prikazu br. 2. »Infrastrukturni sustavi i mreže«) i gradnju građevina u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora sukladno poglavlju 2.3.2. »Izgradnja izvan građevinskog područja« ovih Odredbi.

(3) Za poljoprivredno zemljiše navedeno u prvoj alineji stavka (2) ovog članka prilikom izgradnje planirane prometne infrastrukture na dijelu Vinodolske doline (na mjestima gdje će priobalna dionica autoceste prolaziti najbliže uz Velo i Malo polje) određuju se slijedeće mjere:

- osigurati zaštitu vrijednog poljoprivrednog tla od prenamjene;

- na dijelu trase priobalne dionice autoceste koja prolazi između Velog i Malog polja prilikom gradnje spriječiti devastaciju okolnog poljoprivrednog zemljišta, a nakon dovršetka gradnje sanirati i ozeleniti sve pokose i nasipe;

- kod planiranja pristupnih cesta i odlagališta iskopnog materijala treba zaštititi sve vrijedne poljoprivredne površine, uključujući i pašnjake;

- na poljoprivrednim površinama koje su najbliže budućoj priobalnoj dionici autoceste, treba povremeno kontrolirati sadržaj teških metala u tlu, te primjeniti eventualno potrebne mjere zaštite.

(4) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta okolice naselja na »Prijelaznim padinama« za poljodjelsku svrhu, određuju se se slijedeće mjere:

- tereni moraju biti namijenjeni poljoprivrednoj proizvodnji s najmanje 80% površine,

- sačuvati najbolja zemljišta veća od 200 m² koja su udaljena manje od 5 kilometara od naselja;

- zaštititi najbolja zemljišta kao i ona na kojima se agrotehničkim mjerama može poboljšati bonitet.

(5) Za II. kategoriju zaštite određena su tla na području padina iznad Velog polja razgraničena kao ostala obradiva tla (P3). Ova tla namjenjuju se primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (vinogradarstvu, maslinarstvu) te samo iznimno, ta se tla mogu koristiti za izgradnju nužnih infrastrukturnih građevina i gradnju građevina u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora sukladno poglavlju 2.3.2. »Izgradnja izvan građevinskog područja« ovih Odredbi.

(6) Za III. i IV. kategoriju zaštite određeni su izdvojeni prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla na području Grada Novi Vinodolski, razgraničeni su kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) treba ih sačuvati za pašnjake kao i koristiti za izgradnju nužnih infrastrukturnih građevina i gradnju građevina u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora sukladno poglavlju 2.3.2. »Izgradnja izvan građevinskog područja« ovih Odredbi.

8.1.3. Tlo za planiranje izgradnje

Članak 174.

(1) Na području Grada Novi Vinodolski izdvojeni su prostori koji se, prema fizičko-mehaničkim značajkama svrstavaju u pet geotehničkih kategorija, a detaljno su obrađeni u poglavlju 3.4.1.1. »Područja posebnih ograničenja u korištenju« - Tlo-geotehnička prikladnost terena Obrazloženja ovog Prostornog plana i prikazani na kartografskom prikazu br. 3.2 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« u mj. 1:25000.

(2) Ovim Prostornim Planom određuje se u cilju zaštite izgradnje slijedeće mjere:

- Detaljno geotehničkog zoniranja građevinskih područja naselja i novih građevinskih područja izdvojenih namjena izvan naselja, na temelju topografske podloge mjerila 1:5000, za potrebe izrade planova užih područja propisanih ovim Planom;

- Unutar dijela izgrađenih građevinskih područja naselja (Novi Vinodolski NA1₁, Povile NA16 i Klenovica NA11₁) te unutar izdvojenih građevinskih područja izvan naselja (izgrađeni dio Poslovna zona zapad (K₁), Pavlomir 1 (K₂), Pavlomir 2 (K₃) i Pavlomir 3 (K₄) koja se nalaze na područjima III., IVA i IVB geotehničke kategorije terena, prije prethodnog geotehničkog mikrozoniranja terena moguća je izgradnja samo pomoćnih građevina (garaže, spremišta i sl.) te izgradnja nužnih infrastrukturnih građevina, te rekonstrukcija (u smislu prenamjene) održavanje i adaptacija postojećih građevina (označeno na kartografskom prikazu br.3.2 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« u mj. 1:25000 i br. 4.1-7 »Građevinska područja naselja« u mj. 1:5000);

- Za izgradnju građevina na površinama za koje se ne određuju građevinska područja a nalaze se na područjima III., IVA i IVB geotehničke kategorije terena određenih ovim Planom određuje se obaveza geotehničkog mikrozoniranja terena u mj. topografske podloge 1:5000.

8.2. ZAŠTITA ZRAKA

Članak 175.

