SADRŽAJ | ŽUPANIJA | GRADOVI | OPĆINE | OSTALO | ARHIVA | TRAŽILICA | IMPRESSUM


 
Godina XI. - broj 25. Ponedjeljak, 13. listopada 2003.
GRAD ČABAR
19

22.

Na temelju članka 10. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98 i 61/00) i članka 26. Statuta Grada Čabra (»Službene novine« Primorsko-goranske županije broj 24/01) Gradsko vijeće Grada Čabra, na sjednici održanoj 3. listopada 2003. godine donosi

IZVJEŠĆE
o stanju u prostoru Grada Čabra
(2000. - 2002. godina)

Sadržaj:

1. UVOD

2. OSTVARENJE PROGRAMA MJERA ZA RAZDOBLJE 2000. - 2002.

3. PREGLED POSTOJEĆE DOKUMENTACIJE ZA PODRUČJE GRADA GRADA ČABRA, STAVLJANJE IZVAN SNAGE STARE, TE POTREBE ZA NOVOM DOKUMENTACIJOM

3.1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske

3.2. Prostorni plan Primorsko goranske županije (»Službene novine« broj 14/00)

3.3. Prostorni plan područja posebne namjene NP Risnjak (»Narodne novine« broj 23/01)

3.4. Prostorni plan uređenja grada Čabra

3.5. PUP »Gerovo-Kasarne« (»Službene novine« broj 3/ 84 i 19/93)

3.6. PUP »Industrijska zona - pilana Gerovo« (»Službene novine« broj 15/86)

4. ZAKLJUČAK

1. UVOD

U prostoru Grada Čabra vidljive su posljedice lošeg prostorno planskog razdoblja od sedamdesetih godina do kraja prošlog stoljeća. Nakon donošenja prostornog plana za tadašnju općinu, donošeno je i ubrzo stavljeno van snage niz urbanističkih planova koji su bili rezultat pogrešne procjene razvoja i loše prostorno planske politike. U tom je razdoblju nepovratno nestao velik broj građevina starog stila i okrnjena urbanistička struktura naselja.

Taj proces, nažalost, i dalje traje, karakterističan je i za proteklo dvogodišnje razdoblje, jer je iseljavanje stanovništva rezultiralo rastućim brojem napuštenih kuća i izumiranjem naselja. Pokušaj Grada Čabra da donese Prostorni plan uređenja Grada Čabra već četiri godine, u suočavanju s nizom nagomilanih problema, ostaje uzaludan. Osim loše situacije unutar građevinskih struktura naselja vidljive su posljedice nejasne zakonske regulative, neriješenih imovinsko pravnih odnosa i nedostatka stručne akcije u gubitku poljoprivrednih površina, uglavnom u korist šumskih. Okoliš, a osobito prirodni resursi ugroženi su zbog nedostatka novca za rješavanje aktualnih problema. Trenutno je najugroženija pitka voda jer sistem odvodnje nije u cijelosti izgrađen, niti je u funkciji. Obala Čabranke čija su klizišta probuđena izgradnjom ceste se saniraju.

2. OSTVARENJE PROGRAMA MJERA ZA RAZDOBLJE 2000. - 2002.

Dva posljednja programa mjera (za razdoblja 1998. - 2000. i 2000. - 2002.) bavila su se izradom Prostornog plana uređenja Grada Čabra koja se odužila zbog nedostatka kontinuiteta u prostornom planiranju i nedostatka novca u gradskom proračunu, ali i zbog vrlo zahtjevnog postupka samog donošenja plana. Tako je radi izdavanja mišljenja ministarstvo poljoprivrede i šumarstva zatražilo popis i podatke za sve poljoprivredne površine koje se namjeravaju prenamijeniti, što je iziskivalo velik posao jer se radi o zemljištu usitnjenog posjeda, o kojem se ne vodi adekvatna evidencija i kulturu kojih njihovi vlasnici ne mijenjaju. Podaci su stoga netočni i relevantni jedino za naplatu prenamijene. Gotovo polovina ovih površina odavno su šume. Tako se ovim traženjem koje je prilično odužilo donošenje Plana uputilo na potrebu obrade podataka o poljoprivrednim površinama i slanja upozorenja Ministarstvu na potrebu brze i konkretne akcije za očuvanje poljoprivrednog zemljišta u Gorskom kotaru.

Siromašna baza podataka zbog potrebe izrade prostornog plana popunjena je, a proveden je i niz istraživanja na terenu među kojima su najvažnija ona Hrvatskih voda. Osjetljivost prostora, koja se očituje kod svih prirodnih resursa (vode, šume, poljoprivredne površine), pri izradi plana pokazala je, unatoč slabom intenzitetu gradnje, svu svoju kompleksnost.

Izrada urbanističkih i detaljnih planova nije aktualna zbog nedostatka novca u gradskom proračunu i činjenice da u nekim zonama čije je uređenje značajno za Grad Čabar nisu riješeni imovinsko pravni odnosi, a i intenzitet gradnje je toliko slab da je njihova realizacija upitna. Teškoće u privrednom napredovanju najbolje izražava analiza napredovanja poduzetništva provedena od strane Županijske privredne komore koja bilježi drastičan pad broja poduzetnika u vremenu kada se broji njihov rast na području Županije uopće. Za rješavanje poteškoća u gospodarenju prostorom nije nam dovoljno vlastito zalaganje, neminovno je da nam je prvenstveno potrebna integracija s prostorom Gorskog kotara, ali i povezivanje krajeva s obje strane rijeke Kupe i Čabranke.

Dovršetak Prostornog plana i uvođenje komunalnog doprinosa nisu se ostvarili. Potreba za prostornim planom aktualna je i zbog preuzimanja ranije društvenog zemljišta unutar građevinskog područja kao gradskog, te definiranja poljoprivrednog zemljišta izvan građevinskog područja, odnosno izrade Programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.

3. PREGLED POSTOJEĆE DOKUMENTACIJE ZA PODRUČJE GRADA ČABRA, STAVLJANJE IZVAN SNAGE STARE, TE POTREBE ZA NOVOM DOKUMENTACIJOM

3.1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (lipanj 97.)

i Program prostornog uređenja države (»Narodne novine« broj 50/99)

Čabar se izgubio, zbog svoje geografske izoliranosti, čak i u planskim odrednicama za Gorski kotar kroz koji prolaze važni prometni i razvojni pravci, od kojih Čabar i dalje ostaje udaljen.

U prostoru je vidljiv intenzitet gradnje vodoopskrbnog i sustava odvodnje, što se može zahvaliti poklapanju šireg interesa sa lokalnim. Interes šire zajednice za druge značajne resurse, primjerice šume, nažalost, ne daju Čabru mogućnost prosperiteta. Ovamo se vraća tek manji dio novca zarađen od šuma, a lokalni interesi su toliko zapostavljeni da se posječeno drvo odvozi odavde na preradu, dok u isto vrijeme odlaze i Čabrani odavde u potrazi za poslom.

Prerada drveta do gotovog proizvoda trebala bi se potaknuti konkretnim poticajnim mjerama. Također je turizam značajna grana koja bi se mogla razviti u ovom kraju, a koja bi se trebala temeljiti na sačuvanoj prirodi. Sve se ovo i u Strategiji i u Planu ističe za krajeve poput čabarskog, ali se između plana i realizacije našao niz nagomilanih problema (lokalnih i općih) rješavanje kojih Čabrani ne mogu dočekati pa se odlazak stanovništva i dalje nastavlja.

Lokalna jedinica gospodarski i populacijski osiromašena, trebala bi veću podršku šire zajednice koja nema dovoljno razumijevanja za ovo poput »otoka« izdvojeno područje u odnosu na Hrvatsku, a i na sam Gorski kotar.