(1) Na području Grada Novog Vinodolskog kakvoća zraka je I. kategorije - čist te preventivnim mjerama treba i sačuvati postojeću kakvoću zraka.

(2) Postojeći i planirani sadržaji na području Grada Novog Vinodolskog moraju svoju tehnologiju podrediti zahtjevima zaštite zraka.

(3) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari u zrak.

(4) Za zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:

- Ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike (BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03, 100/04, 178/04).

- Visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima).

- Zahvatom se ne smije izazvati »značajno« povećanje opterećenja, gdje se razina »značajnog« određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora.

- Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96).

- Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/ 04) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03 i 100/04),

- prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje korištenja vozila sa manjim specifičnim emisijama štetnih tvari.

(5) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:

- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i lokalne samouprave,

- osigurati redovito praćenje emisije i o tome voditi evidenciju,

- osigurati obavljanje mjerenja emisije onečišćujućih tvari iz stacionarnog izvora,

- voditi evidenciju o obavljenim mjerenjima s podacima o mjernim mjestima i rezultatima mjerenja te o učestalosti mjerenja emisija,

- voditi evidenciju o upotrijebljenom gorivu i otpadu kod procesa suspaljivanja,

- voditi evidenciju o radu uređaja za smanjivanje emisija,

- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i regeneraciju zraka.

8.3. ZAŠTITA VODA

8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda

Članak 176.

(1) Zone sanitarne zaštite izvorišta na području Grada Novi Vinodolski određene su »Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na crikveničko-vinodolskom području« (SN 01/99) za izvorište Novljanske Žrnovnice (prikazano na kartografskom prikazu br. 3.2 »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« u mj. 1:25000 i na katastarskim podlogama br.4.1-7. »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000).

(2) Vodozaštitno područje izvorišta Novljanska Žrnovnica podijeljeno je na četiri zone sanitarne zaštite (I-IV).

- I. zona sanitarne zaštite je zona neposredne zaštite koja obuhvaća područje izvorišta vode s neophodnim vodoopskrbnim građevinama i područje neposrednog površinskog utjecaja na izvorište. Prva zona dijeli se na prvu A i prvu B zonu. Prva A zona obuhvaća izvorište vode, pogon za crpljenje i preradu vode i ostale neophodne građevine za pogon i održavanje. Prva B zona obuhvaća uplivno područje s kojeg je moguće neposredno ulijevanje površinskih zagađenja u izvorište.

- II. zona sanitarne zaštite je zona strogog ograničenja, obuhvaća neposredno zaleđe izvorišta i crpilišta, te dio prostora s retencijama podzemne vode. Druga zona obuhvaća i ponore i ponorne zone koji imaju direktni utjecaj na izvorište.

- III. zona sanitarne zaštite obuhvaća područje iz kojeg je utvrđen ili je moguć dotok podzemne vode, odnosno prostor s retencijama podzemne vode iz kojih se prihranjuje izvorište i crpilište.

- IV. zona sanitarne zaštite obuhvaća priljevno područje bez izraženih tokova podzemne vode.

Članak 177.

(1) Mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih voda na području Grada Novog Vinodolskog određene su Odlukom iz stavka (1) ovog članka i ostalim mjerama određenim ovim Prostornim planom, a prioritetni su:

- dogradnja postojećih i izgradnja novih sustava javne odvodnje u skladu s člankom 140. ovih Oredbi;

- ishodovanje vodopravne suglasnosti u razdoblju od godine dana od donošenja ovog Prostornog plana sukladno Zakonu o vodama kojim se propisuje količina i kakvoća otpadnih voda koje pravna ili fizička osoba može ispuštati u javni sustav odvodnje, vodonosnike i tlo, za postojeće gospodarske subjekte unutar građevinskog područja Ledenice (NA13₃);

- obavezna izgradnja sabirnih jama u svim građevinskim područjima naselja gdje se ne predviđa izgradnja sustava javne odvodnje odnosno u g.p. naselja do izgradnje sustava javne odvodnje planiranih ovim Prostornim planom;

- zabrana izgradnje u neizgrađenim građevinskim područjima do donošenja ovim Planom propisanih prostornih planova užih područja u obuhvatu ZOP-a odnosno do izgradnje zatvorenog sustava odvodnje otpadnih voda sukladno Uredbi;

- obavezno priključenje na zatvoreni sustav odvodnje odnosno vlastiti sustav odvodnje otpadnih voda s pročiščivaćem građevina gospodarske-poslovne, društvene (javne) i ugostiteljsko-turističke namjene veće od 10 ES unutar GP naselja za koja je određena II. kategorija uređenosti zemljišta;

- obavezna izgradnja zatvorenog kanalizacijskog sustava (ovisno hoće li imati vlasiti sustav s pročiščivaćem ili će se priključiti na kanalizacijsku mrežu) u postojećim i planiranim izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja poslovne (K), ugostiteljsko-turističke (T) i sportske (R) namjene određene ovim Planom sukladno uvjetima nadležne komunalne službe;

- saniranje magistralne prometnice (današnje Jadranske turističke ceste) na dijelu I.B i II. zone sanitarne zaštite određene Odlukom iz stavka (1) ovog članka;

- saniranje divljih odlagališta na području cijelog Grada, te benzinskih crpki i spremnika naftnih derivata u slivnim područjima izvorišta, a prioritetno na dijelu II. zone sanitarne zaštite određene Odlukom iz stavka (1) ovog članka;

- kod izgradnje novih ili asfaltiranja postojećih prometnica idejnim i izvedbenim projektima predvidjeti otjecanje i pročišćavanje oborinskih i otpadnih voda s kolnika prije nego što se ispuštaju u obližnje tlo ili vodotokove;

(2) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda su:

- pojačane mjere zaštite na prometnicama, posebno u blizini vodocrpilišta,

- prioritetno saniranje divljih odlagališta otpada u slivu Novljanske Žrnovnice,

- smještaj benzinskih crpki i spremišta naftnih derivata izvan zona sanitarne zaštite,

- zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje vode onečišćene deterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica.

8.4. ZAŠTITA MORA

Članak 178.

(1) Obalno more na području Grada Novog Vinodolskog kategorizirano je kao more I. i II. kategorije (određeno na kartografskom prikazu br. 3.2 »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju« u mj. 1:25000).

(2) Mjere za zaštitu mora na području Grada Novi Vinodolski obuhvaćaju:

a) mjere ograničenja izgradnje u obalnom pojasu su:

- u svim građevinskim područjima naselja u pojasu širine 15 m od morske obale treba osigurati prolaz uz obalu i zabraniti novu izgradnju osim građevina koje po svojoj funkciji moraju biti na samoj obali ili koje su od općeg interesa (luke i lučke građevine, središta naselja te prateći sadržaji uređenih plaža (tipizirane manje prizemne građevine trgovačko- uslužne i/ili ugostiteljske namjene tlocrtne površine do 40 m² sukladne već izgrađenim temeljem DPU-a »Šetalište Zagori - Ričina«, SN 21/0), otvoreni tuševi, sanitarni uređaji i sl.),

- unutar zaštićenog obalnog područja (ZOP) na području Grada Novi Vinodolski izvan građevinskih područja moguća je izgradnja samo građevina infrastrukture i uređenje rekreacijskih površina, kupališta - uređene plaže izvan građevinskog područja (B) sukladno poglavlju poglavlju 3.4.2.3.»Izgradnja izvan građevinskih područja«.

b) mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna:

- izgradnja javnih sustava za odvodnju otpadnih voda s pročišćavanjem za naselja unutar ZOP-a sukladno članku 140. ovih Oredbi;

- obavezno priključivanje na javnu kanalizacijsku mrežu odnosno izgradnja vlastitog zatvorenog kanalizacijskog sustava s pročiščivaćem površina izdvojenih namjena izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene (postojećih i planiranih) i građevina gospodarske-poslovne, društvene(javne) i ugost.-turist. namjene veće od 10 ES;

- izraditi katastar zagađivača mora, unapređivati službu zaštite i čišćenja mora i plaža, te nastaviti ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama radi preventive i eventualne zaštite.

(3) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:

- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,

- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.

(4) Na područjima gdje je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji obavezno je održati postojeću kakvoću mora, u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na morskim plažama.

8.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE

Članak 179.

(1) Grad Novi Vinodolski sukladno Zakonu o zaštiti od buke (NN 20/03) dužan je izraditi kartu buke i akcijske planove. Karta buke je sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske i predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornih planova. Potrebno je utvrditi nulto stanje, obaviti istraživanja na područjima koja su posebno osjetljiva, provesti monitoring, te uspostaviti sustav zaštite okoliša od prekomjerne buke.

(2) Unutar građevinskog područja naselja dopušta se izgradnja manjih obrtničkih i proizvodnih pogona, uz uvjet da ne stvaraju buku veću od 55 dBa danju i 45 dBa noću.

(3) Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka na dopuštene razine, a one obuhvaćaju:

- odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport,

- promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) i područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata),

- izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori,

- primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,

- akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,

- povremeno ograničenje emisije zvuka.

(4) Ukoliko se utvrdi prekoračenje dopuštene razine buke potrebno je osigurati njeno smanjenje izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to neće biti moguće (kao u slučaju današnje Jadranske turističke ceste odnosno buduće priobalne dionice autoceste) postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih).

8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.6.1. Sklanjanje ljudi

Članak 180.