3.2. Prostorni plan Primorsko-goranske županije (»Službene novine« broj 14/00)

Dobar dio građevina koje su na području Grada Čabra od važnosti za Primorsko goransku županiju su dijelovi sistema veza. Čabar ima dobru opskrbu električnom energijom, sve bolju telekomunikacijsku mrežu, ostaje još prometna izoliranost.

Plan ističe očuvanost prirode, ali i etnološko bogatstvo, potrebu očuvanja posljednjih vodnih pogona u dolini Čabranke. Iskorištenost ovih potencijala jednaka je nuli, a dva veća centra, ujedno i centri budućih dviju turističkih destinacija: Čabar u dolini Čabranke i Gerovo između pograničnog područja i NP Risnjak, za sada nemaju važnost koja im se Planom predviđa.

3.3. Prostorni plan područja posebnih namjena NP Risnjak (»Narodne novine« broj 23/01)

Obzirom na zaštitu prirode koja je Čabru od osobite važnosti Nacionalni park je jedan od najvažnijih rezultata nastojanja goranskog čovjeka.

Broj stanovnika ovog područja u stalnom je opadanju. Jedan od razloga je izoliranost ovog područja. NP Risnjak ne bi smio biti zapreka u Čabarskoj vezi sa svijetom. Prema smjernici G.14. ovog plana: »Kolne prometnice mogu se rekonstruirati...isključivo u svrhu obavljanja osnovnih funkcija Parka«. Jedina veza Čabra s ostalim dijelom Hrvatske ide kroz nacionalni park. Što je s obavljanjem osnovnih funkcija i opstankom grada Čabra?

3.4. Prostorni plan uređenja Grada Čabra

U ostvarenju Plana najprije bi trebalo pokrenuti neiskorištene postojeće sadržaje, pa tek onda ići u izgradnju novih zona.

Kako se s realizacijom ovog primarnog još uvijek nalazimo na početku iz sadašnje perspektive realizacija plana izgleda nemoguća. Nedvojbeno je ipak da su u planu skupljeni svi podaci o prostoru, konačno su definirana građevinska područja i osigurana područja koja u boljoj budućnosti mogu biti dobro iskorištena.

3.5. PUP »Gerovo-Kasarne« (»Službene novine« broj 3/ 84 i 19/93)

Unatoč sporoj realizaciji temeljem ovog plana provodi se izgradnja južne stambene zone. 1993. godine izrađen je urbanistički projekt centra za starije osobe za čijom se realizacijom ponovno javlja inicijativa. Ovo je ujedno među prostorima unutar većih naselja najzapušteniji dio i bilo bi dobro da se naselje konačno uredi.

3.6. PUP »Industrijska zona-pilana Gerovo« (»Službene novine« broj 15/86)

U nizu planova koji su izrađeni osamdesetih godina i ubrzo stavljeni van snage ovaj se plan održao i realizirao gotovo u potpunosti. Plan koji je u potpunosti realiziran treba staviti van snage. U slučaju potpune rekonstrukcije ili povećanja područja obuhvata izradit će se novi DUP.

4. ZAKLJUČAK

Tri najvažnija cilja koja se nameću za program mjera za slijedeće dvogodišnje razdoblje:

1. rješavanje imovinsko pravnih odnosa,

2. izrada Programa korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države,

3. konkretne akcije u cilju očuvanja prirode i okoliša.

Osnova za ostvarenje je donošenje Prostornog plana uređenja Grada Čabra.

Klasa: 021-02/03-01/48

Ur. broj: 2108-02-03-1-3

Čabar, 3. listopada 2003.

GRADSKO VIJEĆE GRADA ČABRA

Predsjednik

Dragutin Vrus, v. r.

 


© Primorsko-goranska županija 2002.-2003. Sva prava pridržana.
Obratite se webmasteru s pitanjima i komentarima.
Programska podrška
www.netcom.hr