(1) Na području Grada Novi Vinodolski nije utvrđena obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite (Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu NN broj 2/91), osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

(2) Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Novi Vinodolski, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

(3) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine, s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

(4) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

8.6.2. Zaštita od rušenja

Članak 181.

(1) Prometnice unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

(2) Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

(3) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period za 500 godina.

(4) Prostornim planovima užih područja za pojedina područja Grada Novi Vinodolski, a posebno za izgrađene jezgre naselja koja nisu izgrađena po protivpotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih dijelova na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

8.6.3. Zaštita od potresa

Članak 182.

(1) Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.

(2) Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.

(3) Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protivpotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

8.6.4. Zaštita od požara

Članak 183.

(1) Dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke prakse iz područja zaštite od požara i prijedloga tehničkih i organizacijskih mjera iz Procjene ugroženosti od požara Grada Novi Vinodolski.

(2) Radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB - za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama (bez etaža ispod zemlje, ako one nisu odvojene vatrootpornom konstrukcijom),

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM - za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN 18230 ili TRVB ili GRETENER ili EUROALARM - za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

(3) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata, a sve u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za hidratantsku mrežu za gašenje požara.

(4) Kod projektiranja novih prometnica (razvrstanih i nerazvrstanih) ili rekonstrukcija postojećih obavezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i radijuse zaokretanja, a sve u skladu s Pravilnikom o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN broj 35/ 94).

(5) Za projektiranje i gradnju podzemnih garaža, zbog nedostatka domaćih propisa, primjenjivati američke smjernice NFPA 88A ili austrijske smjernice TVRB N 106.

(6) Za gradnju građevina i postrojenja za skladištenje i promet zapaljivih tekućina i/ili plinova, moraju se poštivati odredbe čl. 11. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN broj 108/95) i propisa donijetih na temelju njega.

(7) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za izgradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih državnih upravnih tijela (čl.82.Zakona o gradnji NN 175/03 i 100/04).

(8) Vezano na zaštitu šuma od požara, područna šumarija donosi godišnje planove zaštite od požara sa požarnim kartama i požarnim putevima, te je dužna po njima i postupati.

9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

9.1.1. Prostorni plan područja posebnih obilježja

Članak 184.

(1) Prostorni plan Primorsko - goranske županije utvrdio je obavezu izrade:

- Posebna područja: Trasa željezničke pruge i autoputa Rijeka - Split,

- Zaštićena područja prirodne baštine: park prirode Bjelolasica.

(2) Obuhvati planova iz stavka (1) ovog članka prikazani su na kartografskom prikazu br.3 »Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite«, u mjerilu 1:25000, a obuhvat PPPPO Trase željezničke pruge i autoputa Rijeka - Split i na kartografskim prikazima br 1.»Korištenje i namjena površina« u mj.1:25000 i br. 4.1-7 »Građevinska područja« mj. 1:5000.

9.1.2. Urbanistički planovi uređenja

Članak 185.

(1) Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja naselja:

. (UPU1 - naselja Novi Vinodolski - izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja (NA1₁), površina izdvojene namjene sportskog centra »Bahalin« (R1₁), lučko područje luke otvorene za javni promet (županijskog) te lučko područje luke posebne namjene (luka nautičkog turizma - marina);

. (UPU2 - naselja Grabrova - izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja (NA1₂);

. (UPU3 - naselja Povile - izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja (NA16) i lučko područje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja;

. (UPU4 - naselja Klenovica - izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskih područja (NA11_1-2) i lučko područje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja;

. (UPU5 - naselja Smokvica Krmpotska - izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja (NA18₁) i lučko područje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja;

. (UPU6 - naselja Sibinj Krmpotski - sjever - izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskih područja (NA19_1-3);

. (UPU7 - naselja Sibinj Krmpotski - jug - izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskih područja (NA19_4-6);

(2) Do donošenja Urbanističkog plana uređenja naselja Novi Vinodolski (UPU1) unutar izgrađenog dijela građevinskog područja (NA1₁) dozvoljava se:

- izgradnja i rekonstrukcija infrastrukturnih i komunalnih građevina;

- rekonstrukcija (i zamjena) građevina stambene, gospodarske-poslovne, ugostiteljsko-turističke te društvene (javne) namjene prema uvjetima ovog Prostornog Plana za novu izgradnju;

- postavljanje montažnih građevina - kioska, štandova i sl.;

- izgradnja pomoćnih građevina na građevinskoj čestici građevine osnovne namjene, te izgradnja manjih građevina gospodarske-poslovne namjene (obrtničke) uz građevine stambene namjene uz uvjet da se time ne prelazi dopušteni koeficijent izgrađenosti (K_ig) i iskorištenosti (K_is) određen ovim Planom,

- izgradnja građevina temeljem važećih Detaljnih planova uređenja.

(3) Iznimno, unutar dijela izgrađenog građevinskog područja naselja Novi Vinodolski NA1₁ (određeno kao zone: 1.3 - potez uz Ričinu i 1.4 - Glavica, Lišanj, park na kartografskom prikazu br. 4.1 »Građevinska područja« u mj.1:5000) i naselja Klenovica NA11₂, do donošenja ovim Planom propisanih planova užih područja (UPU1 i UPU4) moguća je izgradnja samo:

- infrastrukturnih i komunalnih građevina,

(4) Iznimno, unutar izgrađenog građevinskog područja dijela naselja Novi Vinodolski NA1₁ (označeno kao zona 1.2 - dio Mikulja pod koridorom na kartografskom prikazu br. 4.1 »Građevinska područja« u mj.1:5000) do donošenja ovim Planom propisanog plana užeg područja (UPU1) moguća je samo adaptacija, održavanje i rekonstrukcija postojećih građevina u postojećim gabaritima.

(5) Do donošenja urbanističkih planova uređenja ostalih naselja UPU 2-7 (za naselja: Grabrova NA1₂, Klenovica NA11_1-2, Povile NA16, Smokvica Krmpotska NA18₁ i Sibinj Krmpotski i NA19_1-6), unutar izgrađenog dijela građevinskog područja, dozvoljava se:

- izgradnja, rekonstrukcija (i zamjena) te uređenje površina, svih vrsta građevina, sukladno ovom Planu, Zakonu i posebnim propisima;

- izgradnja građevina temeljem važećih Detaljnih planova uređenja.

(6) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.2 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mjerilu 1:25000 i br. 4.1-7 »Građevinska područja« mj. 1:5000.

Članak 186.

(1) Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena izvan naselja gospodarske namjene - poslovne (K):

. UPU8 - Poslovna zona zapad (K₁),

. UPU9 - Pavlomir 1 (K₂),

. UPU10 - Pavlomir 2 (K₃),

. UPU11 - Kargač (K₅),

. UPU12 - Ledenice (K₆),

. UPU13 - Luka (K₇),

. UPU14 - Jakov polje (K₈)

(2) Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja zona poslovne namjene K₁, K₂, K₃, K₆, i K₇ do donošenja UPU-a moguća je:

- u slučaju rekonstrukcije u smislu izvođenja radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa obavezno je ishođenje vodopravnih uvjeta Hrvatskih voda.

Članak 187.

(1) Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene smještajnih kapaciteta (T1) izvan ZOP-a:

. UPU15 - Donji Zagon (T1₁),

. UPU16 - Breze (T1₂);

(2) Do donošenja UPU-a iz stavka (1) ovog članka nije moguća izgradnja građevina niti uređenje površina unutar obuhvata istih.

Članak 188.

(1) Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, hoteli (T1), unutar ZOP-a:

. UPU17 - Porto Teplo 1 (T1₃) izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja,

. UPU18 - Porto Teplo 2 (T1₄) neizgrađeni dio građevinskog područja,

. UPU19 - Klenovica (T1₅) neizgrađeni dio građevinskog područja.

. UPU20 - Zagori 1 (T1₆) neizgrađeni dio građevinskog područja,

. UPU22 - Povile 1 (T1₇) neizgrađeni dio građevinskog područja,

(2) Do donošenja UPU-a iz stavka (1) ovog članka za površine (T1_{4 - 7}) nije moguća izgradnja građevina niti uređenje površina unutar obuhvata istih.

(3) Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja Porto Teplo 1 (T1₃) do donošenja UPU-a moguća je:

- rekonstrukcija, održavanje i adaptacija postojećih građevina,

- rekonstrukcija i izgradnja infrastrukturnih i komunalnih građevina,

- hortikulturno uređenje površina i postavljanje urbane opreme (koševi za smeće, klupe i sl.).

Članak 189.

(1) Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, turističkih naselja (T2) unutar ZOP-a:

. UPU21 - Panos (T2₂) neizgrađeni dio građevinskog područja,

(2) Do donošenja UPU-a iz stavka (1) ovog članka za površinu (T2₂) nije moguća izgradnja građevina niti uređenje površina unutar obuhvata iste.

Članak 190.

(1) Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena izvan naselja ugostiteljsko-turističke namjene, kamp-autokamp (T3), unutar ZOP-a:

. UPU23 - Povile 2 (T3₁) izgrađeni dio građevinskog područja.

. UPU24 - Klenovica (T3₂) izgrađeno građevinsko područje,

. UPU25 - Kozica (T3₃) izgrađeno građevinsko područje,

. UPU26 - Sibinj Krmpotski 1 (T3₄) izgrađeno građevinsko područje,

. UPU27 - Sibinj Krmpotski 2 (T3₅) neizgrađeno građevinsko područje,

(2) Do donošenja UPU-a iz stavka (1) ovog članka na površini (T3₅) nije moguća izgradnja građevina niti uređenje površina unutar obuhvata plana.

(3) Unutar izgrađenog dijela građevinskih područja postojećih kampova (T3₁), (T3₂), (T3₃) i (T3₄) do donošenja UPU-a moguća je:

- rekonstrukcija, održavanje i adaptacija postojećih građevina,

- rekonstrukcija i izgradnja građevina infrastrukturne i komunalne namjene,

- graditi i uređivati manji rekreativni sadržaji (boćališta, odbojka na pijesku, minigolf, stolovi za stolni tenis, nenatkriveni bazeni, sanitarni uređaji, pokretni ugostiteljski sadržaji, dječja igrališta, pješačke staze i sl.),

- hortikulturno uređenje površina i postavljanje urbane opreme (koševi za smeće, klupe i sl.),

- uređenje postojećih uređenih plaža sukladno članku 71. ovih Odredbi.

Članak 191.

(1) Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena izvan naselja sportsko-rekreacijske namjene (R):

. UPU28 - Breze (R1₂),

. UPU29 - Centar za zimske sportove (R3),

. UPU30 - Golf igralište (R4)

(2) Do donošenja UPU-a iz stavka (1) ovog članka nije moguća izgradnja građevina niti uređenje površina unutar obuhvata istih.

Članak 192.

(1) Urbanistički plan uređenja izraditi će se za građevinska područja izdvojenih namjena izvan naselja infrastrukturnih sustava (IS) i lučkih područja:

. UPU31 - neizgrađeni dio građevinskog područja (IS₂) i lučko područje planirane luke otvorene za javni promet lokalnog značaja »Muroskva«,

. UPU32 - neizgrađeni dio građevinskog područja (IS₃) i lučko područje postojeće luke otvorene za javni promet - teretne »Porto teplo«.

(2) Do donošenja UPU-a iz stavka (1) ovog članka nije moguća izgradnja građevina niti uređenje površina unutar obuhvata istih.

Članak 193.

(1) Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu 3b »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mjerilu 1:25000 i 4_1-7 »Građevinska područja« u mjerilu 1:5000.

(2) Izrada UPU-a naselja Novi Vinodolski (UPU 1) i izrada UPU-a za građevinska područja izdvojenih namjena izvan naselja ugostiteljsko-turističke i poslovne namjene (UPU 8, UPU 11, UPU 21 i UPU 25) započela je po obvezi utvrđenoj Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Novi Vinodolski (Službene novine PGŽ, broj 25/04), a čija je obaveza izrade utvrđena i kroz ovaj Plan.

(3) Ukoliko se nakon donošenja UPU-a određenih ovim Planom (navedeni u člancima 185.-192. ovih Odredbi) ukaže potreba njihovih izmjena i dopuna, pristupiti će se izradi izmjena i dopuna UPU-a, te će se isto planirati i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Novi Vinodolski.

(4) U postupku izrade urbanističkih planova uređenja (UPU) određenih ovim Planom (kao i u postupku izrade detaljnih planova uređenja ukoliko se njihova izrada utvrdi UPU-om) za određivanje smjernica građevina ugostiteljsko - turističke namjene koristiti će se odredbe Glavnog plana razvoja turizma Primorsko-goranske županije (Sveučilište u Rijeci - Fakultet za turistički i hotelski menandžment - Opatija, ožujak 2005. g.).

9.1.3. Detaljni planovi uređenja

Članak 194.

(1) Ovim Prostornim planom propisuje se obaveza izrade DPU-a za:

- DPU - za novo gradsko groblje (G5) sukladno članku 80. ovih Odredbi.

(2) Granica obuhvata detaljnog plana uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazana je na kartografskom prikazu br. 41-7»Građevinska područja« u mj.1: 5000 i br. 3.2 »Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite« u mjerilu 1:25000.

(3) Ukoliko se nakon donošenja DPU-a iz stavka (1) ovog članka ukaže potreba njegove izmjene i dopune, pristupiti će se izradi izmjena i dopuna DPU-a, te će se isto planirati i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Novi Vinodolski.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

9.2.1. Uređenje zemljišta i zaštita posebnih vrijednosti i obilježja

Članak 195.

(1) Ovim Prostornim planom utvrđena su područja na kojima se predviđa oblikovanje zemljišta uz infrastrukturne građevine i zaštita posebnih vrijednosti i obilježja, a prikazana su na kartografskom prikazu br. 3.3 »Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, mj. 1:25000.

(2) Zemljište uz infrastrukturne građevine:

- obuhvata koridora preuzetog iz SUO »Jadranska autocesta sektor Križišće - Žuta lokva« (Rijekaprojekt d.o.o. travanj 2003. g.),

- koridora planirane željezničke pruge velikih učinkovitosti i

- planiranih lokalnih prometnica,

uređivati će se sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima, ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim tehnikama.

(3) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim Planom. Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma.

(4) Zaštita posebnih vrijednosti i obilježja odnosi se na:

- oštećeni prirodni krajobraz uslijed planirane eksploatacije mineralnih sirovina - kamena unutar površina istražnih prostora određenih ovim Planom (određeno u poglavlju 2.3.2. Građenje izvan građevinskog područja - G. Površine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina);

- zatvaranje napuštenog kamenoloma Hrvatskih šuma u Kolevratskom polju Kolevrat-Rušica« (G.J. Ričičko bilo, odjel 49a);

- zatvaranje postojećeg odlagališta otpada »Duplja«.

(5) Prostorni plan određuje sanaciju kamenoloma Hrvatskih šuma u Kolevratskom polju Kolevrat-Rušica«, a što se provodi neposrednom provedbom ovog Plana sukladno zakonu o rudarstvu i posebnim propisima.

(6) Postojeća deponija otpada »Duplja« sanirati će se i zatvoriti neposrednom provedbom ovog Plana sukladno ishođenoj građevinskoj dozvoli za sanaciju odlagališta (Ur. br.: 2170-80-02-00-05-06/CT/, Crikvenica, 12.04.2005. godine), Zakonu i posebnim propisima.

9.2.2. Ostale mjere razvoja

Članak 196.

(1) U svrhu provedbe ciljeva i smjernica zaštite i razvitka prostora Grada Novi Vinodolski određenih ovim Prostornim planom Gradsko vijeće Grada Novi Vinodolski donosi Program mjera za unapređenje stanja u prostoru kojim se:

- Određuje potreba izrade novih, odnosno izmjena i dopuna postojećih dokumenata prostornog uređenja, potreba pribavljanja podataka i stručnih podloga za njihovu izradu, te druge mjere od značaja za izradu i donošenje tih dokumenata,

- Utvrđuje potreba uređenja zemljišta, razina uređenja zemljišta, izvori za financiranje njegovog uređenja te rok u kojem je određeno zemljište potrebno urediti za planiranu namjenu te druge mjere potrebne za provođenje politike uređenja prostora i dokumenata prostornog uređenja.

(2) Sukladno Državnim, Županijskim i Gradskim razvojno-strateškim opredjeljenjima Gradsko vijeće utvrđuje mjere stimulacije i područja primjene iz nadležnosti Grada.

(3) Planom je određena potreba provođenja sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa u prostoru. Praćenje treba obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje utječu na stanje

okoliša, naročito na kakvoću vode, mora, zraka, prekomjerne buke i tla za građenje.

(4) Ovim Prostornim Planom određeni su na kartografskom prikazu br.41-7 Građevinska područja naselja« u mj. 1:5000 obuhvati donesenih planova užih područja (Detaljni planovi uređenja i bivši Provedbeni urbanistički planovi) za područje Grada Novi Vinodolski, kako slijedi:

- DPU »Turističkog naselja Zagori« (SN 31/06),

- PUP »Stari grad« Novi Vinodolski (SN 24/88, 20/89 i 5/ 91),

- PUP »Prisika« s izmjenama i dopunama (SN 13/89, 46/ 89 i 16/95, prov. odredbe 8/99, 10/99 i 32/06),

- DPU »Dijela Obale Petra Krešimira IV s izmjenama i dopunama (SN 26/96, 21/00),

- DPU »Autobusni kolodvor-ulaz« (SN 24/99, 4/00),

- DPU »Žrnovnica - Klenovica« (SN 26/95),

- DPU »Korzo Vinodolskog zakona« (SN 21/98),

- DPU »Centar Klenovice« s izmjenama i dopunama (SN 21/98, 18/03),

- DPU »Šetalište Povile - Crveni križ« (SN 21/98),

- DPU »SRC Bahalin« (SN 21/98),

- DPU »Turist - Lopar - Crveni križ« (SN 21/98, SN24/ 99),

- DPU »Dječje odmaralište Bjelovar« (SN 9/00),

- DPU »Poslovni objekt u Mikulji« (SN 9/00),

- DPU »Stambeni objekt Kalvarija« (SN 12/00),

- DPU »Proširenja groblja u Novom Vinodolskom« (SN 12/00),

- DPU »Stambeni objekt na Korzu Vinodolskog zakona« (SN 21/00),

- DPU »Marina« Novi Vinodolski (SN21/00),

- DPU »Šetalište Zagori - Ričina« (SN 21/00),

- DPU »Zona Ričina-Studenac« s izmjenama i dopunama (SN21/00, 18/03),

- DPU »Igrališta malih športova« (SN 28/00),

- DPU »Ulaz u marinu« s izmjenama i dopunama (SN 22/ 01, 29/04),

- DPU »Dogradnje poslovnog prostora« (SN 22/01),

- DPU »Stambeno-poslovni objekt Pridol« (SN 22/01),

- DPU »Izgradnje hotela« (SN 22/01),

- DPU »Dogradnja i nadogradnja stambenog objekta na k.č. br: 5847/259 k.o. Novi« (SN10/03),

- DPU »Stambeni objekt Klenovica« (SN 26/02),

- DPU »Smokvica Krmpotska« sa izmjenama i dopunama (SN 23/96, 07/04,19/04).

(5) Za Prostorne planova užih područja navedene u stavku (4) ovog članka, koji se nalaze u zaštićenom obalnom području mora i koji su donijeti prije stupanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (N.N. RH 100/04) i Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (N.N. RH 128/04), a za koje nije ishođena suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, provest će se postupak usklađenja sa Uredbom i po provedenom usklađenju ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Ukoliko nije moguće provesti usklađenje istih sa Uredbom Gradsko vijeće Grada Novi Vinodolski će Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru planirati njihovo stavljanje van snage.

(6) Za Prostorne planove užih područja navedenih u stavku (4) ovog članka Gradsko vijeće Grada Novi Vinodolski utvrditi će Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru obavezu njihovog usklađenja sa ovim Planom, donošenje izmjena i dopuna ili stavljanja van snage Plana.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 197.

(1) Rekonstrukcija postojećih građevina kojih namjena nije u skladu s namjenom utvrđenom ovim Prostornim planom, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor, moguća je u skladu s člankom 75. ovih Odredbi.

(2) Rekonstrukcija postojećih građevina zatečenih unutar planiranih koridora nove željezničke pruge velikih učinkovitosti (Trst-Koper) - Lupoglav - Rijeka - Josipdol - (Karlovac) - Zagreb / Split - Dubrovnik i autoceste (Trst) Pasjak / (Ljubljana) - Rupa - Rijeka - Senj - Zadar - Split (državnog značaja) određenih ovim Planom moguća je u skladu s člankom 113. i 127. ovih Odredbi.

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 198.

(1) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza ovoga Prostornog plana u mjerilu 1:25000 na podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge, osim granica građevinskih područja određenih ovim Planom, koje se prikazuju u mjerilu 1:5000.

(2) Detaljno određivanje položaja prometnica, komunalne i energetske infrastrukture unutar koridora određenih ovim Prostornim planom odredit će se detaljnijim planovima.

(3) U dokumentima prostornog uređenja užeg područja (UPU) propisanih ovim Planom za naselja i/ili izdvojene namjene izvan naselja unutar ZOP-a treba se na kvalitetnoj katastarsko-topografskoj podlozi u suradnji s Državnom geodetskom upravom - područni ured Rijeka točno ucrtati linije 70 i 100 metara određene Uredbom.

(4) U dokumentima prostornog uređenja užeg područja (UPU) propisanih ovim Planom za naselja i/ili izdvojene namjene izvan naselja unutar ZOP-a treba se pridržavati odredbi Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN br. 128/04).

Članak 199.

(1) Postupci za koje je izdana lokacijska dozvola prije stupanja na snagu ove Odluke dovršavaju se po odredbama Odluka o prostornom planu Općine Crikvenica (Službene novine PGŽ, broj: 30/88, 5/89, 34/90 i 6/99).

(2) Postupci započeti prije stupanja na snagu ove Odluke za koje nije izdana lokacijska dozvola dovršavaju se po odredbama ove Odluke.

Članak 200.

(1) Ovaj Prostorni plan izrađen je u četiri izvornika ovjerenih pečatom Grada Novi Vinodolski i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Novi Vinodolski.

(2) Jedan primjerak izvornika Prostornog plana čuva se u Upravnom odjelu za urbanizam i razvoj, jedan u Uredu državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, jedan u Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje, a jedan u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Članak 201.

Tekstualni dio (I. Obrazloženje) i grafički dio (kartografski prikazi u mj. 1:25 000 i 1:5 000) sastavni su djelovi ovog Prostornog plana, ali nisu predmet objave.

Članak 202.

Stupanjem na snagu ovog Prostornog plana prestaje važiti Odluka o prostornom planu Općine Crikvenica (»Službene novine« PGŽ, broj: 30/88, 5/89, 34/90 i 6/99) u dijelu koji se odnosi na Grad Novi Vinodolski.

Članak 203.

Ova Odluka stupa na snagu idućeg dana od dana objave u »Službenim novinama« Primorsko-goranske županije.

Klasa: 350-02/05-20/12

Ur. broj: 2107/02-01-06-7

Novi Vinodolski, 28. prosinca 2006.

GRADSKO VIJEĆE GRADA NOVI VINODOLSKI

Predsjednik
Gradskog vijeća
Milorad Komadina, dipl. iur., v.r.